Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)

5/21/2018 Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)

1/32

1

Osnove ekonomije i poslovanja

Skripta (I. parcijalni ispit)


2/32

2

Sadraj

UVODNA RAZMATRANJA ....................................................................................................................................... 4

POJAMEKONOMIJE ................................................................................................................................................... 4

DRUTVENIKARAKTERINUNOSTPROIZVODNJE .................................................................................................... 4

POTREBEINEOPHODNOSTPROIZVODNJE ................................................................................................................ 4DRUTVENA PROIZVODNJA ................................................................................................................................... 5

MATERIJALNAPROIZVODNJAINJENIINIOCI ........................................................................................................... 5

Rad ........................................................................................................................................................................ 6

Sredstva za rad ...................................................................................................................................................... 6

Predmeti rada ....................................................................................................................................................... 6

Poduzetnitvo ........................................................................................................................................................ 6

Sredstva za proizvodnju ........................................................................................................................................ 6

Proizvodne snage .................................................................................................................................................. 7

PROIZVODNJAIPOTRONJA ...................................................................................................................................... 7

OBIMDRUTVENEPROIZVODNJEIFAKTORIKOJIUTIUNANJEGOVUVELIINU..................................................... 8Prirodni uslovi ....................................................................................................................................................... 8

Subjektivni faktor (ekonomski aktivno stanovnitvo) ........................................................................................... 8

Proizvodne i potrone jedinice .............................................................................................................................. 8

Razvijenost sredstava za proizvodnju ................................................................................................................... 9

Duina radnog vremena ........................................................................................................................................ 9

Produktivnost rada ................................................................................................................................................ 9

Intenzivnost rada ................................................................................................................................................ 10

STRUKTURADRUTVENEPROIZVODNJE ................................................................................................................. 10

Drutvena proizvodnja i ukupni drutveni fond rada .......................................................................................... 10

Drutvena podjela rada ....................................................................................................................................... 11

Zakon srazmjerne raspodjele drutvenog fonda rada ........................................................................................ 11Nunost srazmjera u drutvenoj proizvodnji ....................................................................................................... 11

Vrste srazmjera u drutvenoj proizvodnji ............................................................................................................ 12

Promjene uspostavljenih srazmjera .................................................................................................................... 12

Nain alociranja drutvenog fonda rada............................................................................................................. 12

DRUTVENIPROIZVODINJEGOVISASTAVNIDIJELOVI ............................................................................................ 13

Naturalna struktura drutvenog proizvoda ........................................................................................................ 14

Vrijednosna struktura drutvenog proizvoda ...................................................................................................... 14

Funkcionalna struktura drutvenog proizvoda ................................................................................................... 14

Bruto i neto drutveni proizvod ........................................................................................................................... 15

POTREBANPROIZVODIVIAKPROIZVODA ............................................................................................................. 15

Potreban proizvod, potreban rad i potrebno radno vrijeme ............................................................................... 15Viak proizvoda i njegova namjena .................................................................................................................... 15

Potreban proizvod i viak proizvoda u drutvenom proizvodu ............................................................................ 16

DRUTVENAREPRODUKCIJAINJENEOSNOVNEZAKONITOSTI............................................................................... 16

Pojam i osnovne zakonitosti reprodukcije ........................................................................................................... 16

Vrste reprodukcije i njihove karakteristike .......................................................................................................... 17

PROIZVODNJA ..................................................................................................................................................... 18


3/32

3

ZAKONVRIJEDNOSTI ............................................................................................................................................... 18

Osnovna svojstva robe ........................................................................................................................................ 18

Upotrebna i prometna vrijednost ........................................................................................................................ 19

Vrijednost robe .................................................................................................................................................... 19

Apstraktan i konkretan rad ................................................................................................................................. 19

Prost i sloen rad ................................................................................................................................................. 19Preneseni i tekui rad .......................................................................................................................................... 20

Veliina vrijednosti robe ...................................................................................................................................... 20

Drutveno potrebno radno vrijeme ..................................................................................................................... 20

Uticaj produktivnosti na vrijednost robe ............................................................................................................. 21

Uticaj intenzivnosti na vrijednosti robe ............................................................................................................... 22

NAINMJERENJAVRIJEDNOSTIROBE ..................................................................................................................... 22

Prometna ili relativna vrijednost ......................................................................................................................... 22

Osnovne karakteristike prometne vrijednosti ..................................................................................................... 22

Veliina prometne vrijednosti ............................................................................................................................. 23

Prometna vrijednost i vrijednost ......................................................................................................................... 23

OSNOVNEOSOBINEIFUNKCIJENOVCA .................................................................................................................. 24Pojam i razvoj novca ........................................................................................................................................... 24

Nastanak novca .................................................................................................................................................. 24

Teorije o shvatanju novca ................................................................................................................................... 26

Funkcije novca ..................................................................................................................................................... 26

Koliina novca u opticaju .................................................................................................................................... 28

Promjene u vrijednosti novca .............................................................................................................................. 29

ZAKONVRIJEDNOSTIREGULATORPRIVREDNIHTOKOVA ........................................................................................ 29

Trite i trini mehanizam .................................................................................................................................. 29

Trina vrijednost robe ........................................................................................................................................ 30

Veliina trine vrijednosti .................................................................................................................................. 30

Trina vrijednost i raspodjela u okviru grane .................................................................................................... 31Trina cijena robe .............................................................................................................................................. 31

Trina cijena i raspodjela drutvenog fonda rada ............................................................................................. 31


4/32

4

UVODNA RAZMATRANJA

POJAM EKONOMIJE

Pojam ekonomija antikog je porijekla s korijenima u grkoj rijei iokonomija. Ova grka sloenica

sastoji se od dvije rijei : iokos, to znai kua, domainostvo, gazdovanje i nomos, to znai zakon,pravilo, red.

Ekonomija je, dakle, povezana sa aktivnou ljudi u okviru domainstva radi stvaranja materijalnih

dobara za opstanak, te se iza rijei ekonomija krije aktivnost koju moemo nazvati privrednom

aktivnou.

DRUTVENI KARAKTER I NUNOST PROIZVODNJE

Da bi pojedinac otpoeo neki proces proizvodnje, on mora nabaviti potrebne elemente za takav proces

proizvodnje. Da bi napravio cipele mora nabaviti kou, konac, razni alat i sl. to naravno, proizvodi netkodrugi. Za stvaranje bilo kakvog materijalnog dobra neophodno je znanje i iskustvo koji se temelje na

znanju i iskustvu drugih ljudi. U svim ovim kontaktima pojedinaca rad iskazuje drutveni karakter.

U proizvodnji se uspostavlja drutveni karakter koji je mimo volje i namjere pojedinc, ali daju drutveni

karakter proizvodnji.

Odnosi u proizvodnji se razlikujue od drugih drutvenih odnosa,a te razliitosti se ogledaju u sljedeem:

u odnose proizvodnje ljudi stapaju samo u ekonomskoj oblasti drutvenog ivota,

u proizvodne odnose ljudi stapaju iz nude i nezavisno od svoje volje,

odnosi proizvodnje se odraavaju i na oblike drutvene nadogradnje i

odnosi proizvodnje su promjenjivi, odnosno njihovi oblici se mjenjaju u zavisnosti od razvoja

proizvodnih snaga drutva.

