Beton oboava da ga se tlai by: Josip Gali

1.

1-1 to je beton i koje su prednosti i mane betonskih konstrukcija?

Beton je umjetni kamen, kompozitni graevinski matrijal dobiven mjeanjem cementa, vode i agregata

(pijeska ili ljunka). U novije vrijeme betonu se jo dodaju i razni aditivi za eljena svojstva (npr.

vodonepropusnost).

Za napraviti 1m3 betona potrebno je (ovisi o vrsti betona):

- 350kg cementa

- oko 1100kg ljunka

- 800kg pijeska

- oko 200l vode

Beton je jeftin u odnosu na ostale materijale jer je sainjen od oko 3/4 agregata! Beton zauzima vodee

mjesto kao graevni materijal jer se sastoji od jeftinih materijala koji se vrlo jeftino povezuju u beton!

Vrlo je trajan i otporan na vanjske utjecaje, moe se lijevati u kalupe, visoke je poaren otpornosti,

higijenski je pogodan i relativno dobro priguuje vibracije i zvukove.

Mane betona su njegova velika vlastita teina, dobra provodljivost topline i udarnog zvuka, oteano

prepravljanje i popravci, teka provjera stanja armature nakon ugradnje, oteani radovi kod niskih i

visokih temperature (+5c - +30c) te mogunost pojave pukotina prilikom suenja.

1-2 Opisati osnovnu zamisao armiranog betona. Koji su uinci pojaanja vlane zone armaturom i navesti

razloge dobrog sudjelovanja betona i armature?

Osnovna uloga armature u betonskim elemtima je ta da preuzme vlana naprezanja u tom elementu.

Beton sam po sebi ne moe podnijeti velika vlana optereenja (ona su 10-15 puta manja od tlanih koje

moe podnijeti). Do sloma betonskih elemenata dolazi ve kod vrlo malih progiba i izvijanja. Armiranjem

betonskih elemenata dobivamo armirani beton ija je otpornost na vlak 15-20 puta vee u odnosu na

nearmirani beton. elina armatura e lako nadomjestiti nedostatak betona da preuzme vlak.

Razlozi takve dobre suradnje elika i betona su:

- dobro meusobno prijanjanje materijala

- gotovo isti temperaturni koeficijent rastezanja elika i betona

- beton dobro titi elinu armature koju sadri

Slika prikazuje napredovanja pukotina u armiranom betonu neposredno prije pucanja grede.

1-3 Vrste konstrukcija i konstrukcijskih elemenata u zgradarstvu? Opisati nain prijenosa optereenja

pojedinih konstrukcijskih elemenata i navesti nekoliko primjera.

- TAPNE KONSTRUKCIJE - grede, stupovi, okviri, reetke, lukovi i zatezi

popreni ima presjek najee trpi tri sile i tri momenta savijanja, a najee se

dimenzioniraju za samo jednu ili dvije od tih komponenata (M+V za grede, M+N za stupove i

lukove, N za zatege)

- PLONE KONSTRUKCIJE - ploe, zidni nosai, nosivi zidovi, naborane konstrukcije, ljuske i visei

krovovi

najee se radi o stropnim ploama koje se dimenzioniraju samo na momente savijanja,

ostale plone konstrukcije su uglavnom membranske i optereene silama u srednjoj ravninu

u kojoj momenti uglavnom ne djeluju

- MASIVNE KONSTRUKCIJE - brane, masivni temelji, reaktorske posude nuklearnih elektrana i sl.

izloene su troosnin naprezanjima i zahtjevaju sloenije proraune

1-4 Razlozi potrebe za rezervom sigurnosti, naini ostvarivanja te rezerve. U kojim se sluajevima biraju

vei koeficijenti sigurnosti?

Razlozi potrebe za rezervnom sigurnosti su ti to konstrukcija mora biti dovoljno otporna da se odupre

optereenjima i zahtjevima koji se mogu neoekivano pojaviti tijekom njene upotrebe (npr. neka

nenormalna oluja, eksplozija u blizini konstrukcije itd.)

Ta se rezerva ostvaruje ubacivanjem koeficijenta sugurnosti u proraune. Vii se koeficijenti biraju kod

konstruktivnih elemenata izloenih veim rizicima havarije i elementima koji su prirodno krhki.

1-5 Opisati to su to granina stanja i koja su to?. Napisati opi oblik jednadbe graninih stanja s

objanjenjem znaenja simbola.

Granina stanja konstrukcije su ona stanja ijim prekoraenjem konstrukcija vie nije u stanju zadovoljiti

svoju namjenu.

Razlikujemo granina stanja nosivosti (gubitak ravnotee cijele konstrukcije; prekoraenje otpornosti

kritinih podruja) i granina stanja upurabljivosti (ograniena lokalna oteenja kao pukotine u betonu;

progibi koji uzrokuju pucanje nenosivih elemenata; vibracije koje uzrokuju neugodu, nemir ili smanjuju

funkcionalnost).

Opi oblik (ne)jednadbe graninih stanja je:

Sd raunska vrijednost nekog uinka djelovanja (sila, moment,...)

Rd raunska vrijednost otpornosti

1-6 Koja su naela projektiranja s obzirom na trajnost? Kojim mjerama se postie trajnost konstrukcije s

naglaskom na mjere spreavanja korozije armature?

Betonske konstrukcije treba porjektirati tako da tijekom svoje eksplatacije odre svoju sigurnost, izgled i

funkcionalnost.

Utjecai na betonsku konstrukciju mogu se razvrstati u dvije skupine prema kojima se ravnamo kod

projektiranja takvih konstrukcija; to su uvijeti okolia (koji se mogu razvrstati prema intenzitetu) i druga

skupina predstavlja mjere kojima se postie trajnost konstrukcije (pravilan oblik konstruktivnih

elemenata, ispravna razrada pojedinosti - armature, kvalitetna izvedba, ograniavanje raspucalosti,

primjena zatitinih premaza).

1-7 Vrste betona, zapreminska teina betona, tlana vrstoa betona ime se izraava? to znai C

25/30?

- VRSTE BETONA : lagani beton ( < 2000kg/m3), normalni beton ( = 2000 - 2800kg/m3) i teki

beton ( > 2800kg/m3)

Za potrebe prorauna obino se uzima da je zapreminska teina nearmiranog betona 2400kg/m3, a

armiranog betona 2500kg/m3.

Tlana vrstoa betona (fc) je otpor kojim se beton suprotstavlja razaranju po jedinici povrine (otpor

drobljenju).

