Odgoj djece s posebnim potrebama-uvod

S posebnim potrebama, ometeni u razvoju, sa smetnjama u razvoju...

Djeca + odrasli (danas gotovo sva djeca prežive do odrasle dobi- s fizičkim i

psihičkim posljedicama zbog osnovne bolesti) Nazivlje/ (=) obilježavanje:

invalidnost, (ab)normalno !!

epileptičar, astmatičar, dijabetičar, distrofičar, cerebralac

NE

S posebnim potrebama, ometeni u razvoju, sa smetnjama u razvoju...

Oštećenje Nesposobnost Ometenost

Odbijanje, tolerancija (posljedica osjećaja superiornosti), prihvaćanje, integracija, inkluzija

Različiti? NE: drugačiji

Struktura/funkcija

Aktivnost

Interaktivnost

Gerison Lansdow, iz Izvješća o životu djece s invaliditetom

Svatko se od nas po nečemu razlikuje od drugih, a uz to su neka naša svojstva još “više različita” od ostalih.

Ali, svi smo – ne znam ni sam… - drugačiji na različite načine.

Heterogena skupina: djeca s razvojnim smetnjama i djeca s kroničnim bolestima

Mentalno retardirani i autistični, gluhi i nagluhi, slijepi i slabovidni, s govornim i jezičnim teškoćama, s motoričkim poremećajima/ tjelesnim oštećenjima,

s kroničnim bolestima, s poremećajima u ponašanju Solitarne ili kombinirane smetnje

većina

National health interview survey, 1994.-95.

15-18% djece i mladih ima neki oblik kroničnog stanja uključujući fizička stanja, razvojne poteškoće, smetnje učenja ili psihičke smetnje

Ako se tome doda: govorni poremećaji, oštećenja sluha i vida, česte upale (uha), kožne alergije i druga česta stanja: više od 30% djece

6-7% djece i mladih ograničeno je u svojim aktvnostima zbog kroničnih zdravstvenih smetnji

1-2% - disability (nesposobnost):

40% njih ima poteškoće razvoja i smetnje učenja, 35% kronične fizičke bolesti, 25% kronične psihičke smetnje

Intervencija zajednice

1. Posebna i multipla zdravstvena zaštita

2. Drugi profesionalci: radni terapeuti, psiholozi, nutricionisti, fizioterapeuti

3. Školsko okruženje, redovno/ izvanrednih uvjeta – modifikacije u svrhu prilagodbe: uklanjanje fizičkih barijera, posebna edukacija, posebna njega

Djeca ugrožena iz sociokulturnih i ekonomskih razloga Odrastanje bez roditeljske ljubavi Ratni uvjeti Uvjeti u obitelji, školi, zajednici, naciji Siromaštvo Djeca iz posebnih etničkih skupina Djeca roditelja lošeg ugleda Djeca beskućnici Djeca bjegunci i odbačena djeca

“ranjivi ali nepobjedivi” (ovisno o biološki pozitivno predodređenom temperamentu i o pozitivnoj okolini; Werner EE 1982.)

Preživljavanje, odrastanje, sazrijevanje u zdravu odraslu osobu: ČUDO ali i realnost

Povećava rizik smrtnosti osim smrti zbog suicida i prometnih nesreća

Obaveza: pomoći??, informirati!!!!!

Zanemareni Zapostavljeni Zlostavljeni Zloupotrebljeni

Zlostavljanje i zanemarivanje djece

Fizičko zlostavljanje: namjerno ozljeđivanje djeteta s posljedicama tjelesnim i emocionalnim

Fizičko zanemarivanje: uskraćivanje prehrane, odjeće, njege, sigurnosti

Psihičko zanemarivanje: teroriziranje ponašanjem i verbalno, uskraćivanje emocionalne potpore

Seksualno zlostavljanje: postizanje seksualnog zadovoljstva odraslog uključivanjem djeteta

Münchausen-ov sindrom: roditelj izmišlja tegobe djeteta u svrhu vlastite koristi

Kronične bolesti, US, 0-20g.

