Odgovori Novo (1)

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    1/31

    1. Ispitivanje jezikog razvoja u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. vekaKasni 19. i rani 20. vek: poetak pravih istraivanja (objavljeno je dosta radova u Nemakoj,ran!uskoj, "n#leskoj$. %edna od !entralnih linosti u &')u u oblasti ra*vojne psiholo#ije jebio &tenli +ol (&tenlle +all$, a koji je po u*oru na -ilhelma -unta poeo da se bavi deijimje*ikom on je posluio i kao u*or *a nastanak amerike /kole koja se bavi deijim je*ikom.

    ana istraivanja u ovoj oblasti su tipino u ormu dnevnika usvajanja je*ika (npr. arvin$ kojesu istraivai pisali posmatrajui sopstvenu de!u. %avljaju se i studije de!e)vukova i de!e odrasleu i*ola!iji koja nisu uspela da usvoje je*ik. 3itanja koje se postavljaju na temu deije# je*ika uovom periodu su u ve*i sa ilo*oskim pitanjima o ljudskoj prirodi. 4okom prve polovine 20.veka mno#i psiholo*i su vodili dnvenike o svojoj de!i. eiji je*ik je prouavan kako bi seopisali rodne i druptvene ra*like i u tra#anju *a u*ro!ima i nainima leenja ra*vojnih pote/koakod de!e. 3siholo*i su etso koristili testove koji ukljuuju veliki broj de!e i postojalo je veliko*animanje *a prosenu duinu reeni!e kod de!e sa ra*liitim o!enama u /koli ili *a vrstama#ramatikih i pravopisnih #re/aka koje de!a prave.

    2. Ispitivanje jezikog razvoja od druge polovine 20. veka do danas

    5d 1960)tih do danas 7 stalno /irenje polja istraivanja: rad na deskriptivnoj lin#visti!i i raniradovi Noama 8omsko# dali su nove modele je*ika *a prouavanje. 4akoe, javlja se i teorijabiheviori*ma. ovo vreme ra*vija se i psiholin#vistika koja je *a !ilj imala da proveri da li sulin#vistike teroije psiholo/ki realne, tj. da li stvarno od#ovaraju onome /to se *biva u umovima#ovornika dok koriste je*ik i kako su jedini!e je*ika predstavljene u umu. ;ahvaljui modeluNoama 8omsko# javlja se *natno interesovanje *a usvajanje sintakse kod de!e, pa se pi/u i#ramatike deije# je*ika, anali*ira se je*ika upuen de!i (istraivanja su teila da otkriju da li jede!i uroeno da je*ik sami naue ili ima roditelji u tome pomau$. Kasnije (19hild ?an#ua#eata "@!han#e &stem (>+A?"&$. &adri pravila transkrip!ije #ovorno# je*ika nastandardi*ovan nain koji se onda mo#u anali*irati pomou kompjutera, kompjuterske pro#ramekoji anali*iraju transkripte, ba*u podataka koja sadri ajlove na 26 je*ika

    3. Naini prikupljanja podataka: opservacija, eksperiment savremenoj ra*vojnoj psiholo#iji teorije se *asnivaju na sistematskom prikupljanju podataka.Astraivaki postup!i su standardi*ovani i saop/tavaju se tako ad se dru#im istraivaimaomo#ui njihovo ponavljanje. 4akoe se ine poku/aji da se /to vi/e umanje ili otklonepristrasnosti u istraivakom pro!esu, a *aklju!i se i*nose javno tako da se mo#u naknadnimistraivanjima veriikovati ili odba!iti.

    osmatranje !opservacija"u prirodnim uslovima 7 neeksperimentalna metoda, praenjeodreene pojave u prirodnim uslovima, mali uti!aj istraivaa na #ovor ispitanika. 3rimer:praenje neko# oblika je*iko# pona/anja (pojava reeni!a sloene strukture u usmenom ipisanom diskursu...$. 5bli!i posmatranja: (1$ 'ne#dotska metoda je najprostiji oblik metodeposmatranja, sastoji se u najobinijem opisu posmatrane pojave, onako kako je upameno njenoodvijanje.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    2/31

    (2$ Betoda dnevnika podra*umeva beleenje ra*voja neke pojave kro* odreeni period studijekoje se *asnivaju na metodi dnevnika *ovu se bio#raske studije. Nedosta!i ovo# oblika:problematino je uop/tavanje (na dru#u de!u$, pristrasnost (obino su roditelji ti koji *apisuju$,ne opisuju se pre!i*no svi aspekti do#aaja, opisi pona/anja se daju naknadno a ne u trnutkukada se do#aaj odvija, esto nije mo#ue kontrolisati pojedine aktore koji deluju na dete.

    (C$ &istematsko (kontrolisano$ posmatranje 7 i* mno/tva pojava koje se sistematski menjaju sau*rastom istraiva i*dvoji nekoliko i njihovo spontano pojavljivanje sistematski belei nanekom i*abranom u*orku ispitanika.3rednosti: posmatranje enomena u !elosti, moe se i*vesti be* *nanja subjekta /to dovodi doprirodnije#Dspontano# pona/anjaD#ovorenja. Nedosta!i: mo#ua intereren!ija brojnih varijabli.='nali*a sadraja tekstova: sintaksiko)leksika (rekven!ijska anali*a$ i semantika anali*a(*naenje teksta$.

    #ksperimentalne metodesu istraivaki postup!i koji se sporovde sa namerom da seodrede u*roni uti!aji na pojavu koja se ispituje."ksperimenti se obavljaju u kontrolisanim uslovima, a ti uslovi koji se menjaju se na*ivajunezavisne ili eksperimentalne varijable, a sama pojava koja se ispituje se na*iva zavisna

    (promenljiva) varijabla. 3rimer: merenje vremena reak!ije na rei i pseudorei, testovi ra*liito#tipa i sl. 4ipino eksperimentalno istraivanje sadri: hipote*u o onome /to e se desiti,eksperimentalnu i kontrolnu #rupu, ne*avisne varijable koje kontroli/e istraiva, *avisnevarijable (npr. ispitanikova upotreba odreenih #ramatikih oblika$, standardi*a!ija pro!edure(svi ispitani!i dobiju npr. iste instruk!ije$.5bli!i eksperimenata:(1$ "ksperiment sa dve ne*avisne #rupe 7 uesni!i u istraivanju se svrstavaju u dve #rupe.%edna je eksperimentalna i ona se i*lae delovanju ne*avisne varijable, a dru#a je kontrolna#rupa i nju sainjavaju subjekti koji su po svim obelejima koja mo#u da utiu na pojavu koja seispituje slini onima i* eksperimentalne, ali se ne i*lau delovanju ne*avisne varijable. ;ove sekontrolna jer slui *a pro!enu delovanja ne*avisne varijable.

    (2$ "ksperiment sa ponovljenim merenjima 7 ne koriste se ne*avisne #rupe, ne#o se svakiispitanik poredi sam sa sobom, tj. isti ispitani!i uestvuju i u eksperimentalnim i u kontrolnimuslovima.(C$ ?aboratorijski i terenski (prirodni$ eksperimenti 7 laboratorijski eksperimenti se vr/e ulaboratoriji #de je vea kontrola nad svim uslovima koji su bitni *a pojavu koja se ispituje, alive/taki karaker te situa!ije moe da utie da se ispitani!i pona/aju na nain na koji se ustvarnom ivotu ne bi pona/ali. "ksperiment moe da se obavi i u prirodnim uslovima 7 terenskieksperiment.&polja/nja valjanost istraivanja: stepen u kome se re*ultati neko# istraivanja mo#u uop/tititako da vae i *a dru#e u*orke subjekata i u oklonostima koje se donekle ra*likuju od konkretnihuslova u kojima su poda!i dobijeni. nutra/nja valjanost: stepen kontrole nad svim uslovima koji

    mo#u da utiu na *avisnu varijablu eksperimentator treba da planira istraivanje tako da moeda bude si#uran da jedino ne*avisna varijabla prou*rokuje posledi!e.3rednosti: mo#ua od#ovarajua kontrola varijabli istraivanje se moe ponoviti od stranedru#ih istraivaa. Nedosta!i: otklon od realne situa!ije. Kako #od da se do podataka do/lo, u ra*vojnoj psiholin#visti!i neophodna je transkripcijapodataka.

    $. Istra%ivaki nacrti

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    3/31

    Astraivaki na!rt se odnosi na op/tu strate#iju planiranja istraivanja radi utvrivanja ra*vojnihtrendova. 4ri osnovna na!rta su:1$ ?on#itudinalni na!rt (postupak$ se sastoji u tome /to se isti pojedina! (ili #rupa$ ispitujetokom due# vremensko# perioda. 5vo je skup i vremenski *ahtevan postupak. 3rednost im je/to omo#uavaju uvid u to /ta se de/ava pojedin!ima u pro!esu je*iko# ra*voja. Ne*#odno je

    /to ovakav eksperiment *avisi od to#a koliko e ispitanik biti dostupan u okviru odreeno#perioda (mese!i, #odina$.2$ 4ransver*alni na!rt se vr/i na #rupama subjekata koje se ra*likuju po u*rastu. a*like koje seotkrivaju kod subjekata ra*liito# u*rasta uka*uju na tenden!ije u pro!esu ra*voja. =3rednosttransver*alno# postupka je u tome /to je on bri, u sra*merno kratkom roku se moe ispitativeliki broj pojedina!a dok se u lon#itudinalnim istraivanjima mora ekati da ispitanik ili #rupaispitanika proe kro* sve etape ra*voja. 4akoe, kod trasnver*alnih ne dola*i do osipanja u*orka,jer se subjekti ra*liito# u*orka ispituju istovremeno.C$ &ekven!ijalni na!rt 7 kombina!ija lon#itudinalno# i transver*alno# na!rta: koriste se #rupera*liitih u*rasta i svaka se prati tokom neko# perioda.

    &. Istra%ivake te'nikeNeke istra%ivake te'nike:(1$ Amita!ija: od de!e se trai da ponove /ta je istraiva i*#ovorio de!a ne mo#u da imitiraju ono

    /to je i*nad njihovih mo#unosti, i*nad njihovo# ra*vojno# nivoa (ovo vai i *a odrasle kadausvajaju ?2$. (2$ "li!ita!ija: naro/ito se koristi kada se ispituje odreeni oblik je*ika, a istraivastimuli/e ispitanika na odreeno pona/anje, Ei*vlaiF podatke od nje#a, navodi #a da da od#ovorkoji se oekuje. (C$ 4ehnike samoi*ve/tavanja: intervju 7 standardi*ovan (pitanja koja sepostavljaju, njihov redosled i ormula!ija, isti su i nepromenljivi *a sve ispitanike$ inestandardi*ovan (istraiva ima samo skup pojmova i tema koje mo#u biti predmet ra*#ovora,ali na sam tok ra*#ovora najvi/e utie sam ispitanik$ anketa, upitnik je pisana ver*ijastandardi*ovano# intervjua, mo#u biti otvoreno# ili *atvoreno# tipa.

