O D L U K A o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija

Zagreb, 2. siječnja 2009.

Na temelju članka 161. stavka 1. točke 1. Zakona o kreditnim institucijama ("Narodne novine", br. 117/2008.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", br. 75/2008.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

O D L U K U o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija

I. UVOD

Predmet Odluke Članak 1.

(1) Ovom Odlukom propisuju se:

− karakteristike i vrste stavki koje se uključuju u izračun jamstvenoga kapitala te − način i obujam u kojem se pojedinačne stavke uključuju u izračun pojedinih

dijelova jamstvenoga kapitala. (2) Odredbe ove Odluke dužne su primjenjivati sve kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad, osim institucija za elektronički novac.

Definicija jamstvenoga kapitala Članak 2.

(1) Jamstveni kapital kreditne institucije jest iznos izvora sredstava koji je kreditna institucija dužna održavati radi sigurnoga i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima. (2) Jamstveni kapital kreditne institucije jest zbroj osnovnoga kapitala i dopunskoga kapitala I, umanjen za odbitne stavke. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u smislu odredbi Zakona o kreditnim institucijama kojima se uređuje velika izloženost odnosno ulaganje u kapital nefinancijskih institucija i materijalnu imovinu, jamstveni kapital kreditne institucije jest

zbroj osnovnoga kapitala i dopunskoga kapitala I, umanjen za odbitne stavke, pri čemu se pri izračunu dopunskoga kapitala I ne uključuje stavka iz članka 15. točke 4. ove Odluke, dok se kao odbitne stavke ne uzimaju u obzir stavke iz članka 27. stavka 1. točaka 6. i 7. ove Odluke. (4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovog članka, jamstveni kapital kreditne institucije koja se koristi dopunskim kapitalom II za pokrivanje kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike jest zbroj osnovnoga kapitala, dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitala II, umanjen za odbitne stavke. Izračun jamstvenoga kapitala definiran ovim stavkom primjenjuje se samo u svrhu pokrivanja kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike i izračuna stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala. II. OSNOVNI KAPITAL

Osnovni kapital Članak 3.

Kreditna institucija može u izračun osnovnoga kapitala uključiti pojedine stavke ako ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

1) za vrijeme poslovanja kreditne institucije bezuvjetno, neodgodivo i u cijelosti stoje na raspolaganju za pokriće rizika ili gubitaka,

2) u slučaju otvaranja stečajnog postupka odnosno pokretanja likvidacije kreditne institucije u cijelosti i bez ograničenja stoje na raspolaganju za podmirenje gubitaka kreditne institucije nakon što su podmirene obveze prema svim drugim vjerovnicima kreditne institucije i

3) umanjene su za očekivani iznos porezne obveze.

Sastav osnovnoga kapitala Članak 4.

Osnovni kapital je zbroj stavki iz članka 5. ove Odluke umanjen za zbroj stavki iz članka 6. ove Odluke.

Stavke koje se uključuju u osnovni kapital Članak 5.

Kreditna institucija dužna je u osnovni kapital uključiti sljedeće stavke:

1) uplaćeni kapital ostvaren izdavanjem dionica kreditne institucije, osim kumulativnih povlaštenih dionica,

2) rezerve i zadržanu dobit i 3) rezerve za opće bankovne rizike.

2

Stavke koje umanjuju osnovni kapital Članak 6.

(1) Kreditna institucija dužna je umanjiti osnovni kapital za sljedeće stavke:

1) gubitke proteklih godina, 2) gubitak tekuće godine, 3) vlastite dionice, 4) nematerijalnu imovinu, 5) neotplaćeni iznos kredita koji je kreditna institucija odobrila za kupnju dionica

kreditne institucije osim kumulativnih povlaštenih dionica, u skladu s člankom 12. ove Odluke i

6) ostale stavke iz članka 13. ove Odluke. (2) Ako je kreditna institucija odobrila kredit za kupnju dionica kreditne institucije osim kumulativnih povlaštenih dionica te je kao instrument osiguranja za njegovu otplatu uzela u zalog vlastite dionice, pri izračunu osnovnoga kapitala kreditna institucija dužna je:

1) osnovni kapital umanjiti samo za stavku iz stavka 1. točke 3. ovog članka pod uvjetom da je taj iznos veći od iznosa iz stavka 1. točke 5. ovog članka ili mu je jednak, odnosno

2) osnovni kapital umanjiti za stavku iz stavka 1. točke 3. ovog članka u cjelokupnom iznosu te za stavku iz stavka 1. točke 5. ovog članka u iznosu koji predstavlja razliku između cjelokupnog iznosa te stavke i iznosa stavke iz stavka 1. točke 3. ovog članka pod uvjetom da je iznos stavke iz stavka 1. točke 3. ovog članka niži od iznosa iz stavka 1. točke 5. ovog članka.

Izdane dionice Članak 7.

Kreditna institucija dužna je u iznos uplaćenoga kapitala ostvarenog izdavanjem dionica, osim kumulativnih povlaštenih dionica, uključiti:

1) nominalnu vrijednost uplaćenih redovnih dionica i povlaštenih dionica osim kumulativnih povlaštenih dionica i

2) pripadajuće rezerve kapitala, odnosno iznos uplaćen iznad nominalne vrijednosti pri izdavanju redovnih i povlaštenih dionica, osim kumulativnih povlaštenih dionica.

