Održiva potrošnja i zdrava prehrana

  • View
    59

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Održiva potrošnja i zdrava prehrana

1

Tiskanje ove publikacije omogueno je financijskom podrkom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost autora i nuno ne izraava stajalite Nacionalne zaklade.

2

3

www.zmag.hr info@zmag.hr

Izdava: Zelena mrea aktivistikih grupa (ZMAG) Autoricateksta i ilustracija: Sunana Peak Lektura: Jasenka Peak Grafika obrada: Bruno Motik Tisak: ACT Printlab d.o.o.

Broura je tiskana u sklopu projekta Fine niti lokalnih razvoja koji tijekom 2012.g provodi udruga ZMAG u suradnji sa etiri partnerske udruge iz razliitih upanija: Izvor 2007 Udruga ekolokih proizvoaa Sisako-moslavake upanije, IEP Istarski eko proizvod, mergo (Opatija) i Aris (Zagreb). Projektom elimo pridonijeti podizanju kvalitete ivota stvaranjem zdravijih i pravednijih odnosa na tritu hrane. Premda svako podruje ima svoje lokalne posebnosti i specifinosti, svima nam je zajedniko to ivimo u prostoru istih drutvenih i ekonomskih pravila. Pravila koja ne pridonose razvoju lokalnih zajednica, ve razbijaju niti koje veu ljude i resurse, okolinu i prirodu. Pozivamo vas da zajedniki ponovno povuemo i spojimo te niti!

1. to znai odrivost i kako ju uiniti zdravom 1.1. Globalne posljedice malih odluka 2. Kako prepoznati i poduprijeti odgovorne proizvoae hrane 2.1.Briga za ljude 2.1.1. Borba za prava seljaka i radnika u primarnoj proizvodnji 2.1.2. Egzotini proizvodi bez kojih ne moemo (?) 2.1.3. to je s proizvoaima u Hrvatskoj 2.2. Briga za okoli 2.2.1. Pesticidi u okoliu 2.2.2. to je s umjetnim gnojivima 2.2.3. Posljedice prehrambene industrije 2.2.4. Ovisnost o fosilnim gorivima 2.2.5. Proizvodnja mesa 2.2.6. Odgovorno koritenje resursa 2.2.7. to nam jami eko znak 2.2.8. Participativni sustavi jamstva (PGS - Participatory Guarantee Systems) 2.2.9. to je integrirana proizvodnja 3. Putovima naeg ruka 3.1. Oznaavanje podrijetla namirnica 3.2. Vlastiti modeli transporta 4. Kupiti ili ne kupiti, pitanje je sad 4.1. itanje oznaka na proizvodu 4.2. Ostatci pesticida u hrani i njihovo djelovanje 4.3. Nain prehrane i poremeaji u ponaanju djece i mladih 4.4. Tiranija higijene i sterilnosti 4.5. Kalendar lokalne prehrane 4.6. U shoping na livadu samoniklo bilje 5. Smanjivanje i recikliranje otpada 6. Umjesto zakljuka Grupe solidarne razmijene

