24
Member of Press Publishing Group NOVEMBAR 2011. Broj 31 244 DANA do Londona NE ZNAJU LI SPORTISTI DA DOPINGOVANJEM NEPOVRATNO UNI[TAVAJU SVOJE @IVOTE ka`i NE dopingu VELIKO ISTRA@IVANJE

Olimpijska revija br.31

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Olimpijci Srbije na putu za London, tema antidoping, olimpijske zanimljivosti...

Citation preview

Page 1: Olimpijska revija br.31

Member of Press Publishing Group

NOVEMBAR 2011. � Broj 31

244

DA

NA

do

Lo

nd

on

a

NE

ZNAJU LI SPORTISTI DA DOPINGOVANJEM

NEPOVRATNO UNI[TAVAJU SVOJE @IVOTE

ka`i

NEdopingu

VELIKO ISTRA@IVANJE

Page 2: Olimpijska revija br.31
Page 3: Olimpijska revija br.31

KOLUMNA

vlade divac

Osniva~ i izdava~

PRESS DNEVNE NOVINE d. o. o.

Albanske spomenice 12/2

Direktor Nenad Lazi}

Glavni i odgovorni urednik

svih izdanja \oko Kesi}

Urednik izdanja Milojko Bo`ovi}

Saradnici Marija Stoji}, Ksenija Maodu{,

Vladimir Tomkovi}

Tehni~ki urednik Darko Ka~avenda

Layout Sa{a Gvozdenovi}

[tampa PPG {tamparija

Brzo prolazi vreme, Nova godina jejako blizu. Zavr{ava se i tre}a godinaolimpijskog ciklusa u uslovima koji ni-su laki, ali i sa vi{e nego dobrim rezu-

ltatima. U decembru }emo sumirati godinu, videti gdesmo, {ta nam jo{ valja da ~inimo kako bismo Olimpij-ske igre u Londonu do~ekali u `eljenom raspolo`enju.

Porodici srpskih olimpijskih u~esnika, kojih je preko50, pridru`ila se i sjajna Olivera Jevti}. London }e joj bi-ti ~etvrto u~e{}e. Sjajan podatak za biografiju bilo ko-jeg sportiste. Maraton iziskuje velika odricanja i tolikotrajati zaista je uspeh. ^esto ka`em da je ve} sam pla-sman na Igre ogroman rezultat, a kada to u „kraljici spo-rta“ ~inite ~etvrti put, onda nikakav drugi komentarosim ~estitki nije potreban. Olivera, svaka ~ast!

Pa`ljivo pratim u~inak d`udiste Dmitrija Gerasimen-ka. Bele`i odli~ne rezultate i ima realne izglede da sesa osvojenim bodovima priklju~i ekipi koja }e se pred-staviti na londonskim strunja~ama. Bronza na Svet-skom kupu u Apiji samo je dokaz njegovog, o~igledno,visokog kvaliteta. Imamo zaista takmi~ara koji mo`eda nas dostojno predstavlja u trofejnom sportu.

Naredni meseci }e doneti jo{ dosta ispita na{imuzdanicama. Mogu}nosti za ostvarivanje norme i da-lje su prisutne i verujem da }emo se na najve}em spo-rtskom takmi~enju pojaviti sa blizu 90 takmi~ara. Tabrojka bi nas sve u~inila zadovoljnim.

Na`alost, odbojka{ice u prvom poku{aju nisu uspeleda ostvare normu. Imaju jo{ dve prilike i siguran samda }e u~initi maksimalan napor da ispune i njihove i na-{e `elje. Posle osvajanja zlata na EP u Beogradu, moglose i o~ekivati da }e baterije biti ispra`njene. Do sada sunas vi{e puta uverile u kvalitet i nema razloga da sum-njamo u kona~an uspeh odnosno plasman u London. UJapanu su se svojski trudile, nisu posustajale ni kada jebilo jasno da od plasmana ne}e biti ni{ta. To je karakterkakav `elim da vidim kod svih na{ih sportista.

Sada su na redu odbojka{i. Verujem u ovaj tim, si-stem koji godinama sprovode Aleksandar Bori~i} sa or-ganizacijom i Igor Kolakovi} u stru~nom radu. Sada ilina slede}im kvalifikacijama, o~ekujem i odbojka{e naIgrama.

Na kraju deo o kandidatima - mo`emo zaklju~iti dau ovom trenutku imamo vi{e sigurnih u~esnika odistog perioda pred pro{lo takmi~enje u Pekingu. I to ne-

{to zna~i. O u~inku u 2011. ocenu }emo zvani~no datina tradicionalnoj ceremoniji progla{enja najboljih spo-rtista Srbije. Postoji pravilnik, sve je stvar postignutihrezultata. [to `e{}a konkurencija, to bolje za srpskisport.

Bi}e to i zvani~na uvertira za ulazak u olimpijsku go-dinu. London, same Igre }e postati sve zastupljenije nasvakom koraku. Zadovoljan sam jer i dalje uspe{no odr-`avamo na{e manifestacije kojima promovi{emo olim-pijske vrednosti. Obi{li smo jo{ nekoliko mesta i zaklju-~ak se ne menja. Pribli`ili smo veliko takmi~enje i sveporuke koje ono nosi mladima i to je ve} veliki rezultat.

Skrenuo bih pa`nju na izuzetan zna~aj potpisivanjaMemoranduma o saradnji sa organizacijom „Genera-tions for Peace“ i predsednicom, NjKV Princezom Sa-rom Al - Feisal od Jordana.

Osnovni cilj ove organizacije jeste promocija i izgra-dnja mira kroz sport. U ovom trenutku „Generationsfor Peace“ realizuje svoje aktivnosti u blizu 50 zema-lja, a ponosni smo na ~injenicu da }e uspostavljanjemove saradnje OK Srbije biti zadu`en da realizuje njiho-ve projekte ne samo u na{oj zemlji ve} i u regionu.

O kakvoj je organizaciji re~ dovoljno govori podatakda je to jedna od svega dve organizacije koje se baveizgradnjom mira kroz sport, a da su priznate od Me|u-narodnog olimpijskog komiteta.

Ovakva saradnja sa jedne strane doprinosi ja~anjurealizacije olimpijskih ideja {irom sveta, ali sa drugestrane, u konkretnom slu~aju, pokazuje i snagu na{eorganizacije. Olimpijski komitet Srbije je prvi nacional-ni komitet sa kojim „Generations for Peace“ usposta-vlja direktnu saradnju i planira niz novih aktivnosti. Si-guran da }emo biti uspe{ni u realizaciji ove saradnje ida }emo opravdati poverenje.

Predstoji nam i niz protokolarnih obaveza, posetepredstavnicima drugih olimpijskih komiteta. U svetukoji se svaki dan suo~ava sa problemima, olimpijskaideja je jo{ uvek toliko jaka da mo`e da ih potisne udrugi plan. Istina, danas sport pripada svetu biznisa,ali je sa~uvao u sebi osnovnu poruku - takmi~i se da biu~estvovao, bio zdrav, bio br`i, bolji, ja~i...

U Srbiji u tome uspevamo kolikonam okolnosti dozvoljavaju. Uvekmo`e bolje i uvek `elimo vi{e.

nedelja

U svetu koji se sva-ki dan suo~ava sa pro-blemima, olimpijskaideja je jo{ toliko jakada mo`e da ih potisneu drugi plan

Danas sport pripadasvetu biznisa, ali jesa~uvao u sebi osnov-nu poruku - takmi~i seda bi u~estvovao, biozdrav, bio br`i, bolji,ja~i...

Sam plasman naIgre je ogroman rezu-ltat, a kada to u „kra-ljici sporta“ ~inite ~e-tvrti put, onda nika-kav drugi komentarosim ~estitki nije po-treban. Olivera, svaka~ast!

Olimpizmom protiv krize u svetu

Member of Press Publishing Group

Page 4: Olimpijska revija br.31

4 �Olimpijska revija novembar 2011.

TEMA BROJA

DopingDopingodlu~iteili `ivot,

sami�Vladimir Tomkovi}

Doping je najve}i nusprodukt mo-dernog vrhunskog sporta, ali je uisto vreme i jedina nada mnogimsportistima da ikada stignu dopodijuma, medalje ili nov~anihnagrada od kojih se obi~nom ~o-

veku zavrti u glavi.Ka{i~ica ovoga ili pilulica onoga mogu da

budu dovoljne da se tr~i br`e, ska~e vi{e i da-lje, ali taj put neminovno vodi u propast. Zbogtoga je Me|unarodni olimpijski komitet, uzborbu protiv siroma{tva u svetu, na samom vr-hu liste prioriteta stavio i borbu protiv dopin-ga.

Na narednim Olimpijskim igrama u Londo-nu bi}e izvr{eno najvi{e antidoping testova uistoriji sporta, saop{teno je u Svetskoj antido-ping agenciji (WADA). Profesor Dejvid Kovan,{ef odseka za Kontrolu droge na Koled`u Lo-ndon, koji u Engleskoj jedini ima akreditova-nu laboratoriju za WADA testove, podvukao jeda }e za vreme Igara „biti obavljeno vi{e od5.000 testova“.

�Sport je veliki biznis, vrhunski rezultati su iznad svega, ali svi oni koji uzimaju nedozvoljena sredstva treba da znaju da postaju TRAJNI BOGALJI

�Veliko istra`ivanje Olimpijske revije o najve}oj po{asti savremenog sporta koju je MOK proglasio jednim od dva svoja glavna neprijatelja

Page 5: Olimpijska revija br.31

novembar 2011. Olimpijska revija� 5

TEMA BROJA

Gorke suze Merion D`onsPrva `ena koja je osvojilapet medalja na jednim OI(Sidnej 2000, slika levo),

zbog dopinga su joj oduzetasva odli~ja i provela je {est meseci u zatvoru

Page 6: Olimpijska revija br.31

macijama, tako da }emo lako mo}i da kon-troli{emo sportiste, posebno njihovu isto-riju krvi - rekao je Kovan.

Me|unarodni olimpijski komitet i WA-DA objavili su tako rat svim sportistimakoji planiraju da varaju na predstoje}imIgrama, ali slika koju su doga|aji kreiraligodinama unazad sasvim je druga~ija. Da-nas malo ko veruje da se bez stimulativnihsredstava, samo talentom i „suvim“ radommo`e do}i do spektakularnih rezultata,obaranja rekorda i osvajanja medalja u ni-zu. Zapravo, retko ko veruje da je dopingistinski neprijatelj vrhunskog sporta.

Predsednik Antidoping agencije SrbijeNenad Diki} isti~e da su individualni spo-rtisti daleko skloniji dopingu nego timskiigra~i.

- Prema svetskoj statistici, jedan postosportista je pozitivan na doping kontroli.To je broj koji je po Me|unarodnom olim-pijskom komitetu i dalje neprihvatljiv, alije vi{estruko manji nego pre 2000. godinei pre osnivanja Svetske antidoping agenci-je. Koliku ulogu igra doping mo`emo dailustrujemo primerom CERA, koji je prviput kori{}en na OI u Pekingu i koji je otkri-ven kod osam sportista naknadnom kon-trolom svih uzoraka. Ono {to je ~injenicajeste da individualni sportisti daleko pred-nja~e u kori{}enju doping sredstava, a po-red atletike, tu se jo{ isti~u biciklizam, di-zanje tegova i borila~ki sportovi. Ipak, nesla`em se da vrhunskog sporta nema bezdopinga, jer u mnogim sportovima imamosuprotne slu~ajeve. Primer je tenis, gde sesprovodi veliki broj kontrola krvi i urina igodi{nje u tu svrhu tro{i oko tri milionaevra. Svetski pokret oli~en u MOK-u dogo-vorio se sa svim vladama sveta da se dopi-ng zakonskim putem spre~i. I kao {to vidi-mo, rezultati su ve} vidljivi. Tako, na pri-

6 �Olimpijska revija novembar 2011.

