Nacionalno gospodarstvo1. to je natalitet (vrste, pokazatelji, utjecaji)? Natalitet je uestalost roenja u ukupnom stanovnitvu odreenoga podruja (regije, opine, grada, sela, itd.) Razlikujemo ukupni i efektivni natalitet. Ukupan se odnosi na ukupan broj roenja ivoroene i mrtvoroene djece, a efektivan iskljuivo na broj ivoroene djece u odreenoj populaciji. Najjednostavniji pokazatelj nataliteta je opa stopa nataliteta n = N / P x 1000 Slabije razvijene zemlje imaju visoku razinu ope stope nataliteta (40 i vie ), a razvijene zemlje nisku razinu te stope (14 i manje). 2. to je mortalitet (utjecaji, pokazatelji)? Mortalitet je uestalost umiranja u ukupnom stanovnitvu odreenog podruja. Na razinu mortaliteta djeluju dvije grupe initelja: bioloki initelji i ekonomsko-socijalni, sociokulturni, tradicionalni i drugi initelji. Pokazatelj mortaliteta je opa stopa mortaliteta (m = M / P x 1000) - mjera je uestalosti umiranja na odreenomu podruju, a iskazuje se na 1000 stanovnika (u ). 3. Objasnite vrste odnosa izmeu nataliteta i mortaliteta i navedite kakva je situacija u Hrvatskoj? A. Natalitet > mortaliteta prirodni prirataj predstavalja viak broja ivoroenih nad brojem umrlih osoba u odreenom razdoblju. Visoku stopu prirodnoga prirasta stanovnitva imaju drave s visokom stopom nataliteta i opadajuom stopom mortaliteta. Nisku i opadajuu stopu prirasta imaju drave gdje je proces demografske tranzicije pri kraju ili zavren. B. Natalitet = mortalitet stagnacija (nulti rast) kad su stope nataliteta i mortaliteta brojano jednake takva situacija je danas u visokorazvijenim dravama. C. Natalitet < mortalitet prirodna depopulacija, prirodno smanjenje stanovnitva. Situacija u Hrvatskoj: od 1991. traje gotovo neprekidna depopulacija stanovnitva Hrvatske! Gotovo 90% hrvatskih naselja imaju prirodnu depopulaciju, to znai da je mortalitet vei od nataliteta. 4. to je fertilitet (vrste, pokazatelji), te navedite kakav je trend fertiliteta u Hrvatskoj? Fertilitet (plodnost) predstavlja uestalost roenja u ukupnom enskom stanovnitvu u fertilnoj dobi ivota (15 - 49 godina) na odreenom podruju. Razlikujemo ukupni i efektivni fertilitet: ukupan fertilitet oznaava ukupan broj ivoroene i mrtvoroene djece, a efektivan fertilitet samo broj ivoroene djece. Osnovni pokazatelji fertiliteta dijele se na: ope (agregatne) pokazatelje ili stope i specifine stope (po god. starosti ena). Opi pokazatelji fertiliteta: opa stopa fertiliteta i stopa totalnog fertiliteta. Opa stopa fertiliteta predstavlja kvocijent broja ivoroene djece i ukupnog broja enskog stanovnitva u fertilnoj dobi 15 49 g. (na 1000 ena). Stopa totalnoga fertiliteta je pokazatelj reprodukcije stanovnitva, a izraunava se kao suma stopa fertiliteta pojedinih skupina ena prema dobi, pokazuje ukupan broj djece (muke i enske) koje bi rodila 1 ena u fertilnom razdoblju svoga ivota pod uvjetom da doivi kraj toga razdoblja (tj. 50 godina ivota). Trend fertiliteta u Hrvatskoj: stopa fertiliteta 1,34 ivoroena djeteta po eni (to je daleko od razine nune za jednostavnu zamjenu generacija).

