Upload
goran2007
View
128
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Osobine tecnosti
Citation preview
5/18/2011
1
ODREIVANJE REOLOKIH OSOBINA TENOSTI
ddr Mara r Mara AAleksileksi, vanr. prof., vanr. prof.
USPENO ODREIVANJE I OBJANJENJE REOLOKIH OSOBINA DATOG SISTEMA ZAVISI OD IZBORA ODGOVARAJUEG
INSTRUMENTA
Viskozimetri za ispitivanje Viskozimetri za ispitivanje Viskozimetri za ispitivanje Viskozimetri za ispitivanje njutnovskih sistemanjutnovskih sistema
p jp jnenjutnovskih sistemanenjutnovskih sistema
5/18/2011
2
Viskozimetri za ispitivanje Viskozimetri za ispitivanje njutnovskih sistemanjutnovskih sistema
BrzinaBrzina smicanjasmicanja kodkod njutnovskihnjutnovskih sistemasistema direktnodirektno jejeproporcionalnaproporcionalna naponunaponu smicanjasmicanja..
ZaZa ispitivanjeispitivanje koristekoriste sese instrumentiinstrumenti kojikoji raderade pripri konstantnojkonstantnojbrzinibrzini smicanjasmicanja..
OviOvi instrumentiinstrumenti ((englengl.. singlesingle--pointpoint instrumentsinstruments)) koristekoriste sese zazamerenjamerenja uu jednojjednoj takitaki aa ekstrapolacijomekstrapolacijom dobijenedobijene vrednostivrednosti dodomerenjamerenja uu jednojjednoj taki,taki, aa ekstrapolacijomekstrapolacijom dobijenedobijene vrednostivrednosti dodokoordinatnogkoordinatnog poetkapoetka (nulte(nulte brzinebrzine smicanja)smicanja) dobijadobija sesepravolinijskapravolinijska zavisnostzavisnost -- reogramreogram kojikoji tanotano opisujeopisuje samosamonjutnovskenjutnovske sistemesisteme..
NedostatakNedostatak -- prepre poetkapoetka ispitivanjaispitivanja moramora sese pouzdanopouzdano znatiznati dada jejeispitivaniispitivani sistemsistem njutnovski,njutnovski, toto ii nijenije estest sluajsluaj..
Viskozimetri za ispitivanje Viskozimetri za ispitivanje nenjutnovskih sistemanenjutnovskih sistema
Za opisivanje osobina nenjutnovskih sistema podaci Za opisivanje osobina nenjutnovskih sistema podaci dobijeni merenjem u jednoj taki su beskorisni.dobijeni merenjem u jednoj taki su beskorisni.
Neophodno je da se merenja vre pri razliitimNeophodno je da se merenja vre pri razliitim
ROTACIONI ROTACIONI VISKOZIMETRIVISKOZIMETRI
Neophodno je da se merenja vre pri razliitim Neophodno je da se merenja vre pri razliitim brzinama smicanja da bi se dobio kompletam reogram brzinama smicanja da bi se dobio kompletam reogram ovakvih sistema.ovakvih sistema.
Koriste se rotacioni viskozimetri koji mogu meriti Koriste se rotacioni viskozimetri koji mogu meriti napon smicanja ili viskoznost pri razliitim brzinama napon smicanja ili viskoznost pri razliitim brzinama smicanja (smicanja (engl. multyengl. multy--point instrumentspoint instruments).).