    (. )rste podataka: *valitativni podaci:primeri upotrebe odreeno# je*ika u odreenim situa!ijama (npr:

    pisani : usmeni iska*i sintaksika struktura i vokabular na odreenom u*rastu i sl.$ *vantitativni podaci: (1$ dobijeni prebrojavanjem (koliko puta se pojavila odreena re,

    koliko je de!e od#ovorilo na odreeni nain, koliko #re/aka je napravljeno, i sl.$ (2$ dobijenimerenjem (koliko je bilo vreme rea#ovanja, kako je o!enjen stepen #ramatinosti odreeno#iska*a na skali sa G podeoka (od )C do HC$, i sl.$

    +. istemi komunikacije kod insekata, ptica i ni%i' sisara) 3oseduju li dru#e %ivotinjske vrsteje*ikI &istemi komunika!ije kod ivotinja: komunika!ija

    kod pela (Karl on ri/$, komunika!ija kod sisara neprimata (delini, slonovi$ i pti!a (#njur!i,vrane, /eve, sivi papa#aji...$. 5dlike ivotinjskih vokali*a!ija: stro#o pove*ane sa stimulusom,o#raniene na sada i ovde, o#ranieni skup poruka i *naenja.

    -. istemi komunikacije kod primata:3esma '*ijskih #ibona (dru/tveni ivot, predatori, reeren!ijalna$Nedavne studije su poka*ale daa*ijski #iboni proi*vode pesme koje kombinuju konaan broj elemenata u ra*liite i*jave kojenose *naenje o njihovim so!ijalnim ivotima i o predatorima. Njihove pesme su reeren!ijalne i

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    4/31

    imaju karakteristike koje podseaju na ljudsku sintaksu. Aako #iboni(i delini i slonovi$imajukomunika!ijske sisteme, manje je doka*a da primati mo#u da naue sintaktiki kompleksanljudski je*ik. 7Jimpan*e su intele#entne, so!ijalne i komunikativne ivotinje koje koristera*novrsne vokalne krike u divljini ukljuujui krike *a hranom ili opa/no/u. 3oseduju #enetskustrukturu slinu na/oj te je bilo puno poku/aja da /impan*e naue da #ovore, dok barem jedan

    projekat uenja #orile je*iku i dalje traje.19C1: /impan*a ua boravi 9 mese!i u porodi!i Kello## (prvi takav poku/aj$ 7 ni rei, nibrbljanja. 3roesor i #ospoa Kelo# su mladu /impan*u uu od#ajali sa svojim malim sinomonaldom devet mese!i. Nije uloen trud da se ua naui da #ovori i iako je njen motorni ra*vojbio napredniji od onaldovo#, nije brbljala ni nauila rei.19L0)tih: /impan*a -iki biva od#ajana u porodi!i +ej* kao lan porodi!e M #od. 7 ra*ume dosta,i*#ovara L rei postaje jasno da /imp. nedostaje artikula!ioni aparat. 3siholo*i +ej* su -ikipredstavljali kao svoju erku, verujui da su /impan*e sline de!i sa *astojem u ra*voju i da eljubavlju i strpljivim instruk!ijama pomoi njenom je*ikom ra*voju. 3osle /est #odina trenin#a,-iki je mno#o ra*umela ali je mo#la da i*#ovori(u* velike pote/koe$samo etiri rei: mama,papa, !up i uppritom pri i*#ovaranju DpD, morala je da spoji usta prstima.

    %e*ik je sekundarna unk!ija or#ana koji uestvuju u nje#ovoj produk!iji (overlaid function$;ajedni!a #luvih koristi #estovni umesto #ovorno# je*ika, koji ima ra*vijenu #ramatiku i bo#atvokabular, /to je dovelo do inovativnih eksperimenata sa /impan*ama19M0)tih: ardnerovi poduavaju desetomesenu /impan*u -a/u amerikom #estovnom je*iku 7tokom C.6 #odina obuke:1C0 *nakova i sposobnost *a njihovu kombina!iju. Na kreativan nainje koristila #estovni je*ik i nije obraala panju na red rei. ardnerovi su demonstrirali da suprvih 60 rei deteta, vrlo sline /impan*inim. Neverovatan uspeh posti#nut sa /impan*ama jedoveo do inovativnih pro#rama koji ue de!u sa komunikativnim poremeajima #estovnomje*iku.19

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    5/31

    9. iolo/ke osnove ljudskog jezika) ?judski je*ik je speciian*a vrstu (takav imaju samo ljudi$ i uniorman*a vrstu (svojstvosvih ljudi$.) ezikdeini/emo kao hijerarhi*ovani kombinatorni sistem u okviru ko#a se kombina!ijomo#ranieno# broja elemenata #eneri/e neo#ranieni broj kombina!ija (jedini dru#i takav sistem u

    prirodi je NK$.=;avisi od to#a /to ljudi imaju dru/tvo u kome mo#u da usvoje je*ik, dru#e ljude s akojimamo#u da ra*#ovaraju i emo!ionalnu motiva!iju i inteli#en!iju da to omo#ue. =Nedavna#enetska istraivanja su uka*ala na spe!iian #en 5O32, koji je pove*an sa je*ikom a moda ire*ultat muta!ije koja se pojavila u na/im pre!ima pre oko 120 000 #odina. e!a usvajaju je*iksredine ukoliko odrastaju meu ljudima koji priaju sa njima dok npr. Ne postoji doka* da de!amo#u da usvoje je*ik #ledanjem televi*ije. =Npr.de!a su jako *ainteresovana *a li!a ljudi ipostoji doka* da deiji mo*ak sadri neurone spe!ijali*ovane *a identiika!iju li!a iprepo*navanje emo!ija preko li!a. Neuroni o#ledala se aktiviraju kada se pojedina! ili ukljui uaktivnost ili posmatra dru#o# kako uestvuje u toj aktivnosti ili uje pove*ane *vuke(kada seisple*imo bebi, ona se isple*i nama$/to impli!ira da kada odrasli #ovore bebi, aktiviraju njene

    nervne obras!e *a je*ik.=;a ra*liku od majmuna, ljudi imaju *one u !erebralnom korteksu kojesu pove*ane sa je*ikom i nisu simetrine.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    6/31

    en 5O32 pove*an sa je*ikom re*ultat je muta!ije od pre 120 000 #odina Neuroni)o#ledala (ako se pla*ite bebi...$ Anterak!ija neophodna, 4- nedovoljna. %e*ike *one u mo*#u (laterali*a!ija, aa*ija$ Kate#orijalna per!ep!ija Kritini period *a usvajanje 4ipian i predvidiv period *a pojavu je*ika 4ipine i predvidive a*e u ra*voju je*ika %e*ike univer*alije10. *ognitivne osnove ljudskog jezika !ija%eova teorija senzomotornog razvoja" ete svet sa*naje iskljuivo kro* svoju per!eptivnu i motornu aktivnost Novoroene ivot *apoinje u stanju Rradikalno# e#o!entri*maE (ne pravi ra*liku

    i*meu sebe i spolja/nje# sveta, ne ra*likuju sen*a!ije koje dola*e i* njih samih i okruenja$ a*voj se o#leda u koordina!iji ulnih utisaka i motornih ak!ija Nepostojanje svesti o permanentnosti objekta a*voj svesti o permanentnosti objekta predstavlja #lavno dosti#nue sen*omotorno#

    perioda*ognitivne osnove jezika II ija%e

    &en*omotorna a*a ra*voja 7 od roenja do 2L. mese!a (2. #odine$ 3odstadijumi:S A 0)2 mese!a: uvebavanje releksnih reak!ija (3ostojanost: ne rea#uje na

    nestanak predmeta i* vidno# polja$.S AA 2)L mese!a: primarne !irkularne reak!ije (dete sluajno stavi pala! u usta i

    pone da #a sisa, *bo# pomeranja ruku on ispadne, beba nastavlja da pokree ruke sve dok pala!ponovno sluajno ne stavi u usta$. 3rimarne se na*ivaju jer su usmerene na sopstveno telo, a

    !irkularne jer *avr/etak jedno# od#ovora predstavlja stimulus *a nje#ovo ponavljanje.(3ostojanost: orijenti/e se u prav!u predmeta, prati predmet po#ledom, oekuje da se ponovopojavi$.

    S AAA L)< mese!i: sekundarne !irkularne reak!ije (beba postepeno usmerava panjuna spolja/nji svet, ritajui se sluajno udari i#raku i*nad kreveta, dopadne joj se *vuk, ponovose rita ne bi li i*a*vala *vuk ponovo$. 'li, beba nije imala nameru da pomeri i#raku, /to *a3ijaea *nai da jo/ nema inteli#entno# pona/anja. (3ostojanost: beba aktivno tra#a *a deliminopokrivenim predmetom$.

    S A-

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    7/31

    S -A 1

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    8/31

    orma: ana komunika!ija podra*umeva upotrebu #estova i *vukova. Kao primer rano#komunikativno# #esta, u*imamo poka*ivanje, pri emu je kaiprst ispruen a ostali prsti savijeni.e!a poinju da poka*uju na predmete ili slike i*meu /esto# i deseto# mese!a. Kada im sepoka*uje, bebe obino adekvatno rea#uju i*meu deveto# i dvanaesto# mese!a. o 12o# m.bebee obino poka*ati na predmet i *atim po#ledati u slu/ao!a kako bi proverile da li su primeene.

