Upload
olimpijski-komitet-srbije
View
239
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Olimpijsak revja br 14
Citation preview
28. JUN, 2010. Broj 14
Odbrojavanje po~elo:Do Singapura 46 dana
strane 8 i 9
Po{ta Srbije u olimpijskom timu
strana 13
Borani Bobaninimstopama
strane 10 i 11
strane 4 i 5
MOK proslavio116. ro|endan
Trk na Olimpijskom danu
3
� RO\ENDAN MOK-a OBELE@EN OLIMPIJSKIM DANOM U KO[UTNJAKU
Ko{utnjak je 12. juna bio u zna-
ku olimpijske pri~e. Na trim
stazi, pod sloganom „Voli, tr~i,
olimpizmu se u~i!“, po 16. put
je obele`en dan MOK-a. U ~ita-
vom svetu je proslavljen 116.
ro|endan organizacije osnova-
ne 23. juna 1894.
Zajedno sa OK Srbije, u orga-
nizaciji Dana olimpizma je po
tradiciji u~estvovala i kompani-
ja „Mekdonalds Srbija“.
Prisutnima se prvo obratio ~e-
lnik Olimpijskog komiteta Srbi-
je Vlade Divac:
- Ovaj doga|aj, mnogo je vi{e
od obi~ne trke. Ovo je idealna
prilika za {irenje olimpijskog du-
ha, promociju porodi~nih vred-
nosti, zdravog na~ina `ivljenja i
podsticanje gra|ana na bavlje-
nje fizi~kom aktivno{}u. Trke
kojima prisustvujemo podse}a-
ju nas da je sport, danas vi{e ne-
go ikada, deo razvoja svakog
dru{tva i da je fizi~ka aktivnost
svakom ~oveku osnov za zdravo
telo i, jednako va`no, zdrav duh.
Porodica je stub svakog dru{tva.
Iz tog razloga posebno mi je dra-
go {to vidim veliki broj na{ih na-
jmla|ih sugra|ana koji su do{li
sa roditeljima i pridru`ili nam se
na ovaj dan.
Poruku predsednika MOK-a
@aka Roga pro~itala je Jasna [e-
kari}, {estostruki u~esnik olim-
pijskih igara i osvaja~ pet meda-
lja.
- Olimpijski dan je trenutak
da se zaustavimo i osvrnemo
na velike darove koje sport pru-
`a svima nama. To je dan kada
slavimo san: san jednog mla-
dog ~oveka koji je zapo~et 23.
juna 1894. godine na Univerzi-
tetu Sorbona u Parizu. Taj mla-
di ~ovek bio je Pjer de Kuber-
ten. @eleo je da nau~i svet
osnovnim ljudskim vrednosti-
ma otelotvorenim u sportu ko-
je }e svima nama omogu}iti da
vodimo bolji `ivot i da gradimo
bolje dru{tvo. Njegova vizija,
koju slavimo na Dan olimpiz-
ma, bila je namenjena svima
bez obzira na godine ili sposob-
nosti. Bila je to vizija koja danas
okuplja milione ljudi iz celog
sveta. Ovaj dan svima nama
pru`a {ansu, ne samo da pro-
slavimo tu viziju, ve} da je
ostvarimo tako {to }emo zajed-
no u~estvovati u aktivnostima
u svim delovima sveta.
Osniva~ i izdava~PRESS DNEVNE NOVINE d. o. o. Beograd, Kraljice Marije 1/14Direktor Nenad Lazi}
Glavni i odgovorni urednik svih izdanja \oko Kesi}Urednik izdanja Dragutin Stojmenovi}Layout Borislav Bajki}
Mateja Miladinovi}[tampa PPG {tamparija
MEMBER OF PRESS PUBLISHING GROUP
„Voli, tr~i, olimpizmu se u~i!“
TRKA DO TRKE
Odr`ane su tradi-cionalne trke na 200i 400 metara i Trkazadovoljstva na 3.600metara, a noviteti subili u porodi~noj i{tafetno-sponzor-skoj trci. Za start po-rodi~ne trke pobri-nuo se legendarniFranjo Mihali}, a na-grade za najbrojniju inajstariju porodicudarivali su „Telenor“i „Merkator S“.
U {tafetno-spon-zorskoj trci su svojepredstavnike imaliOlimpijski komitetSrbije, „MekdonaldsSrbija“ i predstavni-ci kompanija ~lanicasponzorskog pulaOKS, „Telenora“,„Merkatora S“, Voj-vo|anske banke,Dunav osiguranja,JAT-a, „Verano mo-torsa“, „Press pabli-{ing grupe“ i „Kolorpress grupe“. Po-slednju izmenu u{tafeti Olimpijskogkomiteta Srbije tr-~ao je predsednikOKS Vlade Divac.
Svi u~esnici dobilisu majice Dana oli-mpizma i dodeljenesu im diplome Me-|unarodnog olimpij-skog komiteta.
TR^AO I PREDSEDNIK... Vlade Divac u poslednjoj izmeni {tafete
SVI SU POBEDNICI... U~esnici olimpijskog dana u Ko{utnjaku
POZDRAVNI GOVOR... Vlade Divac i Jasna {ekari} otvaraju olimpijski dan
� ME\UNARODNI OLIMPIJSKI KOMITET OSNOVAN JE 23. JUNA PRE 116 GODINA, NA KONGRESU U PARIZU
U jednostavnosti le`i najve}a
lepota - pa tako i ideje olimpiz-
ma - filozofije `ivota koja slavi i
kombinuje sve kvalitete tela,
volje i duha. Ideja koja postoji
vekovima za cilj ima da se spo-
rt postavi svuda tako da slu`i
harmoni~nom razvoju ~oveka
u smislu uspostavljanja mirnog
dru{tva koje vodi brigu o za{ti-
ti ljudskog dostojanstva.
Olimpijski pokret vodi Me|u-
narodni olimpijski komitet i te`i
da doprinese izgradnji mirolju-
bivog i boljeg sveta, obrazuju}i
mlade kroz bavljenje sportom u
duhu prijateljstva, solidarnosti i
fer-pleja.
Moderni olimpijski pokret
zvani~no je nastao pre 116 godi-
na, inicijativom barona Pjera de
Kubertena, francuskog sportiste,
pedagoga i istori~ara. Na njegov
predlog u junu 1894. godine u
Sorboni u Parizu odr`an je Me-
|unarodni sportski kongres.
Trajao je osam dana, od 16. do
23. juna. Na ovom kongresu do-
neta je odluka o osnivanju Me-
|unarodnog olimpijskog komi-
teta i izabrana je njegova prva
uprava. Za predsednika je iza-
bran Grk DimitrosVikelas, a za
generalnog sekretara Pjer de Ku-
berten. Ovom odlukom nasta-
vljena je da `ivi jedna od najdu-
`ih tradicija ~ove~anstva, a tak-
mi~enje sportista (Olimpijske
igre) je bilo samo poenta - olim-
pijski duh je ne{to {ire, zna~ajni-
je i lep{e.