5/18/2011
3
Viskozimetri za ispitivanje Viskozimetri za ispitivanje njutnovskih sistemanjutnovskih sistema
Viskozimetri za ispitivanje Viskozimetri za ispitivanje nenjutnovskih sistemanenjutnovskih sistema
1.1. VISKOZIMETAR SA VISKOZIMETAR SA KOAKSIJALNIM KOAKSIJALNIM CILINDRIMACILINDRIMA
1.1. KAPILARNI KAPILARNI VISKOZIMETARVISKOZIMETAR
2.2. VISKOZIMETAR SA VISKOZIMETAR SA KUPOM I PLOOMKUPOM I PLOOM
2.2. VISKOZIMETAR VISKOZIMETAR ZASNOVAN NA ZASNOVAN NA PADANJU KUGLEPADANJU KUGLE
1.1.KAPILARNI VISKOZIMETARKAPILARNI VISKOZIMETAR
Wilhelm Ostwald (desno) 1853-1932
Viskoznost njutnovsih sistema Viskoznost njutnovsih sistema odreuje se merenjem vremena koje je ispitivanoj tenosti potrebno da protekne kroz kapilaru, izmeu dve oznake, pod dejstvom gravitacione sile.
Ova merenja vre se se u Ostvaldovom (Ostwald) viskozimetru
5/18/2011
4
METODA LAMINARNOG METODA LAMINARNOG ISTICANJA ISTICANJA TENOSTI IZ KAPILARETENOSTI IZ KAPILARE
Jean Louis Poiseuille(1799 - 1869)
Da se podsetimo!
Poiseuill-ov zakon
Merenje brzine isticanja tenosti kroz kapilaru pod dejstvom Zemljine tee
VlPtr
8
4 =Ostwald-ov viskozimetar
METODA LAMINARNOG ISTICANJATENOSTI IZ KAPILARE
.
Da se podsetimo!
tSghKKPt
Vlr == 21
4 18
Shg
SFP ==
tKtghKK tKtSgKK == 21
OHOH
xxOHx t
t
22
2 =xxx tK =
OHOHOH tK 222 =
5/18/2011
5
2. VISKOZIMETAR ZASNOVAN 2. VISKOZIMETAR ZASNOVAN NA PADANJU KUGLENA PADANJU KUGLE
Staklena ili elina kugla kree se kroz Staklena ili elina kugla kree se kroz skoro vertikalno postavljenu staklenu cev skoro vertikalno postavljenu staklenu cev koja je ispunjena ispitivanom tenou, na koja je ispunjena ispitivanom tenou, na konstantnoj temperaturi.konstantnoj temperaturi.
Kugla je poznate gustine i poluprenika, Kugla je poznate gustine i poluprenika, a brzina kojom ona pada obrnuto je a brzina kojom ona pada obrnuto je proporcionalna viskoznosti uzorkaproporcionalna viskoznosti uzorkaproporcionalna viskoznosti uzorka. proporcionalna viskoznosti uzorka.
Komercijalni instrument iji se rad Komercijalni instrument iji se rad zasniva na ovom principu je Heplerov zasniva na ovom principu je Heplerov (Hoeppler) viskozimetar. (Hoeppler) viskozimetar.
5/18/2011
6
METODA PADANJA KUGLE
Zasniva se na Stoksovom zakonu
Da se podsetimo!
Kugla pada pod dejstvom Zemljine tee
tlrF 6=
VF )(4 3 grgVmgF t === )(33
1
trl
grFF t == )(6
34 3
1
tK t = )( Heplerov viskozimetarHeplerov viskozimetar
2. VISKOZIMETAR ZASNOVAN 2. VISKOZIMETAR ZASNOVAN NA PADANJU KUGLENA PADANJU KUGLE
Kuglice koje se koriste mogu biti Kuglice koje se koriste mogu biti razliitih gustina i poluprenika.razliitih gustina i poluprenika.
iroka primena za odreivanja iroka primena za odreivanja apsolutnog koeficijenta viskoznosti apsolutnog koeficijenta viskoznosti razliitih tenosti u rasponu od 0,05 do razliitih tenosti u rasponu od 0,05 do 20 Pa s.20 Pa s.
Najbolji rezultati se postiu kada se Najbolji rezultati se postiu kada se koristi kuglica koja naznaeno koristi kuglica koja naznaeno naznaeno rastojanje pree za vreme ne naznaeno rastojanje pree za vreme ne krae od 30s. krae od 30s.