5. to je demografska tranzicija (navedite karakteristike pojedinih etapa), te opiite etapu u kojoj se danas nalazi Hrvatska? Demografska tranzicija predstavlja prijelazno razdoblje s tradicionalnoga, primitivnog reima bioloke reprodukcije (uz visoke stope nataliteta i mortaliteta) na moderni reim reprodukcije stanovnitva (uz niske stope nataliteta i mortaliteta). Proces razvoja stanovnitva obuhvaa 3 karakteristine etape: 1. predtranzicijsku etapu ili etapu prije demografske tranzicije - stope nataliteta i mortaliteta su visoke (iznad razine od 40 promila). 2. etapu demografske tranzicije ili etapu demografskog prijelaza zapoinje kada stopa mortaliteta trajno padne ispod 30 umrlih na 1000 stanovnika, dok se stopa nataliteta neko vrijeme zadrava na razini iznad 30 ivoroenih na 1000 stanovnika. 3. posttranzicijsku etapu ili etapu nakon demografske tranzicije - stope nataliteta i mortaliteta su niske (oko 12 promila). Hrvatska se nalazi u posttranzicijskoj etapi to zakljuujemo iz niskih stopa nataliteta i mortaliteta, a karakteristike te etape su stope oko 12 promila. 6. Opiite proces demografskog starenja (uzroci, posljedice)? Demografsko starenje predstavlja proces poveavanja stanovnitva starog 60 ili 65 i vie godina u ukupnomu stanovnitvu. Uzroci starenja stanovnistva u Hrvatskoj su: bolji opi uvjeti ivota, bolja ishrana, bolja zdravstvena zatita, kontrola zaraznih bolesti, prevencija i lijeenja kroninih bolesti to produuje ivotni vijek, zatim smanjeni mortalitet u djetinjstvu, smanjeni natalitet, migracijski procesi (iseljavanje ponajvie radno sposobnog i fertilnog stanovnitva), suvremeni nain ivota u kojem se ljudi odluuju za manji broj djece itd. Posljedice demografskog starenja: starenje stanovnita u duljem razdoblju izaziva starenje fertilnog kontigenta (smanjuje se udjel stanovnitva u mlaim dobnim skupinama) to utjee na pad ope stope nataliteta, ime se demografsko starenje ubrzava. Na taj se nain usporava i ukupan demografski rast. Starenje izaziva i porast ope stope mortaliteta. Demografsko starenje utjee i na veliinu priljeva mladih narataja u radnu dob to izaziva promjene u strukturi radnog kontigenta kao i u ekonomskoj aktivnosti stanovnitva. 7. Definirajte pojmove vitalnog indeksa i indeksa starenja? Vitalni indeks jest omjer izmeu broja ivoroene djece i broja umrlih osoba, tj. broj ivoroenih u odnosu na 100 umrlih osoba. Umrli je svaka ivoroena osoba kod koje je nastupio trajni prestanak svih vitalnih funkcija. Ovdje nisu ukljueni mrtvoroeni. Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) starih 60 i vie godina prema broju stanovnika starih od 0 do ukljuivo 19 godina ivota. 8. to opisuje pojam oekivanja ivota (uzroci, trendovi)? Oekivanje ivota je prosjena dob koju e doivjeti neka skupina stanovnitva. Ovisi posebno o spolu, prehrani, genetskom naslijeu, standardu ivota, zdravstvenoj zatiti, radnim uvjetima i sl. Poboljanjem uvjeta ivota oekivanje ivota se produljuje. Pokazatelj oekivanog trajanja ivota je u pozitivnoj korelaciji s razinom gospodarskoga i drutvenoga razvoja: u razvijenim zemljama ivi se znatno due nego u nedovoljno razvijenim zemljama. 9. to su migracije (uzroci, vrste)? Migracije su svaka trajnija (mehanika) promjena mjesta stalnog boravka pojedinaca ili drutvenih skupina iz demografskih, gospodarskih, politikih i drugih razloga.