C25/30 je marka betona. [to treba malo pojasnit]

1-8 Radni dijagram betona (skica). Deformabilnost betona (kratkotrajne deformacije) karakteristini

parametar. Fizikalne veliine za beton.

Beton ne trpi velike deformacije. On je tzv. kvazikrhki materijal.

??????????????

1-9 Dugotrajne deformacije betona uslijed puzanja i skupljanja uzroci, o emu ovise veliine i kako

(kada su vee, a kada manje)? to predstavlja koeficijent puzanja, a to koeficijent skupljanja?

Uzrok puzanja i skupljana betona je postepeni gubitak vode (suenje) to uzrokuje skupljanje betona.

Veliina deformacija ovisi o sastavu betona, vlanosti okoline i dimenzijama konstruktivnog elementa.

Koeficijent puzanja betona ovisi o zrelosti betona u trenutku optereivanja batona.

[fali odgovor na kada su vee, a kada manje i to predstavlja koeficijent puzanja, a to koeficijent

skupljanja]

1-10 Navesti dvije osnovne vrste elika koje se upotrebljavaju u betonskim konstrukcijama. Geometrijska

svojstva, fizikalna svojstva eline armature.

Armaturni elik pojavljuje se u obliku ica, ipki i zavarenih mrea. elik za prednapinjanje koristi se u

obliku ipki, kablova i uadi.

elici za armiranje oznaavaju se prema granici duktilnosti i poputanja (B 500A i B500B). Prema EC2

polako se naputa glatka armature i prelazi se na rebrastu koja nije puno skuplja, a prenosi do 60% vea

optereenja (granica poputanja joj je min. 500N/mm2).

SVOJSTVA: obiljeavaju se prema nazivnom promjeru (8, 25 i sl.), prema znaajkama povrine ipke i

ice djelimo na glatke i rebraste, gustoa elika iznosi 7850kg/m3, temperaturni koeficijent mu iznosi =

1010-6/K.

Tri glavne karakteristike elika zbog koje se odabire za armature su granica poputanja, vlana vrstoa i

toka poetka plastinog ponaanja.

1-11 Svojstva elika vrstoa, deformabilnost i prionjivost. Vrste elika za armiranje prema EN HRN? to

znai B500A?

vrstoa, deformabilnost i duktilnost ispituju se u labaritorijima vlanim pokusom. (Prijanjanje se valjda

njekako drukije ispituje). Rezultati vlanog pokusa iskazuju se (-) radnim dijagramom.

Klase elika oznaavaju se prem granici poputanja i duktilnosti pojedinog elika - B 500A, B 500B B

oznaava beton, 500 je granica poputanja (500N/mm2), A, B, C (itd.) oznaavaju razred duktilnosti.

elik ima svojstvo deformabilnosti (mogunost savijanja bez sloma materijala) to se moe isitati iz -

dijagrama vlanog pokusa. Linearni dio krivulje prikazuje elastino ponaanje elika, nepravilni dio koji

slijedi prikazuje teenje materijala i zadnji dio krivulje (luk) prikazuje plastinu deformaciju elika. Nakon

toga uslijedio je lom (tu krivulja prestaje).

Vrste elika za armiranje prema EN HRN su ipke, ice i uad??????

Svojstvo dobrog prijanjanja betona i elika jako je vano jer omoguuje njihovu suradnju u prenosu sila u

konstrukciji. Osobito je vano za sidrenje ipki na krajevima.

Postoje tri veze betona i armature:

- adhezijom (ljepljenjem) - prisutno u svim sluajevima

- trenjem - samo gdje je sila okomita na smjer ipki

- upiranjem - postoji samo kod rebraste armature i djeluje kada su prve dvije veze naruene

2.

2-1 Opisati faze procesa prorauna i dimenzioniranja AB presjeka po metodi graninih stanja. U emu se

sastoji dimenzioniranje AB elemenata?

PRVO: najprije se proraunaju najvea oekivana optereenja stropova (kN/m2)

DRUGO: na temelju tih optereenja proraunaju se optereenja na pojedine konstrukcijske elemente

(stupove, grede, ploe itd.)

TREE: za pojedine konstrukcijske elemente proraunaju se unutarnje sile (popreene i uzdune sile i

momenti savijanja), posebno za stalno optreenje, a posebno sa pokretno

ETVRTO: proraunate unutarnje sile mnoe se koeficijentima sigurnosti da bi se dobile vrijednosti na

koje se dimenzioniraju pojedini konstrukcijski elementi. Za odreivanje otpornosti koriste se normirane

raunske vrstoe

PETO: dimenzioniranje se sastoji od odreivanja presjeka betona i biranja armature na temelju zadane

kvalitete i beteona i elika

2-2 Opisati ponaanje grede pri optereenju do sloma. Navesti mogue naine otkazivanja nosivosti

grede optereene momentom savijanja i poprenom silom.

Ima nekoliko stanja naprezanja grede optereene sve veim i veim silama.

I. STANJE NAPREZANJA: za male vrijednosti optereenja najvea vlana naprezanja u betonu ne

premauju vlanu vrstou betona i greda se ponaa kao da je od homogenog, izotropnog materijala. U

bilo kojoj toki grede djeluju normalna (x i y) i posmina (xy) naprezanja koja se mogu odrediti izrazima

Mx i Vx - momenti savijanja i poprena sila u presjeku

I - moment inercije

b - irina grede

Sy - statiki moment povrine iznad y s obzirom na neutralnu os

II. STANJE NAPREZANJA: poveanjem optereenja naprezanja u betonu premauju vlanu vrstou i

nastaju pukotine u vlanoj zoni betona. Pukotine seu do neutralne osi, a za vlene sile predviena je

armatura. Trajektorije u tlanoj zoni ostaju sline onima iz I. stanja naprezanja, a u vlanoj zoni se

pretvaraju u pravce.

Za preuzimanje vlanih naprezanja predviena je armature. Idealni oblik i postava armature i ploi ili

gredi bio bi da armature prati oblik vlanih trajektorija, no to je presloen oblik da bi se danas izvodio.

Zahvaljujui armature u betonskom elementu moe znatno promijeniti raspored unutarnjih sila u tom

element. Ako je, na primjer, armatura postavljena samo u donjoj zoni grede (kao zateg), naprezanja u

gredi biti e puno slinija onima u luku nego u grednim elementima.

III. STANJE NAPREZANJA: neposredno prije sloma elementa obino se dogaa veliki progib i deformacije

betona i armature.

Neposredno prije sloma mogu se razlikovati:

- gornja zona napregnuta na tlak

- donja zona - vlana armature

- kose potpore koje se oblikuju u betonu izmeu pukotina

- poprenu armature za preuzimanje poprenih sila

Slom!