Podstaknut arheolo{kim isko-
pavanjima u drevnoj Olimpiji u
drugoj polovini 19. veka, kao i
o`ivljavanjem sportskog pokre-
ta u mnogim zemljama na sed-
nici Unije francuskih sportskih
dru{tava za atletiku 1892, Kube-
4
Ve~na idejazajedni{tva
OVAKO JE PO^ELO... Trka na sto metara na prvim modernim olimpijskim igrama 1896. u Atini
PRIPREMA ZA DVOBOJ... Milorad ^avi} i Majkl Felps pred najdramati~niju trku na olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine
5
rten se prvi put zalo`io za obna-
vljanje olimpijskih igara i to kao
„periodi~nih sportskih takmi~e-
nja omladine celog sveta koji bi
doprineli uklanjanju nacional-
nog rivalstva i nesuglasica ver-
ske, politi~ke i rasne prirode“.
Predlog je ubedljivo obrazlo`io,
pa je usvojen zaklju~ak da se od-
mah pri|e realizaciji. Na sedni-
ci Saveza francuskih dru{tava za
atletske sportove l893. godine
potvr|en je Kubertenov predlog
i doneta odluka da se za slede}u
godinu sazove Me|unarodni
sportski kongres na kome bi nje-
gov projekat dobio me|unarod-
nu verifikaciju. Sportski forumi
nekih zemalja su prihvatili te
ideje, drugi su bili rezervisani, a
tre}i su odmah otkazali svoje
u~e{}e. Pjera de Kubertena, me-
|utim, vi{e ni{ta nije moglo da
pokoleba.
Me|unarodni sportski kon-
gres odr`an je u junu 1894. i
okupio je 2.000 ljudi. Ovaj kon-
gres prerastao je u osniva~ki ko-
ngres Me|unarodnog olimpij-
skog komiteta, a najva`niji stav
budu}e organizacije sadr`an je
u slede}em: „Za me|unarodno
zajedni{tvo, kao i za pojedine
dr`ave, od najve}eg je moral-
nog interesa da se Olimpijske
igre u modernizovanoj formi,
po ugledu na anti~ke i na me-
|unarodnoj podlozi, ponovo
obnove“.
Na sednici odr`anoj 23. juna
1894. godine odlu~eno je da se
obnove Olimpijske igre: „Prve
Igre modernog doba odr`a}e se
l896. godine u Atini, a onda sva-
ke ~etiri godine u drugoj zemlji“.
Na Kongresu su usvojena Oli-
mpijska pravila (danas Olimpi-
jska povelja), koja su tokom
pro{log veka do`ivela mnogo
promena. MOK je i danas naj-
vi{i organ olimpijskog pokreta.
Vlasnik je svih prava na olimpi-
jske simbole: zastavu, moto, hi-
mnu i Olimpijske igre. Nevladi-
na je i neprofitna organizacija,
kreator olimpijskog pokreta.
Prevashodna odgovornost
MOK-a je nadgledanje organi-
zacije Letnjih i Zimskih olimpi-
jskih igara.
OTAC MODERNIH IGARA...
Pjer de Kuberten
i osniva~i MOK-a (levo)
VIZIONAR...
Dana{nji
predsednik
@ak Rog
Na 13. sednici predsedni{tva
Olimpijskog komiteta Srbije,
odr`anoj u Beogradu, razma-
tran je niz zna~ajnih pitanja
me|u kojima se izdvajaju pr-
ve olimpijske igre mladih u Si-
ngapuru, kriterijumi za zim-
ske sportove u predstoje}em
olimpijskom ciklusu, kao i ak-
tivnosti u okviru projekta „Lo-
ndon 2012“.
Predsedni{tvo Olimpijskog
komiteta konstatovalo je da, u
ovom trenutku, sastav Misije
OKS-a za Prve letnje olimpijske
igre mladih broji 45 ~lanova.
Pored 32 sportista putuje i 13
slu`benih lica. Pripreme se
odvijaju po planu, a na{a ze-
mlja }e u Singapuru, gde se
odr`ava prva smotra, biti naj-
brojnija iz regiona.
O{tri kriterijumi^lanovi predsedni{tva su ana-
lizirali i, na predlog Komisije za
programska pitanja, usvojili
izve{taje stru~nih timova veza-
nih za u~e{}e srpskih sportista
na Zimskim olimpijskim igrama
u Vankuveru. Ocenjeno je da na-
{i predstavnici rezultatski nisu
ostvarili zapa`ena ostvarenja.
Odlu~eno je da se u cilju kvalite-
tnijeg u~e{}a na slede}im igra-
ma usvoje kriterijumi Olimpij-
skog komiteta Srbije za katego-
rizaciju sportista u zimskim spo-
rtovima, po ugledu na kategori-
zaciju za sportove sa programa
letnjih olimpijskih igara.
Predsedni{tvo je usvojilo
kvartalni izve{taj za period ja-
nuar-april o sprovo|enju u de-
lo programa OK Srbije u proje-
ktu „London 2012“. Sa Tenis-
kim savezom Srbije utvrdi}e se
na~in finansiranja tenisera ka-
ko bi im se obezbedio isti status
kakav imaju kategorisani spor-
tisti OKS.
Ve}a podr{ka sponzoraU oviru marketin{kih pitanja
usvojeni su predlozi ugovora sa
JP „PTT Srbija“ i SP „Lasta“. Na
taj na~in Olimpijski tim Srbije
dobi}e podr{ku dve renomirane
nacionalne kompanije koje su
mnogo puta do sada iskazale
svoje opredeljenje da dopirino-
se unapre|enju sporta u Srbiji.
Predsedni{tvo je odlu~ilo da
raspi{e konkurs za izradu idej-
nog re{enja za maskotu Olim-
pijskog tima Srbije. Trebalo bi
da bude predstavljena na jesen,
zajedno sa prvim kvalifikova-
nim sportistima za Olimpijske
igre u Londonu 2012.
Predsednik Vlade Divac je
upoznao ~lanove sa aktivnosti-
ma koje su se dogodile izme|u
dve sednice. Istakao je razgovo-
re sa nadle`nim dr`avnim insti-
tucijama vo|enim radi uspos-
tavljanja jo{ kvalitetnijeg siste-
ma finansiranja kategorisanih
sportista alii ure|enja sport-
skog sistema u celini.
Promene posleVankuvera
� U BEOGRADU ODR@ANA 13. SEDNICA PREDSEDNI[TVA OLIMPIJSKOG KOMITETA SRBIJE
6
[O[TAR NOVI ^LANPo{tuju}i Statut OKS,predsedni{tvo je veri-fikovalo izmenu usvom sastavu. Do sa-da je ~lan predsedni-{tva u ime Sportskogsaveza Srbije (SSS)bio generalni sekre-tar Dane Korica. Ka-ko je u me|uvreme-nu za predsednikaSSS izabran [o{tar,prihva}eno je da ubudu}em radu [o{tarpredstavlja tu organi-zaciju umesto Korice.
Divac i Vi{acki u va`nim komisijamaU La Valeti na Malti je 28. i 29.
maja odr`an Seminar evrop-
skih olimpijskih komiteta i fo-
rum olimpijske solidarnosti.
U~estvovala je i delegacija Oli-
mpijskog komiteta Srbije u sa-
stavu: predsednik Vlade Divac,
generalni sekretar \or|e Vi{a-
cki i sportski direktor Branislav
Jevti}.
OKS je dobio svoje predstavni-
ke u telima Evropskih olimpij-
skih komiteta (EOK), koja su bi-
rana na period do 2013. godine.