    Kod odraslih, #estovi su obino praeni #ovorom i ne predstavljaju deo je*ika na isti nain kao*vu!i, rei i reeni!e dok kod de!e, #estovi i *vu!i predstavljaju simbole i *naajnu ra*vojnupromenu. Npr. e!a koja rano otkriju kako da komuni!iraju pomou poka*ivanja, rano shvataju iostale aspekte ra*voja je*ika, kao /to su rei. udvin, 'kredolo i raun su nauili #rupu roditeljakako da osmisle sopstvene #estove dok komuni!iraju sa svojom de!om. e!a su ove #estovekoristila neposredno pre ne#o /to su poela da upotrebljavaju rei i imala su bolje re*ultate utestovima je*iko# ra*voja. -okali*a!ija koju de!a koriste malo pre ne#o /to ponu daupotrebljavaju rei je privukla puno panje jer ormira ve*u i*meu prelin#vistike komunika!ijei #ovora. -okali*a!ije koje koriste kon*istentne /ablone i koriste se u kon*istentnim situa!ijama,ali su jedinstvene de!i, se na*ivaju protorei. Npr. ete moe da pone da koristi vokali*a!ijuQQlalaQQ dok trlja svoje ebe o obra* a kasnije da kae QQlalaQQ kada eli svoje ebe. oditelji esto

    usvoje bebinu QQreQQ, /to moe biti *bunjujue stran!ima.1L. rocena rane komunikativne sposo5nosti

    ) svrhu praenja komunikativno# ra*vojaBetoda Eslabo strukturirano# posmatranjaF&taratelju se daje uputstvo da se pona/a sa bebom na uobiajen nain, pa to trenirani posmatraprati ili tokom sesije ili sa video)kamere, traei primere komentarisanja deijim poka*ivanjem idavanjem predmeta, povremeno praenim vokali*a!ijom.Betoda Estrukturirano# pona/anjaFAstraiva manipuli/e situa!ijom (*adatak sa privlanom i#rakom vrsto *atvorenom u providnuplastinu kutiju$ ete koje jo/ uvek ne komuni!ira e ili udarati kutiju i plakati *bo# rustra!ijeili e dati kutiju staratelju, uspostaviti kontakt oima i poka*ati na kutiju ili vokali*ovati.)&kale *a merenje komunikativno# ra*vojaBa!'rthur)ates (>ommuni!ative evelopment Anventories 7>A A i AA$5d majki se trai dadaju i*ve/taj o i*reenim reima i postavljaju im se spe!iina pitanja o komunikativnompona/anju njihove de!e /to je poka*alo da su u stanju da identiikuju je*ike sposobnosti svojede!e.>&& (Tethber U 3ri*ant, 2002$ 7 >ommuni!ation and &mboli! ehaviour &!ales je ukljuilaskoro 2000 de!e, ukljuujui i onu sa ri*inim aktorima(prevremeno roenu, sa porodinomistorijom #ovornih poremeaja, niskim so!ioekonomskim statusom itd.$. ilo je malo varija!ija u/ablonu ra*voja komunikativno# pona/anja ak i ako je bilo ra*lika u dobu sti!anja odreeno#pona/anja.>ilj: rano otkrivanje indika!ija da li dete ima pote/koa u usvajanju je*ika. Npr.ako beba delujespora u #ovoru u poetku ali #a ra*ume i poku/ava da komuni!ira #estovima i protoreima,postojala bi manja *abrinutost ne#o kod bebe koja je isto# u*rasta ali ne poka*uje interesovanje*a komunika!iju.

    16. *omunikativna kompetenca i rano razumevanje)e!a koriste kontekst i postojee *nanje kao klju *a interpreta!iju tuih iska*a.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    9/31

    )&hat* (19G

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    10/31

    koliina govora majki upuenog deci izme#u ( i )* meseci, je uticala na deiju

    kasniju lingvistiki kompetenciju.

    1

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    11/31

    ) Kanonsko brbljanje (od M. mese!a, ali se obino javlja oko

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    12/31

    23. rogovaranje i protoreiA*meu a*e brbljanja i pravo# #ovora ponekad se javlja period utanja, ali se kod neke de!e ovadva oblika vokali*a!ija prepliu i poklapaju.edosled pojave #lasova re#ulisan je t*v. prin!ipom Emaksimalno# kontrastaF (EmaF, EpaF, EbaF,

    EdaF...$ i manje)vi/e je univer*alan, mada se javlja i i*vestan broj individualnih odstupanja.svajaju se samo opo*i!ije koje su u datom je*iku distinktivne.ei koje sama de!a kreiraju, koje ne postoje u reniku (E!ia)!iaF$ 7 raunaju li seI a, svakako.;a/toI3rve prepo*natljive prave rei naje/e o*naavaju:po*drave, opra/tanja, so!ijalne rutine (Eta/i)ta/iF$, na*ive *a bliska bia i predmete...2L.>onolo/ka regresija I progresivni onolo/ki idioma26. *ognitivna teorija onolo/kog razvoja? ogre/na percepcija(per!ep!ija ne prati produk!iju$: dete lo/e uje, pa lo/e i reprodukuje.Npr. vilharmonija [ ilharmonija.Y

    S e!a i*nova pronala*e eikasnije naine i*#ovaranja #lasova. 3onekad se neki raniji nainii*#ovora #lasova koji su bili dobri mo#u i*#ubiti.S 4akoe, javlja se #ubitak mo#unosti i*#ovora #lasa u novoj rei, ali u* *adravanje tano#i*#ovora ranije nauenih rei (*avisi i od konteksta$. Npr. mno#a de!a upotrebljavaju re ili dveiji je i*#ovor mno#o blii i*#ovoru odraslih ne#o sopstvenih ranije i*#ovorenih rei(35"&A-NA 5N5?5JKA AA5BA$.S -rsta teorije onolo/ko# ra*voja koja se najvi/e bavi ovakvim tipom problema je ko#nitivnateorija. ko#nitivnoj teoriji onolo/ko# ra*voja dete se posmatra kao inteli#entno bie kojeaktivno poku/ava da re/i teak problem: kako da produkuje #lasoveDrei kao odrasli ljudi okonje#a (@acken, >erguson, 19-3$. ete moe usvojiti nekoliko strate#ija koje predstavljajutrenutna re/enja: A;"'-'N%" #lasova koji stvaraju pote/koe i 354"' dobro po*natih#lasova i sistematska *amena ili manje sistematsko preureivanje (preraspodela$ #lasova u!iljanoj rei. 4akoe, dete moe koristiti pristup re)po)re, ili moe da poku/a da koristidovoljno od#ovarajue reiDra*e umesto !iljane rei (3eters, 19GG$. Ko#nitivna teorija se *alae *a to da je sve /to dete onolo/ki radi jeste re*ultat re/enjaproblema, i o#ranieno je biolo/kim komponentama (mo*ak, motorni i per!eptivni sistem$ i da topredstavlja onolo/ki supstrat za jezik. Npr. per!eptivni sistem e rea#ovati na akustikeslinosti i*meu rikativa DsD D i \D, dok e se dete pri uenju *adovoljiti i*#ovorom isto# #lasa *ara*liite oneme. 3ro#resivnih onolo/ki idiomiF (EhiF, EhelloF, aliV EorseF, EouseF, EatF$.

    2M. aradoksi progovaranjae!a mo#u da per!ipiraju i distink!ije koje nisu u stanju da produkuju (erko U ro]n, 19M0$EisF)enomen.3rilikom imita!ije, de!a ponekad mo#u da pravilno i*#ovore i #lasove pri ijem i*#ovoru inae#re/e.8esta je pojava t*v. Epro#resivnih onolo/kih idiomaF (EhiF, EhelloF, aliV EorseF, EouseF, EatF$.Anterni vs. eksterni idbek.Bo#ui periodi prividne re#resije u onolo/kom ra*voju ( onolo/ke hiper#enerali*a!ijeI$.Aako mala de!a esto i mno#o #re/e u i*#ovoru, #re/ke nisu sluajne ve sistematine.2+. Are/ke pri usvajanju onologije !distinktivna o5ele%ja"

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    13/31

    2-. Are/ke pri usvajanju onologije !konsonantske grupe"29. Are/ke pri usvajanju onologije !interakcije suprasegmentalnog i segmentalnog nivoa"

    30. *anonske orme7o5rasci tokom progovaranjaS Tihman, >rot (200G$ smatraju da de!a imaju usvojene obras!e *a odreene sekven!e #lasova

    i da ih mo#u primeniti na svaku (pravu$ re koja im se uini slinom.S Taterson (19G1$ se prvi bavio time.S 4akvi obras!i *a odreene *vune sekven!e se na*ivaju K'N5NA8KAB 5B'B'.S 4ako ureeni obras!i rano# deje# vokabulara predstavljaju klju *a ra*umevanje to#a kakode!a ue rei. 4i obras!i predstavljaju vrste *vunih sekven!i koje de!a poku/avaju da i*#ovore isopstvena pravila, ako ih uop/te imaju, predstavljaju nain na koji dete prila#oava rei svojimobras!ima.S Ne ra*vijaju sva de!a ovakve obras!e. e!a koja koriste obras!e mo#u poeti to da rade u bilokom periodu svo# je*iko# ra*voja. Neki nauni!i prave ra*liku i*meu perioda be* obra*a!a(period prvih 60 rei$ i kasnije# perioda, koji je re#ulisan odreenim obras!ima.S 3rimer: bo*#, pa#ete...

    31. >onolo/ka pravila tokom progovaranja32. trategije progovaranja33. >onoloski razvoj posle 3 godineo tree #odine usvoji se veina obeleja. Bo#ui problemi sa likvidama, arikatama irikativima (L 7 M #odina$. e!a se ra*likuju:neka i*#ovaraju samo ono /to mo#u, dru#a sve (aki ako ih ne ra*umeju$. 'ko je dete nemo#ue ili te/ko ra*umeti sa L76 #odina, interven!ijalo#opeda je neophodna. 3red/kol!i su i inae pod nad*orom lo#opeda. 5bino do G)< #odinesve doe na svoje mesto...Y Aako #ovorni obras!i tro#odi/njaka nisu u potpunosti isti kao #ovorni obras!i odraslih,osnovne odlike (pravo#$ onolo/ko# sistema su usvojene.Y 3rather, +endri!k, Kern (19G6$ i &mit, +and, reilin#er, ernthal, ird (1990$ sprovodili sutestiranja sa #rupama de!e ra*liito# u*rasta kako bi dobili op/tu sliku o usvajanju en#lesko#je*ika kro* period odrastanja.S 5va istraivanja su bitna jer uka*uju na o#ranienja koja lo#opedima mo#u pomoi da lak/eidentiikuju probleme u onolo/kom sistemu kod de!e #de onolo/ki ra*voj ne tee uobiajeno.S -eina de!e u C. #odini moe da i*#ovori sve vokale i skoro sve konsonante. Beutim, to idalje ne *nai da je njihov i*#ovor 100 P pre!i*an, ali se #lasovi i*#ovaraju tano u najmanjenekoliko rei. Konsonanti koji se i dalje tee i*#ovaraju (ak i u L. i 6. #odini$ su: likvidi (DlD, DrD$,rikativi (DvD, DD$ u rei thin i rikativ (D^D$ u rei the. A*#ovor problematinih #lasova lak/i je ukraim ne#o u du#im reima (npr. DvD u vase i va!uum !leaner$. veini sluajeva, uobiajeni*#ovor svih #lasova postie se do

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    14/31

    S e!a ue prve rei putem aso!ija!ija. 8esta imenovanja stimulusa uparena sa odreenimiskustvom re*ultiraju to da de!a pove*uju rei i objekte. Npr. de!a uju kako roditelji do*ivajumae, mae se pojavi, te dete aso!ijativno pove*uje re mae sa samim objektom make.-remenom, dete e rea#ovati na re i kada se maka ne bude pojavila, traei je po#ledom kadauje da je neko do*iva.