2-3 Navesti mogue sluajeve naprezanja presjeka AB elementa i s njima povezane veliine relativnih

deformacija. Skicirati dijagrame naprezanja presjeka izloenog savijanju i uzdunoj sili.

Mogui sliajevi naprezanja presjeka AB elementa su:

- centriki vlak - ekscentriki vlak (mala ekscentrinost)

- savijanje s uzdunom silom ili bez nje (elik je iskoriten, a beton dosee granine deformacije)

- savijanje s uzdunom silom ili bez nje (i elik i beton su iskoriteni)

- ekscentrini tlak (beton je potpuno iskoriten, elik nije)

- ekscentrini tlak s malim ekscentricitetom (cijeli presjek je u tlaku, deformacije u betonu se

ograniuj

2-4 Navesti pretpostavke prorauna i dimenzioniranja AB elementa te opisati dimenzioniranje AB

pravokutnog presjeka na savijanje.

Pretpostavke prorauna:

- vrijedi Bernoullijeva hipoteza ravnih presjeka priolikom deformiranja

- beton u vlanoj zone NE sudjeluje u noenju

- relativne deformacije armature i betona na mjestu dodira su jednake

- vrijedi raunski dijagram betona c - c

- vrijedi raunski dijagram armature s - s

- unutarnje sile proraunavaju se prema teoriji elastinosti za I. stanje naprezanja (bez pucanja

materijala)

?????????????

2-5 Nacrtati dijagrame naprezanja i relativne deformacije pravokutnog poprenog presjeka grede

izloene savijanju. to je to dvostruko armiranje presjeka i kada se primjenjuje. Skicirati uzdunu

armaturu u poprenom presjeku grede.

Dvostruko armiranje presjeka je postavljanje dodatne armature radi ojaanja AB elementa, primjenjuje

se ukoliko je proraunski moment savijanja veu od doputenog.

2-6 Opisati postupak dimenzioniranja na poprenu silu. Navesti oznake i dimenzije veliine potrebne

plotine vilica. Koje dvije veliine treba odrediti prilikom odabira vilica? Skicirati izgled vilice u poprenom

presjeku.

Postoje dvije metode dimenzioniranja na poprenu silu; poboljana Morsch-Ritterova metoda (tzv.

standardna metoda) i metoda slobodnog odabira nagiba tlanih tapova.

Prema Morsch-Ritterovoj metodi pretpostavlja se da jedan dio sile preuzimaju beton i uzduna armature,

a preostali dio preuzimaju spone ili poprena armature.

Kod metode slobodnog odabira nagiba nosivost betona ne uzima se u obzir ve se uzima blai kut nabiba

od 45, na taj se nain dobiva manja poprena armatura ali se dobiva vea uzduna armature ili dolazi do

veeg pomaka dijagrama vlanih sila. Taj je model dan i slubenim normama (EC2).

3.

3-1 Opisati ponaanje tlanih elemenata pri optereenju do sloma. Skicirati izgled armature stupova,

opisati utjecaj vitkosti elementa na nosivost.

Beton i armatura u tlanim elementiman (stupovima, zidovima) imaju jednaka skraenja pri optereenju

uzdunom tlanom silum (s = c). Pri istom centrikom tlanom preoptereenju nosivost betona se

iscrpljuje, a armatura dosee granicu poputanja te dolazi do drobljenja stupa na najslabijem mjestu.

Kod vitkijih stupova (npr. kod odnosa h/b < 12), umjesto drobljenja, dolazi do izvijanja. Izvijanje se

izraava Eulerovom kritinom silom:

to je element vitkiji to je podloniji izvijanju. Opasnost takvih slomova jest to nastupaju iznenadno.

3-2 Opisati postupak priblinog dimenzioniranja na centrini tlak. Navesti izraz za otpornost AB stupa,

pribline formule za odreivanje potrebne plotine betonskog presjeka. Objasniti znaenje simbola u

izrazu.

Za centriko optereen presjek s najmanje dvije osi simetrije osnovna je formula:

To vrijedi samo za vitkost 25, tj. za kratke stupove koji nemaju mogunost izvijanja.

Za stupove vitkosti > 25 vrijedi ista formula, ali pomnoena koeficijentom sigurnosti manjim od 1, koji

ovisi o vrijednosti vitkosti:

Izraz = ????????

Formula za odreivanje potrebne povrine betonskog presjeka:

Ac - povrina presjeka

od 0.35 do 0.7 - ???????

Nsd - uzduna sila (ovaj sd neto jo oznaava, ali ko zna ta)

3-3 Opisati dimenzioniranje pravokutnog AB presjeka na ekscentrini tlak. Koja su dva bitno razliita

sluaja optereen

???????????

3-4 Opisati dimenzioniranje na ekscentrini tlak pomou interakcijskih dijagrama i pomou postupka

Wuczovskog.

????????????

4.

4-1 Opisati problematiku lokalnog tlaka. Navesti i opisati podruja stanja naprezanja u AB elementu te

navesti izraz za proraun poveane nosivosti na tlak. Navesti primjere iz prakse gdje je prisutno lokalno

tlano naprezanje.

Lokalni tlak je veliko tlano optereenje na relativno malu plohu betonskog elementa.

Postoje 2 podruja stanja naprezanja AB elementa:

- PODRUJE I: neposredno ispod plohe optereenja u kojem se javljaju dvoosni ili troosni tlak. U

tome se podruju javlja vlo visoki tlani naponi pa postoji opasnost od drobljenja (zbog tlanih

naprezanja) i cijepanja tj. odlamanja materijala (zbog poprenih vlanih naprezanja).

Zahvaljujui vieosnom stanju naprezanja (bonom tlaku) dolazi do poveanja tlane vrstoe

betona.

Da bi se sprijeila opasnost od loma, doputena lokalna tlana sila ograniena je izrazom (prema

EC2):

- PODRUJE II : podruje u kojem se pojavljuje popreno vlano naprezanje. Na slici je prikazan

tijek tlanih sila u vertikaknom presjeku s priblinim prijenosom rezultantne sile koja djeluje na

jednu polovinu plohe optereenja.

Praktini primjeri takvog lokalnog tlaenja su spoj nosivog zida/stupa i temelja (koji je iri od zida/stupa),

oslanjanje rogova krova na podronicu, spoj nenosivog zida i stropne ploe itd.

4-2 Navesti vrste torzije u AB konstrukcijama. Kada su potrebni proraun i dimenzioniranje na torziju?