S V E T S K A A N T I D O P I N G A G E N C I J A

WADA glavni autoritet

Me|unarodni olimpijski odbor (IOC - Inte-rnational Olympic Comitee) i nacionalni oli-mpijski odbori provodili su vlastite programekontrole dopinga, ali s obzirom na nedosta-tak konzistentnosti (svako je imao svoju za-branjenu listu) i opravdanog straha od kon-flikta interesa, 1999. je osnovana WADA, od-nosno Svetska antidoping agencija (WorldAnti-Doping Agency). WADA je danas ulti-mativni autoritet, nezavisna agencija odgo-vorna za kontrolu dopinga kod olimpijaca.Mnogo pre formiranja WADA, jo{ 1968. go-dine na Zimskim igrama u Grenoblu, pa za-tim i Letnjim olimpijskim igrama u Meksiku,prvi put su vr{ene doping kontrole.

- Ukoliko ste se drogirali i to `elite da ra-dite na OI, onda je bolje da ni ne dolaziteu London - jasan je bio profesor Kovan, do-dav{i: - MOK je spreman da testira sve vi-{e sportista na OI. U Pekingu je uzorke da-lo oko 5.000 olimpijaca, a to zna~i da jeskoro svaki drugi u~esnik bio testiran. ULondonu }emo uraditi vi{e od 5.000 testo-va. Od kada je WADA stupila na scenu, te-hnika i tehnologija su uznapredovale, te-stiranje je sve preciznije i mi sada mo`emoda se fokusiramo i na modele i na~ine nakoje sportisti poku{avaju da nas prevare.Ponekad smo i ispred njih.

Pre sedam godina u Atini je zabele`eno26 pozitivnih uzoraka (uklju~uju}i tu i {e-st konja), {to je bilo 0,71 odsto od ukupnogbroja u~esnika. U Pekingu je procenat paona 0,42. Sad se spremaju i biolo{ki paso{i,koji bi u Londonu mogli da budu oru`je uborbi protiv dopinga.

- Biolo{ki paso{ je napredna stvar i on }estalno mo}i da se dopunjuje raznim infor-

Ti `ivoti su uni{teni! Organi su im uni{teni, oni padaju u svojim o~ima,

posledice se prenose i na potomstvo,deca onih koji su uzimali doping sklonija su dobijanju astme, alergija

Profesor VLADIMIR KOPRIVICA

Page 7: Olimpijska revija br.31

novembar 2011. Olimpijska revija� 7

TEMA BROJA

mer, u fudbalu od 1996. nema doping po-zitivnog slu~aja na svetskom prvenstvu -istakao je Diki}.

Profesor Vladimir Koprivica godinamaunazad radio je u srpskoj ko{arci, ali se,kako ka`e, nije susretao sa sportistima ko-ji su imali probleme s dopingom. Me|u-tim, on je objasnio koliko su katastrofalneposledice koje ostavlja konzumiranje ne-dozvoljenih sredstava, a ne postoji ve}akazna od ~injenice da se te posledice pre-nose na potomstvo.

- Do vrhunskih rezultata i samih sporti-sta trebalo bi da se dolazi putem dobre se-lekcije. Da se tako ~itavo dru{tvo osposo-bi, ali i da iskristali{e najbolje. Umesto to-ga, vrhunski rezultati tra`e se putem dopi-nga, koji ima i previ{e lo{ih strana. Jednos-tavno, ~ovek mo`e onoliko da se tro{i ko-liki je njegov kapacitet, ali isto tako orga-nizam se sam ne brani od maksimalnogtro{enja u slu~aju kori{}enja stimulativnihsredstava. Pomo}u njih pobolj{ava se fun-kcionalnost tela ili primera radi preciznost,po{to postoje razne vrste dopinga, kao re-cimo za koncentraciju. Velika je nevolja {tose time elimini{u zamor i bol i sli~ne stva-ri... Problem je psihosocijalne i fizi~ke pri-rode i neophodno je da se iz sva ta tri uglasagledava. Ti `ivoti su uni{teni! Organi suuni{teni. Posledice su trajne i prenose sena potomstvo, pa su deca sportista koji sukoristili doping sredstva skloni dobijanjuastme, alergija i sli~nih bolesti - objasnio jeKoprivica.

Iako je pretpostavka da oni koji se odlu-~e da koriste doping sredstva ne mare zaosudu javnosti, utisak koji ostavljaju i ko-na~no validnost njihovog rezultata, profe-sor Koprivica obja{njava da se kod tih spo-rtista pre ili kasnije javi veliki psiholo{kiproblem {to je odre|eni rezultat ostvaren

na nesportski na~in.- Sport bi trebalo da bude upore|ivanje

ve{tina, nadmetanje, ali u podjednakimuslovima za sve u~esnike. Oni koji su kori-{}enjem stimulativnih sredstava ostvariliveliki rezultat imaju pre ili kasnije problemsami sa sobom. Svesni su da njihova dosti-gnu}a nisu realna, da nisu svojim trudom

i radom stigli do njih, pa takve situacijeostavljaju posledice i na li~nost. Oni pada-ju u sopstvenim o~ima i s psiholo{ke stra-ne to mo`e da bude veliki problem. Narav-no, lo{e je i za one koji su pobe|eni na ta-kav na~in, jer su mnogo toga ulo`ili a do-`iveli neuspeh - istakao je Koprivica.

Doktor Diki} ponudio je obja{njenje da

D E F I N I C I J A

[ta je doping

„Prisutnost zabranjenih supstanci ilinjihovih metabolita ili markera u tele-snom uzorku sportiste; upotrebu ilispremnost na upotrebu zabranjene me-tode; krivotvorenje ili poku{aj varanja sbilo kojim delom procesa kontrole dopi-nga; posedovanje zabranjenih supstanciili metoda; promet bilo koje zabranjenesuspstance ili zabranjene metode; pro-pisivanje ili poku{aj propisivanja zabra-njene supstance bilo kojem sportisti, asi-stiranje, ohrabrivanje, pomaganje, pri-krivanje ili bilo koji drugi tip radnje kojiuklju~uje povredu antidoping pravila ilipoku{aj povrede pravila.“

Janik Noa: Svi se dopinguju, posebno [panci

Legendarni francuski teniserJanik Noa uzdrmao je svet prenekoliko dana izjavom da se da-na{nji sport ne mo`e zamisliti bezdopinga:

- U dana{njem sportu je kaokod Asteriksa na Olimpijskim igra-ma. Ukoliko nema „~arobnog na-pitka“, nema ni pobede.

Otac @oakima Noe, ko{arka-{kog reprezentativca „galskih pe-tlova“, posebno se obru{io na[pance, koje je direktno optu`io za doping.Naime, rekao je da mu je sumnjiv uspeh {pan-skih fudbalera, ko{arka{a, tenisera...

- Kako su gotovo preko no}i postali toliko

dominantni? U svemu ili u goto-vo svemu. Jesu li mo`da otkriliposebnu tehniku? Danas ako ne-ma{ „magi~ni napitak“, te{ko jepobe|ivati - rekao je on.

Naravno, nije trebalo dugo ~e-kati na odgovor. Prvi se od [pa-naca oglasio Rafael Nadal.

- Taj gospodin Noa uop{te nezaslu`uje mesto u medijima. Sve{to je kazao je potpuna glupost -istakao je Rafa.

Stra{no ljut bio je i David Ferer:- To je skandalozna izjava. Noa zna kako fu-

nkcioni{e sistem i ovo je totalna sramota zanjega.

T E [ K E O P T U @ B E B I V [ E G F R A N C U S K O G A S A

Klaudija Pek{tajn Petostruka olimpijska

{ampionka trenutnoizdr`ava kaznu zbog

dopingovanja

Page 8: Olimpijska revija br.31

TEMA BROJA

8 �Olimpijska revija 2011. novembar

sportista i projekata, a nekada i ~itave dr-`ave. Amerikanci su dugo bili jedini spor-tisti koji nisu odlazili na testiranja jer je zanjih navodno garantovao nacionalni komi-tet. Kako se boriti protiv toga? Pre svegaedukacijom, ali i kaznenom politikom. Ne-kada se u javnosti o problemu dopingamnogo vi{e pri~alo nego danas. Izlazile suodre|ene bro{ure s detaljnim i konkretnimobja{njenjima o posledicama, kao {to sumaljavost, smanjenje testisa, pa i smrt...Propaganda je veoma va`na, treneri bi tre-balo tako|e da znaju sve do detalja. Sank-cije moraju da budu ozbiljne, odnosno onikoji koriste stimulativna sredstva morali bi

se sportisti opredeljuju za nedozvoljenasredstva zbog lo{e informisanosti, ali i ~i-njenice da sve rade pod ne~ijim patrona-tom.

- Njihova ideja je jednostavna i vezana jeza ostvarivanje rezultata koje ne mogu dapostignu u normalnim uslovima. Naj~e{}euop{te ne razmi{ljaju {ta }e biti ako budutestirani, jer su u pitanju ve}inom mladi ineedukovani sportisti, koji pod ne~ijim pa-tronatom koriste doping sredstva. Zato jena{ prvi savet da se ne dopinguju i tone samo zbog postizanja rezultata nanefer na~in, ve} pre svega zbog svogzdravlja - naglasio je Diki}.

Problem je me|utim daleko obim-niji i kompleksniji, odnosno ne svodise sve na neobave{tenost sportista.Naprotiv, doping i jeste postao pravapo{ast modernog sporta ~ini se ba{zbog veoma dobre upu}enosti u efika-snost pojedinih stimulansa. S druge stra-ne, nije mali broj sportista koji su sprem-ni da, ne razmi{ljaju}i o dalekose`nim po-sledicama, pomognu sportskoj promocijisvoje zemlje osvajanjem medalja ne mare-}i za sredstva kojima se sti`e do cilja. Pro-fesor Koprivica zbog toga smatra da iza ne-kih pojedinaca stoje ~ak i same dr`ave, paje samim tim i borba protiv dopinga u spo-rtu gotovo uzaludna.

- Iza svega toga stoji dru{tvena korist.Ogromne ma{inerije novca stoje iza takvih

T R I K O V I S P O R T I S T A

^i{}enje pred kontrolu

Kao jedan od trikova kojim sportisti pri-begavaju kako bi prevarili doping testira-nja, profesor Koprivica navodi ~i{}enje, alii obja{njava {ta to konkretno zna~i.

- ^i{}enje podrazumeva prekidanje uzi-manja dopinga u odre|enom trenutku, jerse ta~no zna za svako sredstvo koliko du-go njegovi tragovi ostaju u organizmu, od-nosno kada bi trebalo prestati s konzumi-ranjem da se ne bi otkrilo dejstvo na testi-ranju. I onda je na kontroli nemogu}e utvr-diti da je neko koristio zabranjene supsta-nce. Dodu{e, postoji verovanje da se ~istei sami uzorci! Niko o tome u svetu narav-no ne}e da pri~a, ali postoje agencije kojesvesno ~iste tragove u uzorcima koje uzi-maju. To je slo`ena igra u koju su svi uklju-~eni, a novac je, naravno, pokreta~ svega- objasnio je Koprivica.