    S ihejvioristiki pristup obja/njava najranije i najjednostavnije naine pove*ivanja rei iobjekata.

    3&. ro5lem mapiranja prilikom usvajanja rei= ro5lem mapiranjaS Kako bi postali /to bolji slu/ao!i, de!a moraju ra*umeti da nova re koju uju verovatnoupuuje na pojam ili do#aaj na koje #ovornik trenutno usmeren. 'ko dete pretpostavlja da rekoju uje upuuje na bilo /ta prisutno, ono e se oslanjati jedino na aso!ijativno uenje.S %edan od naina pomou koje# de!a mo#u i*bei mapiranje jeste da se oslone na svoje osnovnora*umevanje opaanja i ve/tina dru#ih ljudi i kako su te ve/tine pove*ane sa poeljnim nainomkomuni!iranja (omasello, 199&$.

    ? aldDin (199&$ je poka*ao da beba stara 1< mese!i uje #ovor odraslih kao nepo*natoimenovanje i proverava da li imenovanje odraslih upuuje na isti objekat ili do#aaj kao i onisami, i ako ne, svoju panju usmeravaju na to kako odrasli upuuju.? omasello, arton (199$$ su poka*ali da dvo#odi/nja!i kada uju npr. RLets go find tomaVEoekuju da tomaupuuje na objekat koji odrasli ele, a ne na objekat koji oni (de!a$ vide.

    3(. Esvajanje rei !teorija #. Flark o ontolo/kim kategorijama"= Esvajanje semantiki' o5ele%ja !Flark"S &uprotno od bihevioristiko# modela, ova teorija kon!entrisana je na semantiki ra*voj u /iremkontekstu ukljuujui detetovo usvajanje so!ijalnih, ko#nitivnih i lin#vistikih ve/tina.S e!a ue *naenja rei oslanjajui se na ve/tine i* vi/e domena. 4okom prvih mese!i svo#ivota (i pre ne#o /to ponu sa i*#ovorom rei$, de!a ra*vijaju osnove dalji je*iki ra*voj.? *lark(1993$ smatra da dok ne krenu da ue je*ik, sva de!a ra*vijaju kon!epte o tome kako jesvet or#ani*ovan, t*v. ontolo/ke kate#orije. 4e ontolo/ke kate#orije podra*umevaju objekte,radnje, do#aaje, srodstva, itd.8ak i sa *nanjem ontolo/kih kate#orija, de!a i dalje imaju problema pri uenju rei.S 5va teorija poku/avaju da objasne kako de!a usvajaju prve rei, *a/to de!a ne usvajaju rei naisti nain kao i odrasli i kako se semantiki sistemi de!e ra*vijaju. Npr. ete je kod kue iporodini pas (Rufus$ je u sobi sa njim na tepihu i sa koskom. ete uje kako majka #ovori:RRufus, pas, koska, pogledaj.E ete moe pretpostaviti da se re pas odnosi samo na njihovo#psa. -remenom, de!a shvataju da odreene rei ne imenuju samo jedan odreeni objekat, ne#omo#u imenovati vi/e objekata iste vrste (u ovom sluaju sve vrste pasa$. e* to#a, dete ne moera*umeti prirodu imenovanja. 5vo predstavlja samo deli ono#a /to de

    3+. Esvajanje rei !teorija @. omasella, G. loom "

    3-. Esvajanje rei !teorija o leksikim principima"= Esvajanje ograniavajuHi' leksiki' principaS ru#i teoretiari smatraju da de!a koriste brojne leksike prin!ipe koji su o#ranieni. Npr. de!amo#u pretpostaviti da nova re koju uju imenuje odreeni pojam (Aolinko, @elvis, irs'

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    15/31

    asek, 199$$ i obrnuto, da re upuuje na !eo pojam, pre ne#o na nje#ov odreeni deo(@arkman, Jac'tel, 19--$.S ru#i leksiki prin!ipi se ba*iraju na tome da de!a i*be#avaju dva imenovanja *a jedan objekat(@arkman, 19-+ @arkman, Jac'tel, 19--$.S 3rema 3AN>A3 ;'%'BN" A&K?%8A-5&4A dete i* prvo# primera e na#injati tome da

    elemini/e uusa kao na*iv *a kosku, *ato /to uus ve ma ime.? *lark (19-+$ predlae 3AN>A3 K5N4'&4'. 3rema tom prin!ipu, dete nee u potpunostieleminisati ime uus kao ne/to /to imenuje kosku, ali e pretpostaviti da *naenje rei koska neod#ovara *naenju rei uus.? Bk'tar(2002$ je poka*ao da se de!a oslanjaju na kontekst kada odluuju o tome da li nova reo*naava oblik ili teksturu.? all (199$$ je poka*ao da de!a koriste svoje *nanje o reima kako bi pove*ali *naenje saonim /to re u kontekstu o*naava. Npr. This dog is av!"This caterpillar is zav!S ollic', irs'asek, Aolinko (2000$ de!a iskori/avaju odreene *nakove prilikomusvajanja novih rei i njihovim uporeuju ih dru#aije na odreenom stepenu ra*voja.. Napoetku, de!a vi/e panje pridaju per!eptivnim inorma!ijama ili vidljivim obli!ima pojma, a

    kasnije so!ijalnim i lin#vistikim inorma!ijama.39. Esvajanje rei !teorija N. Bk'tar o ulozi /ireg diskursa"

    $0. Esvajanje rei !teorija irs'asek, Aolinko i ollic'"

    S ollic', irs'asek, Aolinko (2000$ de!a iskori/avaju odreene *nakove prilikomusvajanja novih rei i njihovim uporeuju ih dru#aije na odreenom stepenu ra*voja.. Napoetku, de!a vi/e panje pridaju per!eptivnim inorma!ijama ili vidljivim obli!ima pojma, akasnije so!ijalnim i lin#vistikim inorma!ijama.(Kod usvajanja o#rani!avaju!ih leksi!kih predstava se to nala*i$

    $1. rzo mapiranje= >enomen 5rzog mapiranjaS prkos pote/koama u mapiranju, bebe stare 1< mese!i mo#u pove*ivati i *akljuivatisamostalno (oustomrice, lunkett, arris, 200&$. Nauni!i su ispitivali naine na koje de!apove*uju rei nakon samo jedno# i*la#anja, da li je njihovo pove*ivanje slino pove*ivanjuodraslih, koliko je potrebno i*la#anja da bi de!a pove*ala odreenu re sa pojmom, da li je br*omapiranje nain koji omo#uava trajno *nanje rei, da li se ra*liite vrste rei (imeni!e, #la#oli,itd$ ue podjednakom br*inom, itd.? FareK, artlett(19+-$ su prvi ispitivali enomen br*o# mapiranja. A*la#ali su de!u u*rasta tri ietiri #odine nepo*natim reima. e!a nisu ekspli!itno uena novim reima, ne#o kro* praksu.Npr. R#onesi mi metalni poslu$avnik, ne plavi, nego metalni!E o/li su do *akljuka da de!apamte *vuk kojim su mete i*#ovarane u iska*u i do nedelju dana kasnije. e!a pred/kolsko#u*rasta pamte rei i do mese! dana (@arkson, loom, 199+$.S Aako je kapa!itet deje memorije slabiji od kapa!iteta odraslih (*a nelin#vistike rei$,@arksoni loomotkrili su da su se de!a seala rei i po nekoliko nedelja.S e!a u*rasta od dve #odine i starija mo#u nauiti imeni!e kro* osten*ije (all, Luantz,ersuage, 2000$ 7 pri imenovanju pojmova od strane odraslih, de!a vi/e panje obraaju nasemantiko i #ramatiko *naenje rei.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    16/31

    $2. rve rei !tempo usvajanja, /ta oznaavaju"

    &asvim mala de!a Era*umejuF /ta sa#ovornik poku/ava da im kae mno#o ranije ne#o /tora*umeju *naenja konkretnih rei ili i*ra*a Z rana komunika!ija se odi#rava i EotkljuavaF na

    emo!ionalnom i so!ijalnom planu, kao i na osnovu konteksta u okviru ko#a se odvija. 3ostepenoi (relativno$ sporo de!a dola*e do (potpuno#I$ ra*umevanja i (potpunoI$ adekvatne upotrebe reina nain na koji to ine odrasli kompetentni #ovorni!i njihovo# je*ika. &trate#ije uenja *naenjai upotrebe rei menjaju se sa odrastanjem, paralelno sa stalnim i*menama i reor#ani*a!ijamadeije repre*enta!ije je*iko# sistema koji usvajaju. Deca poinju da upotrebljavaju svojeprve rei oko prvog roendana izmeu devetog i petnaestog meseca, u zavisnosti od

    tempa jezikog, kognitivnog i motornog razvoja. U toku prvih nekoliko nedelja od

    progovaranja, deca proizvode iskaze koji sadre samo po jednu re. S obzirom na to da

    raspolau samo jednom reju u iskazu, koju esto izgovaraju sa izvesnim naporom i

    pravei pauze izmeu rei, ponekad ih je te!ko razumeti. "eutim, deca su ipak u

    stanju da izraze odreena znaenja. U ovom periodu poinju da ovladavaju leksikonom

    svog jezika tako !to ovladavaju odreenim reima kao oznakama za predmete i ljude iz

    svoje okoline. Upravo ova namera da se uputi na neki entitet u spolja!njoj sredini, kao i

    znaenje rei odvajaju i razlikuju prve rei od prostih sekvenci ponovljenih slogova

    karakteristinih za brbljanje.