3

Rezerve i zadržana dobit Članak 8.

(1) Iznos rezervi iz članka 5. točke 2. ove Odluke odnosi se na sve vrste rezervi kreditne institucije koje su formirane na teret dobiti nakon njezina oporezivanja, što uključuje:

1) zakonske rezerve, određene na način kako je to propisano Zakonom o trgovačkim društvima,

2) statutarne rezerve, određene na način kako je to propisano Zakonom o trgovačkim društvima,

3) rezerve za vlastite dionice, kao i za dionice koje se u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima smatraju vlastitima, pri čemu se iskazuju ukupne formirane rezerve za vlastite dionice koje je kreditna institucija sama stekla, vlastite dionice koje je stekla preko trećih osoba i vlastite dionice koje ima u zalogu; kreditna institucija dužna je rezerve za vlastite dionice koje je sama stekla te za vlastite dionice koje je stekla preko trećih osoba formirati u visini iznosa isplaćenog za stjecanje vlastitih dionica, a rezerve za vlastite dionice koje izravno ili neizravno ima u zalogu formirati u visini nominalnog iznosa dionica i

4) ostale rezerve, određene na način kako je to propisano Zakonom o trgovačkim društvima.

(2) U iznos rezervi uključuje se i kapitalna dobit ostvarena na osnovi kupnje i prodaje vlastitih dionica kreditne institucije, odnosno od iznosa rezervi oduzima se kapitalni gubitak ostvaren na osnovi kupnje i prodaje vlastitih dionica kreditne institucije. (3) Iznos zadržane dobiti iz članka 5. točke 2. ove Odluke odnosi se na onaj dio zadržane dobiti prethodnih godina koji je utvrdila glavna skupština kreditne institucije, koji je prikazan u bilanci stanja i koji ne uključuje rezervacije za buduće obveze. (4) Ako se izračun jamstvenoga kapitala obavlja na temelju privremenih financijskih izvještaja, u stavku zadržane dobiti kreditna institucija može uključiti dobit tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) glavna skupština odlučila je da se dobit tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu rasporedi u rezerve ili zadržanu dobit ili u povećanje dioničkoga kapitala (osim u kumulativne povlaštene dionice), odnosno ako su uprava i nadzorni odbor donijeli odluku o raspodjeli dobiti tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu u ostale rezerve iz dobiti,

2) iznos dobiti tekuće godine umanjen je za obračunati porez na dobit i druge očekivane troškove,

3) ta dobit je potvrđena od strane vanjskog revizora, 4) iz poslovanja kreditne institucije u proteklom razdoblju vidljivo je da je kreditna

institucija poslovala pridržavanjem standarda sigurnog i stabilnog poslovanja i

4

5) kreditna je institucija dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. (5) Ako se izračun jamstvenoga kapitala obavlja na temelju revidiranih financijskih izvještaja, u stavku zadržane dobiti kreditna institucija može uključiti dobit tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) glavna skupština odlučila je da se dobit tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu rasporedi u rezerve ili zadržanu dobit ili u povećanje dioničkog kapitala (osim u kumulativne povlaštene dionice), odnosno ako su uprava i nadzorni odbor donijeli odluku o raspodjeli dobiti tekuće godine u ostvarenom ili manjem iznosu u ostale rezerve iz dobiti i

2) iznos dobiti tekuće godine umanjen je za obračunati porez na dobit i druge očekivane troškove.

(6) Glavna skupština odnosno uprava i nadzorni odbor dužni su pri donošenju odluka iz stavka 4. točke 1. i stavka 5. točke 1. ovog članka iznos dobiti tekuće godine koji će se rasporediti u rezerve, ili u zadržanu dobit ili u povećanje dioničkoga kapitala (osim u kumulativne povlaštene dionice) iskazati kao postotni udio u ostvarenoj dobiti tekuće godine. (7) Ako je kreditna institucija inicijator sekuritizacije, u iznos rezervi i zadržane dobiti ne uključuju se neto dobici od kapitaliziranoga budućeg prihoda od sekuritizirane imovine koji pružaju kreditno pojačanje sekuritizacijskim pozicijama.

Rezerve za opće bankovne rizike Članak 9.

Pod rezervama za opće bankovne rizike smatraju se rezerve koje propiše Hrvatska narodna banka podzakonskim aktom.

Vlastite dionice Članak 10.

Vlastite dionice su stečene vlastite dionice i dionice koje se smatraju vlastitima, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, osim kumulativnih povlaštenih dionica. Stečene vlastite dionice i vlastite dionice stečene preko trećih osoba iskazuju se u visini troška ulaganja, a vlastite dionice koje kreditna institucija drži u zalogu iskazuju se u visini njihove nominalne vrijednosti.

5

Nematerijalna imovina Članak 11.

(1) U smislu ove Odluke, nematerijalna imovina obuhvaća sve sljedeće stavke:

1) osnivačke izdatke, 2) koncesije, 3) patente, 4) licencije, 5) zaštitne znakove, 6) goodwill, 7) predujmove za stavke od točke 2. do točke 5. ovog stavka i 8) pozitivne rezerve proizašle iz revalorizacije nematerijalne imovine.