5/18/2011
7
VISKOZIMETAR SA VISKOZIMETAR SA KOAKSIJALNIM CILINDRIMAKOAKSIJALNIM CILINDRIMA
Uzorak se nalazi u prostoru izmeu dvaUzorak se nalazi u prostoru izmeu dva koaksijalna cilindra od kojih jedan rotira a drugi je nepokretan.
Nain na koji protiu paralelni l j i i i slojevi tenosti izmeu
koaksijalnih cilindara zavisi od brzine obrtanja pokretnog cilindra i od tipa nenjutnovskog ponaanja ispitivanog uzorka.
VISKOZIMETAR SA KOAKSIJALNIM VISKOZIMETAR SA KOAKSIJALNIM CILINDRIMACILINDRIMA
Brzina smicanja najvea je na povrini pokretnog (R1), a najmanja je uz povrinu nepokretnog cilindra (R2).
Kod njutnovskih tenosti opadanje brzine smicanja sa poveanjem rastojanja od pokretnog cilindra moe se aproksimirati pravom linijoma)a) rastojanja od pokretnog cilindra moe se aproksimirati pravom linijom.
Plastina tela esto, uopte ne protiu pri malim brzinama smicanja, pajedan sloj plastine mase ostaje priljubljen za nepokretni cilindar.
Pseudoplasine tenosti pokazuju vee brzine smicanja u slojevima kojisu blii cilindru koji rotira, ali manje u blizini nepokretnog cilindra.
Dilatantna tela pokazuju vee brzine smicanja u svim slojevima u odnosuna njutnovske tenosti .
))
b)b)
c)c)
d)d)
5/18/2011
8
VISKOZIMETRI KOD KOJIH VISKOZIMETRI KOD KOJIH UNUTRANJI CILINDAR ROTIRA, , A SPOLJANJI CILINDAR JE NEPOKRETANA SPOLJANJI CILINDAR JE NEPOKRETAN
Cup and bob viskozimetarCup and bob viskozimetar
Rotira unutranji cilindar i sa Rotira unutranji cilindar i sa njim slojevi uzorka neposredno uz cilindar.
U zavisnosti od viskoznosti uzorka i ostali slojevi poinju da rotiraju.
Primenjena torzija srazmerna je naponu smicanja, a ovaj viskoznosti p j , juzorka.
Viskozni tok u uzorku prenosi se na spoljanji cilindar koji se okree za odreeni ugao.
Cup and bob viskozimetarCup and bob viskozimetar
=CT
T - nastala torzija
C - torziona konstanta
DD ==
= 2
221
114 RRhC
- ugaonu brzinu obrtanja (rads-1)h - dubina do koje je cilindar uronjen u uzorakR1 - poluprenik unutranjeg cilindraR2 - poluprenik spoljanjeg cilindra
5/18/2011
9
Tipovi Cup and bob viskozimetaraTipovi Cup and bob viskozimetara
VISKOZIMETRI KOD KOJIH VISKOZIMETRI KOD KOJIH SPOLJANJI CILINDAR ROTIRASPOLJANJI CILINDAR ROTIRA, , A UNUTRANJI CILINDAR JE NEPOKRETANA UNUTRANJI CILINDAR JE NEPOKRETAN..
CouetteCouette--ovov viskozimetarviskozimetar
Dva koaksijalna cilindra, od kojih spoljanji rotira, a unutranji je obeen o icu, uronjena su u sud sa uzorkom.
Obrtno kretanje spoljanjeg cilindra se prenosi usled trenja na unutranji, koji rotira za izvestan ugao .
to su vei viskoznost i ugaona brzina obrtanja spolanjeg cilindra, vei je ugao torzije unutranjeg cilindra.
Viskoznost je srazmerna uglu torzije, a obrnuto stazmerna ugaonoj brzini pri kojoj instrument pokazuje ugao .
Na isnovu izmerenog ugla izraunava se viskoznost.