Astma VCC Konvulzivne bolesti Artritis Diabetes mellitus Rascjep usne/nepca Anemija srpastih stanica Down s. Cistična fibroza Hemofilija ALL Mišićna distrofija

/ 1000 15 10 3 3 1,4 1,4 1,2 1,0 0,2 0,15 0,11 0,06

Osobitosti osoba s posebnim potrebama

Prema podacima UN

Broj osoba s posebnim potrebama: oko ½ milijarde stanovnika Zemlje Od 1980. do 1990.- tendencija porasta zbog

različitih razloga, a među njima i stanje hrane, vode, ratovi

U HR oko 450 000 (=10% stanovništva), od toga 150 000 s većim teškoćama

Osobe s posebnim potrebama

Sve koje imaju teškoće socijalne integracije uslijed nekih psihičkih ili tjelesnih oštećenja kao što su

mentalna retardacija, autizam, specifične teškoće učenja, oštećenja vida i sluha, motorička oštećenja, kronične bolesti, višestruka oštećenja

Donedavni pogledi

Oštećenje – hendikep

je individualni problem,

rehabilitacijom se očekivala promjena kod samih tih osoba

Danas

Oštećenje je

mnogo više od individualnog problema i može se razumjeti samo kao rezultat socijalnih, ekonomskih i ekoloških faktora

U samom društvu ima mnogo hendikepiranih okolina i stavova -

njima je potrebna prilagodba

Međunarodni propisi doveli su do promjena: u društvima dolazi do razvoja/ promjene svijesti o pravima njihovih građana, pa i povijesno marginaliziranih skupina:

Deklaracija UN o pravima osoba s invaliditetom 1975.

Standardna pravila o izjednačavanju mogućnosti za osobe s posebnim potrebama 1994./99. (Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva, mladeži)

Današnje stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnoga- zdravoga u jedne iste osobe

Da bismo razumjeli ponašanje osobe s posebnim potrebama, potrebno je razumjeti odnos oštećenja i društvene sredine u kojoj osoba živi,

tj.ustanoviti ne samo osobitosti oštećenja nego i utjecaj dobrih i loših uvjeta okoline na ponašanje

1

2

4

331=patološki

2=normalno

3=različiti ljudski sustavi

4=osobe s posebnim potrebama

Stajalište o odnosu patološkoga oštećenja i normalnoga- zdravoga u jedne iste osobe

Osobine i ponašanje opp smještene su u prostor patološkoga i normalnoga/ zdravoga: njihove “slabe strane” su u sustavu patološkoga, “jake strane” u sustavu normalnoga,a velik broj osobina i ponašanja rezultat je međusobnog utjecaja oštećenja i cjelokupnog sustava čovjek u njegovoj životnoj sredini

Takvo je ponašanje osoba s posebnim potrebama rezultat preplitanja “normalnoga” i “oštećenoga”,

što će dominirati ovisi –

i o oštećenju

i o sredini u kojoj osoba živi

1

2

4

33

Npr., osoba s PCI:Neka oštećenja će biti kratkoročna- npr.emocionalne smetnje (1)Neka oštećenja će biti dugoročna- npr.teškoće u kretanju (1)Oštećenje će utjecati na organizaciju života osobe- npr.putuje u školu kolicima (3)Radni učinci mogu biti isti kao u svake druge osobe (2)

Gleason JJ. Special education in context. Cambridge University Press, 1989.

Potrebno je biti svjestan ograničenosti našeg znanja o osobama s posebnim potrebama, pa ga proširivati, produbljivati.

Često su za pogrešne prosudbe o prognozi razvoja opp,

odgovornije naše ograničene sposobnosti nego realno oštećenje.

Reynolds MC. A historical perspective: The delivery of special education to mildly disabled and at risk students.