Vladimiru Ko-privici sumnjivisu naro~ito oni

sportisti za koje se ni-kada nije ~ulo, a onda se

pravo niotkuda pojave na veli-kom takmi~enju (Igrama, evrop-

skom ili svetskom prvenstvu) iostvare fantasti~ne rezultate, a on-da opet nestanu. Po njemu, takvi su

prvi na listi osumnji~enih za dopin-govanje. S druge strane, on nijed-

nog trenutka nije posumnjao u po{te-nje Juseina Bolta, najdominantnijegatleti~ara dana{njice.

- Postoji razlog za{to ne sumnjam unjega, jer se jednostavno pojavio ~ovek izbudu}nosti. Takve je konstitucije, ima du-ga~ke noge, njegov prose~an korak je2,70 metara, a najdu`i je 2,85. To zna~i da40,41 korakom pre|e deonicu od 100 me-

tara i zato su njegovi rezultati real-ni. S druge strane, Amerikanci suveoma osetljivi na tri sporta:atletiku, plivanje i ko{arku, pa

je tako i Bolt mnogo puta dosada i{ao na testiranja, ali ni-jednom nije bio pozitivan nanedozvoljene supstance. Ina-~e, Afrikanci sa zapadne oba-

le imaju brza vlakna i zatosu dominantni u kratkim i

brzim disciplinama. Dok onis isto~ne obale imaju takvavlakna da su izdr`ljiviji, tosu Kenijci, Etiopljani... Kadasu kolonizatori odvodili crn-ce kao robove, onda su ihupravo zbog o~igledne fizi-

~ke nadmo}i u pojedinim sfe-rama sparivali s najboljim `ena-

ma i tako kod njihove dece spajalinajbolje osobine.

S P R I N T E R S A J A M A J K E J E ^ O V E K B U D U ] N O S T I

Koprivica: Ne sumnjam u Bolta

Page 9: Olimpijska revija br.31

novembar 2011. Olimpijska revija� 9

da budu izlo`eni `estokim kaznama. Ali,~im iza ne~ega stoji atraktivnost, novac,mediji, onda s tim nema lakog obra~una.[to ja~i obra~un dove{}e do sve perfidni-jeg i lukavijeg dopinga, koji }e biti skrive-niji u organizmu, ali i sve otrovniji - smatraKoprivica.

Situacija u vezi s dopingom u Srbiji nijena zavidnom nivou, ~ak je procenat sporti-sta koji su bili pozitivni na testiranjima da-leko iznad svetskog, otkriva doktor Diki}.

- Pre svega bih skrenuo pa`nju na velikibroj doping pozitivnih slu~ajeva od ~etiriprocenta, koji na{ prosek u 2010. di`e vi{e-struko u odnosu na svetskih jedan odsto!Ne bih da govorim o pojedina~nim slu~aje-vima ili onim najdrasti~nijim, s obzirom nato da to ~ini {tampa `eljna senzacije. Celalista doping pozitivnih sportista je obja-vljena na sajtu ADAS-a i dostupna javnos-ti - zaklju~io je Diki}. �

AKTIVNOSTI OKS

Progla{enje najuspe{nijih u decembru2 6 . S E D N I C A P R E D S E D N I [ T V A O L I M P I J S K O G K O M I T E T A

Olimpijske igre u Londonu 2012. godinebile su redovna tema Predsedni{tva OKS ko-ja je odr`ana u utorak, 22. novembra, 2011.[ef misije prof. dr Branislav Jevti} informi-sao je predsedni{tvo o trenutnom statusuMisije kao i o narednim koracima u realiza-ciji projekta London 2012.

U ovom trenutku status misije je 51 spor-tista, sa napomenom da jo{ {est tenisera tre-nutno ispunjava uslov da se na|e na listiu~esnika Igara. Poslednji kvalifikovani spo-rtista je Olivera Jevti} , dok }e se odlukomMe|unarodne biciklisti~ke federacije u sa-stavu misije OKS na}i i dvoje biciklista.

Jevti} je istakao i da su se do sada sporti-sti Srbije kvalifikovali u ukupno osam spor-tova i da je me|u njima 13 devojaka i 38 mu-{karaca. On je naglasio da sportiste o~ekujeprelazak u zavr{nu sezonu priprema i da jesa jednim brojem saveza ve} dogovorena di-namika prelaska dok }e dogovori sa preos-talima uslediti.

Na XXVI sednici predsedni{tva Olimpij-skog komiteta Srbije doneta je odluka o sa-stavu delegacije na Prvim zimskim olimpij-skim igrama mladih u Insbruku, koju }e ~i-niti dvoje sportista, dva trenera i {ef misije.Za {efa misije imenovan je Branislav Jevti}

- Prema kriterijumima samo jedan pred-stavnik na{e zemlje u~estvova}e u biatlonuna osnovu ostvarene u~esni~ke kvote. Dru-

gi predstavnik Srbije bi}e sportista u alp-skom skijanju kome je u~e{}e omogu}enona osnovu relokacije u~esni~kih kvota utom sportu - rekao je Jevti}.

Predsednik OKS Vlade Divac obavestio je~lanove Predsedni{tva o aktivnostima OKSu proteklom periodu i posebno istakao zna-~aj uspostavljanja saradnje sa organizacijom„Generations for Peace“ i posete NjKV prin-ceze Jordana Sare al-Feisal, predsednice oveorganizacije (vidi stranu 12).

Predsedni{tvo je prihvatilo predlog pro-grama obele`avanja dana OKS i progla{enjanajuspe{nijih, dok }e datum odr`avanja ovemanifestacije biti odre|en nakon dogovorasa sportskim savezima u cilju {to ve}eg pri-sustva sportista ovom doga|aju.

Podnet je izve{taj Zdravstvene komisijeOKS, koja je u saradnji sa Republi~kim zavo-dom za sport i medicinu sporta odr`ala se-minar: „Prva pomo} kod povreda i stanja isport“ uz prisustvo oko 80 predstavnikamedicinske struke saveza i trenera.

Prof. Du{an Miti} predstavio je predsedni-{tvu izve{taj sa XIV svetske konferencije„Sport za sve“ na kojoj je u~estvovao. Nagla-sio je potrebu uspostavljanja sistema kada jere~ o sprovo|enju bazi~ne obuke u sportovi-ma u smislu usagla{avanja stavova me|una-rodnih i nacionalnih federacija pojedinihsportova kao i asocijacije „Sport za sve“. �

K O N T R O L A U F I T N E S C E N T R I M A

I rekreativci podle`u testiranju

Ko bi poverovao da su svi koji se na bilokoji na~in bave sportom, profesionalno,amaterski, pa ~ak i rekreativno, podlo`niproveravama antidoping organizacije.

- Za to ima mnogo argumenta, ali je do-voljan jedan, a to je ljudsko zdravlje. Po za-konu sportisti su svi oni koji se organizova-no bave fizi~kom aktivno{}u, pa tu spadajui rekreativci. Re}i }u vam da je u Belgiji po-licija zaustavljala i kontrolisala ljude koji suveslali na reci ili jezeru. Najpoznatiji takavprimer je u Minhenu, gde se doping kontro-la sprovodi u fitnes centrima, jer je gradskavlast re{ila da o~isti te klubove od prepara-ta koji su na listi zabranjenih supstanci. Mismo spremni tako|e da radimo isto, ali pro-blem su finansije - ka`e Nenad Diki}.

ZabranjenoSredstva

1. Stimulansi2. Narkotici3. Kanabisi4. Anaboli~ki agensi5. Peptidni hormoni6. Beta-2 agensi7. Agensi s antiestrogenom

aktivno{}u8. Maskirni agensi9. Glukokortikosteroidi

U pojedinim sportovima i:1. Alkohol2. Beta-blokatori3. Dijuretici

Metode1. Poja~anje transfera kiseonika2. Faramakolo{ka, hemijska

i fizikalna manipulacija3. Genski doping

Page 10: Olimpijska revija br.31

10 �Olimpijska revija novembar 2011.

Sportisti Srbije, oni koji }e naspredstavljati na Olimpijskim igra-ma u Londonu 2012, svake nede-lje od 13 do 16 ~asova gostova}e usportskom programu Radija S.Osim toga {to }e predstaviti svo-

je sportove i redovne sportske aktivnosti,oni }e na neposredan i slu{aocima prijem-~iv na~in pri~ati o omiljenim filmovima,muzici, hobijima i time pokazati kako pro-vode vreme van sportskih borili{ta. Slu{ao-ci }e imati priliku da ih upoznaju u drugomsvetlu.

Subotom }e biti emitovan {ou pod nazi-vom „Na|i Sre}ka“, u sklopu kog }e se slu-{aoci direktno uklju~ivati u program i poku-{avati da pogode lokaciju na kojoj se masko-ta na{eg tima u tom trenutku nalazi.

Ovo je ishod dogovora Radija S i OK Srbi-je u cilju promocije sportista u~esnika Igarau Londonu. Ugovor su potpisali izvr{ni di-rektor „S Medija grupe“ Predrag An|elkovi}i predsednik Olimpijskog komiteta SrbijeVlade Divac.

Izvr{ni direktor „S medija“ Pre-drag An|elkovi} izrazio je zadovo-

ljstvo zbog pristupa velikoj„olimpijskoj porodici“

- Izuzetno mi je drago{to je Olimpijski komi-tet prepoznao u Radiju

S adekvatnog partneraza promociju vrhunskog

sporta u zemlji. Iskoristi}emo sve znanje una{em poslu kako bismo kroz vi{e muzi~kihi socijalnih platformi pribli`ili ljudima sveaktivnosti Olimpijskog komiteta, promoci-ju svih olimpijskih sportova i sportista i na-ravno, promociju maskote Olimpijskih iga-ra Sre}ka - rekao je An|elkovi}

Predsednik OKS Vlade Divac po`eleo jenovom partneru dobrodo{licu u olimpijskuporodicu Srbije:

- Radio S je bez sumnje lider u oblasti ra-dio emitovanja u Srbiji. U svojoj sferi poslo-vanja posti`e vrhunske rezultate, kao i spo-rtisti, koji se bore za ~ast predstavljanja svo-je zemlje na Igrama, a sutra }e se boriti i zaolimpijska odli~ja. U Radiju S smo dobili jo{jednog sjajnog partnera sa kojim }emo za-jedno raditi na promociji i ja~anju podr{keolimpijcima koji }e braniti boje Srbije u Lo-ndonu 2012. godine. �

GDE JE SRE]KO?Subotom }e i}i{ou-programpod nazivom„Na|i Sre}ka“

�Svake nedelje od 13 do 16 ~asova na Radiju S poznatisportisti govore o sebi, omiljenimfilmovima, muzici, hobijima...

AKTIVNOSTI OKS

Slu{ajte olimpijce na radiju

Page 11: Olimpijska revija br.31
Page 12: Olimpijska revija br.31

12 �Olimpijska revija 2011. novembar

Olimpijski komitet Srbije je svojvisoki rejting potvrdio potpisi-vanjem Memoranduma o sara-dnji sa organizacijom „Genera-tions For Peace“. Potpise nastrate{ki dokument su stavili

predsednik OKS Vlade Divac i predsednicaove me|unarodne nevladine organizacije pri-nceza Sara al-Fejsal od Jordana.