Opisati raspodjelu posminih naprezanja i proraunske modele za naponsko stanje I i naponsko stanje II

torzijski optereenog elementa.

U konstrukcijama se pojavljuju dvije vrste torzije:

1. Prinudna (sekundarna) torzija - rezultat je sprijeenih deformacija (zbog monolitnih spojeva) u

statiki neodreenim konstrukcijama.

Ona se za proraun graninih stanja moe zanemariti. Ugraninom stanju presjek je dosta

raspucao (II. naponsko stanje) pa mu je torzijska krutost jako smanjena, do te mjere da se torzija

moe zanemariti.

2. Ravnotena (primarna) torzija - nastupa u sluaju da kada je otpornost elementa na torziju uvijet

ravnotee sustava.

U tom sluaju torzija djeluje istim intenzitetom i za I. naponsko stanje i za II. naponsko stanje.

Zbog toga su proraun i dimenzioniranje obavezni.

[ima jo drugi dio odgovora preko 6-7 slideovag]

4-3 Kako moe nastati proboj i u kojim sluajevima se pojavljuje? Opisati ponaanje ploe na proboj tj.

ponaanje ploe optereene koncentriranim silama do sloma (nastajanje i slika pukotina). Prikazati oblik

slomne plohe kod stropne i temeljne ploe.

Proboj moe nastati pod koncentriranim optereenjem ili leajne reakcije koja djeluje na relativno maloj

povrini ploe. Pojavljuje se kod stropnih ploa oslonjenih izravno na stupove ili rub zida, kod temeljnih

stopa i temeljnih ploa, u sluajevima prevelikih koncentriranih sila na ploe.

Prilikom optereenja ploe ploa se ponaa na sljedei nain:

- pri najveem doputenom optereenju ploe, nastaju prve pukotine radijalno oko pozicije stupa

na koji je ploa oslonjena

- poveanjam optereenja nastaje kruna pukotina oko pozicije stupa, a ridijalne pukotine se

proguuju i poveavaju

- preoptereenjem ploe dolazi do sloma probojem stupa kroz plou, oblik preostalog dijela ploe

na stupu je obrnuti krnji stoac

Nagib izvodnica krnjeg stoca je obino 30- 35, a kod temeljne ploe i stopa je obino oko 45.

4-4 Opisati postupak dimenzioniranja na proboj. Koja je osnovna veliina koja se koristi kod

dimenzioniranja ploe na proboj i s kojim veliinama se ona usporeuje? Koje uvjete treba zadovoljiti?

Pui si kurac

4-5 Kada u ploama nije potrebna probojna armatura? Kako osigurati da ploa ne treba probojnu

armaturu u sluaju oslanjanja na AB i eline stupove? Nacrtati pojavne oblike vertikalne probojne

armature i krute armature za osiguranje protiv proboja.

Nije potrebna probojna armatura kada je maksimalna proraunska sila proboja manja od doputene.

Moe se osigurati oslanjanje ploe na stup bez probojne armature pomou raznih kapitela ili pomou

elinih glava kod elinih stupova.

Probojna armatura moe biti u obliku zatvorenih stremenova, ljestava, eljeva i vjerojatno jo neki koji

nisu spomenuti.

4-6 Opisati svojstva i izgled gradiva zidanih konstrukcija. Koje su komponente od kojih se sastoje zidovi.

Skicirati radni dijagram zidnog elementa. Koje su vrste mortova i koji mort se najee koristi u zidanim

konstrukcijama? Usporediti svojstva zidova od opeke sa svojstvima betonskih zidova.

Zidane konstrukcije sastoje se od zidnih elemenata (najee opeke ili kamena) i morta koji ih povezuje.

Za nosive zidove koriste se opeke s vertikalnim upljinama. Imai h raznih formata.

Mort je smijesa pijeska, veziva (vapno ili cement ili oboje) i vode te eventualnih dodataka. Vrste morta su

cementni, vapneni i vapno-cementni mort. Klasificira se prema svojoj tlano vrstoi (EU2); M1, M2.5,

M5, M10, M15, M20. Za nosive zidove koriste se cementni mort M10 - M20 radi njegove poveane

vrstoe.

Usporedba:

- Isto kao i kod betonskih zidova, mora se paziti da zidani zidovi ne budu previtki radi izbpoavanja

pod optereenjem

- kod zidanih je bitna vrstoa pojedinih zidnih elemenata i morta, dok je kod betonskih bitan

sastav beton

- i kod jednih i kod drugih poeljno je bono ukruenje

- zidani zidovi, osobito ako su nearmirani, imaju manju otpornost na vlak i horizontalne sile od

betonskih zidova (osobito od AB zidova)

4-7 Nosivost zidanih zidova na vertikalno optereenje. Koji imbenici djeluju povoljno, a koji nepovoljno

na nosivost zidanih zidova na vertikalno optereenje. Opisati postupak i izraze za kontrolu nosivosti

zidanog zida na vertikalno optereenje.

Zidani zidovi dobro podnose vertikalna optereenja, osobito ako su armirani, ne bi se inae gradili -.- Ne

podnose ih dobro kao AB zidovi ali O.K., pomou zidanih zidova se ne mogu postii velike visine zgrada

kao kod AB zidova.

imbenici koji povoljno djeluju na nosivost zidanih zidova:

- vrstoa zidnih elemenata i vrstoa morta

- veliki popreni presjek

- djelomina upetost u masivne betonski stropove

- bono ukruenje zidova

imbenici koji nepovoljno djeluju na nosivost zidanih zidova:

- mala povrina presjeka

- ekscentrino djelovanje vertikalnih sila

- veliina vitkosti (h/d) tj, odnos visine i debljine zida

[provjera nosivosti]

4-8 Nosivost zidanih zidova na horizontalno optereenje u ravnini zida. Kako dolazi do otkazivanja

nosivosti kod nearmiranog zida? Koje mjere se mogu poduzeti za poveanje posmine otpornosti i

duktilnosti zida?

Kod pojave horizontalnih sila (npr. od vjetra ili potresa) pojavljuju se momenti i poprene sile. Glavno

vlano djelovanje je posmik.

Otkazivanje nosivosti i slom su obino povezani s nedovoljnom otpornosti na maksimalne horizontalne

sile, otpornost n ate sile je puno vea kod AB zidova. Zbog nedostatka armature zidani zidovi nemaju

svojstvo duktilnosti.

Da bi im se poveala otpornost na horizontalne sile, zidani zidovi se mogu armirati, no najee im je

dovoljno izgraditi okvire od AB serklaa koji e preuzeti horizontalna optereenja. Armiranjem se postie

duktilnost zida.