4 5 6 6 6 7 9 10 10 12 12 13 13 14 14 15 16 16 17 17 18 18 19 20 21 23 23 24 24

4

5

1. to znai odrivost i kako ju uiniti zdravomMoe li razvoj biti odriv vjena tema beskrajnih rasprava. Pritom se razvoj uvijek povezuje s napretkom, dinaminou, profitom, dok je predodba odrivosti statinost, dodatna izdvajanja za zatitu okolia, tednja... neto to veini ljudi nije ba simpatino. Preokrenimo tu predodbu! Razvoj ljudskog drutva mogli bismo promatrati slino kao to promatramo svoju djecu kako rastu i razvijaju se. Prolazei kroz proces odrastanja postaju sve svjesnija sebe, okoline, svijeta u kojem ive. Odrivi razvoj moe oznaavati razvijanje drutva u smjeru poveanja svijesti, jednom novom sazrijevanju. Osnova odrivosti je ekonomija. Ne novac, banke, svjetske burze i sl. Pojam ekonomija sastavljen je od dvaju grkih rijei oikos i nomos i izvorno znai briga za dom. Briga da si osiguramo resurse koji e nam dom uiniti ugodnim i briga da si osiguramo sigurnost tih resursa dok god smo ivi. Etinost, a i ivotna mudrost nalau da se resursi dijele unutar zajednice jer nitko nije otok... i da iste resurse treba ouvati i za budue generacije. Svi u osnovi elimo i trebamo isto zadovoljavanje osnovnih potreba i zdravu socijalnu sredinu. Isto tako svi smo mi ekonomisti u svojoj kui. Nastojimo si osigurati dovoljno resursa i raspodijeliti ih onako kako mislimo da je najbolje. Mi smo i akteri ekonomije nae lokalne zajednice, pa i drave, ak i cijelog svijeta. Odrivi razvoj time prestaje biti apstraktnim pojmom, jednom od floskula kojima nam pune ui u predizbornim programima, reklamama, konferencijama o okoliu i sl. On je vrlo opipljiv, tu je pokraj nas, skriven u naoj svakodnevici, navikama. Dapae, on ide s nama u shoping! Eto kako: svaki put kad na blagajni izvadimo novanik i natrpamo vreice, sa svakim proizvodom koji smo kupili dajemo direktnu financijsku potporu tvrtki koja je proizvod proizvela, tvrtkama koje su proizvele ambalau, prijevoznicima, distributerima... svima onima koji su dio lanca od proizvoaa do nas. Podupiremo nain proizvodnje sirovina, odnos prema primarnom proizvoau i vrednovanju njegovog rada, postupanje s okoliem u procesu proizvodnje, nain transporta zajedno sa svim zagaenjima koja stvara ovisno o udaljenosti, veleprodajne lance, maloprodajne lance, njihov odnos prema zaposlenicima. esto plaamo i niz nusproizvoda koje nismo traili ali idu u paketu, ambalau, reklamne prospekte, konzervanse i dodatke, razne kemikalije. Trite, tj. potranja generira proizvodnju. Veina ljudi kupuje na brzinu i bez mnogo razmiljanja predstavljajui izvrstan materijal reklamnim kompanijama koje su u stanju uvjeriti vas u svata. S obzirom na to da drite ovu brouru u rukama oito vam je bitno da jasno pred oima imate cijelu sliku prije nego doete do blagajne. Cilj broure nije da vam da jednoznane recepte to da, a to ne i da vam proda odrivi razvoj. elimo vam dati informacije koje e vam pomoi da kao potroa budete kritini i donosite bolje odluke. Provest emo vas kroz cjelokupni sustav prehrane od primarne proizvodnje do naega stola kroz etiri glavne teme: proizvodnja, transport, trite prehrambenih proizvoda i otpad. Kao glavnu temu odabrali smo hranu jer predstavlja primarnu potrebu, neto bez ega ne moemo. Istodobno hrana je od samih poetaka ljudskog drutva povezana s kulturom, meuljudskim odnosima, stilom ivota i moemo rei da nekako ini sr ivotnog tkiva nae zajednice. Prehrambene navike najbolje ocrtavaju ivot modernog ovjeka i sustav vrijednosti drutva. Kao

takva, hrana je naravno i glavna meta manipulacije naim ivotima, jer ako je sami ne proizvodimo ovisni smo o onima koji to rade umjesto nas. Djeca su osjetljivija od odraslih i kao generacija koja dolazi bitno je da usvajaju zdrave navike od malih nogu. Isto tako nita, ali ba nita kao roenje djeteta ne navodi ovjeka na razmiljanje u kakav to svijet dovodi svoje najdrae bie i ime ga hrani. Glavna motivacija za odrivost je ona iskrena ljubav prema ivotu u svakom od nas.