Da bi se mogle zadovoljiti razliite potrebe koje su uvjet preivljavanja, neophodno je za to obezbjedit

mnotvo raznovrsnih materijalnih dobara. Poto u prirodi nema dovoljno dobara koja bi se kao slobodna

mogla nai da bi se zadovoljile razliite potrebe, zato ih je neophodno stalno pribavljati. Iz tog razloga

zakljuujemo da je proizvodnja nuna.

POTREBE I NEOPHODNOST PROIZVODNJE

Da bi ovjek mogao iviti, odnosno da bi se mogao osigurati opstanak ljudske zajednice, moraju se stalno

zadovoljavati raznovrsne potrebe. Potrebe za materijalnim dobrima mogu se podijelit na: prirodne

potrebe i istorijski formirane potrebe.


5/32

5

Prirodne potrebe su one potrebe koje ovjeku namee sama njegova priroda (potrebe za hranom,

piem, odjevanjem i sl.) ili koje mu namee njegova sredina u kojoj ivi (potrebe za toplom odjeom i

obuom, potrebe za kalorinom ishranom i sl.).

Istorijski formirane potrebe su one potrebe koje ovjeku namee drutvena sredina u kojoj ivi. Ove

potrebe se mjenjaju po strukturi i proiruju po obimu u zavisnosti od promjena drutveno-istorijskihuvjeta u kojima ljudi ive.

Potrebe mogu biti:

pojedinane,

zajednike,

opte potrebe.

Kad se o potrebama govori sa aspekta predmeta, moemo ih objasnit sa dva aspekta:

Sa psihofiziolokog ili aspekta individue. S ovog aspekta, potrebe su osjeaj nedostatka povezan

s nastojanjem dase taj nedostatak ukloni.

Sa drutvenog aspekta potrebe se mogu shvatiti i razumjeti, da su potrebe zahtjev za

odravanjem i razvitkom ovjeka u prirodnoj i drutvenoj sredini.

Potrebe se dijele na one koje proizlaze iz nagona za:

1.

odravanjem ivota,

2.

proirenjem ivota,

3. podizanjem ivota,

4. osiguranjem ivota,

5.

propadanjem drutvu,6.

odbranom ivota i

7.

nastavkom ljudske vrste.

DRUTVENA PROIZVODNJA

MATERIJALNA PROIZVODNJA I NJENI INIOCI

Materijalna proizvodnja je proces u kojem ljudi prirodnu materiju prilagoavaju svojim potrebama,

dajui joj takav oblikda bi mogli zadovoljiti svoje potrebe. Za obavljanje procesa proizvodnje neophodnasu etiri osnovna faktora, a to su: rad, sredstva za rad, predmeti rada i poduzetnitvo.


6/32

6

RadRad je najvaniji faktor proizvodnje jer iza njega stoje ljudi sa svojim proizvodnim iskustvom, znanjem i

radnim navikama.

Iako za proizvdnju nekih materijalni dobara treba samo rad, tj. fiziko naprezanje, proizvodnja mnogih

dobara se ne bi mogla obaviti bez odgovarajueg znanja, iskustva i vjetina konkretnih proizvoaa.Znanje i iskustvo se stie kolovanjem i dugogodinjim radom i ono se prenosi uenjem s generacije na

generaciju.

Radom se u procesu proizvodnje, preko sredstava za rad, djeluje na predmete rada.

Sredstva za radDrugi faktor materijalne proizvodnje su sredstva za rad. Sredstvima za rad se nazivaju ona sredstva koja

ovjek u procesu proizvodnje stavlja izmeu sebe i predmeta rada. Sredstva za rad ine sve vrste maina,

alata i ureaja kojima se djeluje na predmete rada u procesu proizvodnje.

ovjek se u prvim fazama razvoja ljudskog drutva sluio sredstvima za rad koja je nalazio u prirodi

(kamen, motika i sl.), a kasnijim razvojem poeli su proizvoditi sredstva za rad koja su im bila neophodna

za proizvodnju (razne alate, maine i sl.). Dakle, sredstva za rad nastaju najveim dijelom troenjem

umnog rada, a manjim dijelom fizikog rada.

Predmeti radaPredmeti rada su trei faktor procesa materijalne proizvodnje. Njih ini sve ono na ta ovjek djeluje

sredstvima za rad da bi ih prilagodio svojim potrebama.

Najoptiji predmet rada na koji ovjek djeluje jeste zemlja ili priroda koja ga okruuje. Zemlja je predmetobrade u poljoprivredi, u rudarstvu i sl.

Predmeti rada se mogu pojavljivati kao sirovina (zemlja, ruda, voda, drvo, nafta i sl.) i kao poluproizvod

(usjeeno drvo, djelomino obraeno drvo, iskopana ruda, plastine materije i sl.).

PoduzetnitvoPoduzetnitvo treba smatrati posebnim faktorom materijalne proizvodnje, jer je rije o jednoj posebnoj

vrstirada, koja je povezana sa aktivnostima ovjeka na pokretanju biznisa. Ovdje se radi o aktivnostima

kojima se nastoje spojiti prethodna tri faktora materijalne proizvodnje (rad, sredstva za rad i predmete

rada).

Sredstva za proizvodnjuSredstva za proizvodnju ine predmeti rada i sredstva za rad. Ukoliko zemlja raspolae s veim obimom

sredstava za proizvodnju, proizvodne mogunosti te zemlje su vee i obratno. Meutim, ovu tvrdnju

treba shvatit uvjetno. Neke zemlje po prostranstvu i velikim brojem stanovnika, imaju i ogromne resurse

te velik obim sredstava za rad, ali to ne znai su njihove proizvodne mogunosti adekvatne tim

veliinama.


7/32

7

Na drugoj strani jedan velik broj zemalja koje nemaju veliko prostranstvo, nemaju velik broj stanovnika,

nemaju ogromna sredstva za rad, al imaju velike proizvodne mogunosti. Ove zemlje imaju razvijenu

tehniku i tehnologiju to ima daje i velike proizvodne mogunosti.

Proizvodne snage

Prvi i drugi faktor proizvodnje, odnosno ljudi sa svojim znanjem, iskustvom i radnim navikama, kao isredstva za rad kojima oni djeluju na predmete rada, nazivaju se zajednikim imenom proizvodne snage.

Proizvodne snage su pokazatelj proizvodne sposobnosti nekog drutva.

PROIZVODNJA I POTRONJA

U procesu materijalne proizvodnje troenje rada ovjeka izaziva i troenje ostalih faktora proizvodnje, tj.

predmeta rada i sredstava za rad. To troenje moe biti dvostrano:

proizvodna potronja

lina potronja

Ona potronja kojom se u proizvodnom procesu dobivaju druga dobra naziva se proizvodna potronja.

Ovdje je rije o stvaranju one upotrebne vrijednosti koja e se koristit za novu proizvodnju (maine, alati,

objekti, enerija i sl.). Dobra koja slue proizvodnoj potronji (sredstva za rad i predmeti rada), mogu se

nazvati proizvodna dobra.

Potronja kojom se obezbjeuju razna dobra za zadovoljavanje ovjekovih potreba naziva se lina

potronja.

Dobra koja se koriste za podmirivanje potreba ovjeka kao pojedinca pojavljuju se u tri oblika:

Dobra koja se koriste za podmirivanje potreba ovjeka kao pojedinca (hrana, odjea, obua, piei sl.).

Dobra koja se koriste za zajedniko podmirivanje potreba, kao to su stanovanje, zajedniko

koritenje kuanskih aparata, elektrine energije i sl.