(2) U smislu ove Odluke, programska podrška (engl. software) ili programska podrška u razvoju ne smatraju se nematerijalnom imovinom. (3) Nematerijalna imovina iskazuje se u neto iznosu, odnosno vrijednost nematerijalne imovine umanjuje se za akumuliranu amortizaciju navedene imovine i ostala vrijednosna usklađivanja.

Neotplaćeni iznos kredita za kupnju dionica kreditne institucije Članak 12.

(1) Neotplaćeni iznos kredita za kupnju dionica kreditne institucije je neotplaćeni iznos kredita koji je kreditna institucija, neposredno ili posredno, odobrila za kupnju dionica te kreditne institucije osim kumulativnih povlaštenih dionica. (2) Kreditiranjem iz stavka 1. ovog članka smatra se i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu, kao i iznos izdanih garancija ili drugih jamstava za takve kredite. Ako je kod tih kredita provedeno umanjenje vrijednosti u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati procijenjeni nadoknadivi iznos kredita. Ako su za iskazane garancije ili druga jamstva formirane rezervacije u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati iznos umanjen za rezervacije.

Ostale stavke koje umanjuju osnovni kapital Članak 13.

(1) Ostale stavke koje umanjuju osnovni kapital su:

6

1) nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju,

2) gubitak za koji je utvrđeno da je učinkovita zaštita novčanog toka, 3) gubitak za koji je utvrđeno da je učinkovita zaštita neto ulaganja u pravnu osobu

sa sjedištem izvan Republike Hrvatske (inozemni subjekt), 4) dobit na osnovi obveza vrednovanih po fer vrijednosti koja proizlazi iz promjena

kreditnog rejtinga same kreditne institucije, 5) kumulativni rashodi koji se odnose na dugotrajnu imovinu ili grupu za otuđenje

namijenjene prodaji, 6) negativne neto revalorizacijske rezerve proizašle iz vođenja ulaganja u pridruženo

društvo ili zajednički pothvat po metodi udjela i 7) ostale negativne neto revalorizacijske rezerve.

(2) Pozitivne revalorizacijske rezerve ne uključuju se u izračun jamstvenoga kapitala, osim stavke iz članka 11. stavka 1. točke 8. ove Odluke. III. DOPUNSKI KAPITAL I

Sastav dopunskoga kapitala I Članak 14.

Dopunski kapital I jest zbroj stavki iz članka 15. ove Odluke umanjen za zbroj stavki iz članka 16. ove Odluke.

Stavke koje se uključuju u dopunski kapital I Članak 15.

Kreditna institucija dužna je u dopunski kapital I uključiti sljedeće stavke:

1) uplaćeni kapital ostvaren izdavanjem kumulativnih povlaštenih dionica, 2) hibridne instrumente, 3) podređene instrumente i 4) pozitivni iznos razlike između ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga

gubitka.

Stavke koje umanjuju dopunski kapital I Članak 16.

(1) Kreditna institucija dužna je umanjiti dopunski kapital I za sljedeće stavke:

1) vlastite kumulativne povlaštene dionice, 2) potraživanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim ili podređenim

instrumentima kreditne institucije i

7

3) neotplaćeni iznos kredita koji je kreditna institucija odobrila za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica kreditne institucije.

(2) Ako je kreditna institucija odobrila kredit za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica te je kao instrument osiguranja za njegovu otplatu uzela u zalog vlastite kumulativne povlaštene dionice, pri izračunu dopunskoga kapitala I kreditna institucija dužna je:

1) dopunski kapital I umanjiti samo za vlastite kumulativne povlaštene dionice pod uvjetom da je njihov iznos veći od iznosa iz stavka 1. točke 3. ovog članka ili mu je jednak, odnosno

2) dopunski kapital I umanjiti za vlastite kumulativne povlaštene dionice u cjelokupnom iznosu te za stavku iz stavka 1. točke 3. ovog članka u iznosu koji predstavlja razliku između cjelokupnog iznosa te stavke i vlastitih kumulativnih povlaštenih dionica pod uvjetom da je iznos vlastitih kumulativnih povlaštenih dionica niži od iznosa iz stavka 1. točke 3. ovog članka.

Kumulativne povlaštene dionice

Članak 17. Iznos uplaćenoga kapitala ostvarenog izdavanjem kumulativnih povlaštenih dionica sastoji se:

1) od nominalne vrijednosti uplaćenih kumulativnih povlaštenih dionica i 2) od pripadajućih rezervi kapitala, odnosno iznosa uplaćenog iznad nominalne

vrijednosti pri izdavanju kumulativnih povlaštenih dionica.

Hibridni instrumenti Članak 18.

(1) Hibridnim instrumentima smatraju se financijski instrumenti koji služe prikupljanju izvora sredstava, a imaju karakteristike kapitala i karakteristike obveza. U dopunski kapital I kreditna institucija dužna je uključiti hibridne instrumente koji ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital I iz stavka 4. ovog članka. (2) Kreditna institucija koja namjerava uključiti hibridni instrument u dopunski kapital I dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najmanje 30 dana prije namjeravanog uključenja. (3) Uz obavijest iz stavka 2. ovog članka kreditna institucija dužna je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1) osnovnu dokumentaciju (ugovor, prospekt itd.) u svezi s izdavanjem hibridnog instrumenta,

8

2) opis računovodstvenog tretmana hibridnog instrumenta, 3) izračun jamstvenoga kapitala i kapitalnih zahtjeva sa stanjem na posljednji dan u

mjesecu prije dostavljanja obavijesti i 4) projekciju jamstvenoga kapitala i kapitalnih zahtjeva za sljedeće tri godine.