4-9 Objasniti opu koncepciju konstrukcije zidanih zgrada. Nacrtati skice dobre i loe koncepcije te

navesti potrebne znaajke stropnih konstrukcija kod zidanih zgrada. Navesti zahtjeve za razmak bonih

ukruenja, minimalnu debljinu zida, te raspored vertikalnih i horizontalnih serklaa.

Treba pametno projektirati (ne lebjeti):

- treba predvidjeti nosive zidove u dva okomita smjera

- zidovi moraju biti povezani krutim stropnim konstrukcijama

- stropne konstrukcije moraju biti armirano-betonske izvedene na gradilitu ili polumontane s

tlanom ploom

- zidovi moraju biti bono ukrueni okomito postavljenim zidovima na razmaku od najmanje 7m

(A ta ti je ovo? to ti to znai? - upitao je Oluju gledajui tlocrt)

- nosivi zidovi ne smiju biti tanji od 24cm

- vertikalni serklai trebaju biti na svim spojevima zidova, svakih 5m pojedinog zida i trebaju

uokviravati otvore ve od 3m2

- armatura vertikalnih serklaa mora imati povrinu veu barem 300mm2 tj. 1% presjeka

- horizontalni serklai trebaju biti na razini svi etaa i ne na veem razmaku od 4m???

- kod armiranih zidova armatura mora biti na razmacima manjim od 60cm

- na krajevima i krianjima zidova postavlja se posebna armatura

- konzole upete u samim zidovima nisu doputene (jedino kao konzolni nastavak stropne ploe)

Primjer loeg projektiranja zidane zgrade:

4-10 Navesti pravila za jednostavne zidane zgrade. to su to jednostavne zgrade i nabrojati najvanija

pravila?

Jednostavne zidane zgrade su one koje ne zahtijevaju poseban proraun ve se mogu izgraditi na temelju

prijanjih testiranja, utvivanja, iskustava i sl. (sve se proita iz tablica =) ). To su ablonske zgrade!

Pravila za jednostavne zgrade:

- tlocrt takve zidane zgrade priblino pravokutan s omjerom stranica ne veim od 4

- zgrada mora biti ukruena nosivim zidovima, u dva okomita smjera, simetrinog poloaja u

odnosu na sredite zgrade

- najvei broj katova i minimalna povrina nosivih zidova za svaki smjer u onosi na povrinu kata

odreeni su ve prije

- razlika u masama i tlocrtima dvaju susjednih katova ne smije biti vea od 20%

5.

5-1 Granino stanje uporabljivosti. Navesti i opisati naela prorauna kojima se provjeravaju betonske

konstrukcije po graninim stanjima uporabljivosti. Vrijednosti koeficijenta sigurnosti kod prorauna po

graninim stanjima uporabljivosti.

Granina stanja uporabljivosti su stanja konstrukcije koja samo to ne zadovoljavaju uvijete upotrebe.

npr. lokalna oteenja (raspucalost zidova), neugodni progibi ploa, vibracije koje uzrokuju neugodu,

nemir i disfunkcionalnost prostora

Naela prorauna za kojima se provjeravaju granina stana uporabljivosti su:

- granino stanje raspucavanja

- za maksimalnu irinu pukotina

- za sluaj da pukotine nisu doputene (rastlaenje)

- naprezanje betona

Fd - raunsko optereenje

F - vrstoa

w - irina pukotine

wlim - doputena irina pukotine (granina, limitirana)

- granino stanje deformacija:

a - odreena deformacija (obino progib)

Cd - veliina odreena propisima ili utvrena ugovorom

- granino stanje vibracija - odgovarajuim dinamikim proraunima

U veini sluajeva proraun se ne provodi, nego se zahtijevi za uporabljuvosti zadovoljavaju

koeficijentuma sigurnosti - f = m = 1

5-2 Navesti razloge ograniavanja raspucavanja betonskih elemenata. Nabrojati i opisati vrste pukotina

te granine proraunske irine pukotina za armiranobetonske i prednapete konstrukcije. Koje granino

stanje treba zadovoljiti ako pukotine nisu doputene? Navesti mjere ograniavanja raspucavanja.

Razlozi ograniavanja raspucavanja betonski elemenata su:

- ugroavanje trajnostu konstrukcije (mogu prodor vlage kroz pukotine do armature koja tada

hra i slabi)

- estetski razlozi

- funkcionalni razlozi poput vodonepropusnoti i higijene

Vrte pukotina:

- od slijeganja betona - nastaju neposredno nakon betoniranja, mogu se sprijeiti pravim sastavom

betona i uvjetima polaganja betona

- od sprijeenosti promjene volumena zbog promijene temperature betona - nastaju mreaste

pukotine na povrini betonskih ploa, kod debelih ploa su to kratke mreaste pukotine, a kod

tnakih obino nastaju tzv. razdjelne pukotine koje se proire po cijeloj irini ploe. Mreaste

pukotine mogu nastati prilikom suenja betona (kroz nekoliko dana od betoniranja) ili

temperaturnim radom betonskih elementa tijekom njihove uporabe

- od velikih optereenja ili preptereenja betonskih elementata - raspucavanje elementa u vlanim

zonama uslijed eksplatacije

Ako pukotine nisu doputene treba zadovoljiti granino stanje:

Mjere ograniavanja raspucavanja prema EU 2:

- predvianje dilatacija

- predvianje minimalne armature u vlanim zonama elemenata

- pravilan raspored i promjer armaturnih ipki s obzirom na njihovo naprezanje

- provedba odgovarajueg prorauna za irine pukotina i dokaz da je

- dilatacijske reke predviene svakih 40 - 60m za konstrukcije izvedene na gradiliu

- potrebna minimalna armatura presjeka:

As - povrina vlane armature

kc - koeficijent koji uzima u obzir raspodjelu naprezanja unutar presjeka pri prvoj pukotini

fc,eff - stvarna vlana vrstoa betona neposredno nakon nastanka prve pukotine

Act - povrina vlanog podruja betonskog presjeka tik prije nastanka pukotine

s - doputeni napon armature neposredno nakon nastanka pukotine

5-3 Navesti razloge ograniavanja deformacija betonskih konstrukcijskih elemenata. Uzroci i vrste

deformacija.

Razlozi ograniavanja deformacija:

- nepovoljni utjecaji moguih deformacija na korisnika prostora (estetika, vibracije i sl.)

- nepovoljni utjecaju deformacija na funkcionalnost graevine (odvodnja vode s ravnog krova,

neravan pod itd.)