Trei oblik dobara line potronje predstavljaju dobra koja koriste vee grupe ljudi ili itava

drutvena zajednica. Ovdje se radi o zadovoljavanju potreba neophodnim za zdravstvo, kolstvo,

policiju, vojsku, upravu, kulturu, sport i sl.

Proces proizvodnje treba biti tako organiziran da njegovi utroci budu namjenski odreeni i u onoj

razmjeri koja osigurava stvaranje takvih upotrebnih vrijednosti ije je koritenje zadato.


8/32

8

OBIM DRUTVENE PROIZVODNJE I FAKTORI KOJI UTIU NA NJEGOVUVELIINU

Ukupna koliina materijalnih dobara koja se moe proizvesti u jednoj drutvenoj zajednici, odnosno

obim drutvene proizvodnje ovisi od velikog broja faktora. Ti faktori su: prirodni uslovi, subjektivni

faktor, proizvodne i potroake jedinice, razvijenost sredstava za proizvodnju, duina radnog vremena,

produktivnost rada i intenzivnost rada.

Prirodni usloviSvi prirodni uvjeti koji mogu utjecati na obim proizvodnje nazivaju se prirodno bogatstvo, odnosno

resursi i ono predstavlja temeljnu pretpostavku za bilo kakav proces proizvodnje.

U te prirodne uvjete spadaju obim i kvalitet zemlje, raznovrsnost rudnog bogatstva, veliina rijeka i

njihovi slivovi, veliina i priroda mora, klimatski uvjeti, umsko bogatstvo i sl.

Ukoliko konkretna zemlja raspolae veim i raznovrsnijim prirodnim bogatstvom, u njoj postoje i veepotencijalne mogunosti za poveanje obima drutvene proizvodnje.

Subjektivni faktor (ekonomski aktivno stanovnitvo)Ekonomska struktura proizvodnog stanovnitva, tj. srazmjera u broju ljudi koji se mogu angaovati u

pojedinim oblastima materijalne proizvodnje, veoma je bitan faktor od koga zavisi obim drutvene

proizvodnje. Obim drutvene proizvodnje zavisi i od kvalificirane strukture proizvodnog stanovnitva,

odnosno stepena njegove kvalificiranosti, tj. strunosti u obavljanju odreenih poslova.

Na obim drutvene proizvodnje utie jo i zdravstveno stanje stanovnitva, spolna struktura, prosjeni

ivotni i radni vijek, odnos zaposlenih u proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima i sl.

Proizvodne i potrone jediniceUkupno stanovnitvo se u ekonomiji pojavljuje u obliku proizvodnih i potroakih jedinica. Potroake

jedinice su brojnije i univerzalnije, jer svo stanovnitvo ak i ono koje ne proizvodi, pojavljuje se u

funkciji potronje (izdravano stanovnitvo, stari ljudi, djeca i sl.).

Proizvodne jedinice su obino ekonomski i pravni subjekti koji proizvode neko ekonomsko dobro ili

proizvodnu uslugu. Vrsta, broj i struktura proizvodnih jedinica najvie zavisi od njihove horizontalne i

vertikalne ralanjenosti. Pod horizontalnom strukturom proizvodnih jedinica podrazumjevamo one koje

se meusobno razlikuju prema vrsti finalnog ekonomskog dobra koje proizvode. Dakle, ove su jedinicepredstavljene jedinstvenim finalnim dobrom. Kod vertikalne strukture proizvodni procesi su povezani i u

nizu samostalnih stupnjeva daju finalni proizvod. U svakoj od stupnjeva moemo imati samostalne

proizvodne jedinice.


9/32

9

Odnos izmeu zaposlenih u proizvodnim jedinicama i ukupnog broja onih koji troe materijalna dobra,

zavisit e obim drutvene proizvodnje. Kako se poveava broj proizvodnih jedinica, tako e se poveavati

obim ukupne drutvene proizvodnje.

Razvijenost sredstava za proizvodnju

Sredstva za rad kao sastavni dio sredstava za proizvodnju imaju velik utjecaj na poveanje ukupnogobima drutvene proizvodnje. Od izuzetnog je znaaja koliina sredstava za rad i njihova tehnoloka

razvijenost. to su sredstva za proizvodnju razvijena, proizvodne mogunosti konkretne zemlje su vee i

obratno.

Duina radnog vremenaVrijeme dok je radna snaga spojena sa sredstvima za proizvodnju naziva se duina radnog vremena. Ovo

vrijeme je ogranieno jer ovjekove fizike i umne sposobnosti su ograniene. ovjek, da bi mogao troiti

svoju energiju u proizvodnju, mora sistematski i redovno da se odmara, odnosno da obnavlja svoju

energiju. Najpoznatiji je model tri osmice tj. ovjek mora da se odmara i zadovoljava svoje potrebe osam

sati, da osam sati spava i da osam sati radi.

Povijesno gledajuiradni dan je smanjen sa 16 na 8 sati, uz jo dva dana odmora u toku tjedna i plus

dani obaveznog godinjeg odmora za sve zaposlene. Ovo nije smanjilo obim drutvene proizvodnje,

zahvaljujui uvoenjem novih tehnolokih dostignua, veoj produktivnosti rada, obrazovanju i sl.

Produktivnost radaStvaralaka mo rada da u datoj jedinici radnog vremena proizvede veu ili manju koliinu materijalnih

dobara odreene vrste, naziva se produktivnost rada.

Na rast produktivnosti utjee nekoliko faktora, kao to su: znanje i radno iskustvo zaposlenih, razvijenost

sredstava za proizvodnju, nauna otkria i njihova primjena, organizacija rada i ostali drugi faktori.

Znanje i radno iskustvoje najvaniji faktor produktivnosti rada. Znanje se stie procesom kolovanja i

uenja, a radno iskustvo uenjem i usavravanjem na radnom mjestu.

Radnik s veim znanjem i iskustvom bit e u stanju da za isto radno vrijeme napravi, odnosno proizvede

vie materijalnih dobara, normalno uz poveanu produktivnost rada.

Razvijenost sredstava za proizvodnju, a posebno razvijenost sredstava za rad, je veoma vaan faktor

produktivnosti rada. Ovdje se radi o tome da je sa razvijenim, savrenijim i tehnoloko novijim

sredstvima za proizvodnju mogue proizvesti vie materijalnih dobara.

Da bi se stvorila sredstva za proizvodnju potrebno je visoko znanje, odnosno iskustvo njihovih

proizvoaa. Savrenija sredstva za proizvodnju po svojoj izradi su veoma komplikovana i sloena, i

izrada takvih sredstava nije mogue bez visokih i usko specijaliziranih znanja.


10/32

10

Nauna otkria i njihova primjena, takoer, je jedan od faktora koji utie na porast produktivnosti rada.

Nauna otkria, odnosno nauna spoznaja je bitna za upoznavanje s novim tehnikama i tehnologijama,

ali ona uvijek nisu u mogunosti da se primjene u praksi. U nekim sluajevima problem primjene moe

biti da ne postoji dovoljno ljudi koji su sposobni da masovnije ostvare ta znanja, a drugim moe biti

problem infrastrukture i tome slino.

Organizacija rada, isto utjee na porast i pad produktivnosti rada. Ovdje je rije o takvim sposobnostima

ovjeka koji je u mogunosti da sa istim inputima, uz dobru organizaciju rada, obezbjedi vee outpute.