    #olovina rei koje deca upotrebljavaju su rei za predmete. $ako poveavaju broj rei u

    upotrebi, poveava se i veliina svakog domena, a nekada se dodaje po nekoliko

    lanova istog dana.

    U poetku, deca sporo napreduju u proizvoenju novih rei, da bi oko druge godine

    poela da dodaju rei ubrzanim tempom. %a uzrastu od oko godinu i po produkuju &'

    do ('', a oko druge godine &'' do )'' rei. *ko druge godine broj rei se

    svakodnevno poveava i deca tada poinju da analiziraju njihovu unutra!nju strukturu i

    identi+ikuju znaenja koja svaki element rei nosi.3oinju sa reima kao /to su:5nomatopeje: tu)tu, op)op, am)am... bliska bia, hrana, pie, ivotinje, prevo*.sredstva, ak!ije,i#re, svojstva

    Sdomina!ija imeni!a u ranom vokabularu (!!a. L0P$

    S#la#oli, pridevi,unk!ionalne rei (!!a. 10P svaka od ovih vrsta rei$ 5bja/njenja ovakve distribu!ije:Sodra* )a (#ovora upueno# de!i$S#la#oli kon!eptualno sloeniji a unk!ionalne rei se mno#o kasnije prihvataju kao rei

    $3. rimat imenica pri usvajanju

    S ;a/to se imeni!e usvajaju prveI 3ostoji nekoliko obja/njenja:

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    17/31

    ) jedna hipote*a nalae da de!a najpre usvajaju one rei koje imenuju objekte, ne#o onekoje imenuju radnje (ovde se javlja uti!aj okoline (roditelja$ 7 vi/e koriste rei koje imenujuobjekte, ne#o one koje imenuju radnje$ (oldield, 199C$) dru#a hipote*a #ovori da je to *bo# to#a /to su #la#oli sloeniji kao vrsta rei, odnosnoda su imeni!e kao vrsta rei jasnije, nedvosmislenije (entner, 19

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    18/31

    $(. A%'?N5 ?"'N%' (olinko, +irsh)3asek, >aule,ordon, 19

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    19/31

    5sten*ivne deini!ije Kate#ori*a!ije na osnovnomDba*inom nivou Aspravke i obja/njenja ti!aj obra*ovanja roditelja i &"&)a

    = Mesta imenovanja) naje/e majke daju imena odreenim objektima, npr i#rakaleopard)!i!a ma!a, lopta)o)o..e/ava se da u nkim sluajevima daju i po#re/na imena, ali tone utie na usvajanje pojma npr tru!k_!ar )))vo*ilo

    Y4stenzivne deinicije =*ategorizacije na osnovnom75azinom nivou YAspravke i obja/njenja) na bebin *ov) mum, majka e doi, ukoliko dete *atrai kreker

    majka e doneti kreker, iako je *nala da dete u stvari eli kolai i na taj nain e ono nauiti dara*likuje te dve rei

    YEticaj o5razovanja roditelja i #a) utvreno je da de!a roditeljia koji imaju niistepen obra*ovanja i nii so!ioekonomski status u#lavnom usvoje manji broj rei od de!e iji

    roditelji imaju vi/i stepen obra*ovanja i imaju vi/i so!ioekonomski status te samim tim imajuvi/e problema kasnije prilikom /kolovanja i obratno.

    $-. *asniji semnatiki razvoj Jiri i bo#atiji vokabular 7 i*vesniji akademski uspeh. ve dimen*ije vokabulara: 1. /irina (obim$ vokabulara 2. dubina vokabulara (stepen

    po*navanja leksema$.S deveto#odi/nja!i: E#orak ukusF vs.E#orak sme/akFS 6)o#odi/nja!i:L000)6000 porodi!a reiS svake /kolske #odine: 2000)L000 rei =>S na kraju srednje /kole: L0000)60000 rei o#atije semantike mree (*naenjske ve*e i ormalne ve*e$. rojnije kate#orije i manje #re/aka (Nelson 19GL *adatak sa aso!ija!ijamaDskupovima

    rei$S 6) vs.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    20/31

    S de!a nisko# &"&)a u#roena i ra*like se poveavaju sa u*rastom ilin#valnost nuno proveriti /irinu i dubinu vokabulara u obaDvi/e je*ikaS i*ra*ito visoka korela!ija sa &"&)om, tj. nivoom obra*ovanja

    &0. )oka5ular 5ilingvalne dece

    &1. )oka5ular i socioekonomski status&2. @etalingvistiki razvoj razvoj svesti o reima&3. @etalingvistiki razvoj razvoj onolo/ke svesti&$. @etalingvistiki razvoj 'umor, metaora, ironija&&. @etalingvistiki razvoj razvoj sposo5nosti deinisanja

    &(. raHenje !merenje" sintaksikog razvoja

    Berenje sintaksi!ko# ra*voja3rve kombina!ije rei, obino, oko dru#e #odine, do 6. #od., #ramatika je, manje)vi/e,savladana.

    &talna meui#ra orme i unk!ije u ra*voju. Kako meriti je*iki ra*vojI 7 * pomo &A, (tj. B?$ i*raene brojem morema. ro]n (19GC$: i* 100 spontanih iska*a i*raunava se &A.

    &!arborou#h (19aza I Aornja granica

    A 0 ) 1.G6 1.0 7 2.0 6AA 1.G6 ) 2.26 2.0 7 2.6 GAAA 2.26 ) 2.G6 2.6 7 C.0 9A- 2.G6 ) C.60 C 7 C.6 11- C.60 ) L.00 C.6 7 L.0

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    21/31

    Nakon a*e 6, B? #ubi vrednost kao indeks je*iko# ra*voja, jer posle ove a*e due reeni!ene relektuju jednostavno ono /to dete *na o je*iku. %avljaju se ra*liita pitanja kada se ovommetodom mere duine reeni!a u je*i!ima sa ra*vijenom leksijom, kao /to su ruski, hebrejski,nemaki (sintetiki je*i!i$. ovim je*i!ima je te/ko odrediti /ta unk!ioni/e kao morema u

    deijem #ovoru i lako je dobiti kao re*iltat o#romne brojeve. 3ostojali su poku/aji da se ovajkon!ept (&A$ pro/iri i na te strukturno ra*liite je*ike ili da se merenje modiikuje koje e u*etiu ob*ir meuje*ike ra*lke. nekim je*i!ima se poka*alo de je merenje duine iska*a na osnovurei korisnije ne#o merenje morema. Koristei slian indeks kako bi se obeleio je*iki ra*voj ura*liitim je*i!ima, moemo da tra#amo *a univer*alnim i invarijantnim obelejima kojekarakteri/u osnovne a*e sintaksiko# ra*voja kod de!e.a*vijene su i dru#a merenja sintaksiko# ra*voja. %edan takav primer je indeks produktivnesintakse (A3&n$ koji je uveo car5oroug'. 4akoe se dobija na osnovu transkrip!ije 100 iska*ai* spontano# #ovora deteta. 5n o*naava i deli upotrebu ra*liitih struktura u etiri kate#orije:(1$ imenike ra*e (imeni!e, *ameni!e, lanovi, nastav!i *a mnoinu, sloene imeni!e$, (2$#la#olske ra*e (#la#oli, predlo*i, #la#olski nastav!i, pomoni i modalni #la#oli$, (C$ oblike

    pitanja i ne#a!ija (ra*liite sloenosti$, (L$ reenina struktura (proste, sloene, ve*ni!i, iniitvneorme$. e*ultat se dobija u obliku poena, a poen se dodeljuje *a svaku iskori/enu strukturu.Ande@ produktivne sintakse visoko korelira sa B?, ali ima tu prednost da omo#uava duepraenje ra*voja (do oko & godina$ i mo#unost da se primeni i na dru#e je*ike.

    &+.volani iskazivolani iskazi3rva a*a koju deini/e raun prati de!u kro* njihove najranije poku/aje kombinovanja rei,B? 1.0 do 2.0. -eina reeni!a je tada i*#raena i* dve rei, a tek neke mo#u da imaju C ili L.volani iska*i lie jedni na dru#e, be* ob*ira koji je*ik de!a usvajaju.5dlikuje ih:1$ kreativnost, ormulainost 7 od samo# poetka mno#e od reeni!a koje de!a proi*vedu nikadane bi bila i*#ovorena na isti nain od strane odraslih #ovornika odreene kombina!ije rei kojese i*#ovaraju u prvoj a*i ra*voja su nove i jedinstvene, a ne imita!ija reeni!a koje su uli odstarijih. ?ieven i saradni!i su otkrili da su rani deiji iska*i i*#raeni oko /ema u kojima jeveina elemnata reeni!e iksirana (' ant$, dok samo jedna ili dve rei variraju.2$ tele#raski #ovor 7 reeni!e koje de!a i*#ovaraju su jednostavnije od onih koje produkujuodrasli, a ta jednostavnos je posti#nuta na sistematian nain. 5dreene rei, unk!ionalne rei(*atvorene klase: predlo*i, ve*ni!i, *ameni!e...$ dominiraju deijim je*ikom. 5vo odsustvo#ramatikih rei odaje utisak jednostavnosti #ovora. akle, njihove reeni!e se preteno sastojei* imeni!a, #la#ola i prideva. Najrekventnija vrsta otvorene klase rei su imeni!e, i onedominiraju deijim je*ikom u ovoj a*i.4akoe, moe da se primeti da su kod odreeno# detetaneke rei rekventnije ne#o kod dru#ih i da je red rei prilino iksiran. 5d tema ra*#ovora kodde!e dominiraju nekakva prisvojnost, loka!ija, vraanje.Aleitman and Jannersu ustanovili da de!a ue odvojeno otvorene i *atvorene klase rei.anije se usvoje otvorene klase rei (prva a*a$, emu je u*rok njihova per!ep!ija i /to uka*ujena *naaj pro*odijskih odlika u otkrivanju osnovne je*ike strukture kod de!e.4akoe je ustanovljeno da u lektivnim je*i!ima kod de!e postoji pojava morema od samo#poetka (dade, tate, mame babine papuca, dadine kaica$, kojima oni i*raavaju #ramatikeodnose.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    22/31

    &-.elegraski govortele#raski #ovor 7 reeni!e koje de!a i*#ovaraju su jednostavnije od onih koje produkujuodrasli, a ta jednostavnos je posti#nuta na sistematian nain. 5dreene rei, unk!ionalne rei(*atvorene klase: predlo*i, ve*ni!i, *ameni!e...$ dominiraju deijim je*ikom. 5vo odsustvo

    #ramatikih rei odaje utisak jednostavnosti #ovora. akle, njihove reeni!e se preteno sastojei* imeni!a, #la#ola i prideva. Najrekventnija vrsta otvorene klase rei su imeni!e, i onedominiraju deijim je*ikom u ovoj a*i.4akoe, moe da se primeti da su kod odreeno# detetaneke rei rekventnije ne#o kod dru#ih i da je red rei prilino iksiran. 5d tema ra*#ovora kodde!e dominiraju nekakva prisvojnost, loka!ija, vraanje.