= 2
221
114 RRhC
5/18/2011
10
CouetteCouette--ovov viskozimetarviskozimetar
Sistem precizno meri ugao za koji rotira unutranji cilindar obeen o icu
RotacioniRotacioni viskozimetarviskozimetar sa pokretnim spoljanjim cilindromsa pokretnim spoljanjim cilindrom
Standardni viebrzinski rotacioni viskozimetar (FANN)
Brzine rotacije od 3 do 600 min-1,Brzine smicanja od 5,1 do 1022 s-1Merni opseg viskoznosti od 0,01 do 300 Pas.
5/18/2011
11
Viskozimetri sa koaksijalnim cilindrima imaju jedan Viskozimetri sa koaksijalnim cilindrima imaju jedan znaajan NEDOSTATAKznaajan NEDOSTATAK
Napon smicanja nije konstantan
Javlja se pojava zaepljenja ili zaustavljanja protoka
Da bi se zaustavljanje protoka izbeglo potrebno je da unutranji cilindar bude to je mogue veeg prenika, kako bi sloj
ispitivanog uzorka bio to tanji.
VISKOZIMETAR SA VISKOZIMETAR SA KUPOM I PLOOMKUPOM I PLOOM
Problem zaepljenja ili zaustavljanja protoka je prevazien.
Sastoji se od ravne krune ploe ravne krune ploe iznad koje se nalazi kupa sa velikim uglom kupa sa velikim uglom izmeu ose i izvodnica izmeu ose i izvodnica (mali ugao i malo d) koja dodiruje plou u centru.
5/18/2011
12
TC=C C konstanta instrumentaTT izmerena torzija
VISKOZIMETAR SA VISKOZIMETAR SA KUPOM I PLOOMKUPOM I PLOOM
brzina rotacije kupe
f
plTTC = TTff vrednost torzije dobijene ekstrapolacijom linearnog dela krive
Uzorak se smeta na centar ploe koja se podie u poloaj u kome dodiruje vrh kupe
VISKOZIMETAR SA VISKOZIMETAR SA KUPOM I PLOOMKUPOM I PLOOM
Kupu pokree motor brzinom koja se moe menjati,Kupu pokree motor brzinom koja se moe menjati,a uzorak je smeten u uskom procepu izmeu stacionarne a uzorak je smeten u uskom procepu izmeu stacionarne ploe i rotirajue kupe. Izabrana brzina rotiranja kupe (brzina ploe i rotirajue kupe. Izabrana brzina rotiranja kupe (brzina smicanja) pokree i ispitivani uzorak i rezultujua torzija (T) smicanja) pokree i ispitivani uzorak i rezultujua torzija (T) oitava se sa skale ili displeja na instumentu.oitava se sa skale ili displeja na instumentu.
5/18/2011
13
Tipovi viskozimetara sa kupom i ploomTipovi viskozimetara sa kupom i ploom
VISKOZIMETAR SA VISKOZIMETAR SA KUPOM I PLOOMKUPOM I PLOOM
5/18/2011
14
VISKOZIMETAR VISKOZIMETAR SA KUPOM I SA KUPOM I PLOOMPLOOM
VISKOZIMETAR SAVISKOZIMETAR SAKOAKSIJALNIM KOAKSIJALNIM
CILINDRIMACILINDRIMA
Vi k i t i k i l k j k likViskozimetri sa kupom i ploom pokazuju nekoliko prednosti nad viskozimetrima sa koaksijalnim
cilindrima.
Brzina smicanja konstantna u celom uzorku, a kaorezultat ovoga izbegnuto je svako zaepljenje ilizaustavljanje protoka tenosti.
Uteda u vremenu koja se postie propisanimd j (i j i j j ) k i ti jodravanjem (ienje i punjenje), kao i postizanjem
konstantne temperature u toku merenja.
Uteda u potronji uzorka: za merenje u viskozimetrusa koaksijalnim cilindrima potrebno 20 do 50 ml uzorka,viskozimetar sa kupom i ploom zahteva samo 0,1 do0,2 ml ispitivanog uzorka.