Podsetimo da je re~ o dobrotvornoj usta-novi koja je posve}ena implementiranju spo-rta kao sredstva za izgradnju i o~uvanju mi-ra. Osniva~ je NjKV princ Fejsal al Husein odJordana, ~lan Me|unarodnog olimpijskog ko-miteta.

OKS }e biti zadu`en da realizuje njihoveprojekte u Srbiji i regionu. Organizacija „Ge-nerations For Peace“ razvija svoje programeu 48 zemalja i predstavlja jednu od dve takveinstitucije koju priznaje MOK.

Olimpijski komitet Srbije prvi je nacional-ni olimpijski komitet sa kojim ova organiza-

cija uspostavlja direktnu saradnju, koja po-drazumeva strate{ko planiranje i razvoj nizanovih aktivnosti. Predsednik Vlade Divac pri-likom potpisivanja Memoranduma je istakaoda uspostavljanje ove saradnje predstavljajo{ jedan veliki korak napred u naporimaOKS-a da {iri olimpijsku ideju i promo-vi{e olimpijske vrednosti kao unive-rzalne dru{tvene vred-nosti.

- Organizacija „Ge-nerations For Peace“koristi sport kaosredstvo za promoci-ju i uspostavljanjemira, a mi u Olimpij-skom komitetu Srbi-je duboko verujemoda sport stvarno jestenajbolji instrument zagra|enje zdravijeg i boljeg dru{tva. „Genera-tions For Peace“ je organizacija koja delujena globalnom nivou i prepoznata je od stra-ne MOK-a, {to umnogome govori o kvalitetui vrednosti njihovog delovanja. Istinsko je za-dovoljstvo imati ovakvu organizaciju za par-tnera - poru~io je Divac.

Zadovoljstvo zbog sporazuma istakla je iprinceza Sara al-Fejsal.

- Zajedno sa Olimpijskim komitetom Srbi-je te`imo da razvijemo odr`ive programe ko-ji }e kombinovati olimpijske vrednosti saobrazovanjem za izgradnju mira: „Sport-za-mir“ programe obuke, koji }e biti od koristi{irem regionu, koji prelazi granice zapadnogBalkana. Tako|e, pripremamo saradnju sa lo-kalnim obrazovnim institucijama kroz koje}e prakti~ari i akademici pomo}i edukacijimladih ljudi u oblasti sporta za mir i odr`ivirazvoj. Planiramo da pro{irimo ste~ena zna-nja van granica Srbije, tako da druge zemljeimaju koristi od na{eg zajedni~kog iskustva.

Predstavnici OKS-a su ve} u~estvovali natri kampa „Generations For Peace“. Oni }esad u Srbiji i regionu realizovati takve proje-kte, a jedan od glavnih zadataka u metoduneformalne edukacije bi}e kako da kroz spo-

Sponzorski pul OK Srbije bogatiji je za jo{jednog ~lana. „Pils plus“ je postalo zvani~nopivo OKS i olimpijskog tima, a potpis na ugo-vor stavili su Vlade Divac i generalni direktorUjedinjenih srpskih pivara, ~lanice „Hajnekengrupe“, Fransoa-Gzavije Mao.

Obe strane neguju na~in `ivota koji se teme-lji na na iskrenom prijateljstvu, napornom ra-du, pru`anju dobrog primera i po{tovanju sviheti~kih na~ela. Doma}in sve~anosti gospodinMao rekao je da kompanija na ~ijem je ~elu de-li iste vrednosti kao i olimpijski pokret.

- Strategija i vrednosti na{eg „pils plus“ bre-nda kao {to su po{tovanje, izuzetnost i prija-teljstvo usko su povezane sa vrednostima oli-mpizma, te je stoga bilo i sasvim prirodno zanas da uspostavimo ovo partnerstvo i da na{„pils plus“ brend postane sponzor i zvani~nopivo Olimpijskog komiteta Srbije i nacional-nog olimpijskog tima - rekao je prvi ~ovek Uje-dinjenih srpski pivara.

Predsednik Olimpijskog komiteta Srbije Vla-de Divac po`eleo je novom partneru dobrodo-{licu u olimpijsku porodicu Srbije.

AKTIVNOSTI OKS

Tokom boravka u Beogradu princezu Sa-ru al Fejsal primili su ministarka omladine isporta Republike Srbije Sne`ana Samard`i}Markovi} i pomo}nica gradona~elnika Beo-grada i predsednica Upravnog odbora Fon-da sporta i olimpizma Tatjana Pa{i}. Prince-za Sara je u dru{tvu predsednika i general-nog sekretara OKS obi{la i Osnovnu {kolu„Drinka Pavlovi}“, gde su u~esnici kampova„Generations For Peace“ iz Srbije izveli pro-gram primenjuju}i modele i znanja koja sustekli u~estvuju}i na kampovima.

K O D M I N I S T A R K E I U [ K O L I

Princeza u O[ „Drinka Pavlovi}“

IDEJATe`imo da razvijemo

„Sport-za-mir“, programe obuke

koji }e biti od koristi{irem regionu i koji

prelaze granice zapadnog Balkana

Princeza Sara

RAZONODA Mao i Divac „pikaju“ stoni fudbal

„Pils plus“ zvani~no pivo Olim

Sport u slu`bi mira�Olimpijski komitet Srbije potpisao memorandum o saradnji sa organizacijom „Generations For Peace“ koju vodi princeza Jordana Sara al Fejsal. Glavni cilj ove akcije je prevazila`enje konflikata pomo}u sporta i negovanja olimpijskih vrednosti

POLAZNICI I PRINCEZA Mladi iz Srbije koji su pro{li ku

SARADNJA Princeza Sara govori u Beogradu

Page 13: Olimpijska revija br.31

AKTIVNOSTI OKS

novembar 2011. Olimpijska revija� 13

rt prevazi|u konfliktne situacije u kojima sesticajem `ivotnih okolnosti mogu na}i.Uspostavljanje saradnje na nivou akadem-skih studija bi}e druga faza saradnje izme|uOKS-a i „Generations For Peace“. �

Zna~aj menad`menta u sportuS A R A D N J A O K S - a I F A K U L T E T A O R G A N I Z A C I O N I H N A U K A

- Partnerstvom sa Ujedinjenim srpskim pi-varama dodatno ja~amo podr{ku olimpijcimaSrbije koji }e u Londonu 2012. braniti boje Sr-bije i boriti se za olimpijska odli~ja. Zahvalju-jem gospodinu Maou i njegovoj kompaniji {tosu prepoznali sport u Srbiji kao pravo mesto zaulaganje, jer na{i najbolji sportisti svakako za-slu`uju podr{ku najboljih. Ujedinjene srpskepivare prvi put su uz olimpijce Srbije u ovomolimpijskom ciklusu, ali verujem da }e se ovasaradnja realizovati na obostrano zadovoljstvoi da }e dugo trajati. �

Olimpijski komitet Srbije i Fakultet orga-nizacionih nauka potpisali su u ime daljegrazvoja sporta, kao i odnosima institucijasporta i obrazovanja,Memorandum o sarad-nji. Cilj je da se studentima pru`i mogu}nostrazvoja sposobnosti menad`menta u sportu.

Memorandum su potpisali prof. dr MilanMarti}, dekan Fakulteta organizacionih nau-ka, i Vlade Divac, predsednik Olimpijskogkomiteta Srbije, a prisutnima se obratio i Vla-dimir Vujasinovi}, proslavljeni vaterpolista,olimpijac i student master studija na Fakul-tetu organizacionih nauka.

Profesor Marti} istakao je da je saradnja saOlimpijskim komitetom Srbije korisna zamladu populaciju.

- Mladi }e mo}i da kroz konkretne aktivnos-ti koje imaju obrazovnu, prakti~nu i razvojnudimenziju unapre|uju svoje ste~eno znanje isposobnosti. ^lanovi Olimpijskog komitetaSrbije }e mo}i u kontaktu sa studentima i za-poslenima na FON-u da razvijaju aktuelneprojekte bazirane na nau~nom pristupu. Fa-kultet organizacionih nauka 4. novembra2011. godine proslavlja 40 godina od upisa pr-ve generacije studenata i ova saradnja je veo-ma va`an doga|aj, koji }e obele`iti jubilejFON-a - rekao je dekan ovog fakulteta.

Vlade Divac je naglasio zna~aj mena-d`menta u sportu za razvoj sporta.

- Neophodno je da u sportskim organiza-cijama imamo prave stru~njake u oblastimenad`menta u sportu, a verujem da }e

je bavi zakonodavnim okvirima u sistemusporta Srbije, bude upu}en u sve aktivnostiOlimpijskog komiteta, pre svega, svakako, utok priprema Misije OKS za Igre u Londonu2012, ali i sve dugoro~ne aktivnosti i progra-me OKS koji se ti~u Olimpijskih igara u Riju2016. godine - rekao je Divac.

Milan Vu~kovi}, predsednik Odbora zaomladinu i sport, zahvalio je delegaciji OKS:

- Verujem da je diskusija bila obostranokorisna i nadam se da }emo i u predstoje}emperiodu nastaviti i dodatno unaprediti na{usaradnju. �

^elnici OKS-a na sednici Odbora za omladinu i sport

P R E D S T A V L J A N J E P R O J E K T A L O N D O N 2 0 1 2 .

KORISTAN SASTANAK Sednica odbora

Delegacija Olimpijskog komiteta Srbije usastavu Vlade Divac, \or|e Vi{acki, Brani-slav Jevti} i Damir [tajner prisustvovala jesednici Odbora za omladinu i sport Narodneskup{tine Republike Srbije.

Prisutne je pozdravio predsednik OKS Vla-de Divac, da bi generalni sekretar \or|e Vi-{acki predstavio na~in funkcionisanja Olim-pijskog komiteta Srbije i osnovne programei aktivnosti. Zatim je sportski direktor prof.dr Branislav Jevti} informisao o trenutnomstatusu Misije za Olimpijske igre u Londonu,kao i o osnovnim planovima i ciljevima pro-jekta London 2012. ^lanovima odbora deta-ljno su predstavljeni olimpijska kategoriza-cija OKS, na~in finansiranja programa spor-tista Srbije, kao i dugoro~ni planovi i progra-mi Olimpijskog komiteta.

Razmenjena su mi{ljenja o novom zakonuo sportu o prednostima i nedostacima, kao imogu}nostima daljeg unapre|enja kroz iz-mene i dopune.

Vlade Divac je istakao da skup{tinski odbortreba da bude upu}en u ono {to OKS radi.

- U na{em je interesu da ovaj odbor, kaotelo koje se u ime Skup{tine Republike Srbi-

ova saradnja upravo to i dati. Siguran samda je saradnja koja proizilazi iz ovog part-nerskog odnosa pravi put za istinski razvojsporta, za razvoj olimpijskog pokreta u Sr-biji, ali i za {irenje ideje olimpizma u na{ojzemlji - izjavio je Vlade Divac.

Proslavljeni olimpijac Vladimir Vujasino-vi} dodao je da }e studenti kroz praksu mo-}i da se priprema za ono {to ih ~eka na rad-nim mestima.

- Smatram da je veoma dobro to {to stu-denti kroz praksu proveravaju ste~ena zna-nja i {to su odmah nakon diplomiranja spre-mni da se suo~e sa realnim problemima ra-znih kompanija i institucija - dodao je Vladi-mir Vujasinovi}.