(4) Hibridni instrument, neovisno o obliku ili nazivu, mora ispunjavati sljedeće uvjete za uključivanje u dopunski kapital I:

1) instrument je izdala kreditna institucija koja ga namjerava uključiti u izračun dopunskoga kapitala I,

2) instrument je u cijelosti uplaćen, 3) dospijeće instrumenta unaprijed je određeno i mora biti dulje od šest godina

računajući od dana uplate, 4) isplata vjerovnicima ili otkup instrumenta od same kreditne institucije prije

dospijeća nisu mogući, osim u slučaju pretvaranja ovog instrumenta u dionice kreditne institucije, isključujući kumulativne povlaštene dionice kreditne institucije,

5) u tijeku stečajnog postupka odnosno u tijeku likvidacije kreditne institucije obveze povrata po instrumentu podređene su drugim obvezama kreditne institucije, odnosno isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima,

6) instrument u cijelosti stoji na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja, a isto tako i u stečajnom postupku odnosno u likvidaciji,

7) kreditna institucija ima mogućnost odgode isplate kamata i naknada po instrumentu,

8) instrument je neosiguran, odnosno kreditna ga institucija nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način,

9) ako iznos jamstvenoga kapitala kreditne institucije padne ispod iznosa propisanog člankom 131. Zakona o kreditnim institucijama (odnosno drugog iznosa koji u skladu s člankom 237. Zakona o kreditnim institucijama odredi Hrvatska narodna banka), kreditna institucija ne može isplatiti kamate, naknade i druge prinose s naslova tih instrumenata sve dok ne dosegne propisani iznos,

10) ako kreditna institucija u roku od 90 dana od dana kad se utvrdi da je iznos jamstvenoga kapitala pao ispod iznosa koji čini 75 posto iznosa propisanog člankom 131. Zakona o kreditnim institucijama (odnosno drugog iznosa koji u skladu s člankom 237. Zakona o kreditnim institucijama odredi Hrvatska narodna banka) ne poveća temeljni kapital, kreditna institucija dužna je pretvoriti te instrumente u dionice koje se uključuju u osnovni kapital prema unaprijed ugovorenim uvjetima,

11) pravna osnova koja uređuje odnose između imatelja hibridnog instrumenta i kreditne institucije (ugovor, prospekt itd.) mora biti zaključena u pismenom

9

obliku, mora sadržavati sve uvjete propisane ovim stavkom i mora sadržavati napomenu da instrument nije depozit te da ga nije osigurala institucija nadležna za osiguranje depozita i

12) naziv instrumenta i pravna osnova iz točke 11. ovog stavka ne smiju sadržavati riječ »štedni« ili bilo koju izvedenicu te riječi.

(5) Kreditna institucija može hibridni instrument kod kojeg je ugovoren obročni povrat, odnosno otplata, uključiti u dopunski kapital I pod uvjetom da prva rata ne dospijeva u roku kraćem od šest godina od dana uplate. (6) Kreditna institucija dužna je hibridni instrument koji prestane ispunjavati uvjete iz stavka 4. ovog članka isključiti iz sastava dopunskoga kapitala I. (7) Ako nastupe promjene u pravnoj osnovi iz stavka 4. točke 11. ovog članka kreditna institucija dužna je bez odgađanja o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. (8) Pri izračunu dopunskoga kapitala I hibridni instrumenti uključuju se u cijelosti ako je do njihova dospijeća preostalo više od jedne godine. U posljednjoj godini prije dospijeća hibridni instrumenti ne uračunavaju se u dopunski kapital I. (9) Ako je kreditna institucija za potrebe prikupljanja hibridnih instrumenata izdala vrijednosne papire, pri izračunu dopunskoga kapitala I dužna je uzeti nominalnu vrijednost vrijednosnih papira umanjenu za diskont. (10) Izvori sredstava po hibridnim instrumentima prikupljeni protivno odredbama članka 31. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama ne uključuju se u izračun jamstvenoga kapitala. Pod kreditom se smatraju i drugi pravni poslovi koji su po svojoj ekonomskoj namjeni jednaki kreditu, kao i davanje garancija ili drugih jamstava za takve kredite.

Podređeni instrumenti Članak 19.

(1) Podređenim instrumentima smatraju se financijski instrumenti koji služe prikupljanju izvora sredstava. U dopunski kapital I kreditna institucija dužna je uključiti podređene instrumente koji ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital I iz stavka 4. ovog članka. (2) Kreditna institucija koja namjerava uključiti podređeni instrument u dopunski kapital I dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najmanje 30 dana prije namjeravanog uključenja.