- nepovoljni utjecaji na konstruktivne elemente

5-4 Navesti granine vrijednosti progiba. Koje su mjere ograniavanja progiba za sluaj da se ne provodi

proraun. Kada je uvjet stroi, a kada blai?

Granina vrijednost progiba za kvazistalnu kombinaciju optereenja je v < l/250, kvazistalna optereenja

su stalna optereenja + pokretna optereenja za koja se pretpostavlja da e uvijek nepokretno djelovati

na istom mjestu. Progibi koji nastanu nakon postave kvazistalnih elemenata ne smiju prijei v < l/500.

Za sluaj da se ne provodi proraun, postoje mjere ograniavanja progiba. Jedna mjera je smanjenje

vitkosti elementa, izraz za debljinu AB elementa je:

za ploe:

za grede:

a - koeficijent za prostu gredu 1, za krajnje polje kontinuirane ploe ili grede 0.9, za srednje polje

kontinuirane ploe ili grede 0.7, za konzolu 2.5

5-5 Navesti osnovna naela armiranja betonskih konstrukcija i opisati ih ukratko. Navesti vrste armature

prema svrsi. to u projektiranju treba poduzeti da bi se olakala izrada i postavljanje armature?

Poanta armiranja betonskih konstrukcija je poveavanje njihove otpornosti na vlak 15-20 puta. Armatura

se postavlja po cijelom presjeku betonskog elementa, ali je koncentriranija u vlanim zonama.

Momentni dijagram odreuje vlanu zonu pa time i mjesta koja treba armirati.

Armatura dolazi u obliku ica, ipki i armaturnih mrea. ice i ipke se koriste za armiranje elementa

optereenih uzdunim silama, a mree za armiranje betonskih ploa. ????????

Prilikom projektiranja treba uzeti u obzir gradiline radove i faze izgradnje. Iako se projektira konani

oblik zgrade, takoer treba uzeti u obzir to da e u nekoj fazi izgradnje kroz zgradu morati prolaziti

radnici s opremom, maine s gradilita, dizalice, pomone rampe za prenoenje tereta i sl.

5-6 Opisati naelo armiranja vlane zone, naelo sidrenja i naelo nastavljanja armature. Kako definirati

mjesta koja je potrebno armirati? Koji je razlog sidrenja armature i opisati naelo odreivanja duljine

sidrenja? Zato se nastavlja armatura i naini na koji se to ostvaruje?

Vlana zona betonskih elemenata definira se momentnim dijagramom.

Koliina potrebne armature dobiva se dimenzioniranjem na savijanje.

Da bi armatura mogla pravilno djelovati mora biti pravilno usidrena u betonskim elemntima.

Potrebna duljina sidrenja odreuje se izrazom:

ds - promjer ipke

fyd - raunska granica poputanja armature

fbd - raunska vrstoa prijanjanja

Razlikujemo vie vrsta sidrenja: ravnom ipkom, ipkom s kukom, ipkom s ravnom (pravokutnom)

kukom i ipkom s petljom.

Nastavljanje armature izvodi se kada je potrebno betoniranje u razliitim fazama (pa onda vire ipke iz

ruba zida) ili kada je potrebna vea duljina ipke nego to se isporuuje na gradilite.

Postoje tri naina nastavljanja armature:

- PREKLAPANJEM: to je najbri i najjednostavniji nain nastavljanja, jednostavno se polae ipka do

ipke u nekoj odreenoj duljini. Sila se prenosi s ipke na ipku preko betona koji im posreduje.

Nije dobra metoda kod velikih vlanih optereenja!

- ZAVARIVANJEM: radi se isto to i kod preklapanja samo se ipke jo i zavare jedna za drugu

- SPECIJALNIM SPOJNICAMA: koriste se spojna sredstva za nastavljanje armature i dobar prijenos

uzdunih sila. Ova metoda, kao i zavarivanje, mogu se koristiti kod velikih uzdunih optereenja

5-7 Opisati naelo usmjeravanja skretnih sila prema masi betona (s primjerima), naelo antikorozivne

zatite betona i naelo oblikovanja armature. Navesti naine ostvarenja antikorozivne zatite. to treba

ograniiti pri povijanju armature i zato?

U svim mjestima pregiba armaturne ipke, javlja se rezultantna sila koja nastoji izravnati ipku, da se to

ne dogodi u betonu mora postojati mogunost prenosa te sile u beton, a to se moe ostvariti samo ako je

skretna sila usmjerena u masu betona, a ne u rub presjeka. U protivnom dolazi do pucanja zatitnog sloja

betona i ak propadanja konstrukcije!

Kvalitetni beton predstavlja dobru antikorozivnu zatitu armature od kiselina i nagrizanja, jer mu je pH >

12. Ako mu pH padne ispod 10 (zbog kiselih kia, sredstva za pranje, soli protiv leda), zapoeti e korozija

armature (naravno, ako je i vlazi omoguen pristup armaturi).

Armaturu se od korozije jo moe zatititi (tititititi) epoksidnim premazom, pocinavanjem i

plastifikacijom.

Kod povijanja armature treba ograniiti radius povijanja ipaka jer u suprotnom moe doi da naknadnog

pucanja ipke to moe izazvati DEVASTACIJU!!!!

5-8 Opisati naelo osiguranja poloaja armature i naelo osiguranja djelotovorne ugradnje betona.

Skicirati izgled podmetaa i distancera. Navesti zahtjeve za svjetli razmak izmeu ipki. to su to radne

reke i opisati osnovna pravila kod izvedbe radnih reki?

Poloaj armature osugurava se podmetaima, graninicima i distancerima. Oni osiguravaju da armatura

lebdi na svom mjestu prije same ugradnje betona.

Podmetai slue odravanju donjeg i gornje sloja armature na zadanoj visini. Podmetai za gorni sloj zovu

se jahai.

Graninici i distanceri slue za odravanje armature odmaknutom od oplate.

Svijetli razmak izmeu ipki ne smije biti premalen, jer kroz njega mora proi najvee zrno agregata

betona pri ugradnji betona, ali ne smije biti niti prevelik radi prenosa sila i raspucavanja betona nakon

ugradnje.

Radne reke su profilacije na prekidima betoniranja na koje e se betoniranje kasnije nastaviti.

Radne reke se rade planirano, na primjer, zbog nemogunosti izvedbe betonske ploe od jednom radi

izmjene dana i noi ili nedovoljne koliine betona koja moe biti dopremljena na gradilite.

Radne reke treba svesti na minimum kak bi betonski elementi bili to monolitniji.