Najei gospodarski uzroci migracije su neravnomjerni razvitak, potraga za veim prirodnim bogatstvima, izglednije mogunosti pribavljanja ivotnih sredstava, vee zarade, mogunosti bogaenja, itd. Razlikujemo: emigracije (iseljavanja) i imigracije (useljavanja). Drave obino propisuju uvjete i mogunosti migracije. Neke ograniavaju ili sasvim onemoguavaju useljavanje, ponekad i iseljavanje (veina useljavanje). 10. to je imigracija (uzroci, podruja)? Useljavanje (imigracija) stanovnitva ini pozitivnu komponentu mehanikog kretanja stanovnitva, budui da djeluje na porast stanovnitva nekog podruja. Imigracijska podruja su najee ekonomski razvijenija podruja (veliki gradovi, koji omoguuju adekvatno zaposlenje, vei dohodak te bolje uvjete ivota i rada). U posebnim uvjetima politikih nestabilnosti, ratova, prirodnih katastrofa i sl. imigracijska su podruja ona koja prognanicima i izbjeglicama osiguravaju zatitu i razmjernu sigurnost ivota. 11. to je emigracija, koji su njeni uzroci, podruja i specifinosti u Hrvatskoj? Iseljavanje (emigracija) negativna komponenta mehanikoga kretanja stanovnitva koja uz nepromijenjene ostale uvjete djeluje na smanjivanje stanovnitva odreenog podruja. Emigracijska su podruja najee gospodarski zaostala, agrarno-ruralna podruja, s veom ili manjom latentnom nezaposlenosti u poljoprivredi. Preteno su to sela brdskih, pasivnih krajeva, zatim otoci, koji u prvoj etapi sele u otona obalna naselja, gradove, a zatim na kopno ili u prekomorske zemlje. Emigracijska su podruja relativno nerazvijena, siromana i mladim ljudima neprivlana za ivot. Specifinosti u Hrvatskoj odljev mozgova, 29, 4% visokoobrazovanih je odselilo izvan drave u potrazi za boljim poslovnim prilikama. 12. Navedite tipove dobne strukture i objasnite tip dobne strukture u kojoj se danas nalazi Hrvatska? Tipovi dobne strukture prema kriteriju fertilnosti: dobna skupina djece (0 14 god.), roditelja (15 59 god.) i praroditelja (60 i vie god.). Prema toj topologiji razlikujemo 3 tipa demografske strukture: progresivni, stacionarni i regresivni tip. Hrvatska se nalazi u regresivnom tipu dobne strukture jer je udio mladih nizak, to je posljedica malog nataliteta, tako stanovnitvo stari i imamo sve vie starih ljudi tip roditelja pa prema tipu praroditelja. 13. to je radni kontigent (u Hrvatskoj)? Radni kontigent predstavlja radno sposobno stanovnitvo broj stanovnika u radno sposobnoj ivotnoj dobi (mukarci izmeu 15. i 64. godine, a ene izmeu 15. i 59. godine ivota). Radni kontigent (radno sposobno stanovnitvo) u RH sredinom 2009. g.: 1. Mukarci (15 64) = 1.489.853 2. ene (15 59) = 1.366.454 3. ene (15 64) = 1.494.538 Ukupno (1 + 2) = 2.856.307 14. Objasnite ekonomski aktivno i neaktivno stanovnitvo? Ekonomski aktivno stanovnitvo ine: 1. Sve zaposlene osobe koje rade: a) puno radno vrijeme, b) pola radnog dana i vie, c) manje od polovice prosjenog radnog dana.