10

(3) Uz obavijest iz stavka 2. ovog članka kreditna institucija dužna je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1) osnovnu dokumentaciju (ugovor, prospekt itd.) u svezi s izdavanjem podređenog instrumenta,

2) izračun jamstvenoga kapitala i kapitalnih zahtjeva sa stanjem na posljednji dan u mjesecu prije dostavljanja obavijesti i

3) projekciju jamstvenoga kapitala i kapitalnih zahtjeva za sljedeće tri godine. (4) Podređeni instrumenti, neovisno o obliku ili nazivu, moraju ispunjavati sljedeće uvjete za uključivanje u dopunski kapital I:

1) instrument je izdala kreditna institucija koja ga namjerava uključiti u izračun dopunskoga kapitala I,

2) instrument je u cijelosti uplaćen, 3) dospijeće instrumenta unaprijed je određeno i mora biti dulje od pet godina

računajući od dana uplate, 4) isplata vjerovnicima ili otkup instrumenta od same kreditne institucije prije

dospijeća nisu mogući osim u slučaju pretvaranja ovog instrumenta u dionice kreditne institucije, isključujući kumulativne povlaštene dionice kreditne institucije,

5) u tijeku stečajnog postupka odnosno u tijeku likvidacije kreditne institucije obveze povrata po instrumentu podređene su drugim obvezama kreditne institucije, odnosno isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima, a prije podmirenja obveza prema imatelju hibridnog instrumenta,

6) instrument stoji na raspolaganju za pokriće gubitaka tek u stečajnom postupku odnosno u likvidaciji kreditne institucije i ne stoji na raspolaganju za pokriće gubitaka za vrijeme redovnog poslovanja kreditne institucije,

7) instrument je neosiguran, odnosno kreditna ga institucija nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način,

8) pravna osnova koja uređuje odnose između imatelja podređenog instrumenta i kreditne institucije (ugovor, prospekt itd.) mora biti zaključena u pismenom obliku, mora sadržavati sve uvjete propisane ovim stavkom i mora sadržavati napomenu da instrument nije depozit te da ga nije osigurala institucija nadležna za osiguranje depozita i

9) naziv instrumenta i pravna osnova iz točke 8. ovog stavka ne smiju sadržavati riječ »štedni« ili bilo koju izvedenicu te riječi.

(5) Podređeni instrumenti kod kojih je ugovoren obročni povrat, odnosno otplata, mogu se uključiti u dopunski kapital I pod uvjetom da prva rata ne dospijeva u roku kraćem od pet godina od dana uplate.

11

(6) Kreditna institucija dužna je podređeni instrument koji prestane ispunjavati uvjete iz stavka 4. ovog članka isključiti iz sastava dopunskoga kapitala I. (7) Ako nastupe promjene u pravnoj osnovi iz stavka 4. točke 8. ovog članka kreditna institucija dužna je bez odgađanja o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. (8) Pri izračunu jamstvenoga kapitala podređeni se instrument tijekom posljednjih pet godina prije dospijeća umanjuje 20-postotnim kumulativnim godišnjim odbicima od njegove vrijednosti, odnosno:

1) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital I u 100-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta dulji od pet godina

2) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital I u 80-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta pet godina ili kraći od pet godina, ali dulji od četiri godine

3) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital I u 60-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta četiri godine ili kraći od četiri godine, ali dulji od tri godine

4) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital I u 40-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta tri godine ili kraći od tri godine, ali dulji od dvije godine

5) podređeni instrument uključuje se u dopunski kapital I u 20-postotnom iznosu kod izračuna jamstvenoga kapitala na dan kad je preostali rok do dospijeća instrumenta dvije godine ili kraći od dvije godine, ali dulji od jedne godine

6) podređeni instrument s preostalim rokom do dospijeća kraćim od jedne godine ne uključuje se u dopunski kapital I.

(9) Ako je kreditna institucija kao podređene instrumente izdala vrijednosne papire, pri izračunu dopunskoga kapitala I diskont se uključuje u skladu sa stavkom 8. ovog članka. (10) Izvori sredstava po podređenim instrumentima prikupljeni protivno odredbama članka 31. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama ne uključuju se u izračun jamstvenoga kapitala. Pod kreditom se smatraju i drugi pravni poslovi koji su po svojoj ekonomskoj namjeni jednaki kreditu, kao i davanje garancija ili drugih jamstava za takve kredite.

12

Pozitivni iznos razlike između ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka

Članak 20. (1) Pozitivnim iznosom razlike između ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka smatra se pozitivni iznos koji proizlazi iz izračuna u skladu s člankom 326. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija do iznosa koji čini 0,6 posto iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom koji su izračunati primjenom IRB pristupa. Ovu stavku u dopunski kapital I uključuju samo kreditne institucije koje iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom izračunavaju primjenom IRB pristupa. (2) Ako kreditna institucija iznos izloženosti ponderiran rizikom za rizik namire i rizik druge ugovorne strane izračunava primjenom IRB pristupa, tada za potrebe izračuna u skladu s člankom 326. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija vrijedi sljedeće:

1) ispravci vrijednosti izdvojeni radi uzimanja u obzir kreditne kvalitete druge ugovorne strane mogu se uključiti u zbroj iznosa ispravaka vrijednosti i rezervacija izdvojenih za izloženosti po riziku namire i riziku druge ugovorne strane

2) iznos očekivanoga gubitka za izloženost riziku druge ugovorne strane bit će jednak nuli ako je za to Hrvatska narodna banka dala prethodnu suglasnost, a pod uvjetom da je kreditni rizik druge ugovorne strane adekvatno uzet u obzir pri vrednovanju pozicija uključenih u knjigu trgovanja.