Predsednik OKS Vlade Divac iza-
bran je za novog ~lana komisije
za Olimpijske igre, a generalni
sekretar \or|e Vi{acki komisije
Evropskih olimpijskih festivala
mladih.
Prema preporukama i odluka-
ma donetim na Kongresu MOK-
a, odr`anom u Kopenhagenu u
oktobru 2009., Komisija olimpi-
jske solidarnosti se u ovoj godi-
ni usredsredila na tri teme: auto-
nomiju sporta, re{avanje sporo-
va kroz arbitra`u i medijaciju i
dobro upravljanje sportskim or-
ganizacijama.
Kroz niz radionica vodile su se
otvorene diskusije o iskustvima
i zaklju~cima sa ZOI u Vankuve-
ru, ali i pripremama za naredne
igre u Londonu, So~iju i Riju.
U susret Singapuru, tema na
radionicama su bile prve Olim-
pijske igre mladih, kao i Evrop-
ski olimpijski festivali. Predstav-
nici Organizacionog komiteta Si-
ngapur 2010. i predstavnici koo-
rdinacione komisije MOK-a za
Olimpijske igre mladih, predsta-
vili su poslednje detalje u vezi s
organizacijom igara i nastupa ti-
mova nacionalnih olimpijskih
komiteta.
Po zav{etku plenarne sednice
Patrik Hiki, predsednik EOK, Pe-
re Miro, direktor Olimpijske so-
lidarnosti i Rafaele Panjoci, ge-
neralni sekretar EOK, izneli su
zaklju~ke i preporuke sa 31. EOK
seminara i foruma Olimpijske
solidarnosti.
Olimpijski komitet Srbije se
kvalitetom svojih projekata, sa
kojima aplicira kod Olimpijske
solidarnosti, nalazi me|u vode-
}im nacionalnim olimpijskim
komitetima. U skladu sa prepo-
rukama sa ovog foruma OKS }e i
ubudu}e realizovati programe i
projekte iz slede}ih oblasti: za-
{tita `ivotne sredine, kultura i
olimpijsko obrazovanje, `ene u
sportu, sport za sve itd.
ZASTAVA ZASTJEPANOVI]ASportska komisija jepredlo`ila, a pred-sedni{tvo prihvatiloda zastavu Srbije naotvaranju prvih Olim-pijskih igara mladihnosi pliva~ VelimirStjepanovi}. On je napro{logodi{njem EY-OF-u u Finskoj osvo-jio zlatnu i srebrnumedalju u plivanju.
Srbija }e biti najbrojnija de-
legacija iz regiona na pred-
stoje}im Prvim olimpijskim
igrama mladih u Singapuru.
Ukupno 45 ~lanova misije, 32
sportista predstavlja}e na{u ze-
mlju, ali i sport Srbije, koji }e se
predstaviti u osam sportova. U
Singapuru se o~ekuje 3.600 tak-
mi~ara (od 14 do 18 godina) iz
205 zemalja, u 26 sportova, koli-
ko ih je na programu.
Kona~na poimeni~na prijava
bi}e poznata 10. jula, ali se i sada
znaju imena dobrog dela tima.
Sasvim sigurno je da }e nosilac
zastave Srbije na sve~anom otva-
ranju biti na{ mladi pliva~ Velimir
Stjepanovi}, poznat kao osvaja~
zlatne i srebrne medalje na Evro-
pskom olimpijskom festivalu
mladih u Tampereu pro{le godi-
ne, ove odli~an sa rezultatima,
momak koji je postigao A i B nor-
me za takmi~enja u Singapuru.
- Plasmanom me|u prvih 90
timova na Olimpijskim igrama u
Pekingu, Olimpijskom komitetu
Srbije je za Prve olimpijske igre
mladih dodeljen status da su
sportisti u obavezi da se kvalifi-
kuju - obja{njava dr Branislav Je-
vti}, {ef misije i sportski direktor
OKS. - Propozicijama je predvi-
|eno da delegacija po NOK-u ne
mo`e da broji vi{e od 70 sporti-
sta individualnih sportskih gra-
na i do dva tima. Na ovim igra-
ma se vodi ra~una o univerzal-
nosti, jednako kao i o samom
sportu i kulturno-obrazovnim
programima za sportiste.
Kvalifikaciona takmi~enja za
ove Igre trajala su do 31. maja i
ona su se odvijala po pravilima
Me|unarodnog olimpijskog ko-
miteta i me|unarodnih sport-
skih federacija.
- Program ovih Igara sadr`i ta-
kmi~enja u olimpijskim discipli-
nama, takmi~enja u disciplinama
koje su delimi~no izmenjene i
prilago|ene karakteru uzrasta,
kao i kulturno-obrazovne progra-
me koji su obavezni za sve spor-
tiste. Timovi NOK-a su u obavezi
da borave u Singapuru sve vreme
trajanja Igara. Za sportiste koji ra-
nije zavr{e sa takmi~enjima pre-
dvi|en je posttakmi~arski treni-
ng, {to je specifi~nost ovih Igara
- obja{njava Branislav Jevti}.
Organizatori Igara, kao i MOK
i nacionalni olimpijski komiteti,
za Prve olimpijske igre mladih su
ipak fleksiblniji nego kada su u
pitanju „velike“ Igre. Takmi~enje
je, ipak, potpuno novog konce-
pta, sami sportovi su pretrpeli
izmene i ostavljen je prostor za
dodatne izmene u samom hodu,
kada takmi~enja po~nu.
- Da bi kompletna logistika i
organizacija bili spremni, mora-
mo biti otvoreni za dogovore to-
kom samog boravka u Singapu-
8
� U MISIJI SRBIJE NA PRVIM OLIMPIJSKIM IGRAMA MLADIH (od 14. do 26. avgusta) 45 ^LANOVA
Ragbi i golf su novi sportovi na
programu Olimpijskih igara,
odlukom MOK-a od pro{le go-
dine. I dok je golf, bar u na{oj
prestonici, sport koji ima koli-
ko-toliku prezentaciju i promo-
ciju, o ragbiju-7 se zapravo ja-
ko malo zna u javnosti.
Povodom promocije ovog spo-
rta nedavno je OKS posetio kon-
tinentalni menad`er Me|unarod-
ne ragbi unije, a Ragbi savez Srbi-
je je informisao OKS o aktivnosti-
ma i krenula je priprema uvo|e-
nja ragbija-7 u programe OKS od
2012. godine.
Ove aktivnosti u budu}nosti
}e podrazumevati pristup Ragbi
saveza Srbije programima OS u
programima usavr{avanja trene-
rske strukture za naredni olim-
pijski ciklus.
Od nule ka So~ijuKao {to je ve} najavljeno posle
Igara u Vankuveru, Olimpijski
komitet Srbije po~inje potpuno
novu fazu kriterijuma za u~e{}e
sportista Srbije na ZOI u So~iju
2014. godine. Rezultati tima OKS
na Igrama 2010. u Vankuveru
ocenjeni su na poslednjoj sedni-
ci Predsedni{tva kao nedovoljno
dobri i OKS kre}e sa novom stra-
tegijom u budu}nost. Na nared-
nim Igrama u~estvova}e samo
sportisti koji budu ispunili krite-
rijume OKS, a sportisti i sportski
savezi, pored kriterijuma OKS,
moraju da ispune kriterijume za
u~e{}e na ZOI koji }e propisati
nadle`ne me|unarodne sport-
ske federacije.