Remedial and Special Education 1989; 10 (6):7-11. Suvremeni pristup obrazovanju opp-

Reynoldsov obrazovni kontinuum

Učenici se usmjeravaju prema spec.uvjetima samo koliko je prijeko potrebno

Vraćaju se prema redovnim uvjetima što je prije moguće

Škole u instituciji

Škole po posebnim programima

Posebni razredi u redovnoj školi, full time

Posebni razredi u redovnoj školi, part time

Resource rooms- posebni prostor u redovnoj školi za rehabilitativne programe, part time

Redovni razred uz savjetodavnu pomoć

Redovan razred

Važno:

Za većinu djece s pp, mjesto je u redovitom razredu, posebni uvjeti se preporučuju samo onoliko koliko je nužno

Osnovni princip u edukacijskoj integraciji= prohodnost sustava -

što znači i mogućnost vraćanja iz posebnih u redovite uvjete

Stančić V. - INTEGRACIJA

Integracija je kreiranje uvjeta djetetu koji će omogućiti u svakom konkretnom slučaju

najmanje restriktivnu okolinu za njegov razvoj,otvarajući alternative na odgojno obrazovnom kontinuumu uz

osiguranje protočnosti sistema,pri čemu ima prednost kad god je to moguće smještaj djeteta u

redovne odgojno obrazovne ustanove,uz kreiranje pretpostavki za njihov prihvat, obrazovanje, rehabilitaciju,

psihološko povezivanje sa socijalnom sredinom,a pri tom je odg.obraz.integracija samo sredstvo šire socijalne

integracije, u skladu s otklanjanjem segregacije koja još uvijek djeluje u široj socijalnoj sredini

Wolfensberger W. An overview of social role valorization and some reflections

on elderly mentally retarded persons. U Janicki MP, Wisniewski HM. Expanding systems of service delivery for persons with developmental disabilities

Uloge koje se pridaju osobama s pp

Potcjenjivanje zbog:

sažaljenje milosrđe prijetnja bolest neljudskost ismijavanje strah

Mental. bolest

+ + + + + + +

MR + + + + + +

Starija dob + + + + +

Alkohol. + + + + +

Siromaštvo + + + + +

Manjinska grupa

+ + + +

Epi + + + +

Droga + + + +

Krivična djela

+ + + +

Fizički hendikep

+ + +

Gluhoća + +

Sljepoća + +

Nepismenost

+ +

Disidenti +

Zaštita (i zdravstvena) djece ometene u razvoju

Definicije, podjela, medicinski i socijalni pogled

Sve važniji i sve veći problem i zdravstveni i socijalni; i u razvijenim i u zemljama u

razvoju Ometenost ima zdravstvene, psihičke i socijalne posljedice; i na dijete, i obitelj, i zajednicu

Prvenstveni zahtjev svake zdravstvene zaštite i zaštite djece šire je sprječavanje oštećenja i habilitacija djece čim ranije

Bolesti dovode do posljedica koje mogu utjecati na-

-sposobnost čovjeka da se razvija,

-sposobnost čovjeka da obavlja svoje životne funkcije kao biološko i socijalno biće

Te posljedice se po SZO mogu podijeliti na oštećenje, nesposobnost, ometenost

Oštećenje (impairment)

Gubitak ili nepravilnost

psihičkih, fizioloških, anatomskih

struktura ili funkcija Uzroci različiti Poremećaj na razini organa: pr.gubitak ekstremiteta, malformacija organa,

mentalna retardacija, gluhoća, hemofilija

Nesposobnost (disability) Ograničenje ili smanjena sposobnost

obavljanja neke aktivnosti na način koji je normalan za čovjeka,

ali koje ne mora remetiti njegov normalan život!Posljedica je oštećenja Poremećaj je na razini djelovanja osobe: pr.nemogućnost izvođenja nekih pokreta, govora,

čitanja, kontaktiranja s okolinom Uzroci: genetski, antenatalni, perinatalni

poremećaji, nesreće, zarazne bolesti

Ometenost (handicap) Nepovoljno stanje koje stalno ograničuje i sprječava ispunjavanje uloge

koja je normalna za određenu osobu (a normalna je ona osoba koja može sudjelovati u širem opsegu ljudskih aktivnosti jednako kao i njeni vršnjaci - a bez brige i pomoći okoline)

Posljedica je oštećenja i nesposobnosti: oni prelaze u ometenost kad onemogućuju osobu da radi ono što se od nje u normalnim okolnostima očekuje