PRIMENA REOLOKIH MERENJAPRIMENA REOLOKIH MERENJAU FARMACIJIU FARMACIJI
5/18/2011
15
Fluidi
a)a) MeanjeMeanje..
b)b) UsitnjavanjeUsitnjavanje esticaestica uu disperznimdisperznim sredinamasredinama..
c)c) ProtokProtok tenostitenosti krozkroz razliiterazliite otvoreotvore:: isticanjeisticanje ii punjenjepunjenje raznerazne
ambalaeambalae (tube,(tube, boceboce......)) protokprotok krozkroz hipodermalnehipodermalne igleigle..
d)d) PrenosPrenos fluidafluida kojikoji podrazumevapodrazumeva pumpanjepumpanje ii protokprotok krozkroz cevicevi..
e)e) FizikaFizika stabilnoststabilnost disperznihdisperznih sistemasistema..
Poluvrste supstance
a)a) irenjeirenje ii skupljanjeskupljanje koekoe..
b)b) IstiskivanjeIstiskivanje iziz tubatuba ii pranjenjepranjenje teglitegli iliili slinesline ambalaeambalae..
c)c) KapacitetKapacitet vrstihvrstih supstancisupstanci dada sese meajumeaju sasa odreenimodreenim tenostimatenostimac)c) KapacitetKapacitet vrstihvrstih supstancisupstanci dada sese meajumeaju sasa odreenimodreenim tenostimatenostima..
d)d) OslobaanjeOslobaanje lekovitelekovite supstancesupstance iziz medijumamedijuma..
vrste supstancevrste supstance
a)a) IsticanjeIsticanje prakastihprakastih supatancisupatanci iziz levkstihlevkstih proirenjaproirenja iliili uu upljineupljine uu
tokutoku procesaprocesa tabletiranjatabletiranja iliili enkapsuliranjaenkapsuliranja..
b)b) MogunostMogunost pakovanjapakovanja prakastihprakastih ii granularnihgranularnih materijalamaterijala..
Reoloke osobine farmaceutskih i kozmetikih preparata
RReoloka merenja predstavljaju vaan izvor informacijaeoloka merenja predstavljaju vaan izvor informacija zaza: :
1. Razumevanje prirode i fiziko-hemijskih osobina sistema.
2. Kontrolu pojedinih faza proizvodnog procesa kao to su meanje, pumpanje, pakovanje ili punjenje.p j j
3. Kontrolu kvaliteta sirovina i krajnjih proizvoda.
4. Ispitivanje uticaja vremena i temperature skladitenja na kvalitet krajnjeg proizvoda.
5/18/2011
16
Prinosni napon se definie kao najmanjinapon smicanja neophodan da sistem pone
MERENJEMERENJE PRINOSNOGPRINOSNOG NAPONANAPONA UUSIRUPUSIRUPU PROTIVPROTIV KALJAKALJA
napon smicanja neophodan da sistem poneda tee, tj. da se ponaa kao tenost, to jenaroito vano kod aplikacije krema utubama i raznih sirupa.
Pri malim vrednostima primenjene Pri malim vrednostima primenjene sile viskoznost sirupa isprva raste i sile viskoznost sirupa isprva raste i opire se proticanju.opire se proticanju.p p jp p jKada sila prinosnog napona Kada sila prinosnog napona postane vea od 5 Pa viskoznost postane vea od 5 Pa viskoznost sirupa opada i on poinje da istie.sirupa opada i on poinje da istie.
9 K d i iti i i i l i iti k j d i
MERENJEMERENJE PRINOSNOGPRINOSNOG NAPONANAPONA UUSIRUPUSIRUPU PROTIVPROTIV KALJAKALJA
9 Kada se ispitivani sirup izloi pritisku manjem od prinosnognapona doi e do privremene deformacije usled koje se sirupveoma sporo i teko pokree (pue), da bi nakon toga priveim pritiscima tekao lako kao fluid.9 Sve poluvrste supstance e potei posle dovoljno dugogvremena.9 to je vrednost prinosnog napona vea estice sredine edue ostati u suspenziji uz minimalnu sedimentaciju.