- Interni kriterijumi NSF koji su
va`ili za igre u Vankuveru posta-
ju neva`e}i - uklju~eni su u krite-
rijume OKS - obja{njava Jevti}, i
dodaje: - Sportistima koji ispune
kriterijume OKS za u~e{}e na ZOI
2014. bi}e obezbe|eni resursi za
olimpijske pripreme u obimu i
strukturi kako se to radi i za Let-
nje olimpijske igre. OKS po{tuje
princip ravnopravnosti sportista
PRIPREME U LIDSU I [EFILDU
Sportski direktor Olimpijskog komiteta Srbije BranislavJevti} je u Velikoj Britaniji dogovorio detalje vezane za uslo-ve priprema mladih olimpijaca.
Sa olimpijskim trening centrima u Lidsu i [efildu ve} jeuspostavljena odli~na saradnja jo{ u vreme Olimpijskih Igarau Pekingu. Fantasti~ne uslove ve} su koristili sportisti iz Sr-bije, a krajem jula i po~etkom avgusta tamo }e boraviti tim ko-ji }e u~estvovati na Olimpijskim igrama mladih u Singapuru.
Ragbi se vra}a u olimpijsku porodicu
Put Singapura 32 � Predsedni{tvo OKS odobrilo broj~anu prijavu od 32
sportista i 13 slu`benih lica, poimeni~na prijava 10. jula
� Slede zdravstveni pregledi i u~e{}e sportista na zavr{nim pripremama
�Nasle|e ovih Igara u vidu opreme za bicikliste i vesla~e
i sportova, shodno ~emu se utvr-
|uje identi~nost principa u fi-
nansiranju programa zimskog i
letnjeg programa priprema po
sportisti i u skladu sa kategoriza-
cijom OKS.
Olimpijske stipendijeOlimpijski programi za sporti-
ste koji ispune kriterijume OKS
sadr`e obaveze OKS koje su ra-
zvrstane u skladu sa kategoriza-
cijom OKS. Programske aktivnos-
ti podrazumevaju olimpijske sti-
pendije, stipendije za trenere, oli-
mpijske pripreme, suplementa-
ciju, zdravstvenu za{titu, pomo}
u prevozu, nabavku opremu.
OKS }e se sa posebnom pa-
`njom odnositi prema sportisti-
ma koji poka`u kapacitete za vr-
hunske rezultate na zimskom
EJOF-u 2011 i 2013. godine, kao
i na Prvim zimskim olimpijskim
igrama mladih u Insbruku 2014.
- Zala`emo se za nasle|e ovog
olimpijskog ciklusa koje }e biti
iskazano dobrim rezultatima,
kvalitetnijim pripremama, usa-
vr{avanjem trenera i administra-
cije, obnavljanjem opreme -
obja{njava Jevti}. - Na ZOI mo-
gu u~estvovati sportisti i savezi
koji imaju opremu za takmi~e-
nje. OKS ne}e rentirati niti naba-
vljati opremu za takmi~enje, a
na ZOI mogu u~estvovati samo
sportisti dr`avljani Srbije. OKS
ne}e tra`iti saglasnost za prome-
nu dr`avljanstva i dozvolu za ta-
kmi~enje.
9
na OI u Londonu
OLIMPIJSKA PORODICA
U julu mesecu, uo~i po~etka zavr{nih priprema za Igre uSingapuru, Olimpijski komitet Srbije }e odr`ati promocijupotpisivanja ovla{}enja roditelja sportista za u~e{}e na ovimIgrama i u~e{}e u aktivnostima na vodi i akcije pod nazivom„Olimpijska porodica“. Cilj ove akcije je da se istakne zna~ajporodice, kao {to je kasnije to i klub, odnosno {kola za obra-zovanje i samu li~nost sportiste.
orla
Srbija }e imati predstavnike u jednom ekipnom sportu - odbojci. Ko{arka-{i ovog puta ulaze na spisak pojedina~nih sportova. Za razliku od Olimpijskihigara, u Singapuru }e se igrati tri na tri - strit basket.
U veslanju }e se takmi~iti Vuk Matovi} i Nikola Simovi} u dvojcu bez kor-milara, a ime skifistkinje }e tek odrediti Vesla~ki savez Srbije. U d`udou }ese takmi~iti Mateja Glu{ac u kategoriji do 90 kilograma i Una Tuba u konku-renciji do 70 kilograma. ^etiri pliva~a putuju u Singapur i to su Velimir Stje-panovi}, Stefan [orak, Marija Joksimovi} i Katarina Simovi}. U biciklizmu ta-kmi~i}e se kombinovan tim od ~etiri ~lana, tri de~aka i jedna devoj~ica. Je-dini putnici za atletska takmi~enja su Sandra Rai~kovi} u troskoku i Katari-na Ili} na 400 metara. Tako|e, dve devoj~ice su odre|ene za tenis. DorotejaEri} je siguran putnik, drugo ime devoj~ice se ~eka.
KO[ARKA[I KAO POJEDINCI
ru - isti~e Jevti}. - Novina u spo-
rtovima ima, {tafete }e, na pri-
mer, biti me{ovite, de~aci i de-
voj~ice, a u nekim sportovima
~ak }e se takmi~iti timovi sa
predstavnicima iz razli~itih na-
cionalnih olimpijskih komiteta.
Ko{arka se vodi kao individual-
ni sport, a igra}e se tzv. strit ba-
sket, tri na tri.
Posebnu pa`nju Olimpijski
komitet Srbije poklonio je nasle-
|u sa ovih Igara, koje treba da
ostane sportistima za naredna
takmi~enja.
- Biciklisti i vesla~i su iskoristi-
li mogu}nost kupovine nove
opreme, koja }e im biti na raspo-
laganju do, verujemo, Igara u
Londonu - ka`e Jevti}.
Osim takmi~enja, u Singapu-
ru }e sportisti usavr{avati znanje
jezika, motori~ke sposobnosti,
socijalne ve{tine, saznava}e o
drugim kulturama i narodima. I
ovi segmenti programa }e biti
bodovani za nagrade na kraju ta-
kmi~enja.
10
� EKOLIMPIJADA NA TURNEJI PO SRBIJI SE PREDSTAVILA I U BORU
KOSJER
I]KOS
JERI]
EkOlimpijada je nastavila svo-
ju turneju po Srbiji. Projekat koji
OK Srbije realizuje u saradnji sa
Ministarstvom `ivotne sredine i
prostornog planiranja, uz podr-
{ku Fonda olimpijske solidarnos-
ti MOK-a i sponzora („Telenor“ i
Vojvo|anska banka) predstavio
se i u Boru. Sve {to je planirano, i
ostvareno je. U~e{}em u eduka-
tivnim, sportskim, kulturnim i
ekolo{kim radionicama mladi su
imali priliku da ~uju dosta infor-
macija o istoriji olimpijskog po-
kreta, o prvim olimpijskim vred-
nostima, kao i da nau~e ko-
lika je va`nost o~uvanja
`ivotne sredine.
Kao i u Subotici,
Kosjeri}u, Petro-
vcu na Mlavi i
Stragarima, na
trgu su deca
u~ila kako da
pevaju himnu,
da po{tuju
p r o t i v n i k a ,
shvate va`nost
fer-pleja. U isto
vreme, u prostori-
jama Muzeja rudar-
stva i metalurgije otvo-
rena je izlo`ba „Vek igre i
100 godina olimpizma“.