Na kraju treba re`i da }e zaposleni u Olim-pijskom komitetu Srbije li~nim anga`ova-njem nastojati da prenesu dugogodi{nje me-|unarodno znanje ve}em broju studenatakroz pet sistemati~no osmi{ljenih i preciznodefinisanih programa. �

SPORAZUM Vujasinovi}, Divac i Marti}

limpijskog tima

ro{li kurs po metodama njene organizacije

Page 14: Olimpijska revija br.31

U F U T O G U S T A R E D O B R E I G R EPosle uspe{no organizovanih u Stra-

garima, Kragujevcu i [apcu, tradicio-nalne sportske igre predstavljene su uFutogu uz prisustvo vi{e od 200 osno-vaca.

Pod sloganom „Igraj sad ko nekad“prisutni su se podsetili na vremena ka-da su deca u odrastanju svoje slobod-no vreme koristila na otvorenom pros-toru, dru`e}i se i takmi~e}i se jedni sadrugima u tradicionalnim sportskimigrama: nabacivanje potkovice, skokaudalj, bacanja kamena sa ramena,okretanja oko {tapa, preskakanja ja-me, no{enja jajeta, nadvla~enja kono-pca i mnogih drugih.

Promoteri ovih igara bili su predsed-nik Olimpijskog komiteta Srbije gospo-din Vlade Divac, kao i na{i olimpijciIvana [panovi} i Nemanja Mirosavljev.Ispred grada Novog Sada prisutne jepozdravio gospodin Aleksandar Kra-vi}, ~lan gradskog ve}a za sport i omla-dinu grada Novog Sada.

„Tradicionalne sportske igre“ suprojekat koji Olimpijski komitet Srbi-je i Fond sporta i olimpizma realizujuuz podr{ku Olimpijske solidarnostiMe|unarodnog olimpijskog komiteta(MOK), sa ciljem promocije olimpijskihvrednosti u Srbiji.

Mali{ani u~ili o za{titi `ivotne sredine

AKTIVNOSTI OKS

E K O L I M P I J A D A U S R E M S K O J M I T R O V I C I

stvaranje boljeg sveta u duhu olimpijskihvrednosti. Sli~no je bilo i u Kraljevu, mada jepredsednik Divac odmah podsetio da je to nje-gov grad, u kojem je nastupao za Slogu.

- Imate priliku da nau~ite kako mo`ete da~uvate svoju `ivotnu sredinu, svoj grad i nakoji na~in da poka`ete drugima koliko je to va-`no. Budite uporni u svemu {to radite jer tako}ete sti}i do ostvarenja svojih snova.

Gradona~elnik Ljubi{a Simovi}, dodao je:- Bavite se sportom da biste postali veliki i

uspe{ni kao na{i gosti. Vlade Divac je nosio usrcu i glavi ono {to ga je dovelo do vrhunskihrezultata u sportu. �

O L I M P I J S K I ^ A S U V A L J E V U I K R A L J E V U

Posle osam gradova u 2010. godini, zatimSjenice, Velikog Gradi{ta, Medve|e, Pan~evai Smedereva u 2011, karavan EkOlimpijade po-setio je i Sremsku Mitrovicu. Kroz igru i dru`e-nje osnovci iz ovog mesta i okru`enja upozna-li su se s na~inima sortiranja i odlaganja sme-}a i time kako oni mogu da doprinesu za{titi`ivotne sredine, ali i {ta sve mogu da urade ka-ko bi edukovali drugare, roditelje, kom{ije.

Nau~ili su {ta je ispravno pona{anje sporti-ste i navija~a na sportskom terenu, tribinama,ali i u kom{iluku i svakodnevnom `ivotu. Nau-~ili su kako se peva himna i kako se organizu-ju navija~ke koreografije. Imali su priliku da sedru`e sa olimpijcima Srbije, atleti~arkom Dra-ganom Toma{evi} i kajaka{em Milenkom Zo-ri}em, ali i Sre}kom, maskotom olimpijskog ti-ma Srbije. Predsednik OKS Vlade Divac obratiose mali{anima.

Nema odmora kada je u pitanju „Olimpijski~as“. Posle Kosjeri}a i Petrovca na Mlavi, odr-`an je i u Prvoj osnovnoj {koli u Valjevu i {ko-li „^etvrti kraljeva~ki bataljon“ u Kraljevu. Podsloganom „Za bolji svet u duhu olimpijskihvrednosti“ deca su u~ila o osnovnim olimpij-skim vrednostima: u`ivanje u sportu, fer-plej,po{tovanje, izvrsnost i jedinstvo duha, tela iuma.

[kolarcima Valjeva predsednik OK SrbijeVlade Divac obratio se slede}im re~ima:

- U duhu olimpijskih vrednosti bavite sesportom, u~ite {kolu, ~uvajte `ivotnu sredinui budite dobri drugari.

Olimpijske uspomene evocirao je NikolaKulja~a, golman vaterpolo reprezentacije naIgrama u Sidneju (bronza) i Atini (srebro).

- Bronzana medalja sa Olimpijskih igara mije dra`a od srebrne jer se dobija pobedom.Zbog izgubljenog zlata u fini{u utakmice oli-mpijsko srebro je jedan od tu`nijih momena-ta u karijeri. Takav sam i ja bio posle poraza odMa|ara 2004. u Atini.

Po tradiciji, „Olimpijski dan“ je zavr{en kvi-zom i dodelom diploma svim u~esnicima za

14 �Olimpijska revija novembar 2011.

- Ovo je poslednja EkOlimpijada ove godi-ne. Pro{li smo mnogo gradova u Srbiji, dru`ilise s va{im vr{njacima i poslali im veoma va-`ne poruke za budu}nost. Mnogi od vas se ba-ve sportom, neki }e postati i profesionalni spo-rtisti. Vi ste budu}nost Srbije! Potrudite se daono {to ste nau~ili po~nete odmah da prime-njujete - rekao je Divac.

Gradona~elnik Mitrovice Branislav Nedimo-vi} istakao je zadovoljstvo {to grad na ~ijem je~elu mo`e da promovi{e prave vrednosti.

- Kada vam u grad do|e Vlade Divac, on do-nosi olimpijski duh i pozitivnu energiju. Sadase vidi kakva je povezanost izme|u sporta igra|ana.

Po okon~anju radionica u~esnici su prikaza-li {ta su nau~ili i izveli sve~anu ceremoniju po-dizanja zastave OKS, a potom su dobili diplo-me za uspe{no razvijen EkOlimpijski duh. �

Lekcije o olimpijskim vrednostima

Page 15: Olimpijska revija br.31

novembar 2011. Olimpijska revija� 15

DO LONDONA

Olivera ~etvrti put naIgrama�Legendarna srpska maratonka izborila A normuza jo{ jednu Olimpijadu u svojoj blistavoj karijeri

Page 16: Olimpijska revija br.31

DO LONDONA

tronu, dok je najbolji plasman postigao Jan-ko Tipsarevi} stigav{i na deveto mesto. Nafinalnom Mastersu u Londonu Novak je si-guran u~esnik, dok je Janko prva rezerva.

I to nije sve {to se tenisera ti~e. Ana Iva-novi} je najavila povratak u staru dobru fo-rmu. Osvojila je turnir u Baliju pobediv{i ufinalu [pankinju Anabelu Medinu Garigessa 6:3, 6:0. To joj je 11. titula u karijeri.

Najbolji srpski dub igra~ Nenad Zimonji}

potpuno fokusiran na slede}i sportski iza-zov - Grand pri u Amsterdamu - istakao jeDmitrij Gerasimenko, kome je ovo tre}amedalja u seriji Svetskog kupa.

I ovo je godina teniseraU pojedina~nim sportovima bez ikakve

dileme i ova 2011. je godina tenisera. Prviput u istoriji Srbija ima dvojicu tenisera uprvih 10. Novak \okovi} je suvereno na

S T A T U S M I S I J E O K S - O I L O N D O N 2 0 1 2 .

Sport Ime Prezime Discip. Norma Ostvaren rezultat Status sportiste Status Misije OKS Milorad ^avi} 0:52,36 0:52,10 A norma kvalifikovan 1Ivan Len|er 0:52,29 A norma kvalifikovan 1Velimir Stjepanovi} 100 slo. 0:50,53 0:49,56 B norma selektovan

100 delfin 0:54,19 0:53,79 B norma selektovan200 delfin 2:00,95 01:57,40 B norma selektovan200 slob. 0:51,59 01:50,78 B norma selektovan400 slob. 03:54,13 03:52,85 B norma selektovan

Miroslava Najdanovski 50 slob. 0:26,15 0:26,09 B norma selektovan100 slob. 0:56,48 0:56,42 B norma selektovan

\or|e Markovi} 200 slob. 01:51,59 01:49,59 B norma selektovan400 slob. 03:54,13 03:53,09 B norma selektovan

Radovan Siljevski 200 slob. 01:51,59 01:49,79 B norma selektovanNa|a Higl 200 prsno 2:26,89 2:25,56 A norma kvalifikovan 1Sila|i ^aba 100 prsno 01:02,92 01:01,59 B norma selektovanDragana Toma{evi} Disk 62.00m 62,48m A norma 1Nenad Filipovi} 50 km hod. 4:09:00 3:59:17 B normaVladimir Savanovi} 4:02:07 B normaPredrag Filipovi} 4:07:54 B normaAsmir Kola{inac kugla 20.50m 20.50m A norma 1Predrag Filipovi} 20 km hod. 1:23:30 1:23:47 B norma 1Ivana [panovi} skok udalj 6,65m 6,71m B norma 1Emir Bekri} 400m prep. 49,80 sec 49,55 sec B norma 1Mihail Duda{ desetoboj 8200 bod. 8256 bod. A norma 1Biljana Topi} troskok 14.10m 14.21m B norma 1Tatjana Jela~a koplje 59.00m 59,61m B norma 1Olivera Jevti} maraton 2:37:00 2:32:09 A norma 1Zorana Arunovi} pi{toljIvana Maksimovi} pu{kaAndrea Arsovi} pu{kaAndrija Zlati} pi{toljDamir Mikec pi{toljNemanja Mirosavljev pu{kaDimitrije Grgi} pi{tolj

Nikolina MoldovanOlivera MoldovanAntonija Na|Antonija PandaMilenko Zori}Ervin HolpertAleksandar Aleksi}Dejan Terzi}Marko Tomi}evi}

Vaterpolo Mu{ka vaterpolo reprezentacija osvojena Svetska liga 13

Ukupno sportista 57

Plivanje

Atletika

Strelja{tvo

Kajak

Tenis

Veslanje

7

4

2

4

4

111

111

1

7 u~esni~kih kvota

4 u~esni~ke kvote

4 u~esni~ke kvote

2 u~esni~ke kvote

k-4 500m

prema poziciji na ATP/WTA rang-listi

M4-

M2-

k-4 1000m

k-1 1000m

do 75 kgdrum

Osmo mesto na SPPlasman na rang-listi Evropa tura

4 u~esni~ke kvote

1 u~esni~ka kvota

2 u~esni~ke kvotekvalifikovan

1

Milo{ Vasi}Radoje \eri}Miljan Vukovi}Goran JagarJovan Popovi}Nikola Stoji}

Novak \okovi}Janko Tipsarevi}Viktor TroickiNenad Zimonji}Jelena Jankovi}Ana Ivanovi}

0:52,36

50 km hod. 4:09:00

BoksBiciklizam

12

Aleksandar Drenovak

100 delfin

�Ksenija Maodu{

Srpski sport je dobio jo{ jednogolimpijca. Novembar nam je do-neo veliku radost zbog fenome-nalnog uspeha atleti~arke Olive-re Jevti}, koja je obezbedila Anormu za u~e{}e na Olimpij-

skim igrama u Londonu. To }e srpskoj ma-ratonki biti ~ak ~etvrto u~e{}e na najve}ojsvetskoj sportskoj smotri.