NaNa osnovuosnovu togatoga vrednostvrednost prinosnogprinosnog naponanapona moemoe seseiskoristitiiskoristiti kaokao kriterijumkriterijum zaza kontrolukontrolu sedimentacijesedimentacije tokomtokomskaditenjaskaditenja ii kaokao kriterijumkriterijum zaza lakoulakou isticanjaisticanja iziz pakovanjapakovanjapripri aplikacijiaplikaciji sirupasirupa kodkod krajnjegkrajnjeg korisnikakorisnika..
5/18/2011
17
TIKSOTROPNA SVOJSTVA MEDICINSKE KREME
Tiksotropno ponaanje kreme podrazumeva razruavanje razruavanje strukture strukture sistema za vreme dejstva neke sile to je praeno praeno smanjenjem viskoznostismanjenjem viskoznosti, i njeno postepeno vraanje u postepeno vraanje u prvobitno stanje po prestanku delovanja te sile.prvobitno stanje po prestanku delovanja te sile.
Primenjene sile su:
sila istiskivanja kreme iz tubesila istiskivanja kreme iz tube
sila koju pacijent primenuje dok sila koju pacijent primenuje dok kremu nanosi na koukremu nanosi na kou
TIKSOTROPNA SVOJSTVA MEDICINSKE KREME
Rezultati merenja viskoznosti na uzorku komercijalne medicinske kreme u vremenukomercijalne medicinske kreme u vremenu delovanja sile, kao i po njenom prestanku.
9 Pod dejstvom spoljanje sile estice menjaju svoju strukturu i orijentiu se u pravcu delovanja sile.9 Viskoznost kreme opada9 Krema protie i lako se istiskuje iz tube i utrljava u kou.9 Po prestanku dejstva sile prvobitna struktura se ponovo uspostavlja, ali ne trenutno ve sa zakanjenjem.9 Kao posledica ovoga, javlja se histerezisna petlja koja govori o istoriji deformacije materijala.
5/18/2011
18
TIKSOTROPNA SVOJSTVA MEDICINSKE KREME
9 Na osnovu povrine petlje povrine petlje zakljuuje se o brzini oporavka sistema brzini oporavka sistema i vraanja u prvobitno stanje.9 Veliina povrine histerezisne petlje zavisi od prirode uzorka, kinetike zavisi od prirode uzorka, kinetike njegove agregacije i vremena njegove agregacije i vremena koje je proteklo od prestanka primene sile.9 to je sistem sposobniji da pretrpi veu promenu strukture i da se postepeno oporavlja povrina petlje bie vea apovrina petlje bie vea aoporavlja, povrina petlje bie vea, a povrina petlje bie vea, a reoloke osobine kreme boljereoloke osobine kreme bolje.
Rezultati koji se dobijaju iz ovakvih merenja primenjuju se za postizanje:1.odgovarajue fluidnostifluidnosti kreme tokom pripreme i aplikacije, ali i 2.odgovarajue konzistencije konzistencije koja je neophodna kako bi estice bile uniformno dispergovane u preparatu, tj. kako bi se formirao homogen film na koi nakon aplikacije.
DINAMIKI OSCILATORNI EKSPERIMENTI
Izvriti kompletnu reoloku karakterizaciju sistema Izvriti kompletnu reoloku karakterizaciju sistema Ispitati mikroskopske strukture mikroskopske strukture viskoelestinih materijala
-- veliki praktini znaaj veliki praktini znaaj
Eksperimentalna tehnika Eksperimentalna tehnika podrazumeva da se uzorkak podvrgne dejstvu sinusoidalnog napona smicanjasinusoidalnog napona smicanja, pri emu se meri promena amplitude i fazni ugao meri promena amplitude i fazni ugao posle izvrenog dejstva.
5/18/2011
19
DINAMIKI OSCILATORNI EKSPERIMENTI
Materijal na ovakav tip deformacije reaguje ili akumulacijom elastine energije ili rasipanjemakumulacijom elastine energije ili rasipanjemakumulacijom elastine energije ili rasipanjem akumulacijom elastine energije ili rasipanjem viskozne energije. viskozne energije.