2. Sve osobe koje aktivno obavljaju odreeno zanimanje, ali nisu u radnom odnosu (aktivni u poljoprivredi, osobe koje rade za vlastiti raun). 3. Nezaposlene osobe u odreenom periodu: a) nezaposleni koji su ranije bili zaposleni, b) osobe koje prvi put trae zaposlenje. Ekonomski neaktivno stanovnitvo ine: 1. Osobe koje imaju samostalan izvor dohotka: a) osobe koje uivaju mirovinu (koje vie ne rade), b) osobe koje se pripremaju za budue zanimanje, koje se koluju iz stipendija i sl. c) ostale ekonomski neovisne osobe koje ne rade niti trae posao (rentijeri i sl.). 2. Ekonomski ovisne (uzdravane) osobe: a) djeca ispod 14 godina b) domaice c) osobe koje se pripremaju za obavljanje odreenog zanimanja u budunosti, koje se koluju na teret roditelja, roaka i sl. d) osobe nesposobne za rad, bolesni i sl. 15. Objasnite mogue razlike izmeu veliine radnog kontigenta i ekonomski aktivnog stanovnitva? Mogue su razlike izmeu veliine radnog kontigenta i ekonomski aktivnog stanovnitva zbog toga to radni kontigent ine oni u radno sposobnoj ivotnoj dobi (mukarci od 15 64 godine, a ene od 15 59 godina), a npr. u nekoj nerazvijenoj zemlji mogu se ekonomski aktivirati i djeca prije navrene 15. godine ivota, a i stariji ako im zdravstveno stanje doputa ostaju aktivni i poslije navrenih 59, odnosno 64 godine. 16. Objasnite ciljeve i pojedine vrste populacijske politike, te opiite vrstu populacijske politike koju danas primjenjuje Hrvatska? Kvantitativna populacijska politika moe biti: stimulativna, restriktivna i redistributivna: 1. U dravama s niskom razinom prirodnoga prirasta stanovnitva stimulativna populacijska politika djeluje na poveanje nataliteta ili pak kroz poticanje imigracije. To je sluaj u mnogim visokorazvijenim dravama (zapadne i SZ Europe), u kojima je dostignuta nulta razina prirodnog prirasta ili je ve nastupila prirodna depopulacija. 2. U dravama s visokim stopama nataliteta i prirodnoga prirasta (preteno, ekonomski slabije razvijene drave) rast stanovnitva nastoji se usporiti ograniavanjem nataliteta odnosno antinatalitetnom politikom. To je restriktivna populacijska politika. Emigracijska varijanta te politike iako teorijski podudarna u praksi se rijetko primjenjuje. 3. Redistributivna populacijska politika je usko vezana uz politiku regionalnoga razvoja. Ta politika je usmjerana na promjenu odnosa postojeeg demografskog debalansa meu pojedinim regijama unutar iste drave. Povezana je s politikom radne snage i trebala bi otkloniti postojei demografskoekonomski debalans. Hrvatska danas primjenjuje nacionalnu populacijsku politiku: odrivi gospodarski razvoj, sustav obiteljskih potpora, porezne olakice, usklaivanje obiteljskog i poslovnog ivota, skrb o djeci, zdravstvena zatita majke i djeteta, senzibilizacija i informiranje. 17. Objasnite znaaj i vrste prirodnih resursa prema kriteriju obnovljivosti? Prema kriteriju obnovljivosti razlikujemo obnovljive i neobnovljive resurse. Obnovljivi resursi neprekidno se obavljaju u beskonanom toku prirodnih procesa. To su: ivi resursi u moru, rastvorene soli i sama voda, biljni pokrov na zemlji i vodene snage. Obnovljivi prirodni resursi dijele se na: - resurse iji stupanj obnavljanja ovisi o preostaloj neiskoritenoj koliini, da bi se iz nje obnovio (npr. ivi svijet mora) -resurse gdje takva ovisnost ne postoji ili je zanemariva (npr. voda, vodne snage, morski valovi, plima, morske struje, vjetar) Neobnovljivi resursi (mineralne sirovine) nakon jednog iskoritavanja nema mogunosti autonomne obnove u prirodnom procesu.