Sada ve} legendarna dugopruga{ica ispu-nila je A normu na maratonskoj trci u Tori-nu. Bila je peta u vremenu 2:32,09. Normaza London je 2:37, tako da je sjajna U`i~an-ka tr~ala daleko br`e od tog vremena.

- Prezadovoljna sam jer ne treba da sezaboravi da sam skoro godinu dana pauzi-rala zbog povrede. Uradila sam veliki po-sao i sada mi ostaje da se na miru pripre-mam za takmi~enje u Londonu - rekla jeOlivera.

Na prethodnim Olimpijskim igrama uPekingu odustala je pre cilja plativ{i takodanak kasnom dolaskom u glavni grad Ki-ne. U Atini ~etiri godine ranije je bila fan-tasti~na {esta, zbog ~ega je dobila i nagra-du Vlade Srbije.

Gerasimenko sve bli`i LondonuSrpski d`udista Dmitrij Gerasimenko na-

stavlja sa velikim uspesima. Na Svetskomkupu u Apiji osvojio je bronzu u kategorijido 90 kg i, {to je va`nije, veliki broj bodo-va kojim se pribli`io Igrama u Londonu. Nasvetskoj listi od 13. novembra Gerasimen-ko je 41, a bodovi se skupljaju do 1. majanaredne godine.

U Apiji Gerasimenko je u prvom kolu sa-vladao Kineza Zenga 10:0, u drugom za po-la minuta deklasirao olimpijskog vice{am-piona Ukrajinca Gontjuka. U tre}em koluga je sa 5:0 pobedio Englez Gordin. U me-~u za bronzu Gerasimenko je bio siguranprotiv Sobirova iz Tad`ikistana.

- Zaista sam zadovoljan i sre}an ostvare-nim rezultatima. Posebno mi je drago {tosam sve u Srbiji obradovao jo{ jednom me-daljom. Ovo je tre}e takmi~enje na komesam izborio privilegiju da se na|em na po-bedni~kom postolju. Bronzana medaljaosvojena na Samou je potvrda da sam udobroj formi i da sam na pravom putu. Ovotakmi~enje je sada ve} iza mene i sada sam

16 �Olimpijska revija novembar 2011.

BRONZAGerasimenko (drugi zdesna)

Page 17: Olimpijska revija br.31

novembar 2011. Olimpijska revija� 17

DO LONDONA

je. Ako ne sada, izvesno je da u kvalifika-cijama Evrope i sveta srpski majstori ima-ju veliku {ansu da budu peti put uzastop-no u~esnici Igara.

Atleti~ari i pliva~i mogu ispunjenjem no-rme do 3. jula (plivanje) i 8. jula (atletika)da pove}aju broj svojih predstavnika. Ru-kometa{i se uzdaju u rezultat na Evrop-skom prvenstvu u na{oj zemlji koje je naprogramu u januaru. Vesla~i }e u majuimati olimpijsku regatu u Lucernu, a kaja-

ka{i istog meseca jo{ jedan filter u Po-znanju.

Finska }e u februaru bitidoma}in EP u strelja-{tvu, {to je poslednjaprilika za jo{ neku kvo-tu. U tenisu se crta po-dvla~i 11. juna i u belomsportu mo`emo da ima-mo veliki broj u~esnika.

Olimpijske kvalifikacijeu boksu su u aprilu u Istan-

bulu. Rva~i }e se nadmetati na evropskimkvalifikacijama u Bugarskoj u aprilu i sve-tskim istog meseca u Kini. Za streli~arstvopostoji {ansa na EP u Amsterdamu (maj),za tekvondiste u januaru na evropskimkvalifikacijama u Kazanju. [to se triatlonati~e, merodavna }e biti rang-lista od 31.maja slede}e godine. �

i njegov partner Majkl Ljodra osvojili suATP turnir serije 500 u Bazelu, u konkure-nciji parova. U svom osmom finalu ove go-dine savladali su biv{eg Zimonji}evog par-tnera Kana|anina Danijela Nestora i Belo-rusa Maksa Mirnjeg sa 6:4, 7:5, posle 75 mi-nuta igre. To je srpsko-francuskom paru~etvrti osvojeni turnir u ovoj godini - posleVa{ingtona, Montreala i Pekinga.

Jo{ kandidataNastavljaju se kvalifikaciona takmi~enja

za Olimpijske igre. U ovom trenutku Srbi-ja ima predstavnike u vaterpolu, atletici,plivanju, strelja{tvu, boksu, tenisu, vesla-nju, kajaku... Blizu 60 takmi~ara ve} ima

olimpijsku vizu. Taj broj mo`e da budeve}i.

Odbojka{ice, oslabljene neigra-njem Jelene Nikoli} i Maje Ognjeno-vi} i povre|ene Sanje Malagurski, na

Svetskom kupu bile su sedme i takopropustile prvu me~ loptu da obezbede Lo-ndon. Ipak, za evropske prvakinje predsto-je jo{ dve prilike. U maju su na programuevropske, a zatim i svetske kvalifikacije,ponovo u Japanu.

Ovih dana pratimo u~inak odbojka{a ta-ko|e na Svetskom kupu, koji imaju nima-lo lak zadatak - potrebno je u `estokoj ko-nkurenciji izboriti jednu od prve tri pozici-

Prezadovoljnasam jer ne trebada se zaboravi dasam skoro godinudana pauziralazbog povredeOlivera Jevti}

NE PREDAJE SEOlivera Jevti}

Page 18: Olimpijska revija br.31

18 �Olimpijska revija novembar 2011.

britanskih vojnika verovatno }e biti raspo-re|eno na olimpijskim igrali{tima, po{to jeu bezbednosnom izve{taju za Igre 2012.ukazano da }e vlasti mo`da morati daudvostru~e broj ~lanova obezbe|enja nastadionima i drugim olimpijskim arenama.

Kraljevske vazduhoplovne i mornari~kesnage bi}e u stanju pripravnosti. Prvi ~o-vek britanske kontraobave{tajne i bezbed-nosne agencije (MI5) D`onatan Evans na-

zvao je Igre veoma velikim doga-|ajem, koji bi mogao da nosi sa

sobom i ogroman rizik. Zbogtoga i on planira da oko 450svojih ljudi anga`uje kaopomo} za spre~avanje bilokakvih ne`eljenih situacija.

Planirano je da na poslo-vima bezbednosti OI u Lon-

donu bude anga`ovano i6.000 britanskih vojnika po{to

je procenjeno da 10.000 radnikabezbednosti mo`da ne}e biti dovoljno.

Britanskom prestonicom }e, istovremeno,patrolirati oko 12.000 policajaca.

Ugledni „Gardijan“ ranije je preneo i na-vode da su zvani~nici SAD zabrinuti zabezbednost Igara u Londonu i da `ele dapo{alju oko 1.000 svojih bezbednjaka,uklju~uju}i ~ak i 500 FBI agenata.

Zvani~na procena je da }e, s obzirom na

�Vladimir Tomkovi}

Minhen ‘72. uLondonu nemo`e da seponovi! Britan-ski ministar od-brane Filip Hemond

rekao je da }e za bezbednost u~esnikapredstoje}ih olimpijskih igara 2012. godi-ne biti preduzete „sve neophodne mere“,uklju~uju}i, ako to bude potrebno, ~ak i ra-kete zemlja-vazduh.

Hemond je britanskim poslanicima re-kao da, ako vojska preporu~i, za obezbe|i-vanje Igara mo`e biti uposlena „odgovara-ju}a odbrana zemlja-vazduh“. Vi{e hiljada

OLIMPIJSKE ZANIMLJIVOSTI

sve navedeno, samo obezbe|ivanje Igarako{tati oko 282 miliona funti!

Ina~e, obezbe|ivanje Olimpijskih igarapostalo je posebno zna~ajno i sku-

po otkada je na igrama1972. u Minhenu u te-roristi~kom napadupalestinske organizaci-je „Crni septembar“ubijeno 11 izraelskihsportista. Tokom tur-nira na Ostrvu navr{i-}e se 40 godina odstravi~nog zlo~ina uNema~koj, a uprkos

brojnim opasnostima ko-je vrebaju i pretnjama koje sti`u s raznihstrana, Britanci su ~vrsto re{eni da Igre unjihovoj prestonici budu najbolje organi-zovane do sada i zbog toga, pre svega, bez-bednost ne dovode u pitanje. �

AMERIKANCISAD su i dalje zabrinute za bezbednost svojih u~esnika, {alju oko 1.000svojih bezbednjakai 500 FBI agenata

�Obezbe|enje u~esnika i objekata predstoje}ih Olimpijskih igara u Londonu bi}e na najvi{em mogu}em nivou, organizatori najavljuju da }e u tu svrhu biti kori{}ena i najmo}nija naoru`anja

282miliona funti

bi}e potro{eno na

obezbe|enje

Igara

Obezbe|enje OI u brojkamaI

6.000 vojnika

10.000 redara

12.000 policajaca

Rakete ~uvaju olimpijce

STOP TERORIZMUBritanski premijer DejvidKameron i ministarodbrane Filip Hemond uposeti oru`anim snagama

Page 19: Olimpijska revija br.31

novembar 2011. Olimpijska revija� 19

@ene }e se prvi put u istoriji boriti u ringuna Olimpijskim igrama u Londonu, ali }e,kako stvari stoje, umesto u {ortsevima mo-rati da se takmi~e u kratkim suknjama. Ta-ko glasi zvani~an predlog o kojem }e Me|u-narodna amaterska bokserska organizacijatek da raspravlja u januaru i donese kona~-nu odluku. Predsednik organizacije Cing-KuVu rekao je da su svi izgledi da }e suknjicedobiti prednost u odnosu na {ortseve. Me-dutim u AIBA se pla{e da bi njihov stav mo-gao da nai|e na o{tru osudu javnosti, kaonekada{nja izjava predsednika FIFA SepaBlatera da bi fudbalerke trebalo da igraju ukratkim i uskim {ortsevima kako bi podiglepopularnost kod mu{ke populacije.

Voza~i crnih prepoznatljivih taksija u Lo-ndonu insistiraju da se pre po~etka Olim-pijskih igara koriguje cena usluga. Narav-no, njihova `elja je pove}anje cena, i to za20 odsto. Pove}anje poslodavci i predstav-nici udru`enja komentari{u kao „motiva-

ciju da za vreme OI taksisti rade i poredo~ekivanih gu`vi“.

Osim zahteva za pove}anjem cena vo-`nje, „crni“ taksisti tra`e i da im se omogu-}i kretanje u specijalnoj traci koju }e kori-stiti sportisti i zvani~nici OI.

@ene u suknjicamaB O K S

Taksi skuplji 20 odsto

Tadi} obi{ao Olimpijski park

O ^ E K I V A N O

OLIMPIJSKE ZANIMLJIVOSTI

Predsednik Srbije Boris Tadi} obi{ao je ne-davno Olimpijski park, koji se gradi za pred-stoje}e Igre u Londonu 2012. godine. Doma}inmu je bio predsednik Organizacionog komite-ta igara, nekada{nji britanski atleti~ar Sebasti-jan Kou. Park se nalazi u isto~nom Londonu,gde je nekada bila industrijska zona. U okviruParka nalazi se i Olimpijsko selo kapaciteta17.000 kreveta, zatim centar za vodene spor-tove, kao i rukometna i ko{arka{ka dvorana.