Iako su organizacijske sposobnosti prirodni talent, ovom se faktoru danas posveuje posebna panja

kolovanjem i uenjem, jer je dokazano da se organizacijska sposobnost time moe uveati i do 70%.

Intenzivnost radaIntenzivnost rada je isto tako vaan faktor koji ima uticaja na obim drutvene proizvodnje. Ona se

iskazuje kroz troenje ovjekove energije u procesu proizvodnje. Intenzivnost rada oznaava troenje

ovjekove radne snage u jedinici vremena. Da bi se proizvela vea koliina materijalnih dobara, ljudi semaksimalno napreu, tj. troe veu koliinu svoje radne energije. Kad radnik u toku radnog vremena

bre radi, bre izvodi radne pokrete, vie se nepree, odnosno ako bre troi svoju energiju za vrijeme

radnog procesa, onda kaemo da je njegov rad intenzivniji.

Na intenzivnost rada isto mogu uticati suvremenija tehnologija i organiziranost proizvodnog procesa.

Ukoliko neke maine zahtjevaju bru obradu, odnosno rad, tada e ovjek biti primoran da bre radi.

Primjer ovakvih maina su pokretne trake. Isto tako ako je organiziranou zadano da radnik mora

obaviti svoj dio posla u odreeno vrijeme, on e bre tj. intenzivnije raditi.

STRUKTURA DRUTVENE PROIZVODNJE

Drutvena proizvodnja i ukupni drutveni fond radaDrutvena proizvodnja predstavlja ukupnu proizvodnju svih materijalnih dobara i datih usluga u jednoj

zajednici, odnosno dravi.

Ukupni fond drutvenog rada jedne zajednice sastoji se od tekueg ili ivog rada i minulog ili prolog

rada.

Komponenta minulog rada nam kazuje kako u stvaranju materijalnih dobara uestvuje odreena koliina

sredstava za proizvodnju. U procesu proizvodnje, radi stvaranja odreene koliine materijalnih dobara,

potrebne su maine, zgrade, razni alati, sirovine, energija i sl. Za proizvodnju svih ovih inilaca

proizvodnje bila je potrebna odreena koliina rada, a taj rad je utroen u nekom ranijem, odnosno

minulom periodu. Rad kojim su napravljene sve te maine, objekti, alati, sirovine i sl. nazivamo prolim ili

minulim radom.


11/32

11

Spajanjem sredstava za proizvodnju i radne snage predstavlja novu koliinu utroenog rada. Ta nova

koliina rada u tekuoj proizvodnji nazivamo ivim ili tekuim radom. ivim se zove, jer je to troenje

rada ivog ovjeka u proizvodnji, a tekui jer se troi u tekuem procesu drutvene proizvodnje.

Drutvena podjela rada

Postoje dva organizacijska oblika kojima se ostvaruje raspored drutvenog fonda rada na raznedjelatnosti. Razlikuju se po tome to u jednom ne postoji, a u drugom postoji drutvena podjela rada.

Prvi oblik je takav oblik organizacije drutvenog fonda rada u kome jedni te isti ljudi naizmjenino

obavljaju razliite poslove u materijalnoj proizvodnji. U ovom obliku nema drutvene podjele rada i

zadrao se i danas na seoskim gazdinstvima zatvorenog tipa.

U drugom obliku, pojedini ljudi su se poeli postepeno opredjeljivati samo za jednu vrstu djelatnosti,

odnosno na proizvodnju samo jedne odreene vrste proizvoda. Ovdje, znai, postoji drutvena podjela

rada.

Sa drutvenom podjelom rada proizvoai postaju samostalni i u izvjesnom smislu neovisni jedni od

drugih, iako ovise u smislu line potronje ili proizvodnje.

Zakon srazmjerne raspodjele drutvenog fonda rada

Nunost srazmjera u drutvenoj proizvodnjiDa bi se u jednoj ljudskoj zajednici proizvela odreena koliina razliitih vrsta materijalnih dobara, mora

se u proizvodnju uloiti odgovarajua koliina rada. Da bi se stvorile mogunosti za podmirenje razliitih

potreba, mora se obezbjedit srazmjerna raspodjela drutvenog fonda rada na razne djelatnosti. Ovim

uvijek imamo na umu nunost srazmjerne raspodjele tekueg i minulog rada na razne djelatnosti.

Potrebe, su glavna odrednica srazmjerne raspodjele drutvenog fonda rada na razne djelatnosti. Na

osnovu ukupnih raznovrsnih potreba jedne drutvene zajednice, vri se srazmjerna raspodjela

drutvenog fonda rada na razne djelatnosti i na osnovu tih potreba proizvode se raznovrsna materijalna

dobra za zadovoljavanje potreba svih lanova te drutvene zajednice.

Ukoliko srazmjerni raspored drutvenog fonda rada na razne djelatnosti ne bi, iz nekih razlog, bio

ostvaren, posljedice su velike po svakog lana drutvene zajednice. Tada bi dolo do nedostatka nekih

vrsta materijalnih dobara i ne bi se podmirile ljudske potrebe. Takoer, dolo bi i do prekomjerne

proizvodnje odreene druge vrste materijalnih dobara.

Dakle, srazmjerna raspodjela drutvenog fonda rada na razne djelatnosti neophodna je, iz razloga to su

ljudske potrebe raznovrsne i to je za njihovo zadovoljavanje neophodno stalno proizvoditi razliite

upotrebne vrijednosti.


12/32

12

Vrste srazmjera u drutvenoj proizvodnjiZa normalno fukcioniranje drutvenog procesa proizvodnje kao cjeline, moemo govoriti o dvije vrste

srazmjera drutvenog fonda rada, i to:

srazmjere u raspodjeli drutvenog fonda rada za proizvodnju proizvodnih dobara i proizvodnju

potronih dobara,

srazmjere u raspodjeli drutvenog fonda rada u proizvodnji konkretnih koliina i vrsta dobara u

okviru proizvodnih i potronih dobara.

Pri rasporeivanju ukupnog fonda drutvenog rada, prva i glavna odrednica su potrebe za proizvodnim

dobrima, jer bez ovih dobara proizvodnje ne bi ni bilo. Zato se iz ukupnog drutvenog fonda rada prvo

treba izdvojiti onaj rad koji e obezbjediti proizvodnju proizvodnih dobara.

Drugu vrstu srazmjere ine materijalna dobra koja je bitno obezbjediti u okviru proizvodnih i potronih

dobara. Ovdje se, dakle, radi o strukturi dobara koja uestvuju u zadovoljavanju potreba proizvodne

potronje i strukturi dobara namjenjenih svakodnevnoj potronji ljudi, odnosno svakodnevnom

zadovoljavanju potreba ljudi u konkretnojo zajednici.

Promjene uspostavljenih srazmjeraSrazmjere u raspodjeli ukupnog fonda drutvenog rada na razne djelatnosti su odreene obimom i

strukturom ljudskih potreba za materijalnim dobrima te samim uvjetima proizvodnje tih dobara.

Kako su oba navedena faktora (obim i struktura zadovoljavanja potreba i uvjeti pod kojim se proizvode

materijalna dobra) promjenjive prirode, nephodno je da e se pod tim uticajima njihovih promjena

stalno mjenjati i srazmjere u rasporedu drutvenog fonda rada na razne djelatnosti.

Struktura ljudskih potreba za raznim materijalnim dobrima mijenja se i stalno proiruje pod uticajemmnogih faktora. Ove promjene, pod utjecajem navedenih faktora, u strukturi i obimu ljudskih potreba

direktno utiu i na promjene srazmjerne raspodjele drutvenog fonda rada.