Mogue je da se dogodi neplanirani zastoj betoniranja (npr. zbog kvara mjealice) uslijed izvedbe

betonske ploe. U tom je sluaju potrebno novonastalu radnu reku obraditi na isti nain kao i sve

planirane radne reke.

Radne reke javljaju se na svi spojevima razliitih konstrukcijskih elemenata.

6.

6-1 Opisati naelo prednapinjanja i osnovnu zamisao prednapinjanja betonskih konstrukcija. Navesti

primjere primjene prednapinjanja koja su koritena prije prednapinjanja betonskih konstrukcija. to je

omoguilo razvoj prednapetih konstrukcija?

Naelo prednapinjanja je stvaranje vlanih stanja naprezanja koja su suprotna oekivanim djelovanjima.

Time se postie vea nosivost u AB konstrukcijskim elementima.

Osnovne zamisli prednapinjanja su smanjenje vlanih zona u elementima, poveanje otpora na savijanje,

posmik i torziju te smanjenje raspucavanja betona.

U povijesti su se koristile prednapete strukture u drugim podrujuma ivota; npr. metalni obrui oko

drvenih bavi (oni izazvivaju stanje tlaka prema unutra, i time se suprostavljaju tlaku tekuine i

nabubrenoj bavi koji tlae prema van), bice na kotaima bicikala su prednapete i uvijek pod vlakom,

ak i kada su optereene, one zapravo ne prelaze u tlano stanje ve im se samo umanjuje vlak.

U poetku prednapinjanje e bilo vanjsko, u obliku zatega lukova i svodova. Postepeno su ljudi uvidjeli da

ako imaju segmentni luk, mogu u njega samog upakirati zateg. Kasnije su shvatili da to isto funkcionira i

sa gredama. Tako se postepeno razvilo prednapinjanje AB elemenata. ????????

6-2 Opisati naelo prednapinjanja i djelovanje paraboline natege. Prikazati sile na betonsku gredu u

sluaju primjene paraboline natege. Navesti stupnjeve prednapinjanja.

Naelo prednapinjanja je stvaranje vlanih stanja naprezanja koja su suprotna oekivanim djelovanjima.

Time se postie vea nosivost u AB konstrukcijskim elementima.

Parabolina armatura za prednapinjanje skretinim silama daje karakter jednoliko rasprostranjenog

optereenja usmjerenog prema gore.

Stupnjevi prednapinjanja su: potpuno (k = 1), ogranieno (k < 1) i djelomino prednapinjanje (k = 0.4 -

0.7).

6-3 Navesti prednosti prednapetog betona u odnosu na armirani beton. Koji su nedostaci prednapetog

betona? Navesti metode prednapinjanja.

Prednosti:

- pod uporabnim optereenjem beton se na raspucava

- moe se postii velika vitkost elemenata i savladavanje veih raspona

- prikladno za izgradnju od prefabriciranih elemenata i kod spremnika pod tlakom (npr. silosa)

Nedostaci:

- potrebna je struna radna snaga za izvedbu prednapregnutih elemenata (skuplje je i zahtjevnije)

- potrebna je velika preciznost u projektiranju i izvoenju

- graevni materijali su skuplji

Metode prednapinjanja:

- predhodno (adhezijsko) - prije stvrdnjavanja betona

- naknadno (kablovsko) - nakon stvrdnjavanja betona

6-4 Koje su metode prednapinjanja? Opisati postupak prethodnog (adhezijskog) prednapinjanja i navesti

naine primjene adhezijskog prednapinjanja.

Metode prednapinjanja su predhodno (adhezijsko) i naknadno (kablovsko).

Adhezijsko prednapinjanje izvodi se na nain da se najprije nategnu armaturni kablovi i dre se pod

naponom (zategnute). Preko njih se, zatim, izlije betonska ploa i eka se da se ona osui i otvrdne. Kada

je betonska ploa suha i vrsta, kablovi se otputaju sa sidra i prenose napon na plou u kojoj se sada

nalaze. Time nastaje prenapeta ploa.

6-5 Opisati metodu naknadnog napinjanja betona. Koji su naini primjene naknadnog napinjanja betona?

Kako se ostvaruje sidrenje prednapete armature?

Naknadno (kablovsko) napinjanje ploa izvodi se tako da se kroz suhu plou provue armatura za

prednapinjanje (kroz cijev) i na jednom je se kraju usidri u plou (ili gredu). Zatim se hidraulinim

preama taj kabel zategne pa se armatura malo produlji, a element malo skrati (trenutna elestina

deformacija), tada se cijev zapunjuje se cementnim mlijekom s dodacima za vrstou. Na kraju se

armatura sidri na strani napinjanja.

To je ei nain prednapinjanja AB elemenata.

Armatura se sidri dvama sidrima; jednim pasivnim (njime se usidri u plou prije napinjanja) i aktivnim

sidrom (kojim se armatura uvrsti nakon napinjanja). Aktivno sidro djeluje kao matica na arafu - ne

doputa armaturi da se stisne u stanje prije napinjanja.

6-6 Navesti zahtjeve gradiva prednapetih konstrukcija. Izbor presjeka i preliminarnih dimenzija. Navesti

pojedinosti razrade prednapetih betonskih konstrukcija.

Zahtjevii za:

- beton - velika tlana vrstoa

- elik - velika tlana i vlana vrstoa i deformabilnost

- zatitne cijevi - izrada od profiliranog lima 0.2 - 0.35mm, rebrasti profile poboljavaju prijanjanje

s betonom, omoguavaju savinjanje i namatanje dugih natega

- smjesa za injektiranje - zatita od korozije, prijanjanje elika i betona

- cementna kaa - dovoljna tlana vrstoa, minimalno skupljanje, otpornost na mraz

Izbor presjeka i preliminarno dimenziranje elemenata:

- visine prednapetih nosaa su manje od AB elemenata iste funkcije

- ekonomine visine prednapetih nosaa su od 1/15 do 1/20 raspona

- minimalne visine su 1/30 raspona za mostove, a 1/40 za krovove s laganim pokrovom

- vaan je oblik poprenog presjeka jer pridonosi racionalnosti

- dimenzionira se prema graninom stupnju nosivosti (kao i za AB presjek)

Pojedinosti razrade:

- smijetaj natega - moraju biti smjetenu unutar armaturnog koa i mora im biti spijeeno

pomicanje

- zatitni sloj

- kod predhornog (adhezijskog) prednapinjanja treba omoguiti izljevanje i zbijanje betona i postii

dovoljno vrstu vezu izmeu armature i betona

- kod naknadnog prednapinjanja treba osigurati da se beton moe sigurno lijevati bez oteivanja

cijevi te da se beton moe oduprijeti silama koje se javljaju na zaobljenim dijelovima cijevi

7.