Poremećaj na razini međusobnog djelovanja osobe i okoline: pr.dijete se ne može igrati, učiti, stjecati iskustva koja će mu omogućiti da se brine samo za sebe i stvara socijalne kontakte

Ometenost= bolest+okolina Oštećenje ili nesposobnost prelaze u ometenost

ovisno o težini bolesti, ali –

i socijalni činioci !! mogu pojačati ili smanjiti ometenost

Dakle:

sposobnost ometenog djeteta da prevlada oštećenje/ nesposobnost ovisi o

reagiranju okoline, prihvaćanju okoline, prilagođavanju okoline !!

Većina oštećene djece sposobna je da se prilagodi svom ograničenju - njihov razvojni proces teče relativno normalno

Ukoliko se dijete diskriminira, segregira, stigmatizira, odbaci ili obitelj previše štiti dijete – mogućnosti normalnog razvojnog procesa nestaju jer dijete ne aktivira svoje vlastite snage

Najveća opasnost od oštećenja/nesposobnosti u djetinjstvu jest da

poremete normalni razvojni proces djeteta

život

Kvaliteta života ometenog djeteta je slabija od života vršnjaka, pogotovo u manje razvijenim zajednicama:

veći morbiditet i mortalitet,

odgoj i obrazovanje manji,

zadovoljavanje fizičkih, psihičkih i socijalnih potreba zaostaje

obitelj

Obitelj doživljava ometeno dijete kao teret Umjesto povoljnog prilagođivanja djeteta i

okoline, doći će do nepovoljne interakcije - ljubav prema

djetetu prerasta u problem za obitelj zbog preopterećenosti majke brigom, zbog

zanemarivanja druge djece, obaveza ostalih članova obitelji -može doći do sukoba i agresije

Zbog toga kod zaštite djeteta treba imati u vidu cijelu obitelj

zajednica

Zajednica je opterećena

naporima za stvaranje humanih odnosa prema ometenim osobama,

socijalno-ekonomski opterećena: troškovima posebnog školovanja, socijalne zaštite, prilagođavanja okoline, troškovima potpore obitelji, te smanjene radne sposobnosti

Oblici oštećenja i ometenosti1. Lokomotorna oštećenja (poremećaj pokretljivosti, manualne

spretnosti)2. O.vida (slabovidnost, sljepoća)3. O.komunikacije (o.sluha, govora, čitanja i pisanja)4. Intelektualna o.(mentalna zaostalost, oštećena sposobnost

učenja, orijentacije, memorije, svijesti)5. Emocionalna o.(poremećaj ponašanja, antisocijalna

ponašanja, emocionalna nezrelost, neuroza, psihoza, ovisnosti)

6. O.unutarnjih organa (poremećeno uzimanje hrane i ekskrecija, ovisnost o aparatima)

7. Nevidljiva o.(diabetes, epilepsija, hemofilija)8. Ostale (manjak dijelova tijela, neprirodni pokreti)

Uzroci ometenosti (ovise o stupnju razvoja, socijalnog i ekonomskog neke zajednice, te o ostalim uvjetima života zajednice)

U zemljama u razvoju:

pothranjenost, zarazne bolesti, nesreće, nasilje, manjak zaštite u porodu;

pomanjkanje edukacije, aglomeracija siromašnih u velikim gradovima, diskriminacija, nepovoljni socijalni odnosi

U razvijenim zemljama:

genetski, antenatalni, perinatalni poremećaji, nesreće, zarazne bolesti za koje nema lijeka;

nepovoljne karakteristike industrijaliziranog i potrošačkog društva

Incidencija i prevalencija Oko 3% djece rodi se s prirođenom razvojnom nepravilnošću Oko 10% djece rodi se oštećeno ili kasnije zadobije psihička, fizička i

senzorna oštećenja Udio oštećene djece u zemljama u razvoju:15-20%, više nego u

razvijenim zemljama U HR- najveća prevalencija u dobi 7-15 g.: 160/ 100 000 djece