Promjene u uvjetima privreivanja mnogo bre i neposrednije utiu na promjene srazmjerne raspodjele

ukupnog fonda drutvenog rada. To je zbog oga to uvjeti privreivanja obuhvataju sve one faktore od

kojih neposredno ovisi obim proizvodnje (prirodni uvjeti, intenzivnost rada, razvijenost sredstava za

proizvodnju, produktivnost rada i sl.). Promjenom ovih faktora dolazi i do promjena u odgovarajuoj

koliini minulog rada u proizvodnji materijalnih dobara, te na osnovu tih promjena neminovno mora doi

i do promjena srazmjera u rasporedu ukupnog fonda drutvenog rada.

Nain alociranja drutvenog fonda radaPostoje dva pristupa alociranja drutvenog fonda rada:

svijesni ili planski pristup

stihijski ili trini pristup


13/32

13

Svjesni ili planski pristup je onaj pristup gdje se svijesnom akcijom ljudi, prije poetka proizvodnje,

upostavljaju odgovarajue srazmjere u rasporedu ukupnog fonda drutvenog rada na razne djelatnosti.

Ovaj nain rasporeivanja drutvenog fonda rada, uglavnom je bio prisutan za male ljudske zajednice.

Ako uzmemo za primjer jednu porodicu, glava porodice odreuje ta ko treba raditi i koliko e vremena

svaki od lanova porodice provesti na obavljanju konkretnih poslova.

Planski ili svijesni metod raspodjele ukupnog drutvenog fonda rada bio je poznat i u zemljama

realsocijalizma, al se pokazao veoma neefikasnim. Problem se pojavio onda kada potroai odreenih

proizvoda za zadovoljavanje svojih potreba nisu imali u dovoljnim koliinama, na jednoj strani, i kad se

odreenih proizvoda pojavila na tritu u mnogo veim koliinama nego to su bile potrebe

stanovnitva.

Stihijski ili trini pristup srazmjerne raspodjele ukupnog drutvenog fonda rada prisutan je u svim

trino orijentisanim privredama. Trite putem cijena reagira tako da, kad odreenih proizvoda ima

previe, odnosno premalo, neminovno dolazi do pada, odnosno rasta njihovih cijena.

Dakle, stihijski ili trini pristup, mimo volje, elje i htijenja ovjeka vri putem trita raspodjelu

drutvenog fodna rada na pojedine djelatnosti. Ovdje dolazi do izraaja zakona vrijednosti, koji putem

ponude i tranje vri svoju ulogu.

Sam proces funkcioniranja zakona vrijednosti putem trita odvija se na sljedei nain:

Rast cijena ukazuje da su traene koliine roba vee od ponuenih, to znai da je potrebno

izvriti promjenu dotadanje raspodjele drutvenog fonda rada u proizvodnji jedne robe. Ove

promjene idu smjeru da se povea koliina rada u proizvodnji te robe.

Kada dolazi do pada cijena, ponuda je vea od tranje i takvom proizvodnjom stvaraju se velike

zalihe. To e uticati na izlazak odreenog broja proizvoaa iz te grane ili do smanjenja

postojeih kapaciteta. Zakon vrijednosti putem trita vri novu raspodjelu ukupnog drutvenog

fonda rada na nain da se novom raspodjelom smanjuje drutveno potrebna koliina rada za

proizvodnju konkretnih proizvoda.

DRUTVENI PROIZVOD I NJEGOVISASTAVNI DIJELOVI

Drutveni proizvod predstavlja ukupnu koliinu materijalnih dobara i datih usluga koje se proizvode u

jednoj zemlji u odreenom vremenskom periodu. Dva su naina koji se koriste za iskazivanje veliine

drutvenog proizvoda, a to su: naturalni i vrijednosni.


14/32

14

Naturalna struktura drutvenog proizvodaNaturalna struktura drutvenog proizvoda nam kazuje od ega se sastoji proizvodnja jedne zemlje tj.

koje su vrste roba i usluga proizvedene u jednoj zemlji.

Naturalna struktura drutvenog proizvoda govori nam o kojoj se vrsti i koliini robe radi koja se proizvodi

u jednoj zemlji te o stepenu razuenosti proizvodnje u okviru svake grane. Po naturalnoj strukturidrutvenog proizvoda moe se prepoznati kakva je orijentacija privrede pojedinih zemalja te da li je

zemlja preteno industrijska, agrarna, turistika itd.

Koliinski omjer proizvodnih i potronih dobara predstavlja jedan od najvanijih elemenata naturalne

strukture drutvenog proizvoda.

Vrijednosna struktura drutvenog proizvodaZa utvrivanje ukupne veliine drutvenog proizvoda slui vrijednosna struktura, tj. da se ukupni

drutveni proizvod iskae u vrijednosnim pokazateljima. To iskazivanje se moe izvriti na dva naina:

pomou utroenih radnih sati u proizvodnji i da se vrijednost svakog proizvedenog materijalnog dobraiskae u novcu.

Kada je rije o utroenim radnim satima u proizvodnji drutvenog proizvoda, treba imati na umu da

jedan dio tog ukupnog rada predstavlja minuli rad. Taj dio rada predstavlja prenesenu vrijednost u

vrijednosti drutvenog proizvoda.Drugi dio rada predstavlja tekui rad, tj. onaj radi koji je omoguio da

se uz pomo sredstava za proizvodnju stvore materijalna dobra koja sainjavaju drutveni proizvod. Ovaj

dio rada u drutvenom proizvodu predstavlja novostvorenu vrijednost drutvenog proizvoda.

Za iskazivanje drutvenog proizvoda danas se koriste novani pokazatelji, tj. njegova vrijednost se

iskazuje u novcu, putem cijena, a cijena je novani izraz vrijednosti robe. Za iskazivanje drutvenogproizvodaputem novca koristi se novana jedinica svake zemlje, a ako je potrebno uzima se i svjetska,

odnosno europska valuta.

Funkcionalna struktura drutvenog proizvodaFunkcionalna struktura drutvenog proizvoda kazuje u koje se svrhe koriste proizvedena materijalna

dobra. U drutvenom proizvodu moraju postojati sredstva za rad i predmeti rada, koji ine materijalni

uvjet za novu reprodukciju. U pitanju su, dakle, proizvodna dobra koja su pretpostavka nove

reprodukcije i koja su sastavni dio drutvenog proizvoda.

Za neprekidno odvijanje procesa reprodukcije pored sredstava za proizvodnju, potrebna je i radna snaga.Ljudi u tom procesu proizvodnje troe svoju energiju koju je potrebno obnavljati poslije svakog procesa

za naredni proces. Kako se obnavljanje energije obavlja troenjem raznih vrsta potronih dobara, onda i

ona moraju biti dio drutvenog proizvoda. Dakle funkcionalnu strukturu drutvenog proizvoda ine oni

njegovi dijelovi koji su nephodni za osiguranje nesmetanog toka drutvene reprodukcije i potrona dobra

i oni moraju biti funkcionalno usklaena.


15/32

15

Bruto i neto drutveni proizvodUkupna vrijednost drutvenog proizvoda se iskazuje kroz minuli i tekui rad. Kada se u razmatranju

vrijednosti proizvoda imaju u vido oba ova dijela, tada se njegova ukupna vrijednost naziva drutveni

bruto proizvod.