(3) Kreditne institucije koje iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom izračunavaju primjenom IRB pristupa mogu ispravke vrijednosti i rezervacije uključene u izračun iz članka 326. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija uključiti u jamstveni kapital samo u smislu ovog članka. (4) Iznosi izloženosti ponderirani kreditnim rizikom iz stavka 1. ovog članka ne uključuju iznose izloženosti sekuritizacijskih pozicija na koje se primjenjuje ponder rizika od 1250 posto.

Vlastite kumulativne povlaštene dionice Članak 21.

Vlastite kumulativne povlaštene dionice su stečene vlastite kumulativne povlaštene dionice i kumulativne povlaštene dionice koje se smatraju vlastitima, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Stečene vlastite kumulativne povlaštene dionice i vlastite kumulativne povlaštene dionice stečene preko trećih osoba iskazuju se u visini troška ulaganja, a vlastite kumulativne povlaštene dionice koje kreditna institucija drži u zalogu iskazuju se u visini njihove nominalne vrijednosti.

13

Potraživanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podređenim instrumentima

Članak 22. Potraživanjima i potencijalnim obvezama osiguranima hibridnim ili podređenim instrumentima kreditne institucije smatraju se potraživanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podređenim instrumentima koji su sastavni dio dopunskoga kapitala I kreditne institucije, ali najviše do iznosa u kojem se ti instrumenti uključuju u jamstveni kapital kreditne institucije. Ako je kod navedenih potraživanja provedeno umanjenje vrijednosti prema Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati procijenjeni nadoknadivi iznos. Ako su za navedene potencijalne obveze formirane rezervacije prema Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati iznos umanjen za rezervacije.

Neotplaćeni iznos kredita za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica kreditne institucije

Članak 23. Neotplaćenim iznosom kredita koji je kreditna institucija, neposredno ili posredno, odobrila za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica te kreditne institucije smatra se i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu, kao i iznos izdanih garancija ili drugih jamstava za takve kredite. Ako je kod navedenih kredita provedeno umanjenje vrijednosti prema Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati procijenjeni nadoknadivi iznos kredita. Ako su za navedene garancije ili druga jamstva formirane rezervacije prema Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati iznos umanjen za rezervacije. IV. DOPUNSKI KAPITAL II

Sastav dopunskoga kapitala II Članak 24.

(1) Dopunski kapital II sastoji se od podređenih instrumenata koji su financijski instrumenti izdani radi prikupljanja izvora sredstava, a koji, neovisno o obliku ili nazivu, moraju ispunjavati sve sljedeće uvjete:

1) instrument je izdala kreditna institucija koja ga namjerava uključiti u izračun dopunskoga kapitala II,

2) instrument je u cijelosti uplaćen, 3) dospijeće instrumenta unaprijed je određeno i mora biti dulje od dvije godine

računajući od dana uplate,

14

4) isplata vjerovnicima ili otkup od same kreditne institucije prije dospijeća nisu mogući, osim u slučaju pretvaranja ovog instrumenta u dionice kreditne institucije, isključujući kumulativne povlaštene dionice kreditne institucije,

5) instrument je neosiguran, odnosno kreditna ga institucija nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način,

6) u tijeku stečajnog postupka odnosno likvidacije kreditne institucije obveze povrata po instrumentu podređene su drugim obvezama kreditne institucije, odnosno isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima, a prije podmirenja obveza prema imatelju podređenog ili hibridnog instrumenta,

7) pravna osnova koja uređuje odnose između imatelja instrumenta i kreditne institucije (ugovor, prospekt itd.) sadrži klauzulu zabrane isplate kamata i glavnice (čak i o dospijeću) ako takvo plaćanje znači da će se jamstveni kapital kreditne institucije smanjiti ispod iznosa ukupnih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu s člankom 131. stavkom 1. Zakona o kreditnim institucijama,

8) pravna osnova instrumenta iz točke 7. ovog stavka sadrži klauzulu da u slučaju ako iznos jamstvenoga kapitala padne ispod iznosa koji čini 75 posto iznosa propisanog člankom 131. Zakona o kreditnim institucijama (odnosno drugog iznosa koji u skladu s člankom 237. Zakona o kreditnim institucijama odredi Hrvatska narodna banka), kreditna institucija mora instrument pretvoriti u dio osnovnoga kapitala i na taj način pokriti gubitke,

9) pravna osnova instrumenta iz točke 7. ovog stavka mora biti zaključena u pismenom obliku, mora sadržavati sve uvjete propisane ovim stavkom i mora sadržavati napomenu da instrument nije depozit te da ga nije osigurala institucija nadležna za osiguranje depozita i

10) naziv instrumenta i pravna osnova iz točke 7. ovog stavka ne smiju sadržavati riječ »štedni« ili bilo koju izvedenicu te riječi.