    &9. emantike relacije u dvolanim iskazima&emantike rela!ije%edna univer*alna odlika ove a*e jeste to da je samo mala #rupa *naenja, ili semantikihrela!ija, i*raena u deijem je*iku: a#ens)ak!ija (momm% come$, ak!ija)objekat (drive car$,a#ens)objekat (bab% book$, ak!ija)loka!ija (go park$, predmet)loka!ija (cup table$, posesor)

    posedovano (momm% dress$, predmet)atribut (bo* shin%$, demonstrativ)predmet (dis telephone$.-idimo da u ovoj a*i de!e #ovore mno#o o objektu: poka*uju na nje#a i imenuju #a, #ovore otome #de je, kakv je, ko #a poseduje, i ko ne/to radi sa tim objektom (ovo su upravo kon!eptikoje u 3ijaeovoj sen*omotornoj a*i dete poinje da ra*likuje$.

    (0.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    23/31

    dakle i pre ne#o /to uu u a*u dvolanih iska*a. Jta vi/e, +irsh)3asek je otkrio da kada de!aponu da koriste dvilane iska*e, ona ve prepo*naju bound moreme koje mo#u da pomo#nu ui*#raivanju #ramatike njihovih je*ika.&va ova istraivanja pretpostavljaju da ra*umevanje prethodi produk!iji, kao /to su to roditeljioduvek podra*umevali. olinko i +irsh)3asek, takoe, pretpostavljaju da se de!a prilikom

    ra*umevanja mno#o oslanjanjaju na kontekst (kako na okruenje, tako i na so!ijalni kontekst$,kao i na pro*odiju i leksiku i semantiku.Astraivai sada mo#u da i*uavaju sposobnosti beba koristei tehnike kao /to su

    preerencijalno gledanje (preferential looking$ koja o!enjuje detetovu panju usmerenu navi*uelni stimulus koji je u pratnji #ovorno# si#nala, i uslovno okretanje glave (conditionedhead turn$ koja o!enjuje panju usmerenu na auditorni stimulus.

    (1. aza opcionog ininitiva kod dece koja usvajaju engleski jezik3ostoji hipote*a da de!a tokom ra*voja je*ika prola*e kro* a*u tokom koje veruju da je vreme#la#ola op!iono u #lavnoj reeni!i 7 t*v. aza opcionog ininitiva(3ier!e, Tevernik$. koliko

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    24/31

    se ovo ispostavi kao tano, to bi objasnila *a/to de!a kasnije usvajaju moreme *a #la#olskavremena u poreenju sa dru#im moremama. Boe da se uini da u ovom preiodu (oko 2. godine$ de!a #re/e, jer jo/ uvek ne *naju da #la#oli imaju vremena, ali interesantno je da u tom periodude!a mo#u isti #la#ol da u jednoj reeni!i iskoriste u odreenom vremenu a u dru#oj ne.3roduk!ija #lavnih reeni!a sa ininitivom postepeno opada oko 3. godine i da bi kasnije

    potpuno nestale i* upotrebe. akle, de!a mlaa od tri #odine imaju svest o tome da #la#ole trebaupotrebiti u odreenom vremenu, ali ono /to ne *naju jeste da #la#ol u #lavnoj reeni!i morastajati u nekom vremenu.Anteresantno je da de!a koja usvajaju npr. /panski, italijanski i hebrejski ne prola*e kor* ovu a*uop!iono# ininitiva, /to je neobino s ob*irom na to da ovi je*i!im imaju bo#atiji morolo/kisistem od en#lesko#, te bi bilo lo#ino da imaju vi/e problema da naue da koriste vremena uje*iku. Beutim, bokatiji morolo/ki sistem i*#leda da pomae de!i da naue bre da #lavnareeni!a *ahteva #la#ol u odreenom #la#olskom vremenu.

    (3. roduktivnost u deijoj morologiji !'ipergeneralizacija"

    3roduktivnost i hiper#enerali*a!ije hiper)re#ula!ijakonjovi, babine papuca, dadine kaica, imala sam ne/to da /rafujem!!!Aako je op/te prihvaeno mi/ljenje da de!a ne ue morolo#iju svo# je*ika ponavljanjemodre/enih primera koje su ula od odraslih, neka istraivanja pretpostavljaju da de!a u poetnima*ama ra*voja koriste #ramatike moreme na ,,konstruktivistikiE nain, kombinujui ih saodreenim leksikim obli!ima. 3ine i ?ieven su poka*ali da je rana upotreba determinatora (a,the$ nauena u kombina!iji sa odreenim reima, a nastav!i *a #la#olska vremena ()ed$ sutakoe kori/eni u poetku samo u* odreene #la#ole. Beutim, jasno je da do C. ili L. #odinede!a usvoje pravila na osnovu kojih e koristiti ove moreme u sistemu. %edan od doka*a susimpatine #re/ke koje prave kada primene morolo/ko pravilo tamo #de ne treba da se primeni(primeri od #ore *ovu se overregularization errors$ 7 ovo je ejdan od doka*a kreativnosti iproduktivnosti morolo#ije kod de!e.

    ru#i doka* *a produktivnost morolo/kih pravila je erkov 8JugOtest. e!i sepokau stvorenja i* bajke sa i*mi/ljenim imenima. ;atim su de!i dati iska*i koji bi obe*bedilikontekst u kojem bi dete moralo da upotrebi onu ormu koja *anima istraivaa (mnoina,nastav!i *a #enitiv$. 5n je ustanovio da de!a pred/kolsko# u*rasta i de!a prvo# ra*reda osnovne/kole tano i*vr/avaju ovakav *adatak sa i*mi/ljenim reima, /to *nai da su de!a usvojilamorolo/ka *nanja en#lesko# je*ika (da nisu samo nauila da imitiraju odrasle$.

    ($. *roslingvistiki podaci o usvajanju morologije(&. Esvajanje negacije

    Negacija(ellu#i$ se ra*vija u C a*e:1"noDnot (u srp. neDnee$, tj. ne#a!ija se uba!uje ispred reeni!e (0o sit don!"0e1e +ija idepava$.2"ne#ativna re(!a$ se pomera u reeni!u i sme/ta u* #la#ol (' no like it!"+ija ne1e ide pava$.Beutim, nema produktivne upotrebe pomonih #la#ola.3"ne#irane reeni!e dobijaju oblik kao u je*iku odraslih: 2ou can3t have this"'3m not sadno"#ada ne1e da crta!"0emam lutku. 5vo se javlja tek u raunovoj - a*i.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    25/31

    3otonje studije ne/to dru#aiji re*ultati __` usvajanje ne#iranih konstruk!ija uslovljeno kakosamim je*ikom, tako i strukturom konstruk!ija. lum kritikuje ellu#in pristup. 5n smatra da usluajevima kada imamo no van reeni!e (0o +omm% do it$, ono ne ne#ira reeni!u, ve jeanaorino, tj. se odnosi na propratni prethodni iska*. ovom sluaju *naenje reeni!e bi bilo:0o, ' ant +omm% to do it. 5vom on preispituje postojanje prvo# perioda usvajanja ne#a!ija

    kod ellu#i.%asno je da ra*voj ne#a!ija relektuje kompleksnu interak!iju sintaksikih, semantikih aktora iaktora inputa koji mo#u da se kombinuju na ra*liite naine kod de!e koja usvajaju ra*liiteje*ike u ranoj a*i ra*voja.

    ((. Esvajanje pitanja

    itanja1$ prva a*a usvajanja: upotreba intona!ije (op/ta, posebna$ 7 pitanje moemo da konstrui/emo

    jednostavno tako /to emo upotrebiti u*la*nu intona!iju u deklarativnoj reeni!i. e!a seoslanjaju na intona!iju prilikom ormulisanja pitanja u ranim a*ama ra*voja je*ika.

    2$ daDne pitanja (samo jedno pravilo 7 pravilo inver*ije$: ova kontruk!ija je *natno sloenija i de!apoinju da je koriste u 3. azi razvoja. 3ored to#a javljaju se i posebna pitanja (inver*ija Hupitna re$: u poetku de!a postavljaju ovakva pitanja be* pomono# #la#ola (4here dadd%goI$. ;atim ponu da uba!iju pomoni #la#ol, ali ne prave inver*iju dosledno. A na krajukonano su sposobna da primene sva neophodna sintaksika pravila kako pri proi*vela #ramtinuupitnu reeni!u. 3ostoji redosled prema kojem se usvajaju ]h) pitanja: prvo hat, here, ho(lak/e ih ra*umeju i tanije od#ovaraju na pitanja sa ovim upitnim reima$, a *atim hen, ho,h%. 3retpostavlja se da je u*rok ovome njihova semantika ili ko#nitivna sloenost. Kon!eptikoji su potrebni kako bi se dekodirala pitanja sa hen, ho, h%su apstraktnija i ra*vijaju sekasnije, dok se od#ovori na pitanjasa hat, here, housvajaju u a*i A.Ne#ativna pitanja 7 ak i kada ormiraju dobro potvrdna pitanja (inver*ija H upitna re$,

    i*#ledada jo/ uvek ne mo#u da ormiraju ne#a!ije u ovakvim ]h)pitanjima (ak i de!a oko 6.#odine$.?on#)distan!e uestions 7 ]h)pitanja mo#u da budu sloena, ukljuujui dve ili vi/e reeni!a,npr. 4hat did +ar% tell 5ane that e should get6 -e od C. #odine de!a poka*uju da poseduju*nanje o ovakvim sloenim ormama pitanja.