Interesantno je da je oblast u kojoj se na-lazi Olimpijski park, kao nekada{nja indu-strijska zona, bila veoma zaga|ena. Pre po-~etka gradnje zemlji{te je bilo podvrgnutoispiranju, a posle Igara prera{}e u „zelenuzonu“. Kako tvrde britanski mediji, od 2013.godine park }e nositi ime po kraljici Elizabe-ti, gde bi ona trebalo iste godine da proslavii 60 godina vladavine.

P R E D S E D N I K U L O N D O N U

Page 20: Olimpijska revija br.31

20 �Olimpijska revija novembar 2011.

Prvi ~ovek „Laste“ Velibor Sovrovi}je ~ovek sporta. Svoje anga`ovanjeu brojnim telima koristi da pomo-gne sportistima, dok je na tribina-ma pravi navija~, spreman da igra-~ima poka`e da je uz njih i kad je

dobro i kad ne ide.^lan predsedni{tva Olimpijskog komiteta

Srbije i predsednik Vaterpolo saveza Srbije urazgovoru za Olimpijsku reviju isti~e da srpskisport mo`e da bude uspe{an na predstoje}imIgrama u Londonu, uprkos brojnim izazovimai problemima.

��„Vozimo {ampione“ jedna je od reklam-nih poruka „Laste“. Kakav je ose}aj kada seime firme na ~ijem ste ~elu vezuje za uspehena{ih sportskih velikana?

- Na{a je `elja da pomognemo kad god mo-`emo. Ne radi se samo o sportu, prisutni smoi u drugim oblastima. Ali, kako je ovo razgovor

��Nije li va{a zaljubljenost u sport razlog ta-kvog odnosa firme na ~ijem ste ~elu ili sma-trate da je to obaveza svakoga?

- Jesam sportski zaljubljenik, ali sam sigu-ran da svaka firma u okviru svojih mogu}nos-ti mora da pomogne sportu. Re~ je o sjajnimmladim ljudima, istinskim ambasadorima svo-je zemlje koji se u te{kim uslovima bore za ve-like rezultate na pravi na~in. Ve} sam rekao dana ovakav na~in dobijamo i jednu vrstu rekla-mne poruke, marketin{ki odli~no ura|enimposlom. Nama nije u interesu samo vrhunskisport. Prisutni smo i u manjim sportskim gra-nama, posebno u mla|im kategorijama, kojepredstavljaju na{e sportsko sutra.

�� Imate odli~nu saradnju sa OK Srbije. Ka-ko biste okarakterisali taj odnos s obzirom nato da ste i ~lan Predsedni{tva OKS, ali i da stena ~elu trofejnog sporta - vaterpola?

- Saradnja je odli~na ne samo zbog toga {tosam ~lan Predsedni{tva. U poslednje tri godi-ne napravljen je veliki korak napred. Olimpij-ski komitet sa Ministarstvom omladine i spo-rta ima veliki zna~aj u finansiranju sporta, po-sebno vrhunskog. Sa druge strane, na ~elu samvaterpolo organizacije koja uvek ima najvi{eciljeve i podr{ka dobijena od strane OK Srbijeje velika.

�� Da li u me|usobnoj komunikaciji dobija-te zadatak da se sa Olimpijskih igara vaterpo-listi vrate sa medaljom?

�Ne treba niko nama vaterpolistima da pri~a {ta su ciljevi na Igrama u Londonu. Stremimo, nadamo se, radimo da kona~no osvojimo prvo mesto. Ali ako ne uspemo u Londonu, brzo }e do}i 2016.

S P O R T S K O D R U [ T V O

I Lasta ima trofeje

�� „Lasta“ je {ampion u svojoj grani,postoji Sportsko dru{tvo u okviru orga-nizacije. Kako ste zadovoljni rezultati-ma i ima li ambicija za ne{to vi{e?

- Na{i radnici sami organizuju. Tu sufudbaleri u biznis ligi, bo}ari, ko{arka{i.Najve}i uspeh su napravili {ahisti osva-janjem Kupa Srbije. Poma`emo kolikomo`emo. Zahtevi nisu preterani, va`noje da u~esnici budu zadovoljni.

Olimpijsko zlatonedosanjani san

SPONZORSKI PUL

za Olimpijsku reviju, mogu da ka`em da smosa zadovoljstvom uvek na usluzi srpskom spo-rtu. Naravno, kada se ostvari sjajan rezultat,raduje nas da u tome i „Lasta“ ima nekog ude-la. O reklamama, marketin{kim porukama dai ne govorimo. „Lasta“ je zaista nebrojeno pu-ta pomagala srpski sport. Ne samo vrhunskeasove i klubove, ve} i male organizacije koji-ma je prevoz stvarao problem.

Intervju Velibor Sovrovi}generalni direktor „Laste“ i

predsednik Vaterpolo saveza Srbije

Page 21: Olimpijska revija br.31

novembar 2011. Olimpijska revija� 21

LASTA

- Razgovaramo na sve teme, ali ne treba ni-ko nama vaterpolistima da pri~a o ciljevima uLondonu. Olimpijsko zlato je nedosanjani san.Stremimo, nadamo se, radimo za tako ne{to.Da}emo sve od sebe. Ali sport je sport, ako neuspemo u Londonu, brzo }e 2016, a mislim daimamo takav potencijal da smo 10 do 15 godi-na mirni {to se vaterpola ti~e.

�� ^lan ste rukovode}ih organa u vi{e spo-rtskih organizacija. Kakvo je va{e mi{ljenje oaktuelnom stanju srpskog sporta i {ta je to {toga remeti u nastojanjima da ima jo{ bolje re-zultate?

- Srpski sport ima probleme. Istina OKS iMOS se trude da sa finansijama situacija bude{to bolja, ali to nije uvek dovoljno. Ima te{ko-}a druge vrste. Negde se iz nekih razloga neokupljaju svi najbolji igra~i, infrastruktura je

daleko od `eljenog nivoa. Iskreno se nadam dabi u narednom periodu OK Srbije mogao dapola`e pravo na upravljanje trening centrima,i to bi bio osnov za kvalitetne rezultate.

�� Od kojih sportista o~ekujete da zablista-ju u Londonu?

- Realnost je da se vratimo ku}i sa ~etiri-petmedalja. Tu su vaterpolisti, teniseri, nadam seda }e se pojaviti i uspe{no igrati odbojka{i. Nezaboravljam strelce, pliva~e, uvek su mogu}aiznena|enja.

�� Bi}ete prisutni na Igrama, {ta mislite ka-kva }e biti organizacija s obzirom na te{ku fi-nansijsku krizu?

- Verujem da }e sve pro}i u najboljem redu.London je skup grad, svi koji bi `eleli ne}e mo-}i da budu na Igrama. Bi}e sa te strane te`e ne-go u Pekingu ili Atini. Ali, i to }e pro}i. Va`noje da ostvarimo rezultate koji }e opravdati ula-ganja u protekle tri godine. �

Nem

anja

Pan

~i}

I Z L A S T I N O G A U T O B U S A

Najlep{e je bilo sa ko{arka{ima 2002.

��„Lasta“ je vi{e puta vozila na{e aso-ve na putu do terase obe skup{tine. [taka`u doma}ini, kad je bilo najveselije?

- Zadovoljstvo je uvek ogromno. Mislimda je najveselije bilo kada su se ko{arka{i2002. vra}ali iz Indijanopolisa sa zlatom.Ali, i mnogi drugi do~eci su za pam}enje idrago mi je da smo opravdali moto da se{ampioni uvek voze „Lastom“.

Page 22: Olimpijska revija br.31

OLIMPIJSKA ^ITANKA

�Najuspe{nija olimpijka svih vremena na 26. igrama u Melburnu osvojila je prvih {est od ukupno 18 olimpijskih medalja

�Marija Stoji}

Dvadeset {este letnje olimpijskeigre odr`ane su u Melburnu od22. novembra do 8. decembra1956. godine, a pet meseci rani-je, od 10. do 17. juna, zbog stro-gog zakona o uvozu `ivotinja u

Australiju odr`ana su konji~ka takmi~enja uStokholmu. Tako su se prvi put u istoriji Igaratakmi~enja odr`avala na dva kontinenta.

Melburn je izabran za doma}ina Olimpijskihigara 28. aprila 1949. godine, ispred Buenos Aj-resa, Meksiko Sitija i {est ameri~kih gradova.Mnogi su se protivili odr`avanju takmi~enja uMelburnu zato {to su se Igre prvi put organi-zovale u ju`noj hemisferi, pa je bilo potrebnoda se termin odr`avanja Igara prebaci na no-vembar.

Kao odgovor na Suecku krizu, Egipat, Iraki Liban su odlu~ili da ne u~estvuju, a zbog so-vjetske okupacije Ma|arske, nastup na Igramapovukli su Holandija, [panija i [vajcarska. Dvenedelje pre Igara nastup je povukla i NR Kinazato {to je Tajvanu dozvoljen nastup pod ime-nom Formosa. Ipak, na konji~kim takmi~enji-ma u Stokholmu u~estvovale su Holandija,[panija, [vajcarska i Egipat, smatraju}i da oveigre nisu politi~ke.

Na Olimpijskim igrama u Melburnu u~e-stvovalo je 3.184 sportiste, i to 2.813 mu{kara-ca i samo 371 `ena iz 67 zemalja. Takmi~ilo seu 17 sportova i 145 disciplina, a Igre je otvoriovojvoda od Edinburga.

Na olimpijskoj pozornici prvi put dve Nema-~ke takmi~ile su se u zajedni~koj ekipi jer je DRNema~ka primljena 1954. godine u MOK podtim uslovom, a tek 1968. postala je punoprav-ni ~lan olimpijske porodice i stekla pravo nasopstvenu ekipu. Ubrzo su sportisti DR Nema-~ke stali uz rame sa SAD i SSSR i tako je bilosve do pada Berlinskog zida i Igara u Barselo-ni, na kojima ponovo nastupa ekipa ujedinje-ne Nema~ke.

Sovjetska ekipa je imala vi{e od 460 ~lano-va, a ameri~ku je prevozilo sedam velikih pu-tni~kih aviona. Me|utim, zbog daljine i odu-stajanja iz politi~kih razloga sportista je bilomanje nego ~etiri godine ranije u Helsinkiju.

Heroj helsin{kih Igara, sovjetski gimnasti-~ar Viktor ^ukarin, u Australiji je osvojio pet

22 �Olimpijska revija novembar 2011.

novih medalja: tri zlatne, jednu srebrnu i jed-nu bronzanu. Posle tog novog velikog uspeha,^ukarin je postao prvi sportista u SSSR-u kojije dobio Orden Lenjina.

Sjajnu gimnasti~ku karijeru u Melburnu jepo~ela Larisa Latinjina, najuspe{nija olimpij-ka svih vremena. Svojih prvih {est od ukupno18 olimpijskih medalja Latinjina je osvojila unezaboravnom nadmetanju sa ma|arskom re-prezentativkom Agnez Keleti.