(2) Kreditna institucija dužna je podređeni instrument koji prestane ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovog članka isključiti iz sastava dopunskoga kapitala II. (3) Ako nastupe promjene u pravnoj osnovi iz stavka 1. točke 7. ovog članka kreditna institucija dužna je bez odgađanja o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. (4) U dopunski kapital II ne uključuju se oni podređeni instrumenti kojima su osigurana potraživanja ili potencijalne obveze kreditne institucije. (5) Izvori sredstava po podređenim instrumentima prikupljeni protivno odredbama članka 31. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama ne uključuju se u izračun jamstvenoga kapitala. Pod kreditom se smatraju i drugi pravni poslovi koji su po svojoj

15

ekonomskoj namjeni jednaki kreditu, kao i davanje garancija i drugih jamstava za takve kredite. (6) Kreditna institucija dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj otplati po podređenom instrumentu iz ovog članka čim jamstveni kapital kreditne institucije padne ispod iznosa koji čini 120 posto iznosa ukupnih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu s člankom 131. stavkom 1. Zakona o kreditnim institucijama. V. OGRANIČENJA PRI IZRAČUNU JAMSTVENOGA KAPITALA

Ograničenja pri izračunu jamstvenoga kapitala

Članak 25. (1) Kreditna institucija ne smije nijedan dio jamstvenoga kapitala istodobno koristiti za pokriće različitih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (2) Kreditna institucija može osnovni kapital i dopunski kapital I koristiti za pokriće kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, operativni rizik i tržišne rizike, pri čemu se za pokriće kapitalnih zahtjeva koristi osnovni kapital umanjen za pripadajući dio odbitnih stavki u skladu s člankom 26. stavkom 3. ove Odluke te dopunski kapital I umanjen za pripadajući dio odbitnih stavki u skladu s člankom 26. stavkom 3. ove Odluke. Dopunski kapital II može se koristiti isključivo za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike. (3) Ukupni zbroj dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitala II ne smije prelaziti iznos osnovnoga kapitala. (4) Iznos podređenih instrumenata u dopunskom kapitalu I ne smije prelaziti 50 posto osnovnoga kapitala. (5) Dopunski kapital II se pri izračunu jamstvenoga kapitala smije uključiti najviše do iznosa u kojem je iskorišten za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, a najviše do 150 posto iznosa osnovnoga kapitala umanjenog za pripadajući dio odbitnih stavki u skladu s člankom 26. stavkom 3. ove Odluke koji je preostao za pokrivanje kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, odnosno koji se ne koristi za pokriće bilo kojih drugih rizika.

16

VI. ODBITNE STAVKE

Sastav odbitnih stavki Članak 26.

(1) Odbitne stavke čini zbroj stavki definiranih člankom 27. ove Odluke. (2) Kreditna institucija dužna je umanjiti jamstveni kapital za odbitne stavke tek nakon ispunjenja ograničenja iz članka 25. ove Odluke. (3) Polovina ukupnog iznosa odbitnih stavki odbija se od osnovnoga kapitala, a polovina od dopunskoga kapitala I. Ako polovina iznosa odbitnih stavki prelazi iznos dopunskoga kapitala I, višak iznad dopunskoga kapitala I odbit će se od osnovnoga kapitala.

Odbitne stavke Članak 27.

(1) Jamstveni kapital kreditne institucije umanjuje se za sljedeće stavke:

1) izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije u iznosu

većem od 10 posto kapitala te kreditne ili financijske institucije, 2) ulaganja kreditne institucije u podređene i hibridne instrumente drugih

kreditnih i financijskih institucija u kojima ta kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja u iznosu većem od 10 posto kapitala te kreditne ili financijske institucije,

3) ukupni iznos izravnih ili neizravnih ulaganja u druge kreditne i financijske

institucije u iznosu do 10 posto njihova kapitala te ulaganja u podređene i hibridne instrumente tih kreditnih ili financijskih institucija koji nisu obuhvaćeni točkom 2. ovog stavka, koji prelazi 10 posto zbroja osnovnoga kapitala i dopunskoga kapitala I (ne uzimajući u obzir odbitne stavke) kreditne institucije za koju se izračunava jamstveni kapital,

4) izravna ili neizravna ulaganja u društva za osiguranje, društva za reosiguranje i

koncerne osiguravatelja u iznosu većem od 10 posto kapitala svakog od tih društava,

5) ulaganja kreditne institucije u instrumente koji se, u skladu s odredbama

zakona koji uređuje osiguranje, uključuju u izračun dopunskoga kapitala društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u

17

kojima kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja u iznosu većem od 10 posto kapitala svakog od tih društava,

6) negativni iznos razlike između ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga

gubitka, kao i iznos očekivanoga gubitka po vlasničkim ulaganjima, 7) iznos izloženosti sekuritizacijskih pozicija kojima je dodijeljen ponder rizika

1250 posto, 8) slobodne isporuke, 9) potraživanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobama

nad kojima kreditna institucija ima izravno ili neizravno kontrolu, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovoreni uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije ili su povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog poslovanja,

10) potraživanja od osoba u posebnom odnosu s kreditnom institucijom i

potencijalne obveze prema tim osobama, pri čemu se pod fizičkim osobama smatraju i obrtnici, slobodna zanimanja i trgovci pojedinci, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovoreni uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije ili su povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog poslovanja,

11) potraživanja i potencijalne obveze osigurani dionicama drugih kreditnih

institucija koje ne kotiraju na priznatim burzama i 12) iznos prekoračenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija.