Meutim ako od drutvenog bruto proizvoda oduzmemo dio koji predstavlja prenijetu vrijednostsredstava za proizvodnju, tj. vrijednost sredstava za proizvodnju koja su utroena pri njegovom

stvaranju, dobije se drutveni neto proizvod. Drutveni neto proizvod predstavlja novostvorenu

vrijednost drutvenog proizvoda, ija je veliina odreena koliinom novododatog rada.

POTREBAN PROIZVOD I VIAK PROIZVODA

Kategorije stanovnitva koje su ukljuene u proces proizvodnje moraju stvarati materijalna dobra vea

od onih koja su njima potrebna za zadovoljavanje svojih potreba. Oni, dakle moraju da stvaraju

materijalna dobra i za one kategorije stanovnitva koji rade izvan procesa proizvodnje (ljekare,

profesore, policiju, vojsku i sl.) kao i za one kategorije koje su nesposobne za rad (djeca, invalidi,bolesnici i sl.). Dakle, sve to se stvori u okviru drutvenog proizvoda mora se posmatrati kroz dvije

ekonomske odrednice, a te odrednice su: potreban proizvod i viak proizvoda.

Potreban proizvod, potreban rad i potrebno radno vrijemePotreban proizvod se moe definirati kao koliina dobara koja je neophodna za zadovoljavanje potreba

neposrednih proizvoaa, odnosno svih onih koji su direktno ukljueni u proizvodni proces.

Koliina rada koja je utroena za proizvodnju potrebnog proizvoda nazivamo potrebnim radom.

Potreban rad predstavlja onu masu rada koja se mora utroiti za proizvodnju one koliine materijalnih

dobara koja je nephodna za linu potronju neposrednih proizvoaa.

Potrebno radno vrijeme predstavlja onu duinu radnog vremena koja je potrebna da neposredni

proizvoai proizvedu onu koliinu materijalnih dobara koja im je potrebna za podmirenje svojih linih

potreba. Potrebno radno vrijeme ovisi od nivoa znanja neposrednih proizvoaa, produktivnosti rada,

intenzivnosti rada, prirodnih uvjeta i sl.

Viak proizvoda i njegova namjenaViak proizvoda predstavlja onu koliinu materijalnih dobara koju neposredni proizvoai proizvedu

preko koliine potrebnog proizvoda, tj. preko koliine koja im je potrebna za podmirenje njihovih linih

potreba.

Viak proizvoda po naturalnoj strukturi sastoji se od odreene koliine potronih dobara, s jedne, i

odreene koliine proizvodnih dobara, s druge strane.


16/32

16

Onaj dio vika proizvoda koji ine potrona dobra najmjenjen je podmirenju linih potreba onih lanova

drutva koji ne rade u neposrednoj proizvodnji. Ovaj dio vila proizvoda koristi se za zadovoljavanje

linih potreba onih kategorija stanovnitva koji rade u institucijama drutvene nadogradnje.

Drugi dio vika proizvoda sainjavaju proizvodna dobra i najmjenjen je proizvodnoj potronji, te se on

zato i moe koristiti za dalje proirivanje proizvodnje. Ovaj dio vika proizvoda predstavlja materijalnupretpostavku proirene reprodukcije u budunosti jer proizvodna dobra mogu funkcionirati kao dodatna

sredstva za proizvodnju.

Viak proizvoda je promjenjiva kategorija jer se mijenja sa razvojem drutva. to je drutvo razvijenije,

potrebe za vikom proizvoda su vee,a ako je drutvo nerazvijeno, potrebe su manje.

Potreban proizvod i viak proizvoda u drutvenom proizvoduDrutveni proizvod se sastoji od potrebnog proizvoda i vika proizvoda. Strukturu drutvenog proizvoda

moemo promatrati kao bruto i neto veliinu.

Kako je nacionalni dohodak (neto vrijednost) vrijednost koja se smije potroiti, odmah se moe zakljuiti

kako ta vrijednost u potpunosti korespondira s kategorijom potreban proizvod i viak proizvoda

posmatranih zajedno.

Potreban proizvod i viak proizvoda mogu se troiti bez posljedica na tok drutvene reprodukcije. I

nacionalni dohodak se, takoer, moe troiti bez istih posljedica. Meutim, ako se iz drutvenog

proizvoda uzima vie od potrebnog proizvoda i vika proizvoda, tada e doi do naruavanja osnova

reproduktivne supstance. Ovdje je, dakle, rije o potronji koja vodi umanjivanju materijalnog bogatstva

jednog drutva, a to vodi smanjenju njegove reprodukcijske sposobnosti, padu ivotnog standarda i vodi

drutvo u ope siromatvo i bijedu.

DRUTVENA REPRODUKCIJA I NJENE OSNOVNE ZAKONITOSTI

Pojam i osnovne zakonitosti reprodukcijeDrutvena reprodukcija je iri pojam od onoga to se smatra neprekidnim obnavljanjem procesa

proizvodnje. Ovdje se radi o jednom procesu koji prolazi kroz vei broj meusobno povezanih i

uslovljenih faza. Proizvodnja ini prvu fazu drutvene reprodukcije u kojoj se stvaraju materijalna dobra.

Drugu fazu drutvene reprodukcije ini raspodjela u proizvodnji stvorenih materijalnih dobara. Nakon

izvrene raspodjele, u proizvodnji stvorenih materijalnih dobara, slijedi faza razmjene. Razmjenom se

pribavljaju i druga dobra koja su neophodna za zadovoljavanje razliitih potreba ljudi. Nakon razmjene,

moe zapoeti troenje. Ova faza reprodukcije naziva se potronja.

Da bi nova reprodukcija mogla otpoeti, neophodno je osigurati tri slijedea preduvjeta.


17/32

17

Prvo, je nephodno obezbjediti da se u odreenom vremenskom periodu proizvede po obimu i strukturi

zadovoljavajua koliina proizvodnih dobara, koja e u slijedeem periodu biti upotrebljena kao sredstva

za proizvodnju.

Drugo, neophodno je isto tako proizvesti i odreenu koliinu potronih dobara. Gledajui sa stanovita

neposrednih proizvoaa, onda moemo rei da ova koliina potronih dobara mora po obimu i strukturibiti takva da moe zadovoljiti potrebe samih proizvoaa. Ukoliko, imamo u vidu cjelokupno

stanovnitvo i reprodukciju na dui rok, onda se u jednom periodu mora proizvesti ona koliina

potrebnih potronih dobara koja e zadovoljiti potrebe line potronje radnika, njihovih lanova

porodice, kao i ostalih kategorija stanovnitva koji rade u institucijama nadgradnje te lica nesposobnih za

rad.

Tree, neophodno je obezbjediti odreene srazmjere u drutvenoj proizvodnji, a posebno srazmjere u

proizvodnji potronih dobara i proizvodnji proizvodnih dobara.

Vrste reprodukcije i njihove karakteristikePostoje tri vrste reprodukcije:

umanjena ili padajua,

prosta ili jednostavna i

proirena ili uveana reprodukcija.

Prosta ili jednostavna drutvena reprodukcija je takva reprodukcija pri kojoj obim ukupne proizvodnje

konkretne zajednice se ne mijenja iz godine u godinu. U ovoj reprodukciji se ukupan obim proizvodnje

ne mijenja. Kada se radi o prostoj ili jednostavnoj drutvenoj reprodukciji, to je pokazatelj da jedna

drava nema dovoljno vilka proizvoda za izdvajanje za proierenje svoje materijalne osnove, to takvu

dravu vodi u sriomatvo. Zbog toga prosta reprodukcija nije normalno stanje u dravi ve je samopokazatelj sterilnosti drutva.