- Ova izlo`ba bi trebalo da nas
podseti na bogato nasle|e i velike
rezultate iz na{e sportske i olimpi-
jske istorije, ali i da pre svega mla-
dim ljudima
bude inspiraci-
ja za bavljenje
sportom i impuls za
nove sportske uspehe i po-
bede. Va{a sugra|anka, evropska
{ampionka u ga|anju vazdu{nim
pi{toljem Bobana Veli~kovi}, sa
nama je. Od srca joj ~estitam na
postignutim uspesima i `elim joj
jo{ mnogo uspeha i medalja na
njenom putu ka Olimpijskim igra-
ma u Londonu 2012. Ube|en sam
da }e njene medalje biti dodatni
stimulans nekim novim klincima
u va{em gradu. - rekao je, obra}a-
ju}i se prisutnima, predsednik OK
Srbije Vlade Divac.
Kao legat Olimpijskom muzeju,
direktoru ove institucije profeso-
ru Darku Mitrovi}u Bobana Veli-
~kovi} predala je svoju zlatnu me-
dalju osvojenu na internacional-
nom takmi~enju u Minhenu 2008,
a zatim je imala ~ast da otvori izlo-
`bu.
^lan privremenog ve}a SO Bor
KOSJER
I]
RAZGL
EDANJE
EKSPONATA... Muze
j sporta
uBoru
Borani Bobaninim
11
EKO POGODAK
PODR[KA MLADIM
TALENTIMA... Bobana
Veli~kovi} i Vlade Divac
EkOlimpijada je u proteklih nekoliko meseci u potpu-nosti opravdala svoje postojanje. Putuju}i Srbijom,predstavnici OKS i Ministarstva za `ivotnu sredinupredstavili su ideje olimpizma, sportske vrednosti,zna~aj o~uvanja ̀ ivotne sredine... U svakom gradu po-svetili su veliku pa`nju mladima, predo~ili im sport-ske vrednosti na do sada nezabele`en na~in.
Subotica, Kosjeri}, Petrovac na Mlavi, Stragari,Bor...
Pri~a se nastavlja posle odmora, na redu su Vranje,Ni{, Novi Sad i Beograd.
SUBOTICA
MEDALJA ZA SVAKOG... Divac sa mali{anima Stragara
KO ]E STI]I PRVI?... Start trke
STRAGARI
PETROVAC
RADIONICA.... Deca iz Bora imala
su priliku da nacrtaju svoje omiljene
sportiste i doga|aje
Darko Mihajlovi} izrazio je zado-
voljstvo {to je Bor doma}in izlo-
`be.
Na konferenciji za medije naja-
vljeno je da }e Bobana uskoro dobi-
ti MK pi{tolj koji }e kupiti RTB Bor.
- Sre}ni smo {to mo`emo da po-
mognemo. Bobana je to zaslu`ila.
Velika je stvar {to u gradu imamo
evropskog {ampiona! - rekao je ge-
neralni direktor RTB Bor Blagoje
Spasovski.
Bobana Veli~kovi} se zahvalila i
rekla:
- Radujem se pi{tolju. Mnogo }e
mi zna~iti i sigurna sam da }u upor-
nim radom i treninzima postizati
jo{ bolje rezultate. Nadam se da }u
biti u~esnik u Londonu, to je san
svakog sportiste.
EkOlimpijada Srbije odr`ana u
Boru poslednja je koja je odr`ana u
ovoj {kolskoj godini. Posle letnje
pauze, sa po~etkom nove {kolske
godine Vranje, Ni{, Novi Sad bi}e
doma}ini ovog karavana kulture i
sporta.
SUBOTICA
IZLO@BA... Gra|ani gledaju postavku Muzeja sporta
PETROVAC
STRAGARI
BOR
stopamaVA@NO JE
U^ESTVOVATI...
Mali Borani,
u~esnici
Ekolimpijada
� SO^I 2014.
12
� LONDON 2012.
Predsednik MOK-a @ak Rog
sastao se premijerom Rusije
Vladimirom Putinom u So-
~iju povodom Igara 2014.
godine.
- Igre u So~iju omogu}i}e
ekonomski razvoj u ju`nom
regionu Rusije - istakao je
Putin na po~etku razgovora,
dok je prvi ~ovek MOK-a na-
glasio da }e sportsko nasle|e
So~ija biti ogromno, na
osnovu svega {to je imao pri-
liku da vidi tokom posete
ovom olimpijskom gradu.
@ak Rog je bio u drugoj
poseti So~iju od kada je iza-
bran za doma}ina Igara
2014. godine, prvoj od kada
su po~eli radovi na infra-
strukturi. U dru{tvu sa @an-
Klodom Kilijem, presedava-
ju}im Kordinacione komisi-
je MOK-a, i @ilbert Felijem,
izvr{nim direktorom Olim-
pijskih igara, Rog je obilazio
objekte u vreme dok su
predstavnici MOK-a imali
sastanke na kojima su oba-
vljene poslednje analize Iga-
ra u Vankuveru.
Plan organizatora ZOI
2014, pored ostalog, jeste i
izgradnja olimpijskog unive-
rzitetskog centra, koji }e bi-
ti otvoren za predstavnike
svih 200 nacionalnih olimpi-
jskih komiteta za istra`iva~-
ki rad i nau~ne studije. Je-
dan od legata Igara bi}e i
Olimpijski muzej sa name-
rom sakupljanja artefakata
zna~ajnih za sportsku istori-
ju ove zemlje.
Veslanje i kanu sprint tak-
mi~enja tokom Igara u Lo-
ndonu 2012. godine odr`a-
}e se u vesla~kom centru
koled`a Iton, na jezeru Dor-
ni u blizini Vindzora. Orga-
nizatori Olimpijskih igara
nedavno su saop{tili da su
svi radovi na objektu du`i-
ne 2.000 metara, sa osam
staza i svim drugim prate-
}im sadr`ajima, zavr{eni i
spremni za odr`avanje pr-
vih takmi~enja u kanuu.
Ovo je drugi sportski obje-
kat posle centra za jedrenje
koji je zavr{en za predstoje-
}a olimpijska nadmetanja.
Sebastijan Kou, prese-
davaju}i Organizacionog
komiteta London 2012,
posebno je naglasio da je
centar za veslanje napra-
vljen u „srcu zemlje vesla-
~a“.
- Sve {to smo do sada
uradili pokazuje na{u po-
sve}enost da sportistima
omogu}imo najbolje uslo-
ve tokom Igara. Vesla~ki
centar }e omogu}iti naje-
litniji nivo takmi~enja, svi
mo`emo da budemo po-
nosni na njega.
Radovi na ovom centru
po~eli su u septembru
2009. godine, a projekat je
zavr{en na vreme i u pla-
niranom bud`etu.