Kvantitativno,Kvantitativno, odgovor sistema predstavlja se kao moduo akumulacije moduo akumulacije (G) i predstavlja akumuliranu akumuliranu energiju po jedinici zapremine. energiju po jedinici zapremine.
Moduo akumulacije ima veu vrednost veu vrednost to sistem pokazuje vie elastinih osobina vie elastinih osobina (umreavanje, agregacija), a manju kod sistema sa dominantno viskoznim osobinama (nalik na tenosti).
DINAMIKI OSCILATORNI EKSPERIMENTI
Dve komercijalne medicinske emulzuje (emulzije AA i BB)
Vrednost modula akumulacije je konstantna pri dejstvu malih sinusoidalnih napona.
Sa porastom primenjenog napona moduo akumulacije obe emulzije opada.
Maksimalna vrednost G naziva se kritiniMaksimalna vrednost G naziva se kritini napon (engl. critical strain) i predstavlja minimalnu energiju potrebnu da se narui struktura sistema, a zavisi od kvliteta disperzije.
5/18/2011
20
DINAMIKI OSCILATORNI EKSPERIMENTI
Dve komercijalne medicinske emulzuje (emulzije AA i BB)
Emulzije AA i BB pokazuju razliite vrednostikritinog napona, to znai da su u njima estice urazliitomrazliitom stepenustepenu dispergovanedispergovane.
Emulzija A pokazuje veuveu vrednostvrednost kritinogkritinognaponanapona, estice u njoj su bolje dispergovane i onapokazuje izraenijeizraenije elastineelastine osobineosobine..
Ekstapolacijom linearnih delova krive odreuju setaketake razdvajanjarazdvajanja (a i b)
Vrednosti primenjenog napona u ovim takamapredstavlju kriterijumkriterijum zaza odreivanjeodreivanje kvalitetakvalitetafilmafilma koji se formirao na povrini koe pacijentaprimenom ispitivanih emulzija.
Laboratorijska Laboratorijska vebaveba
Odreivanje prosene molekulske mase Odreivanje prosene molekulske mase
polimera merenjem viskoznostipolimera merenjem viskoznosti
Dekstran (Dextran), H(C6H10O5)xOH
1. Odrediti specifinu viskoznost rastvoraspecifinu viskoznost rastvora razliitih koncentracija polimera.
2. Za rastvore razliitih koncentracija dekstrana odrediti redukovane viskoznosti.
3. Nacrtati grafik zavisnost grafik zavisnost red = f(c) i grafikom ekstrapolacijom odrediti vrednost unutranje viskoznosti.unutranje viskoznosti.
4. Odrediti relativnu molekulsku masu polimera dekstana.
5/18/2011
21
1. Specifina viskoznost rastvora: 1. Specifina viskoznost rastvora:
Laboratorijska Laboratorijska vebaveba
Odreivanje prosene molekulske mase Odreivanje prosene molekulske mase
polimera merenjem viskoznostipolimera merenjem viskoznosti
11000
0 ===tt
sp
csp
red =
2. Redukovane viskoznost2. Redukovane viskoznost::
33 GrafikGrafik zavisnostizavisnosti = f(c)= f(c)red
[ ]csp
c
0
lim=33. Grafik Grafik zavisnostizavisnosti redred = f(c). = f(c).
Vrednost unutranje viskoznosti, Vrednost unutranje viskoznosti, odreuje se grafikom ekstrapolacijom odreuje se grafikom ekstrapolacijom : c
Laboratorijska Laboratorijska vebaveba
Odreivanje prosene molekulske mase Odreivanje prosene molekulske mase
polimera merenjem viskoznostipolimera merenjem viskoznosti
Khun-Mark-Houwink-ova jednainaj
Za polimere M > 30 000 gmol-1
aMK =][
K - konstanta koja zavisi od prirode supstance i temperature
a konstanta koja zavisi od geometrije makromolekula