(2) Ako je kod potraživanja iz stavka 1. ovog članka provedeno umanjenje vrijednosti prema Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati procijenjeni nadoknadivi iznos. Ako su za potencijalne obveze iz stavka 1. ovog članka formirane rezervacije prema Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati iznos umanjen za rezervacije. (3) Kreditna institucija nije dužna od jamstvenoga kapitala odbiti dionice ili udjele u drugim kreditnim institucijama, financijskim institucijama, društvima za osiguranje, društvima za reosiguranje ili koncernima osiguravatelja pod uvjetom da se te dionice

18

odnosno ti udjeli drže privremeno, radi pružanja financijske pomoći u svrhu reorganizacije ili poboljšanja stanja te institucije. O tome je kreditna institucija dužna bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i za to priložiti dokumentaciju. (4) Plasmani koje je kreditna institucija odobrila iz sredstava međunarodnih financijskih institucija, kao i krediti Londonskoga i Pariškoga kluba, ne smatraju se odbitnim stavkama.

Negativni iznos razlike između ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka

Članak 28. (1) Negativni iznos razlike između ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka je negativni iznos koji proizlazi iz izračuna u skladu s člankom 326. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (2) Ako kreditna institucija iznos izloženosti ponderiran rizikom za rizik namire i rizik druge ugovorne strane izračunava primjenom IRB pristupa, tada za potrebe izračuna u skladu s člankom 326. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija vrijedi sljedeće:

1) ispravci vrijednosti izdvojeni radi uzimanja u obzir kreditne kvalitete druge ugovorne strane mogu se uključiti u zbroj iznosa ispravaka vrijednosti i rezervacija izdvojenih za izloženosti po riziku namire i riziku druge ugovorne strane

2) iznos očekivanoga gubitka za izloženost riziku druge ugovorne strane bit će jednak nuli ako je za to Hrvatska narodna banka dala prethodnu suglasnost, a pod uvjetom da je kreditni rizik druge ugovorne strane adekvatno uzet u obzir pri vrednovanju pozicija uključenih u knjigu trgovanja.

(3) Pod iznosom očekivanoga gubitka po vlasničkim ulaganjima smatra se iznos očekivanoga gubitka izračunatog u skladu s člankom 324. stavcima 1. i 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (4) Stavke definirane ovim člankom dužne su uključiti samo kreditne institucije koje iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom izračunavaju primjenom IRB pristupa.

Iznos izloženosti sekuritizacijskih pozicija Članak 29.

Iznos izloženosti sekuritizacijskih pozicija je iznos izloženosti sekuritizacijskih pozicija kojima je dodijeljen ponder rizika 1250 posto u skladu s člankom 460. Odluke o

19

adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, pod uvjetom da te sekuritizacijske pozicije nisu uključene u izračun iznosa izloženosti ponderiranog kreditnim rizikom.

Slobodne isporuke Članak 30.

Slobodne isporuke su vrijednosti izvršenog plaćanja/isporuke uvećane za tekuću pozitivnu izloženost pod uvjetom da je nakon drugoga ugovornog datuma plaćanja/isporuke proteklo više od 4 radna dana, a druga ugovorna strana nije izvršila svoju obvezu, iz članka 482. stavka 5. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Iznos prekoračenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija Članak 31.

(1) Iznos prekoračenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija utvrđuje se na način da kreditna institucija izračuna jamstveni kapital definiran člankom 2. stavkom 3. ove Odluke bez uzimanja u obzir odbitne stavke iz članka 27. stavka 1. točke 12. ove Odluke te da primjenom tako izračunatog iznosa jamstvenoga kapitala utvrdi prekoračuje li ograničenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija propisana člankom 157. stavcima 1. i 2. Zakona o kreditnim institucijama. (2) Ako utvrdi da je prekoračila ograničenje ulaganja u kapital nefinancijskih institucija iz članka 157. stavaka 1. i 2. Zakona o kreditnim institucijama, kreditna institucija je dužna, u skladu s člankom 159. Zakona o kreditnim institucijama, iznos prekoračenja iskazati kao odbitnu stavku pri izračunu jamstvenoga kapitala. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32. (1) Instrumenti koji su prema odredbama Poglavlja 2. Odluke o adekvatnosti kapitala banaka ("Narodne novine", br. 17/2003., 120/2003., 149/2005., 130/2006., 130/2007. i 31/2008.) određeni kao hibridni instrumenti ili podređeni instrumenti nastavit će se priznavati u dopunskom kapitalu I sve do posljednje godine prije njihova dospijeća. (2) Instrumenti koji su prema odredbama Poglavlja 2. Odluke o adekvatnosti kapitala banaka ("Narodne novine", br. 17/2003., 120/2003., 149/2005., 130/2006., 130/2007. i 31/2008.) određeni kao instrumenti dopunskoga kapitala II nastavit će

20

priznavati u dopunskom kapitalu II sve do njihova dospijeća.

Članak 33. Kreditna institucija dužna je o jamstvenom kapitalu izvješćivati Hrvatsku narodnu banku u rokovima, na način i na obrascima propisanima Odlukom o izvješćima vezanim uz jamstveni kapital i kapitalne zahtjeve kreditnih institucija.

Članak 34. Ova Odluka objavljuje se u "Narodnim novinama" i stupa na snagu 1. srpnja 2009. O. br. 2-020/01-09/ŽR Zagreb, 02. siječanj 2009. GUVERNER HRVATSKE NARODNE BANKE dr. sc. Željko Rohatinski

21