Umanjena ili opadajua reprodukcija je takvo stanje u kojem je obim proizvodnje manji od prethodnog ili

se iz godine u godinu smanjuje.U ovakvoj situaciji, tj. u optoj netaici proizvodnih i potronih dobara,

reproduciranje proizvodnje postaje sve upitnije. Umanjena reprodukcija moe biti posljedica raznih

problema u kojima se jedna drava nalazi (poplave, sua, zemljotresi, ratna razaranja i sl.).

Proirena drutvena reprodukcija je odvijanje procesa proizvodnje na uveanim osnovama. Za proirenu

reprodukciju , gdje se obim drutvenog proizvoda stalno poveava, moemo rei da predstavlja prirodno

stanje razvoja jedne zajednice, odnosno drutva.

Da bi se proirena reprodukcija mogla ostvariti kao proces koji se nastavlja, onda, nacionalni dohodak se

ne moe sav iskoristit za linu potronju, ve se jedan njegov dio uvijek mora upotrebljavati za proirenje

proizvodnje.


18/32

18

PROIZVODNJA

Proizvodnja je prva i jedna od faza drutvene reprodukcije. Kada ne bi bilo proizvodnje, ne bi bilo ni

ostalih faza.

Naturalna proizvodnja je takav oblik proizvodnje u kome postoji direktna veza izmeu proizvodnje i

potronje, u okviru koje sami neposredni proizvoai postaju istovremeno i potroai.

Ovakav vid proizvodnje karakteristian je za prvobitnu zajednicu, a prevladavao je u robovlasnikom i

feudalom drutvu.

Nastanak robne proizvodnje vezan je za pojavu drutvene podjele rada i razvoj institucije privatne

svojine na sredstvima za proizvodnju i potronim dobrima.

Razvitak drutvene podjele rada je preduvjet za nastanak robne proizvodnje, takoer, i pretpostavka zanjeno irenje. Razvoj proizvodnje isto je odreen i razvojem proizvodnih snaga, veliinom vika

proizvoda koji moe biti predmetom razmjene.

Obiljeje robne proizvodnje jeste i njena vezanost za neki oblik ekonomskog i privatnog vlasnitva.

Pojavljivanje samostalnih robnih proizvoaa, koji moraju imati pravnu i ekonomsku slobodu da bi mogli

razmjenjivati svoje proizvode.

Slijedea, najbitnija karakteristika robne proizvodnje jeste to ova proizvodnja proizvodi za drugoga,

odnosno za trite. Razmjena dobara uz upotrebu novca je temelj suvremenog privreivanja.

ZAKON VRIJEDNOSTI

Osnovna svojstva robeDa bi se neke dobro smatralo robom mora imati upotrebnu vrijednost, prometnu vrijednost i vrijednost.

Svako materijalno dobrokoje se stvara u proizvodnom procesu, da bi se smatralo robom, mora imati

upotrebnu vrijednost. Dakle, sva dobra koja ne mogu zadovoljiti bilo kakvu potrebu ovjeka, tj. ako nije

korisna stvar za njega, ne mogu se smatrati robom.

Da bi neko dobro bilo roba ono se mora proizvodit za drugoga, odnosno trite, a ne za sebe. Dobro se

mora odnijeti na trite i prodati, i na taj nain e ono potvrditi svoju prometnu vrijednost.

Trea osobina materijalnog dobra, do bi ono postalo roba jeste njegova vrijednost.Bez obzira ako dobro

ima upotrebnu i prometnu vrijednost, ono jo nije roba. Da bi ono postalo roba mora pored upotrebne i

prometne vrijednosti imati vrijednost, odnosno da je nastalo ljudskim radom.


19/32

19

Prema tome, da bi neko dobro bilo roba ono treba da bude proizvod ljudskog rada, da ima upotrebnu

vrijednost (da je korisno za druge) te da se proizvodi za druge (za trite), tj. da ima prometnu vrijednost.

Upotrebna i prometna vrijednostUpotrebna vrijednost svakog materijalnog dobra moe se utvrditi na razne naine. Kao npr. opipom,

okusom, pogledom, praktinom probom i sl. Upotrebnu vrijednost prehrambenih proizvoda utvrujemookusom ili mirisom, odjeu i obuu isprobavanjem i pogledom i sl. Dakle, svako je manje ili vie sposoban

da na osnovu svoje subjektivne procjene ocijeni upotrebnu vrijednost nekog materijalnog dobra.

Prometnu vrijednost bi mogli definirati kao pokazatelj da li odreeno materijalno dobro, odnosno

proizvod ima svog kupca na tritu, da li je on prodat. Samom prodajom se potvruje da je proizvod

pravljen za druge, a kupovinom se istovremenom potvruje njegova upotrebna vrijednost, odnosno

korisnost.

Vrijednost robeVrijednost robe pokazuje sadrinu robe, tj. ono to je nevidljivo. Radi se o onoj sadrini robe kroz koju

uoavamo kako je neki proizvod vrijedniji od drugog. Nastajanje vrijednosti je neto na emu poiva

cjelokupni ekonomski sistem svake drutvene zajednice.

Vrijednost je, dakle, ljudski rad koji je uloen u stvaranje proizvoda tj. koliina tog rada. Ukoliko je

koliina ljudskog rada uloenog u stvaranju nekog dobra vea, vea je i vrijednost tog dobra, odnosno to

je dobro vrijednije i obratno.

Apstraktan i konkretan radRezultat razliitih konkretnih radova jeste i nastajanje razliitih vrsta upotrebnih vrijednosti. Takve

razliite vrste ljudskih radova neophodan su uvjet opstanka ljudskog drutva. Ovakav ljudski rad, tj. rad

odreene vrste naziva se konkretnim radom i on je stvaralac upotrebne vrijednosti same robe. Ovim

radom stvaraju se konkretni proizvodi kao to su odjevni predmeti, obua, kuanski aparati, kao i drugi

proizvodi potrebni za zadovoljavanje potreba ovjeka.

Svim konkretnim radovima zajedniko je to to oni predstavljaju odreeno troenje ovjekove energije,

bez obzira to to troenje u svakom konkretnomsluaju ima drugaiji oblik.

Apstraktni rad zajedniki je imenitelj svim materijalnim dobrima koja se proizvode da bi se razmjenili na

tritu. Dakle, ovaj apstraktni rad, odnosno koliina tog rada koja je neophodna za proizvodnju bilo koje

robe, odreuje veliinu njihove vrijednosti. Apstraktni rad predstavlja unutranju sadrinu vrijednosti

robe.

Prost i sloen radKada govorimo o satima rada kojima se mjeri koliina rada utroenog za proizvodnju neke robe,

potrebno je naglasiti da se pri tome imaju u vidu sati jednostavnog ili prostog rada i sati sloenog rada.


20/32

20

Rad koji moe obavljati svaki radnik angaovan u proizvodnom procesu, bez posebne obuke, znanja i bez

posebnih kvalfikacija naziva se jednostavan ili prost rad. Rad vee sloenosti, tj.rad kvalificiranog radnika

pojavljuje se kao pomnoen prost rad, te se ovaj rad naziva sloenim radom. U kojem e odnosu sloeni

rad predstavljati umnoak prostih radova, zavisi od konkretnih razlika koje postoje u stepenu sloenosti

razliitih radova u odnosu na prost rad.