1.1. Globalne posljedice malih odlukaEvo jo jednog naina kako odrivost uiniti vidljivijom: godine 1996. Mathis Wackernegel i William Rees objavili su knjigu pod nazivom Na ekoloki otisak smanjivanje ljudskog utjecaja na Zemlju. Ekoloki otisak je u stvari metoda kojom izraunavamo u kojoj mjeri naa potronja i stil ivota utjeu na stanje naeg planeta izmjereno u jedinicama povrine potrebne za proizvodnju svega to troimo (u globalnim hektarima) i usporeeno s biokapacitetom i resursima na Zemlji. To je vrlo jasna raunica onoga to troimo u odnosu na ono to imamo. Jednako je primjenjiva na pojedinca ili na cijele gradove, drave pa i cjelokupno stanje na Zemlji. Ekoloki otisak cijelog ovjeanstva pokazuje da troimo daleko vie nego imamo. Trenutana raunica kae da je zemlji potrebno 1,5 godina da se potpuno oporavi od zagaenja i obnovi obnovljive resurse nakon nae potronje u samo jednoj godini. Nastavimo li tako trebat e nam nekoliko planeta da preivimo, a imamo samo ovaj jedan. Proizvodnja hrane ini ak treinu ukupnog ekolokog otiska. Kako je to uope mogue? Budite sigurni da sve to je s jedne strane previe na drugoj strani nedostaje. Prekomjerna potronja razvijenijih zemalja iscrpljuje resurse nerazvijenih. Recimo ako mi u Hrvatskoj koja je prosjena po potronji ali iznimno ovisna o uvozu, uvozimo robu iz zemalja gdje je ona jeftinija (recimo iz Kine) odgovorni smo za zakidanje radnika koji tamo rade za crkavicu i za uniten okoli. Ono to je nama jeftino netko itekako skupo plaa. Isto tako, trenutana prekomjerna potronja zaduuje budue generacije koje e prije ili kasnije morati otplatiti nae dugove. Najgluplje u cijeloj toj prii je to to uz svu tu potronju i zaduivanje nismo mnogo sretniji i zadovoljniji nego to su to bili nai predci. Profit se gomila u rukama pojedinaca, prosjeni ljudi rade po cijele dane, sve su manje s obitelji, sve manje vremena provode u prirodi, pate od raznih bolesti povezanih sa stresom i nekvalitetnom prehranom. Sve je vie onih koji su izravno pogoeni krizom. Siromatvo nije iskorijenjeno, ono je u porastu. Tri su glavna razloga zato smo se doveli u ovakvu situaciju: rast populacije, prekomjerna potronja i neuinkovito gospodarenje resursima. Apsurd rasta populacije je da on ovisi o opoj dobrobiti, edukaciji, zdravstvenoj zatiti. Populacija je vea u siromanim zemljama ali usprkos tome one znatno manje optereuju okoli nego razvijene zemlje koje troe i gaze preko svojih mogunosti. Problem potronje je to je prosjenom ovjeku teko povui crtu izmeu toga to mu stvarno treba i onoga

6

7

to je prekomjerni luksuz. Svi volimo uivati, smatramo da na to imamo pravo, a propaganda konzumerizma prodire u sve pore naeg ivota. Nije sva odgovornost i krivnja na leima pojedinaca, graana (ili seljaka), svi smo mi dio drutva i vremena u kojem ivimo, ali nije istina ni da mi sami nemamo svoje prste u tome i da ba sve ovisi o svjetskom gospodarstvu i politici. Moete izraunati vlastiti ekoloki otisak na www.myfootprint.org. Upitnik je dodue pojednostavljen, ali daje bar priblino sliku koliko stvarno troite i kakve to posljedice ima na okoli. Krajnji rezultat govori vam koliko planeta bi trebali da svi na svijetu ive poput vas. Ako je to vie od jednoga vrijeme je da mijenjate navike! U svakom sluaju vlastiti dom i lokalna zajednica je mjesto gdje imamo najvie utjecaja i gdje moemo mijenjati stvari nabolje pa je, dakle logini poetak. Uz malo kreativnosti to ne treba biti tiranija zdravlja gdje emo svoje blinje maltretirati bezukusnom hranom nego upravo nain da poveamo kvalitetu ivota. Pa krenimo redom...

2. Kako prepoznati i podupirati odgovorne proizvoae hraneTri su osnovna kriterija