    (+. Esvajanje pasivni' konstrukcijaasivna konstrukcija:Koristi se relativno retko kako u en#leskom, tako i u srpskom, ali su joj distribu!ija i *naaj uova dva je*ika vrlo ra*liiti. %edna od najranijih studija pasiva u deijem #ovoru je sprovela+or#an. 5na je ispitivala de!u od 2)1C #odina i otkrila da mlaa de!a daleko ree produkujupasiv sa agensom, ne#o skraHeni pasiv #de akens nije spe!iikovan (4indo as borken.$

    3rimetila je, takoe, da su postojale ra*like u temi ra*#ovora prilikom upotrebe ova dva pasiva:pasiv sa a#ensom se koristio u reeni!ama sa ivim subjektom (girl, bo%, cat$, dok je skraenioblik pasiva #otovo uvek kori/en sa neivim subjektom (lamp, indo$. ;bo# ovih ra*lika je+or#an *akljuila da su skraeni i potpuni pasiv ra*vojno dru#aiji, da se ra*vijaju odvojeno. Jtavi/e, dru#i istraivai (Taso]$ tvrde da skraeni oblik pasiva kod de!e uop/te nije pasiv, ve jere o Epridevskom pasivuF, /to bi objasnilo ra*liit ra*voj kod de!e. akle, pretpostavka je dakada dete upotrebi pasiv kao 4indo as broken, brokennije pari!ip, ve pridev.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    26/31

    -eina istraivanja se okusira na ra*umevanje pasivnih releni!a kod de!e. %ednuskora/nja studija ra*umevanja pasivnih reeni!a sproveo je ever. 3oredio je de!u od 2, C i L#odine i njihovo ra*umevanje aktivnih i pasivnih reeni!a. Neke od reeni!a su bile rever*ibilne,a neke ne (samo jedna od imeni!a moe da bude a#ens: The girl patted the dog, The dog aspatted b% the girl$. 5tkrio je da de!a mo#u da ra*umeju irever*ibilan pasiv ranije ne#o

    rever*ibilan, a tek sa po*nih L)6 #odina de!a ra*umeju rever*ibilni pasiv ak!ionih #la#ola. &a C)L #odine de!a redovno #re/e i *amenjuju subjekat i objekat u rever*ibilnim pasivnimkonstruk!ijama (The car as pushed b% the truck.$, kao da ra*umeju aktivnu reeni!u, a nepasivnu.3asiv sa aktivnim #la#olima (-art as seen b% +arge, kiss, pat$ je problem do oko L)6 #odina, ajo/ kasnije savladaju pasiv sa t*v. psiholo/kim #la#olima kao /to susee, like,itd. 3roblem i *a G)#odi/njake, tek 9)#odi/nja!i doseu 90P tanosti.ever pertpostavlja da do C)L. #odine de!a ra*viju op/te apstraktno pravilo da red rei uen#leskom si#nali*ira #lavne odnose u reeni!i. ;naju da je u en#leskom #lavni red reiimeni!a)#la#ol)imeni!a, /to je u aktivnoj reeni!i a#ens)ak!ija)objekat. 4ako da kada ujupasivnu reeni!u, i#nori/u as i b% i *akljuuju da je reeni!a aktivn (ova strate#ija se *ove

    ord&order strateg%$.'li ova strate#ija ne vai i *a ostale je*ike: rekven!a upotrebe i vanost pasiva u je*iku utiu navreme usvajanja.

    (-. Esvajanje koordinacije*oordinacija3rve kombina!ije reeni!a otpoinju sa 2,& godine.Najjednostavniji i naje/i nain pove*ivanjareeni!a jeste kooridna!ija dve propo*i!ije veznikom i.a*voj kooridna!ija, kao i ra*voj svihdru#ih konstruk!ija, *avisi ne samo od lin#vistike kompleksnosti, ve i od semantikih ikontekstualnih aktora.

    %edno od pitanja koje interesuje istraivae jeste redosled usvajanja ra*liitihkoordina!ija. 3ostoje dva osnovna oblika kooridna!ije: senten!ijalna (reenina$ koordina!ijakojom se pove*uje dve (ili vi/e$ reeni!a, i ra*alna koordina!ija, kojom se pove*uju ra*e uokviru reeni!e (' am pushing the vagon and the train!$. Koordina!ija sinta#mi prethodikoordina!iji predikatskih reeni!a, mada lum pokauje da se javljaju istovremeno. 5n takoe*akljuuje da je usvajanje koordina!ije pod uti!ajem semantikih aktora. rvose javlja veznik8iO, i to u ovom redosledu *naenja: aditivno (nema odnosa *avisnosti meu pove*animreeni!ama$, pa temporalno, pa kau*alno, pa spe!iika!ija objekta, pa adver*ativno jedanve*nik, vi/estruka *naenja koja se postepeno uslonjavaju.

    (9. Esvajanje relativni' reenicarain su otkrili da su L)#odi/nja!i uspe/ni u produk!iji kakoobjekatskih (#odaj mi zeku koji spava u krevetu$, tako i subjekatskih (+eda koji sedi na foteljiima pege$ relativnih reeni!a. 4a#er)lusber# su otkrili da ako je #lavna reeni!a sloenija i ukljuuje direktan objekat i indirektan objekat (The bo% gave the dog to the bear$, L)#odi/nja!i

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    27/31

    mo#u da dodaju relativnu reeni!u samo na krajnji objekat, poslednju N3 ( the bear$, ali ne i nasubjekat ili direktan objekat (#e7ak je sestri dodao medu koji ima pege$.

    +0. #gocentrini i neegocentrini jezikAstraivai se prvobitno pitaju da li de!a pred/kolsko# u*rasta komuni!iraju e#o!entrino. 3ijae:

    nesposobnost da se svet sa#leda i* bilo ije dru#e perspektive osim sopstvene, npr. dete kojema/e Epa)paF preko teleona, ili diskurs u kome se do#aaj opisuje kao da #a je video isa#ovornik.Nakon 3ijaea istraivai su poka*ali da su de!a u nekim situa!ijama sposobna da #ovore sob*irom na sa#ovornikovu perspektivu. 5ve studije su istraivale reerencijalnu komunikaciju,sposobnost deteta da opi/e neki objekat kako bi slu/ala! mo#ao da #a identiikuje. 5QNil:istrauje na dvo#odi/nja!ima: mo#u da u*mu u ob*ir perspektivu slu/ao!a. 5tkrio je da supred/kolska de!a bolje rea#uju u uobiajenim ne#a u eksperimentalnim situa!ijama i sa po*natimne#o sa nepo*natim objektima. &hat* i elman istraivali da li e L)#odi/nja!i #ovoriti dru#aijes ob*irom na to ko im je sa#ovornik. 5d de!e pred/kolsko# u*rasta je *atraeno da ispriajune/to o i#rai odrasloj osobi i detetu od dve #odine. oeno je da je #ovor dvo#odi/njaku krai i

    jednostavniji, ne#o sa odraslom osobom i sadri vi/e koje imaju *a !ilj da dobiju i odre panjusa#ovornika (he%, look$.a li su pred/kol!i eko!entrini u komunika!ijiI 5d#ovor *avisi od konteksta, tj. od tipa*adatka. Kada su upo*nati sa *adatkom i kada su motivisani da #a i*vr/e, njihov je*ik nijesasvim e#o!entrian (uti!aj po*nato# konteksta$.Aako se ini da je ovaj od#ovor nesa#lasan sa 3ijaeovim, ipak je sa#lasan. 5n je uoio dapred/kol!i ponekad koriste e#o!entrian je*ik, a ponekad vi/e dru/tveni je*ik, nisu inherentnoe#o!entrini. 4o ine naroito kada su i*loeni velikim ko#nitivnim, lin#vistikim i so!ijalnim*ahtevima. 3oetak so!ijali*a!ije #ovora oko +- godine.

    +1. Esvajanje za'teva !razumevanje i produkcija"Pa'teviirektni (#aj mi to$, vs. indirektni (2,M: Ti si to meni poklonio, bato, jel3da6). Astraivai su*ainteresovani *a to da li de!a poseduju ra*umevanje *ahteva i naroito prouavaju ra*umevanjeindirektnih *ahteva kod de!e. "ektivni #ovorni!i u*imaju u ob*ir kontekst kada ormuli/u*ahtev. 3ostoji mno#o ra*liitih ormi da se on ormira. 3ored postojanja indirektnih i direktnih*ahteva, javljaju se i 8semantiki ote%aniO *ahtevi (sa semantikim a#revatorima, kojipojaavaju *ahtev: EodmahF, EsmestaF$ i 8semantiki olak/aniO(sa semantikim miti#atorima,koji ublaavaju *ahtev: Emolim teF, kad bude/ mo#laF$.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    28/31

    an * sa odraslom osobom: +a% ' have an *I$. 4akoe, meu vr/nja!ima ormuli/u ra*liito*ahteve (sa onim starijim, veim, monijim koriste indirektniji oblik$. 3red/kol!i su, barem unekoj meri, svesni ve*e i*meu orme *ahteva i relativno# statusa #ovornika i sl/ala!a, i mo#uda prepo*naju dru/tvenu poruku koju *ahtevi nose.

    ;akljuak: pred/kol!i su prilino prila#oeni ra*umevanju i produkovanju ra*liitih

    ormi *ahteva. 5ni od#ovaraju na od#ovarajui nain na indirektne *ahteve i ra*umeju uslovenjihove upotrebe. 5ni, takoe, sistematino variraju ormu svojih *ahteva kada #ovore sapojedin!ima koji su manje ili vi/e moniji od njih.