18. Ukratko objasnite to su prirodnim uvjeti i koja prirodna bogatstva slue za proizvodnju, odnosno potronju? Prirodni uvjeti obuhvaaju: povrinu drave, geografski poloaj, tla (obraena i neobraena), vodu (za natapanje ili plovidbu), reljef i klimu potrebnu za odvijanje proizvodnje i ivota uope. Sredstva za potronju (plodnost zemlje, vode bogate ribom, umski plodovi). Sredstva za proizvodnju (vodopadi, plovne rijeke, drvo, metali, ugljen i sl.). 19. Definirajte prirodne izvore? Prirodni izvori - oni prirodni resursi koji se mogu neposredno iskoristiti preraivanjem u procesu proizvodnje radi potronje: vodne snage, voda za pie (ukljuivo i podzemne vode), minerali (ukljuivo energetske sirovine), ume, prirodni travnjaci te ostala prirodna vegetacija i divlja fauna. 20. Objasnite razlike izmeu ekonomskog rasta, ekonomskog i drutvenog razvoja? Ekonomski rast = poveanje kvantitete (porast BDP, bez obzira na temelje i odrivost). Ekonomski razvoj = nova kvaliteta (bolja proizvodnost i nova ekonomska struktura, vea konkurentnost gospodarstva, vei udjel izvoza...). Drutveni razvoj = manja korupcija, manje siromatva, bolje obrazovanje i radna mjesta, zdravstvo, vie slobode medija. 21. Objasnite pojmove ope i zajednike (kolektivne) potronje? Opa potronja (obrana, javna uprava, pravosue, fundamentalna istraivanja): odnosi se jednako na sve lanove drutva, ne pridonosi izravno razvoju gospodarstva ali stvara nune preduvjete (sigurnost, graanska i pol. prava), od naknada za opu potronju ne oekuje se konkretna protuinidba, vrlo ograniena primjena pravila trinog gospodarstva. Zajednika (kolektivna) potronja (obrazovanje, zdravstvo, komunalna infrastruktura, primijenjena i razvojna istraivanja): obuhvaa samo odreene kategorije stanovnika, ima veliki utjecaj na gospodarski i ukupni razvoj (npr. obrazovanje ili primijenjena i razvojna istraivanja), oekuju se konkretne zdravstvene, obrazovne i sline protuinidbe, primjenjuju se pravila trinog gospodarstva. 22. Navedite 4 kljune varijable kojima se mjeri veliina ekonomske aktivnosti i ukratko objasnite nain izrauna BDP-a u Hrvatskoj danas? Nacionalni razvoj se obino analizira kroz 4 kljune makroekonomske varijable: bruto drutveni proizvod (BDP), zaposlenost, cijene i odnose s inozemstvom (prati se putem teaja, bilanca plaanja i pokrivenosti uvoza izvozom). BDP se u RH obraunava prema tijeku proizvoda i tijeku zarada: PROIZVODNI PRISTUP (tijek proizvoda): bruto domai proizvod (BDP) je zbroj vrijednosti: potronje (C), bruto investicija (I) koje ukljuuju amortizaciju, dravnih izdataka za robne usluge (G) te neto izvoza (X) ostvarenih u dravi tijekom jedne godine. TROKOVNI PRISTUP (tijek zarada): bruto domai proizvod (BDP) je zbroj vrijednosti zarada (naknada): nadnica, plaa i dodataka (w), kamata (i), rente i dividende vlasnika (R), profita (Pf), amortizacije (Dp) te neizravnih poreza na proizvodnju dodana vrijednost (T). NEOVISNO O PRISTUPU DOBIVA SE UVIJEK ISTI BDP!