Za{tita `ivotne sredine je od
1996. tre}i stub olimpizma,
posle sporta i kulture. Ova fi-
lozofija omogu}ila je brojne
akcije i programe tokom i uo-
~i Olimpijskih igara brojnih
zainteresovanih strana olim-
pijskog pokreta, kao {to su or-
ganizacioni komiteti, 205 na-
cionalnih olimpijskih komite-
ta, 33 me|unarodne sportske
federacije i TOP partneri. Me-
|unarodni olimpijski komitet
je u ovim poku{ajima svoj do-
prinos dao organizacijom se-
minara, priru~nika i prakti~-
nih alata kojima je podizao
zna~aj ovog pitanja u dru{tvu
na svim kontinentima. Sport i
za{tita okoline zajedno se po-
minju, sport igra veliku ulogu
u za{titi sredine, jer ukoliko je
ona naru{ena, onda su posle-
dice na sam sport ogromne.
Igre u Vankuveru su jedan
od najboljiih primera dobre
saradnje UNEP-a i MOK-a po
ovom pitanju i ZOI ove godi-
ne ispunile su sva o~ekivanja
„najzelenijih“ Igara svih vre-
mena. Postavljeni su potpuno
novi standardi za{tite okoline,
od ~uvanja ki{nice pa sve do
omogu}avanja upotrebe bici-
kala umesto automobila.
Osve{}ivanje mladih po
ovom pitanju predstavlja je-
dan od najva`nijih segmenata
globalnog projekta MOK-a.
Predstoje}e Igre u Singapuru
bi}e prilika da se na pravi na-
~in mladima predstavi zna~aj
za{tite ̀ ivotne sredine u radio-
nicama i programima kultur-
no-obrazovnog karaktera ko-
je su tokom ovih Igara jedna-
ko va`ne koliko i takmi~arski
deo programa.
Na Svetski dan za{tite `ivo-
tne sredine, 5. juna , Ujedinje-
ne nacije su nizom akcija
ostvarile ogroman doprinos u
realizaciji vi{egodi{njeg proje-
kta, inspiri{u}i brojne pojedi-
nce i organizacije da se uklju-
~e u razli~ite akcije.
BRIGA O NASLE\U: @ak Rog i Vladimir Putin
� TOP SPONZORI MOK
‘Koka-kola’ gledau budu}nostKompanija „Koka-Kola“ je partner
Olimpijskih igara od 1928. godine,
du`e od svih partnera Igara: „Aser“,
„Atos Orid`in“, „D`eneral elektrik“,
„Mekdonalds“, „Omega“, „Panaso-
nik“, „Samsung“, „Viza“ i po svemu
sude}i ova kompanija je posle Igara
u Vankuveru prezadovoljna sarad-
njom sa MOK-om.
- Igre su nam pomogle da stvori-
mo savr{enu priliku da pobolj{amo
posao i reputaciju u Kanadi. Sarad-
njom sa MOK-om dobili smo {ansu
da re{imo pitanja odr`ivog razvoja
koja su za nas od ogromnog zna~a-
ja. Za nas su Igre prozor koji nam
omogu}ava da svima poka`emo {ta
radimo svakog dana, da inspiri{emo
na{e konzumente, ali i zaposlene -
istakao je nedavno Tijeri Bora, pred-
stavnik „Koka-Kole“.
Klju~ne re~i za uspeh, prema mi-
{ljenju predstavnika ove ugledne ko-
mpanije, jesu saradnja i integracija,
a „Koka-Kola“ planira da sa MOK sa-
ra|uje sigurno do 2014. godine i ZOI
u Vankuveru. Projektni tim je ve} po-
~eo sa radom u Moskvi:
- Prema ocenama mnogih, ve} ka-
snimo sa radom. Ukoliko planirate
legate, a to uvek radimo kada su u pi-
tanju Igre, onda nikada nije previ{e
rano da se po~ne posao.godine, Uje-
dinjene nacije su nizom akcija ostva-
rile ogroman doprinos u realizaciji
vi{egodi{njeg projekta, inspiri{u}i
brojne pojedince i organizacije da se
uklju~e u razli~ite akcije.
� KONGRES „SPORT ZA SVE“
Va`nost fizi~keaktivnostiSvetski kongres „Sport za sve“,
13. po redu, odr`an je u Juva-
skili u Finskoj uz u~e{}e 586
predstavnika iz 92 zemlje. Re-
zultat ovog kongresa je niz
preporuka kojima se konkreti-
zuju akcije i trendovi za pobo-
lj{anje fizi~ke aktivnosti, a de-
klaracija je upu}ena sport-
skom pokretu, pojedincima,
porodicama, zdravstvenom
sektoru, {kolama i vladinim
predstavnicima. Ovaj doku-
ment prezentovao je preseda-
vaju}i komisije „Sport za sve“
MOK-a Sam Remsami.
Doma}in kongresa bio je Oli-
mpijski komitet Finske, pod
patronatom MOK-a, a u sarad-
nji sa Svetskom zdravstvenom
organizacijom. Naredni kon-
gres „Sport za sve“ odr`a}e se
u Pekingu, u Kini, 2011. godine.
PONOS RUSIJE: Ivan Skobrev
Zavr{en vesla~ki centar
SRCE ENGLESKE: Vesla~ki centar koled`a Iton
� ZA[TITA @IVOTNE SREDINE
Zeleni sport
Sastanak Putina i RogaFOKUS NA MLADIMA
Neposredno uo~i Prvih olim-pijskih igara mladih u Singapu-ru ove godine, posle Igara uVankuveru, organizatori Zim-skih olimpijskih igara u So~ijunagla{avaju da }e poseban ak-cenat na Igrama 2014. dati mla-dima.
- Kada sam osvojio medalju uVankuveru, dobio sam na milio-ne poruka mladih ljudi koji su`eleli da saznaju vi{e o meni -obja{njava Ivan Aleksandrovi~Skobrev, jedan od najboljih br-zokliza~a Rusije, osvaja~ dvaodli~ja u Vankuveru. - U So~iju}e biti mnogo mladih ljudi, ba{kao i u Singapuru ovog leta, i svioni ̀ ele da budu vi{e uklju~eni.Jedva ~ekam Igre i mogu samoda ma{tam kakve }e biti za ne-koliko godina. Verujem da }eiskustvo iz Vankuvera i sa Igaramladih ovog leta doprineti daIgre u So~iju budu najbolje uistoriji.
ZA ZDRAVIJE SUTRA:
Obele`en 5. jun
13
� SPONZORSKI PUL BOGATIJI ZA NOVOG-STAROG ^LANA
Javno preduze}e PTT saobra-
}aja Srbija pridru`ilo se dru-
{tvu ~lanova pula Olimpij-
skog komiteta Srbije i u ciklu-
su za Igre u Londonu 2012.
- Na ovaj na~in „Po{ta Srbi-
je“ postaje na{ partner u pro-
jektu „Zajedno za London
2012“ - rekao je, uo~i potpisi-
vanja ugovora u prostorijama
„Po{te Srbije“, Vlade Divac,
predsednik OK Srbije.
Goran ]iri}, generalni dire-
ktor JP PTT saobra}aja Srbija,
zadovoljno je konstatovao:
- „Po{ta Srbije“ i ideja mo-
dernog olimpizma su vr{njaci.
Savremenu istoriju oboje pi{e-
mo od 19. veka. Nadamo se da
}e budu}im pokolenjima sara-
dnja PTT i OKS i u 21. veku bi-
ti putokaz, biti primer uspe{ne
saradnje sporta i privrede.