    +2. Esvajanje konverzacioni' ve/tina*onverzacione ve/tine&posobnost u*imanja u ob*ir sa#ovornikove perspektive u komunika!iji i kori/enje *ahteva sukomponente komunika!ije koja su jo/ kompleksnija komunikativna pona/anja. Konver*a!ijapodra*umeva da de!a *naju kada mo#u da u*mu re u toku ra*#ovora, da treba se dre teme i dapreva*ila*e nespora*umeEmeHe konverzacije(replike red #ovorenja$: do pred/kolsko# u*rasta de!a retko preklapaju tu

    red #ovorenja. Be/utim, pred/kol!ima nedostaje pre!i*an ,,tajmin#E kada mo#u da preu*mu reu konver*a!iji. 5drasli se obino oslanjaju na oi#ledne *nake da je #ovornik *avr/io svoj red,kao /to je npr. du#a pau*a. ;a de!u je ovo naroito te/ko kada je ukljueno vi/e od dva#ovornika. e!a esto prave due pau*e od oekivanih esto upadanje u re.4vladavanje temom(menjanje teme, manipulisanje temom$: konver*a!ija de!e u pred/kolskomu*rastu je sve vi/e kolaborativna. &ve manje se oslanjaju na jednostavne strate#ije kao /to suponavljanje, preormula!ija sa#ovornikovih iska*a kako bi odrali ra*#ovor. 3ostaju sposobnijida i*lai o ra*liitim temama, mo#u da vode ra*#ovor o svojim dnevnim aktivnostima, da seukljue u debate o ra*liitim televi*ijskim emisijama i enjo lon# bouts o pretend pla. Apak,neke situa!ije su posebno i*a*ovne (ra*#ovor teleonom$ kori/enje elipsi i konektora se ra*vijavi/e u kasnijim #odinama.ru%anje povratne inormacije(Eeedba!k)aF$ i prevazila%enje nesporazuma: kakora*#ovortekao normalno, slu/ala! mora da da neku povratnu inroma!iju #ovorniku, a #ovornik moraod#ovarajue da rea#uje na taj idbek. e!a mo#u da ponove ili veriikuju svoje iska*e kada seto od njih trai. 3red/kol!i mo#u da daju i od#ovore na *ahteve traei spe!iinije od#ovore.Be/utim, pred/kol!i su nedosledni i esto nevini traenju ra*ja/njenja kada ne ra*umeju /taneko #ovori i u ponavljanju svo# #ovore, naroito kada sa#ovornikov idbek nije ekspli!itan ilikada je situa!ija nepo*nata ili neprirodna. 4ek kasnije de!a poniju da uba!uju ,,ahaE, ,,da,daE ukonver*a!iju. 3red/kol!i postepeno postaju sve ve/tiji, ali se ove sposobnosti ra*vijaju tokomitavo# ivota.

    +3. Esvajanje jeziki' varijeteta !etniki', rodni'"

    Iz5or meQu varijetetima: jo/ jedan aspek komunikativne kompeten!ije ukljuuje i*bore koje#ovornik pravi prilikom i*bora je*iko# varijeteta. Npr. ra*liito #ovorimo kada drimopre*enta!iju na asu i kada priamo sa kom/ijom. 5ve je*ike varija!ije ukljuuju ra*liitere#istre, dijalekte i je*ike. Koji e se varijetet koristiti, *avisie od konteksta.%e*ik i etni!itet 7 aro)ameriki en#leski, varijetet en#lesko# kojim #ovore 'ro)amerikan!ira*likuje se na osnovu onolo#ije, sintakse i pra#matike. &o!ioekonomski status i kontekst euti!ati na to koliko esto de!a koriste ovaj varijetet (vi/e koriste dea!i ne#o devoji!e, vi/ekoristi radnika klasa ne#o srednja$.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    29/31

    +$. Esvajanje razliiti' jeziki' registara

    +&. Eticaj porodice na usvajanje komunikativne kompetentnostisvajanje komunikativnih kompeten!i nije lako, ali de!a imaju pomo (mada, ra*liite kulture 7

    ra*liiti obras!i je*ike so!ijali*a!ije$. Na ra*liite naine porodi!a i /kola doprinose pro!esuusvajanja.3orodi!a:

    %e*ika so!ijali*a!ija odi#rava se preteno u porodi!i 7 de!a od roenja dobijaju EuputstvaF opoeljnom je*ikom pona/anju (re!i iki: Edobar danFDFhvalaFDFdovienjaF situa!ije tokomobroka i sl.$ de!a tako ue o preu*imanju reda #ovorenja, kako da se okusiraju na temura*#ovora.

    oditeljiDokruenje na brojne naine modeluju, reormuli/u, podravaju, vrednuju (hvale ilikritikuju$ odreena komunikativna pona/anja.

    ti!aj ra*liitih lanova porodi!e 7 ra*liitakle, roditelji nisu jedini lanovi porodi!e koji potpomau ra*voju so!ijalne kompeten!ije

    deteta. 5ni lanovi porodi!e koji su malo manje prisni sa bebom ne#o majka (ota!$ ili koji onikojima nedostaje sposobnost i motiva!ija da se ukljue u potrebe bebe (starija braa i sestre$ 7svi oni mo#u da doprinesu tome da detete komuni!ira bolje i ra*umljivije. 5ni podstiu dete dase adaptira i da pro/iri svoje komunikativne sposobnosti i tako #a pripreme *a ra*#ovor sane*nan!ima i *a ra*#ovor o nepo*natim temama. 4ako ota! i starija braa i sestre mo#u daposlue kao ,,mostoviE ka spoljnom svetu 7 presudno utiu da de!a promene svoj je*iki i*ra* nanain koji omo#uava dru#ima da ih ra*umeju.

    a*like u je*ikom ra*voju prvoroene i mlae de!e.(+o)insber#$ 3rvoroena de!a poka*uju napredniji ra*voj leksike i #ramatike, a mlaa de!aimaju naprednije komunikativne sposobnosti u interak!iji sa majkama. Aako nemaju brau isestre, pred/kol!i mo#u da budu deo ra*#ovora sa ra*liitom de!om i odraslima *a veerom, na

    nekoj proslavi, u vrtiu. e/e u ra*#ovorima sa vi/e #ovornika de!e omo#uava da ra*liitevrste #ovora, da posmatraju i prisvoje ra*liite konver*a!ijske ulo#e. 5vakva konver*a!ija*ahteva od deteta da #ovore sa sa#ovorni!ima ra*liito# pred*nanja i da budu asertivni i da naunain da uestvuju u komunika!iji.

    +(. Eticaj vr/njaka i /kole na usvajanje komunikativne kompetentnostiru#ovi:

    Neormalna komunika!ija sa vr/nja!ima omo#uava de!i da steknu adekvatnokomunikativno iskustvo u mno/tvu ra*liitih ivotnih situa!ija koje ne ukljuuju odrasle ira*likuju se od interak!ija sa odraslim osobama.

    Jkola:Nastavni!i koji podravaju i ohrabruju de!u da #ovore u mno/tvu ra*liitih situa!ija, predra*liitom publikom, i s ra*liitom svrhom, *naajno utiu na ra*oj komunikativnih kompeten!i.Kako se ovo postieI 7 ra*liitim neormalnim ra*#ovorima i*meu uenika, uenika inastavnika, u i#ri!ama, projektima koji se sprovode u malim #rupama, prianju pria. Nastavni!ipostavljaju restriktivna pravila u /koli (bez vike$, i preskriptivna (prati 7as$ odmah od poetka/kolovanja i ispravljaju kr/enje ovih pravila.

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    30/31

    e!i je potrebno da steknu ra*liito komunikativno iskustvo kako bi nauila sve unk!ijeje*ika, ra*liite obile diskursa i konven!ije *a od#ovarajue kori/enje je*ika.

    ++. eziki razvoj po ulasku deteta u o5razovni sistem

    +-. Interakcija sa vr/njacima4okom prvih #odina ivota je*ik se ra*vija u* snanu podr/ku odraslih koji brinu odetetu. Kada se dete *buni, odrasli su tu da pru*e potporu u interak!iji. Anterak!ija sa vr/nja!ima 7 prvi pravi test je*ikih sposobnosti deteta i tada ono mora dase brines samo o sebi.-remenom, interak!ija sa vr/nja!ima dobija sve *naajniju ulo#u odinterak!ije odrasli)dete. periodu adoles!en!ije, je*ik dobija i *naajnu ulo#u u pro!esu identiika!ije pripadnosti, kao iormiranja identiteta. 4inejderi se koriste ra*li!itim re#istrima u okviru svojih #rupa vr/njaka, au !ilju iskljuivanja =autsajdera=. 4i re#istri mo#u biti *asnovani na semanti!kom, sintaksi!komnivou (#ajba)ku!a, bomba)odli!noDnajbolje$. 5vi i*ra*i se ra*likuju od re#ije do re#ije

    +9. ezike igre, 'umora, zadirkivanje%e*ike i#re imaju *naajan udeo u komunika!iji de!e mlae# osnovno/kolsko#

    u*rasta (i#re se *naajno menjaju: 6)M #od 7 rima (onolo/ka svojstva je*ika$, 1)2 ra*redvi!evi o 3eri!i i uitelji!i, *a#onetke, oko L. postaju jasne i /ale *asnovane na ra*liitimobli!ima je*ikih transorma!ija. c fgg f gq q, ga w wx w gf g g wgqf gy, xg zqwx. 3onekad, da bi i*ra*ili oseaj re!imo, #aenja, ponavljaju i prave delimimnu rimu.

    );adirkivanje 7 jo/ jedan oblik sloene je*ike i#re i soisti!irane upotrebe je*ika. )%e*iko nad#ornjavanje 7 bitno obeleje nekih kulturnih okruenja. )Betaora, ironija, sarka*am 7 prvi na#ove/taji oko 10. #odine, pun ra*voj tokom periodaadoles!en!ije (korelira sa ra*vojem ormalnih opera!ija i ormalno# mi/ljenja$.

    -0. ezik devojica i jezik deaka

    a*like u #ovoru i*meu deaka i devoji!a koje se uoavaju vrlo rano, obino se tokomsa*revanja jo/ vi/e produbljuju 7 ovo je iskljuivo posledi!a okruenja i kulturno uslovljeneso!ijali*a!ije u ra*liite dru/tvene ulo#e. ;naaj vr/njake so!ijali*a!ije 7 je*ika pravila su dru#aija u #rupama deaka uporeenju sa onim koja vladaju meu devoji!ama.

    -1. Esvajanje diskursa !usvajanje narativa"3rosireni iskurs

    Naj*naajnija promena koja se odvija tokom /kolovanja je sve vea i sve i*raenijadekontekstualizacija jezika.

    va naj*naajnija oblika pro/ireno# diskursa su narativnii paradigmatskidiskurs(runer, 19

  • 7/25/2019 Odgovori Novo (1)

    31/31

    naelu, de!a odrastanjem napreduju u oba, ali kako i koliko u svakom od njih, *avisiod kulture, /kolsko# sistema i individualnih prilika.

    Narativni diskurs Narativi su prie o pro/lim do#aajima, a lini narativi prie o sebi i sopstvenom

    iskustvu. Kro* narative de!a, kao i odrasli, or#ani*uju i osmi/ljavaju proivljeno. 4okom osnovno/kolsko# u*rasta deiji narativi postaju sve dui, bolje strukturirani,

    or#ani*ovaniji. * puki opis do#aaja, u njima se postepeno pojavljuje i nje#ova evalua!ija,iska*ivanje stavaprema onom /to se do#odilo i odreenje *a/to je to *naajno.

    Npr. narativi L)#odi/njaka vs. narativi 9)#odi/njaka.

    -2. *ulturne varijacije u narativimati!aj kulture