7-1 Nabrojati vrste djelovanja na nosive konstrukcije. to je to stalno, a to uporabno optereenje i kako

se odreuju?

Djelovanje na nosive konstrukcije su vlastita teina konstrukcije, pokretno (uporabno) optereenje,

poari, snijeg, vjetar, temperaturni rad konstrukcijskih elemenata, optereenja pri izvedbi, naleti sila od

udaraca ili eksplozija, pritisak podzemne vode, pritisak pohranjene vode (bazeni, spremnici) itd.

Stalno optereenje je vlastito optereenje konstrukcije i optereenja koja su uvijek prisutna (npr. od

pregradnih zidova, buke, namaza, slojeva poda, pritiska zemlje itd.), a uporabna optereenja su

optereenja koja nastaju od nestalnih pojava koje djeluju na konstrukciju (npr. ljudi, ivine, strojevi,

RoboCop-i, namjetaj, vjetar, snijeg itd.)

7-2 Navesti sve o optereenju snijegom i vjetrom na nosivu konstrukciju. O emu ovise i kako se

odreuju?

Optereenja snijegom i vjetrom jako variraju s obzirom na geografsko podruje u kojem se nalazi

konstrukcija.

Podruja s obilnijim padalima i hladnim zimama (npr. sjeverna Europa) imaju puno vee konstruktivne

zahtjeve za snijeg od podruja koja ne trpe takve uvjete. Optereenja snijegom najvea sun a mjestima

uvala krova i okapnica (zbog nanosa vjetrom).

Vjetar takoer ovisi o podnevlju, no svako podruje moe doivjeti jaku oluju koju treba izdrati. Vjetar

na konstrukciju dijeluje i tlano i vlano. S udarne strane dijeluje pretlak vjetra, a na suprotnoj stani usis.

Na prvoj slici prikazana je shema djelovanja vjetra na konstrukciju. Vidljive su zone pretlaka i usisa.

Simulacija udara vjetra na konstruciju pokazuje iste uzorke djelovanja na drugoj slici. Na treoj slici vidi se

zona pretlaka (crveno) i usisa (plavo). Zbog usisa lagani krovni pokrovo moraju biti uvreni za

potkonstrukciju, a ne samo poloeni ili utoreni kao relativno teki crijepovi.

7-3 Opisati djelovanje potresa na konstrukciju. Kako se definira intenzitet potresa i kako se

proraunavaju konstrukcije na seizmika djelovanja. Objasniti to je to protupotresna izolacija i kako se

postie. to je potrebno poduzeti da konstrukcije graevina budu seizmiki otporne.

Potresi uzrokuju podrhtavanje konstrukcije i pojave sila i u vertikalnom i u horizontalnom smjeru.

Vibracije u horizontalnom smjeru su opasnije od onih u vertikalnom, jer je veini konstrukcija primarna

zadaa odolijevati vertikalnim optereenjima.

Seizmino djelovanje odreuje se preko raunskog ubrzanja tla koje odgovara povratnom preiodu

potresa od 475 godina.

Duktilne konstrukcije mogu se proraunati na potres elastolinearnog modela konstrukcije i reduciranog

spectra odgovora.

Protupotresna izolacija je zatita od djelovanja potresa mjerama koje neutraliziraju potresna djelovanja;

to su elementi koju apsorbiraju potres. npr. amortizirani temelji, kladiva nna mostovima i sl.

7-4 Opisati utjecaj temperaturnih promjena i skupljanja betona na nosivu konstrukciju graevina. Kako

uzeti u obzir te utjecaje? Kakvi su uinci slijeganja temeljnog tla na nosivu konstrukciju (objasniti na

primjeru). to je geotehniki elaborat i emu slui?

Temperaturne promjene izazivaju temperaturni rad elemenata konstrukcije, tj. stezanja i irenje.

Temperaturni rad se uvijek nastoji svesti na minimum kako ne bi dolo do zaspucavanja betona ili drugih

nuspojava kod ostalih vrsta konstrukcija. Stezanje i irenje posebno je kritino kod monolitnih spojeva

elemenata gdje je elementu onemoguen temperaturni rad stoga gotovo neizbjeno dolazi do pucanja.

Pucanje se sprijeava uvoenjem dodataka za elastinost u materijale i koritenjem elastinih materijala

gdje je to mogue.

Slijeganje tla je neizbjean procec tijekom i nakon izgradnje graevine. Ono se dogaa pod teinom

graevine i mora biti osigurano jednoliko slijeganje jer u suprotnom esto dolazi do dodatnih naprezanja

u konstrukciji i lomova.

Ako nije mogue postii jednoliko slijeganje tla ispod graevine (zbog nejednakog sastava tla), potrebno

je napraviti dilatacijske odjeljke u konstrukciji.

Geotehniki elaborat izrauje se na temelju istraivanja odgovarajuih parametara na lokaciju gradnje.

Njime se iskazuju podaci o sastavu temeljnog tla, doputenom optereenju na to tlo te o oekivanom

stupnju slijeganja.

7-5 Opisati djelovanje tlaka tekuine i potiska tla na nosivu konstrukciju. Kako se proraunavaju ti tlakovi

na konstrukciju i o emu ovise?

Tlak tekuine vri podjednak tlak na sve strane tijela. Najee se radi o tlaku vode ili leda koji poveava

svoj volumen u odnosu na tekuu vodu i time stvara tlak oko sebe (do 100N/mm2!).

Potisak tla ovisi o:

- sastavu toga tla

- kutu unutarnjeg trenja (kut koji povrina hrpe toga materijala zatvara s horizontalnom podlogom

na kojoj se hrpa nalazi, za ljunak je kut vei nego za pijesak, a za vodu je 0 - jer se voda razlije)

- koheziji tla koja je vana za glinu, ilovau i sl. (zatko se kod njih i moe napraviti vertikalni iskop)

Potisak takoer ovisi i o krutosti konstrukcije, tj. o tome kakvi se pomaci konstrukcije oekuju. Pomaci

konstrukcija mogu biti pozitivni (u smjeru potiska) i negativni (suprotno).

Pozitivni pomaci se obino dogaaju kod podrumskih zidova u doticaju s tlom koje vri potisak na njih.

Negativni pomaci se dogaaju kad je potisak konstrukcije vei od potiska zemlje, npr. kod temelja lunih

mostova.

P.S. ne morate previse obraat panju na formule, Gali kae da ih nema smisla uit sve napamet!

Ako si tek sad ovo proitao/la

jbg