23. Objasnite oblike fiskalne politike i nabrojite osnovne instrumente fiskalne politike u Hrvatskoj? Ekspanzivna fiskalna politika u uvjetima recesije u gospodarstvu fiskalna politika nastoji djelovati na ekspanziju gospodarske aktivnosti kroz: poveanje javne potronje i smanjenje poreza poveanje ekonomske i kupovne snage vea zaposlenost i ekonomski rast. Restriktivna fiskalna politika u uvjetima ekspanzije gospodarskih aktivnosti koja generira inflatorne tendencije, fiskalna politika posee za: smanjenjem javne potronje (dravnih rashoda), te kroz poveanje poreza smanjuje koliinu raspoloivog novca u gospodarstvu. Osnovni instrumenti fiskalne politike su: dravni proraun sredinje, regionalne i lokalne vlasti te izvanproraunski fondovi. 24. Objasnite oblike monetarne politike i navedite koji oblik se danas primjenjuje u Hrvatskoj? Ekspanzivna monetarna politika - potie gospodarsku aktivnost, prvenstveno proizvodnju i zaposlenost. Instrumentima monetarne politike potie se potranja za novcem i kreditima: politika jeftinog novca, niske kamatne stope, kupovina vrijednosnih papira od strane HNB, niska eskonta stopa, niska stopa obveznih rezervi. Restriktivna monetarna politika - politika skupog novca koja se primjenjuje u inflacijskim uvjetima i koja u konanici treba dovesti do smanjenja cijena na tritu. Instrumenti ove monetarne politike su: visoke eskontne stope, poveanja stope obveznih rezervi, povlaenja novca iz opticaja prodajom vrijednosnih papira, smanjenjem mase kredita nastoji smanjiti koliinu novane mase smanjuju se investicije, oteava se potronja, utjee se na kretanje dohotka i likvidnost Hrvatska danas primjenjuje restriktivnu monetarnu politiku. 25. Navedite uzroke nastajanja dispariteta izmeu regija (regionalne probleme)? Regionalna politika postoji zbog razliitih dispariteta izmeu regija, koji imaju znaajan utjecaj na blagostanje regija kao to su: nerazvijena osnovna i poslovna infrastruktura, visoka razina nezaposlenosti, mali broj aktivnih poslovnih subjekata (niske razine djelovanja), spori proces restrukturiranja, niska razina koritenja novih tehnologija u proizvodnji, visoka razina sive ekonomije, niska gustoa naseljenosti, starenje stanovnitva i visok udjel stanovnitva koje ivi u drutvenoj i gospodarskoj oskudici, niska razina prihoda jedinica lokalne samouprave, ovisnost o dravnim potporama za osnovne javne usluge, nedostatni kapaciteti JP(R)LS za planiranje i upravljanje vlastitim razvojem. 26. Definirajte politiku regionalnog razvoja i objasnite podruja istraivanja regionalne ekonomike? Politika regionalnog razvoja regionalni pristup razvitka cjelokupnog nacionalnog gospodarstva. Dobra regionalna politika je zapravo dravna intervencija, ali ona koja podrava aktivnosti ve odabrane od strane trita! Podruja istraivanja regionalne ekonomike: 1. unutar-regionalna pitanja razvoja, 2. meuregionalna pitanja razvoja, 3. specifina regionalna pitanja razvoja. 27. Objasnite pojam ivotnog standarda i njegove dvije kljune sastavnice? ivotni standard predstavlja mjeru, odnosno poeljni stupanj zadovoljenosti materijalnih i ostalih potreba. To je ukupnost materijalnih i drutvenih uvjeta koji omoguuju odreeni nain ivota. ivotni standard (kljune sastavnice) sastoji se od osobnog standarda koji obuhvaa uvjete ivota i razinu potronje pojedinaca, te drutvenog standarda koji omoguuje ivot drutva zajednikim troenjem dobara i usluga.

28. Objasnite pojam osobne potronje? Osobna potronja je potronja (novana i naturalna) materijalnih dobara (trajna i ne-trajna) i usluga (obrazovanje, zdravstvo) unutar obitelji ili kuanstva radi zadovoljenja individualnih ljudskih potreba. Osobna potronja je dio drutvenog proizvoda, odnosno nacionalnog bogatstva kojim se izravno zadovoljavaju ivotne potrebe stanovnitva i koja stoga bitno utjee na ivotni standard stanovnitva. 29. Objasnite pojam indeksa trokova ivota? Indeks trokova ivota je vagana aritmetika sredina individualnih indeksa cijena u kojoj su ponderi strukturni pokazatelji vrijednosti potronje, a dani su u ponderacijskoj listi prema listi trokova ivota. Ponderacijski se faktori povremeno mijenjaju kako bi se doveli u sklad s nastalim promjenama u strukturi potronje. Tim se indeksom prati kretanje cijena odabranih proizvoda i usluga potroakih jedinica sadranih u posebnoj listi (koari). 30. Objasnite pojam drutvenog standarda? Drutveni standard obuhvaa individualnu i dio zajednike potronje (npr. komunalije, zdravstvo, kultura, obrazovanje). Te djelatnosti neposredno zadovoljavaju razne potrebe stanovnitva i bitno utjeu na njegov ivotni standard.