Vlade Divac je na po~etku
izlaganja rekao:
- Stari smo prijatelji. Na pu-
tu za Peking 2008. ova kompa-
nija je bila prva koja je prepo-
znala zna~aj i vrednost ulaga-
nja u sport, odnosno u sporti-
ste Srbije. Bilo smo zadovoljni
kako se sve odvijalo, nije bila
razloga da sve to ne ponovimo
jo{ jednom, na novom putu,
ovoga puta za London.
Potpisuju}i zna~ajan doku-
ment, Goran ]iri} je kazao:
- Logi~no je da veliki prate i
podr`avaju uspe{ne. „Po{ta
Srbije“, kao veliki saobra}ajni
i informacioni sistem dr`ave,
stala je ovim dokumentom o
saradnji sa Olimpijskim komi-
tetom Srbije, iza ~itavog niza
uspe{nih sportista. Nadamo
se da }e i u narednom perio-
du, zaklju~no sa Igrama u Lo-
ndonu 2012, dostojno pred-
stavljati otad`binu, doneti
nam puno radosti i, verujem, i
dosta medalja.
Vlade Divac je zahvalio:
- Poma`ete one kojima je
san u~e{}e na najve}em spor-
tskom takmi~enju - Olimpij-
skim igrama. Jasno je da je po-
dr{ka na{eg sponzorskog pula
u pru`anju maksimalnih uslo-
va za pripreme sportista, za
njihovo u~e{}e na kvalifika-
cionim takmi~enjima i na kra-
ju Olimpijskim igrama od ve-
like va`nosti. Ovo su godine
jubileja, mi proslavljamo 100,
a „Po{ta Srbije“ 170 godina, i
red je da u tom duhu i nasta-
vimo saradnju u promociji oli-
mpijskih vrednosti i {irenju
olimpijskog duha u Srbiji.
Goran ]iri} je dobio majicu
sa natpisom „Zajedno za Lon-
don 2012“, a on je, sa druge
strane, goste darivao luksu-
znom monografijom.
Po{ta Srbije uolimpijskom timu
ZAJEDNO DO LONDONA: Goran ]iri}, Vlade Divac i \or|e Vi{acki
POKLON: Divac poklanja
majicu ]iri}u
Fudbal - vi{e od igre� MALI PODSETNIK ZNANJA FONDA SPORTA I OLIMPIZMA
14
Fudbal je danas igra u kojoj u~estvuje vi{e od
400 miliona aktivnih igra~a i preko milijar-
du zaljubljenika u ovaj sport. Fudbal je, me-
|utim, i najunosniji posao, najkomercijalni-
ja igra u kojoj se zara|uju milioni. Najzad, fu-
dbal je i planetarna zabava koja prakti~no
primorava sve nas da se okre}emo oko fud-
balske lopte.
Prvi zapisi o ovoj igri poti~u jo{ iz Kine i sta-
ri su 5.000 godina. Igra sli~na fudbalu „tsu-~u“
igrala se u II i III veku p. n. e. U starom Japanu
igrala se „kemora“, sli~na prvoj verziji kineske
igre, „sifaktakra“ je nastala u jugoisto~noj Azi-
ji i u originalnom obliku sa~uvala se do danas.
O drevnom fudbalu postoje zapisi ~ak i na No-
vom kontinentu - „aksatuk“ je igra plemena u
severnoj Kanadi, a ju`nije na ameri~kom kon-
tinentu igrao se „pilmatun“, ‘~oka“ i dr. Stari-
ji stanovnici severnog Meksika i danas igraju
„ulami“ po pravilima drevnih Asteka.
Postojbina modernog fudbala je Evropa, Sta-
ri Grci su 400 godina pre nove ere igrali „epis-
kerijos“-bez golova, samo se `ongliralo lop-
tom. Stari Rimljani unapre|uju ovu igru sa eki-
pama. U srednjem veku u Francuskoj se igrao
„la su“, takmi~enje u kome su u~estvovali sta-
novnici dva sela, a ova igra je postala toliko po-
pularna da se prenela u [kotsku i Englesku.
Engleski koled`i su kolevka savremenog fu-
dbala. Sve {kole su imale igru koja je podse}a-
la na fudbal, ali svaka sa svojim pravilima. Na
prvom sastanku predstavnika svih ekipa, 1848.
godine na Triniti koled`u u Kembrid`u prihva-
}ena su pravila Harou {kole i fudbal dobija svo-
je prve konture. Prvi fudbalski klub osnovan je
1857. godine u engleskom gradu [efildu. Ubr-
zo su po~eli da ni~u i ostali, a 1863. godine u
kr~mi „Masoni“ odr`an je sastanak pet pred-
stavnika londonskih klubova kada su ustano-
vljena pravila savremenog fudbala. Prva me-
|unarodna utakmica odr`ana je 1872. godine
izme|u Engleske i [kotske, a ve} 1888. u En-
gleskoj je formirana Nacionalna liga sa 12 klu-
bova. Fudbal je po~eo polako da osvaja svet...
Srbija je fudbal upoznala u prole}e 1896. Je-
vrejin Hugo Buli po povratku sa {kolovanja u
Nema~koj doneo je u Beograd prvu fudbalsku
loptu. Zajedno sa prijateljima iz Beogradskog
gimnasti~kog dru{tva „Soko“ 12. maja 1896.
osnovao je Lopta~ku sekciju, a ve} 19. maja,
Beogra|ani su videli prvu fudbalsku utakmi-
cu. Na prostoru kod Neboj{ine kule ispod Ka-
lemegdana, ~lanovi Lopta~ke sekcije Gimna-
sti~kog dru{tva „Soko“ sugra|anima su poka-
zali novu igru. O ovom doga|aju izvestile su i
novine, napominju}i da je igra korisna za mla-
di}e jer poma`e razvoju mi{i}a.
Prva lopta i prva utakmica uslovili su i oku-
pljanja u organizacije i klubove. Na inicijativu
Huga Bulija i podr{ku Andre Nikoli}a, ministra
inostranih poslova Srbije, 1. maja 1899. u „Tr-
gova~koj kafani“ odr`ana je Osniva~ka skup-
{tina Prvog srpskog dru{tva za igru loptom. Za
predsednika je izabran Feti Bej, turski poslanik
u Beogradu, a za potpredsednika advokat Mi-
hailo @ivadinovi}. Tog dana postavljen je te-
melj za izgradnju srpske „ku}e fudbala“. U pro-
le}e 1899. u „Hajd parku“ na Top~iderskom br-
du izgra|en je prvi fudbalski, a na njemu je 23.
maja iste godine odigrana i prva utakmica iz-
me|u dve ekipe ~lanova dru{tva za igru lop-
tom. U godinama entuzijazma, do detalja ta~-
na pravila za igru niko nije znao. Problemi su
nestali kad je 1905. Anastas Sr. Hristodulo obja-
vio knji`icu „Loptanje nogom“, prevod fudba-
lskih pravila sa nema~kog jezika.
Najve}i uticaj na razvoj fudbala u Srbiji ima-
li su igra~i koji su se posle {kolovanja u inos-
transtvu vra}ali u otad`binu. Ku}i su donosi-
li znanje, ali i sportske navike, pa kako se nji-
hov broj vremenom pove}avao, tako se sve vi-
{e javljala potreba okupljanja u prave fudbal-
ske klubove.