Sveukupni obuhvat otežan, kao i procjena učestalosti Obično se lakša oštećenja ili ne otkriju ili ne registriraju, osobito u

predškolskoj dobi Najčešće se otkriju na pregledima za školu ili rano u početku

školovanja kad ne mogu savladati zahtjeve U HR: Pravilnik o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa

smetnjama u psihofizičkom razvoju- za komisijsko utvrđivanje oštećenja

Potrebno je u pojedine regije uvesti registre- to bi dalo uvid u broj ove djece, ali i u njihove potrebe

Principi zaštite

Zaštita podrazumijeva

zdravstvene i socijalne mjere-

-za sprječavanje oštećenja, za rano otkrivanje, liječenje,

-osposobljavanje i rehabilitacija,

-uključivanje u život zajednice

Smjernice zaštite prema SZOSmjernice zaštite prema SZO

►Većina oštećenja može se spriječitiVećina oštećenja može se spriječiti►Ometenoga Ometenoga ne odvajatine odvajati od od

normalnoga života, ne obilježavati normalnoga života, ne obilježavati socijalno, ne svrstavati u manje socijalno, ne svrstavati u manje vrijedne osobevrijedne osobe

►Definirati Definirati preostale sposobnosti i preostale sposobnosti i razvijatirazvijati ih ih

►Osigurati razvojni proces Osigurati razvojni proces jednako jednako kao kao neometenimaneometenima

Osnovne mjere zaštite: prevencija + rehabilitacija Primarna prevencija: mjere sprečavanja nastanka

oštećenja: npr. Cijepljenje, bolja prehrana, edukacija, bolja prenatalna i perinatalna zaštita

Sekundarna prevencija: mjere sprečavanja razvoja oštećenja u nesposobnost: npr. Rano otkrivanje i liječenje, operativne korekcije, ortopedska pomagala, psihička potpora

Tercijarna prevencija: mjere sprečavanja prijelaza nesposobnosti u ometenost:npr. Osposobljavanje osobe da se brine

sama za sebe, fizioterapija, radna mjesta, odgoj javnosti

Ometenu osobu treba odgojiti zdravstveno tako da

prihvati svoju ograničenost,

razvija samopouzdanje,

zadovolji svoje potrebe odgovarajućim životom i ponašanjem

Javnost treba odgojiti u smislu da je ometena osoba ravnopravni član zajednice

Zakoni u HR i realna situacija

Pojam (!): djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvoju---a ne: vrijedni i manje vrijedni

Definicija: smetnje u razvoju su oni stupnjevi kronične bolesti zbog kojih pogođena osoba treba posebnu društvenu brigu i zaštitu

U Službi za socijalnu zaštitu - komisija - provodi postupak za utvrđivanje i svrstavanje, prema Pravilniku o utvrđivanju, razvrstavanju i evidenciji osoba sa smetnjama u psihofizičkom razvoju

što daje pravo na posebne oblike socijalne i zdravstvene zaštite

Pravilnik svrstava osobe u 7 kategorija1. S oštećenjem vida2. S oštećenjem sluha3. S poremećajima u glasu i govoru4. Tjelesno ometene osobe5. Mentalno zaostale osobe6. S poremećajima u ponašanju i poremećajima

ličnosti7. S više smetnji

Nakon razvrstavanja poduzimaju se posebne:mjere zdravstvene i socijalne zaštite,osposobljavanja,odgoja i obrazovanja za život i rad Cilj: što ranije i što potpunije osposobiti za

samostalan rad i uključenje u zajednicu; odmah ili nakon stručnog tretmana - dijete uključiti u

proces predškolskog i školskog obrazovanja sa zdravom djecom zajednice

Kod lakših smetnji- uključenje u normalni obrazovni proces uz dopunski rad

Kod težih smetnji- obrazovanje u posebnim ustanovama

Svake godine ponovno utvrditi da li su potrebni posebni uvjeti školovanja

Provoditi obrazovanje do najvišeg mogućeg stupnja

Kod vrlo teških smetnji- osigurati njegu, stručni tretman i uzdržavanje u obitelji ili posebnoj ustanovi sa stalnim boravkom