Ma|arska takmi~arka, olimpijska {ampio-nka iz Helsinkija, koja je po zavr{etku Igaraostala u Australiji i zatra`ila politi~ki azil,osvojila je ~etiri zlatne i dve srebrne medalje,dok se Latinjina okitila sa ~etiri zlatna, jednimsrebrnim i jednim bronzanim odli~jem. EkipaMa|arske po {esti put osvaja zlato u borbi sa-bljom, gde veteran Gerevi~ peti put u~estvujena Igrama, dok proslavljeni Laslo Pap tre}i putosvaja zlato u boksu.

Ameri~ki atleti~ari ponovo su bili nadmo}-ni, osvojiv{i 15 zlatnih medalja, od ukupno 24.Najzapa`enija je bila pobeda Ala Ertera u ba-canju diska, koja je bila prva od ~etiri uzastop-ne koje }e osvojiti pre nego {to se povukao.

Amerikanac Bobi D`o Morou i Australijan-ka Beti Katbert pobedili su u trkama na 100 i200 metara i {tafeti 4x100. Peri O’Brajen krei-rao je novu tehniku bacanja - O’Brajenov stil,u kojem je baca~ le|ima okrenut bacali{tu. Po-bedio je sa 18,75 metara, ispred Nidera, tako-|e Amerikanca, koji je bacio 18,18 metara. Sve-{tenik Bob Ri~ardson pobedio je u skoku mo-tkom, presko~iv{i 4,56 metara i odbraniv{i zla-to iz Helsinkija.

Osvaja~i srebrne medalje

V A T E R P O L I S T I J U G O S L A V I J E

Po~etakere LariseLatinjine

�Zdravko KOVA^I], ro|en 1925, ~lan Primorja (Rijeka)

� Juraj AM[EL, ro|en 1924, ~lan AVK Mladost (Zagreb)

� Hrvoje KA^I], ro|en 1932, ~lan Juga (Dubrovnik)�Marijan @U@EJ, ro|en 1934,

~lan AVK Mladost (Zagreb)�Bo{ko VUKSANOVI], ro|en 1927,

~lan Partizana (Beograd)�Vlado IVKOVI], ro|en 1924,

~lan Partizana (Beograd)� Lovro RADONJI], ro|en 1925, ~lan Mornara (Split)� Ivo [TAKULA, ro|en 1921, ~lan Mornara (Split)�Zdravko JE@I], ro|en 1931,

~lan AVK Mladost (Zagreb)�Tomislav FRANJKOVI^, ro|en 1931,

~lan Mornara (Split)� Ivo CIPCI, ro|en 1933, ~lan Jadrana (Split)

LEGENDE Larisa Latinjina na gredi i srebrni jugoslovenski maratonac Frano Mihali}

Page 23: Olimpijska revija br.31

novembar 2011. Olimpijska revija� 23

Olimpijske rekorde u trkama na5.000 i 10.000 metara posta-

vio je Rus Vladimir Petro-vi~ Kuc, zameniv{i lege-ndarnog ^ehoslovkaEmila Zatopeka, koji je umaratonu, u kome je ta-ko|e branio zlatnu me-dalju na prethodnimIgrama u Helsinkiju,zauzeo tek {esto mesto.Ono {to ovog ruskog

atleti~ara izdvaja od drugih jeste ~injenica daje on bio bokser i da je tek u 21. godini po~eoda se bavi atletikom. Ve} u 24. je postao jedanod najboljih svetskih atleti~ara u disciplinamana 5.000 i 10.000 metara, u kojima je u Melbu-rnu osvojio zlato.

U disciplini na 3.000 metara stipl-~ez, Brita-nac Kris Bre{er pobedio je sa ne malom pred-no{}u, me|utim sudije su ga diskvalifikovalezbog ometanja Norve`anina Larsena i objavlje-no je da je pobednik Ma|ar [andor Ro`njoi. Nasre}u, Bre{erovu `albu podr`ao je Larsen, za-tim ~etvrtoplasirani Nemac Lajfer, pa ~ak i samRo`njoi, tako da je odluka poni{tena i Bre{erdobija zlato.

Najuspe{niji pliva~ bio je Australijanac {ko-tskog porekla Marej Rouz, osvaja~ tri zlatnemedalje u trkama na 400 i 1.500 metara slo-bodno i {tafeti 4x200 istim stilom. Takmi~e-nja u ekipnim sportovima obele`ili su domi-nacija selekcije SAD u ko{arci i krvavi duel ma-|arskih i sovjetskih reprezentativaca u vater-polu.

Ko{arka{i SAD u osam utakmica nadigrali susve protivnike, postigav{i ~ak 418 poena vi{eod njih. Ekipa koju je predvodio legendarni BilRasel, kasnije osvaja~ 11 titula prvaka NBA, bi-la je dominantnija ~ak i od ~uvenog drim-tima,koji je nastupio u Barseloni 1992. godine.

Vaterpolo takmi~enja protekla su u znakunove pobede Ma|ara i njihovog sukoba se re-prezentativcima SSSR-a. Njihov me~, zboggrube igre sovjetskih vaterpolista, bio je ~akprekinut, a nekoliko Ma|ara bazen je napusti-lo okrvavljene glave. Ostalo je upam}eno dase avion u povratku vra}ao sa ~ak devet pra-znih mesta zbog politi~kih neprilika u njiho-voj zemlji.

Velika politi~ka tenzija pratila je Igre u Mel-burnu. Najve}i doprinos olimpizmu, u pravomsmislu te re~i, stigao je u anonimnom pismukoje je Organizacioni komitet primio par danapre zavr{etka Igara. U njemu je predlo`eno da

P O L I T I ^ K I E M I G R A N T

[takula zatra`io azil u Australiji

Pored nekolicine ma|arskih vaterpolistakoji su zbog intervencije snaga Var{avskogugovora zatra`ili politi~ki azil u Australijiili ambasadama drugih zemalja (ukupno 45ma|arskih olimpijaca nije se vratilo ku}i),u Australiji je ostao i jugoslovenskivaterpolista Ivo [takula.

OLIMPIJSKA ^ITANKA

� Petar RADENKOVI], golman, ro|en 1934, ~lan BSK (Beograd)

� Mladen KO[^AK, ro|en 1936, ~lan Dinama (Zagreb)

� Nikola RADOVI], ro|en 1933, ~lan Hajduka (Split)� Ivan [ANTEK, ro|en 1932, ~lan Zagreba (Zagreb)� Ljubomir SPAJI], kapiten,

ro|en 1926, ~lan Crvene zvezde (Beograd)� Dobroslav KRSTI], ro|en 1932,

~lan Vojvodine (Novi Sad)� Dragoslav [EKULARAC, ro|en 1937,

~lan Crvene zvezde (Beograd)� Zlatko PAPEC, ro|en 1934, ~lan Hajduka (Split)� Sava ANTI], ro|en 1930, ~lan BSK (Beograd)� Todor VESELINOVI], ro|en 1930,

~lan Vojvodine (Novi Sad)�Muhamed MUJI], ro|en 1933, ~lan Vele`a (Mostar)� Blagoje VIDINI], golman,

ro|en 1934, ~lan Radni~kog (Beograd)� Ibrahim BIOGRADLI], ro|en 1931,

~lan Sarajeva (Sarajevo)� Luka LIPO[INOVI], ro|en 1932,

~lan Dinama (Zagreb)� Jo{ko Jole VIDO[EVI], ro|en 1935.

u Splitu, ~lan Hajduka (Split)� Vladimir Vladica POPOVI], ro|en 1935,

~lan Crvene zvezde (Beograd)� Kruno RADILJEVI],

ro|en 1931, ~lan Vele`a (Mostar)

Osvaja~i srebrne medalje

F U D B A L E R I J U G O S L A V I J E

jene su tri medalje, ovoga puta sve tri srebrne.U najte`oj atletskoj disciplini, maratonu,

Franjo Mihali} je osvojio srebrnu medalju, sti-gav{i na cilj minut i 32 sekunde iza francuskogmaratonca Alena Mimuna. Tr~alo se po veo-ma sparnom vremenu, a temperature je bilaiznad 42 stepena u hladu. Organizatori Igarasu zabranili novinarima da prate maratonskutrku u automobilima, ve} su bili prinu|eni daprate trku isklju~ivo na biciklima.

Alen Mumin pobu|uje posebnu pa`nju i potome {to se u Drugom svetskom ratu borio uItaliji, gde je kao ~lan Al`irskog korpusa bio ra-njen. Po{to u ameri~koj bolnici nije bilo mesta,prenet je u Francusku, gde mu je rana obra|e-na, nakon ~ega je upu}en u Francusku na le-~enje. Smatrao je da je imao ogromnu sre}ujer, da je bio u ameri~koj bolnici, noga bi muverovatno istog dana bila amputirana. Istogdana kada je pobedio u maratonu, dobio je }e-rku, kojoj je dao ime Olimpija.

Na{i fudbaleri su ponovili plasman iz Lon-dona i Helsinkija osvojiv{i drugo mesto. Tre-ner Milovan ]iri} poveo je prvu pravu olimpi-jsku reprezentaciju, dok je A reprezentacija uisto vreme bila na turneji po Velikoj Britaniji.Na`alost, olimpijski fudbalski turnir u posled-nji ~as bio je oslabljen jer su mnoge ekipe odu-stale zbog visokih tro{kova putovanja, kao ipoliti~kih prilika, pa su „plavima“ bile dovolj-ne dve pobede da obezbede srebrnu medalju.

Jugoslavija je savladala ekipu SAD sa 9:1,golovima Veselinovi}a (3), Muji}a (3), Anti}a(2) i Papeca (1), a Indiju sa 4:1 golovima Pape-ca (2) i Veselinovi}a (1), dok je ~etvrti pogodakbio autogol Salama. U finalu protivnik je bioSSSR, koji je igrao u najja~em mogu}em sasta-vu jer nije u~estvovao na prethodnom {ampio-natu sveta. Na{i napada~i nisu uspeli da savla-daju golmana Lava Ja{ina (pogodak Zlatka Pa-peca u 67. minutu poni{ten je zbog ofsajda),pa su Sovjeti pobedili golom Iljina u 48 minu-tu.

Jugoslovenski vaterpolisti su kao i na pret-hodnim Igrama u Helsinkiju bili drugi. Pet po-beda i poraz od Ma|arske u~inak je vaterpoli-sta Jugoslavije, koji su osvojili srebrnu meda-lju. Trener ekipe bio je File Bona~i}, a Zdravko]iro Kova~i}, kao i u Helsinkiju, progla{en jeza najboljeg golmana vaterpolo turnira. �

se na zavr{noj ceremoniji sportisti pome{aju,da ne mar{iraju i da slobodno kora~aju ma{u-}i publici. Predlog je prihva}en i to je bio po~e-tak lepe tradicije. Kasnije se ispostavilo da jepismo poslao sedamnaestogodi{nji stolarskiu~enik D`on Ving, Britanac kineskog porekla.Kao jedan od najzaslu`nijih za {irenje osnov-ne ideje olim pizma, Ving je dobio od MOK-azlatnu olimpijsku medalju, a posle Igara u Si-dneju jedna ulica u Olimpijskom selu je nazva-na po njemu.

Jugoslaviju je u Melburnu predstavljao 41takmi~ar u osam sportova: atletici, bicikliz-mu, vaterpolu, veslanju, plivanju, rvanju, stre-lja{tvu i fudbalu.

Kao i u Helsinkiju ~etiri godine ranije, osvo-

DOMINACIJAKo{arka{i SAD,predvo|eni legen-darnim Bilom Ra-selom, u osam uta-kmica nadigrali susve protivnike,postigav{i ~ak 418poena vi{e od njih

Page 24: Olimpijska revija br.31