Prvi fudbalski klub osnovan je na po~etku XX
veka, ali nedoumica je kome pripada takva ~a-
st. U Subotici je 3. maja 1901. osnovan Sportski
atletski klub „Ba~ka“. Vi{e od dve godine kasni-
je, ta~nije 14. septembra 1903, u Kragujevcu je
ro|ena „[umadija“. O~igledno je da je suboti-
~ki klub stariji, me|utim, u vreme osnivanja
„Ba~ke“, Subotica je bila u sastavu Austrouga-
rske monarhije. Kragujevac je, me|utim, bio na
srpskom tlu. Zbog toga se ka`e da je „Ba~ka“
najstariji klub u Srbiji, a „[umadija“ najstariji
srpski klub. Uskoro su osnovani i BASK, „Srp-
ski ma~“, „Soko“, „Du{an Silni“... Na{a dva na-
jve}a kluba FK „Crvena Zvezda“ i FK „Partizan“
osnovani su 1945. godine, dakle odmah po za-
vr{etku II svetskog rata. Prvu me|unarodnu
utakmicu ~lanovi „Srpskog ma~a“ odigrali su u
prole}e 1911. godine u Zagrebu protiv HA[K.
Uprava kluba nije odobrila ovu utakmicu tako
da su je igrali kao „reprezentacija Kraljevine Sr-
bije“. Iako su utakmice bile nezvani~ne, prija-
teljskog zna~aja, prvo su pojavljivanje Srbije na
fudbalskom terenu i zna~ajna su ta~ka u istori-
ji fudbala u na{oj zemlji. Prvu utakmicu repre-
zentacija Srbije odigrala je 19. maja 1911. i od
HA[K izgubila 0:8.
Na dosada{njim velikim takmi~enjima na-
{i najbolji igra~i koji su nastupali za reprezen-
taciju na{e zemlje imali su promenljive rezu-
ltate, ali ti rezultati su, u odnosu na zemlje po
veli~ini sli~ne na{oj, bili veoma zapa`eni. Od
18 svetskih prvenstava mi smo u~estvovali na
osam takmi~enja najkvalitetnijih timova. Na-
jzna~ajnije rezultate postizali smo na prvom
(1930), {estom (1962) i dvanaestom (1990) ta-
kmi~enju.
Na Evropskim prvenstvima smo bili uspe-
{niji, tako da smo osvajali dva puta po drugo
mesto na na{em kontinentu. Te rezultate pos-
tizali smo 1960. i 1968. godine.
Na Olimpijskim igrama i na turnirima koji
su organizovani na najve}im sportskim oku-
pljanjima osvajali smo zlatne, srebrne i bron-
zane medalje.
Od klupskih rezultata treba ista}i osvajanje
Kupa {ampiona i Interkontinentalnog kupa
1991. godine od strane FK „ Crvena Zvezda“ i
dva ulaska u finalne utakmice Kupa {ampio-
na 1966. godine FK „Partizan“ i u Kup UEFA
FK „Crvena Zvezda“ 1979. godine.
1. FIFA
Svetska fudbalska federacija, FI-
FA, osnovana je idejom Holan|ani-
na Hir{mana da se pod isti krov
okupe savezi svih zemalja u koji-
ma se igra fudbal, u svojim me-
moarima naglasio je @il Rime. Uz
Hir{mana, velikog udela u osniva-
nju FIFA imali su i Francuz Robert
Geran i Belgijanac Luj Bulinhaus
koji su sproveli formiranje ove fe-
deracije. Odaziv na njihova pisma
poslata svim savezima {irom Evro-
pe bio je slab. Samo su sedam ze-
malja - Francuska, Belgija, Danska,
Holandija, [panija, [vedska i [va-
jcarska prihvatile ideju, ali i tako
mali broj bio je dovoljan da se 21.
maja 1904. godine osnuje FIFA.
U FIFA se ve} naredne godine
u~lanjuje Engleska, a deceniju ka-
snije pod okriljem ove asocijacije
bile su 24 zemlje, dok danas taj
broj iznosi 208, {to je 16 vi{e od
Ujedinjenih nacija i tri vi{e od Me-
|unarodnog olimpijskog komiteta,
pet manje samo od Me|unarodne
asocijacije atletskih federacija (IA-
AF).
Sedi{te organizacije je u Cirihu
([vajcarska), a njen trenutni pred-
sednik je [vajcarac Jozef S. Bla-
ter. FIFA je odgovorna za organiza-
ciju i vo|enje fudbala na najve}im
me|unarodnim turnirima, prevas-
hodno za svetsko prvenstvo, koje
se odr`ava od 1930. godine. FIFA,
izme|u ostalih, organizuje slede-
}a fudbalska takmi~enja: Svetsko
prvenstvo, fudbalski turnir na Oli-
mpijskim igrama, Svetsko prven-
stvo za mlade, Svetsko prvenstvo
za mla|e od 17 godina, Svetsko
prvenstvo za `ene, Svetsko prve-
nstvo za `ene mla|e od 19 godi-
na, Kup konfederacija, Svetsko
klupsko prvenstvo, Svetsko prve-
nstvo u fudbalu na pesku, Svet-
sko prvenstvo u futsalu.
2. SP u Urugvaju
Prvi Svetski {ampionat u fud-
balu odr`an je izme|u 13. i 30.
jula 1930. u Urugvaju, preciznije
u Montevideu, prestonici ove ju-
`noameri~ke dr`ave. U~estvova-
lo je 13 reprezentacija. Turnir je
bio pozivni, nisu odr`ane kvalifi-
kacije i u Urugvaj su mogle da
do|u sve selekcije koje su se
odazvale pozivu. FIFA je odluku o
doma}inu prvog {ampionata do-
nela jer je Urugvaj u to vreme bi-
la prva fudbalska velesila tog do-
ba, uzastopni pobednik na olim-
pijskim turnirima 1924. i 1928.
godine, a ovu odluku bojkotova-
le su neke zemlje Evrope me|u
kojima Engleska, Italija, [panija,
Holandija. Na zavr{nom turniru u
Montevideu na{le su se repre-
zentacije Argentine, ^ilea, Fran-
cuske, Meksika, Jugoslavije, Bra-
zila, Bolivije, Rumunije, Perua,
SAD, Paragvaja, Belgije i doma-
}ina Urugvaja.
Na evropske selekcije niko nije
gledao kao na ozbiljne rivale, favo-
riti za osvaja~e Zlatne boginje bili
su doma}ini, ali i Argentinci i Bra-
zilci. Jugosloveni su takve progno-
ze vrlo brzo poremetili. Prvi me~
na {ampionatima sveta Jugoslavi-
ja je igrala protiv Brazila i to: Jak-
{i}, Ivkovi}, Mihajlovi}, Arsenije-
vi}, Stefanovi}, \oki}, Tirnani}, B.
Marjanovi}, Bek, Vujadinovi} i Se-
kuli}, na stadionu „Nacional“ 14.
jula 1930. pred 50. 000 gledala-
ca. Golovima Tirnani}a u 22. i Be-
ka u 30. minutu Jugoslavija je pri-
redila najve}e iznena|enje prvog
SP. Brazil je postigao po~asni gol
u 62 minutu... Nastavak takmi~e-
nja na {ampionatu ostaje u istori-
jama fudbala, jednako kao i ime-
na prvih svetskih {ampiona, igra-
~a reprezentacije Urugvaja koja je
protiv Argentine slavila sa 4:2.