Preneseni i tekui radMinuli ili preneseni rad predstavlja onu koliinu koju je trebalo utroiti da bi se proizvela ona vrsta

materijalnog dobra bez kojih se ne bi mogla zapoeti proizvodnja. Ovdje je rije o onom radu koji je

uloen u stvaranje sredstava za proizvodnju. Koliina rada koji se utroi u proizvodnju sredstava za

proizvodnju je jedna od relevantnih odrednica vrijednosti roba koje se stvaraju tim sredstvima.

Druga odrednica u stvaranju vrijednosti kad su u pitanju sredstva za proizvodnju, jeste koliina tih

sredstava za proizvodnju, odnosno broja maina, alata, poslovnih objekata i sl.).

Prema tome minuli rad utie na vrijednost robe na dva naina: kroz koliinu rada koji je utroen u procesu stvaranja sredstava za proizvodnju i

kroz koliinu sredstava za proizvodnju koja se za tu proizvodnju koriste.

Tekui ili ivi rad je rad koji se troi u tekuem procesu proizvodnje i koji je neposredno ukljuen u

stvaranje vrijednosti materijalnih dobara. ivi jer ga troi sam ovjek, a tekui jer se troi u tekuem

procesu proizvodnje.

Ovaj rad je najznaajniji faktor vrijednosti materijalnih dobara, odnosno roba.

Veliina vrijednosti robeAko pretpostavimo da je koliina minulog rada konstantna veliina, tada koliina ivog rada uloena u

stvaranju nekog materijalnog dobra postaje osnovna odrednica u stvaranju vrijednosti. Kod vie

proizvoaa iste vrste proizvoda, javljat e se razliito vrijeme pri izradi jednog te istog proizvoda. S vie

uloenog rada vrijednost robe e rasti i obratno. Zbog toga e svaki proizvoa, bio on pojedinac ili

grupa ljudi, ostvarivati razliito vrijeme u proizvodnji istog proizvoda.

Drutveno potrebno radno vrijemeDrutveno potrebno radno vrijeme je ono vrijeme koje je potrebno da se uz prosjene uvjete

privreivanja i uz prosjean stepen produktivnosti i intenzivnosti rada proizvede neka odreena vrsta

robe.

Uzmimo za primjer tri obuara koja proizvode cipele i da:

prvi obuar za proizovdnju jednog para cipela utroi 5 sati,

drugi 6 sati i

trei 7 sat.


21/32

21

Kada cipele dou na trite, sigurno je da nee biti kupaca cipela treeg proizvoaa za iju proizvodnju

je utroeno najvie vremena tj. 7 sati. Svi potroai koji su zainteresirani za kupovinu cipela, nastojat e

kupiti cipele za iju je proizvodnju utroeno 5 sati i kad tih cipela nestane, kupovat e one za iju

proizvodnju je bilo potrebno 6 sati, pa onda 7 itd.

Da se ne bi stvorio kaos na tritu kod potroaa, drutvo ovo rjeava pomou drutvenog potrebnogradnog vremena, tj. drutvo e odrediti potrebno vrijeme za proizvodnju para cipela.

U naem sluaju drutveno potrebno radno vrijeme bi bilo 6 sati. Potroai e biti zadovoljni jer su do

cipela doli nabavljajui ih uz prosjenu vrijednost. Na ovaj nain drutvo nije priznalo individualno

vrijeme svakog proizvoaa ve drutveno potrebno radno vrijeme.

Struktura vrijednosti robe obuhvata dva elementa: preneenu vrijednost i novostvorenu vrijednost.

Svi samostalni proizvoai cipela, iz naeg primjera, ne raspololau istim sredstvima za rad, a ta sredstva

mogu imati i razliite vrijednosti. Isto tako svaki od proizvoaa moe koristiti razliite sirovine za izradu

cipela, mogu imati razliito znanje, iskusto, radne navike itd. Sve ovo ima za posljedicu da e kod svih

proizvoaa cipela koliina prenijetog rada biti razliita. Drutvo e ovu koliinu rada priznati, ne po

osnovu individualnih, ve po osnovu prosjenih uvjeta privreivanja koji su neophodni za proizvodnju

cipela.

Drugi element u strukturi vrijednosti robe ini novostvorena vrijednost, a ona je odreena koliinom

tekueg novododatog apstraktnog rada. Ova koliina rada bit e razliita kod proizvoaa cipela. Te

razliite koliine individualnog novododatog apstraktnog rada drutvo nee priznati. Drutvo e priznati

onu koliinurada koja je nephodna da se uz prosjenu produktivnost i intenzivnost rada proizvede data

vrsta robe, odnosno cipela.

Uticaj produktivnosti na vrijednost robePoveanje produktivnosti dovodi do poveanja ukupno proizvedene robne mase uz isti troak rada.

Znai, da se uz poveanje produktivnosti poveava vrijednost ukupno proizvedene robne mase, ali se

smanjuje vrijednost pojedinane robe, jer se za proizvodnju jednog primjerka robe mora utroiti manja

koliina rada. Rast produktivnosti, uglavnom, vodi poveanju koliine proizvedenih jedinica, tj. rastu

proizvodnje. To dovodi do poveanja drutvenog bruto proizvoda, odnosno do poveanja do naradnog

bogatstva.

Smanjenje produktivnosti rada izaziva smanjenje koliine proizvedenih jedinica, odnosno smanjenjeproizvodnje. Ovo dovodi do poveanja vrijednosti pojedinane robe, a smanjenju drutvenog bruto

proizvoda, odnosno do smanjenja narodnog bogatstva.


22/32

22

Uticaj intenzivnosti na vrijednosti robePoveanje intenzivnosti rada ima za rezultat proporcionalno poveanje ukupne mase proizvedenih

jedinica, ali se vrijednost tih proizvedenih jedinica nee promjenit. Kod smanjenja intenzivnosti rada ima

za rezultat proporcionalno smanjenje ukupne mase proizvedenih jedinica, imat emo manju koliinu

proizvedenih jedinica, a vrijednost tih proizvedenih jedinica se nee promjenit. Zakljuak je jednostavan:

intezivniji rad, odnosno vee naprezanja, obezbjeuje samo vei broj proizvedenih jednica, dok manjenaprezanje, tj. manje intenzivan rad i manje troenje energije zaposlenog, vodi manjoj koliini

proizvedenih dobara. U ovim sluajevima vrijednost proizvedenih roba nee biti promjenjena.

Meutim, ukoliko poveanje ili smanjenje intenzivnosti rada nije popraeno proporcionalnim porastom

ili smanjenjem ukupne mase proizvoda, tada promjene intenzivnosti mogu uticati na promjenu

vrijednosti pojedinane robe.

NAIN MJERENJA VRIJEDNOSTI ROBE

Nain mjerenja vrijednosti robe jeste funkcioniranje prometne vrijednosti. Ovdje je rije o jednomspecifinom nainu iskazivanja vrijednosti robe, odnosno koliine vremena koje se utroi u njenu

proizvodnju. Ovaj nain iskazivanja vrijednost robe u uvjetima robne proizvodnje jedino i prua

mogunost da se u svakodnevnoj razmjeni doe do saznanja o veliini vrijednosti robe

Prometna ili relativna vrijednostPrometna ili relativna vrijednost jeste srazmjerski odnos, koji pokazuje koliko se jednog dobra, odnosno

upotrebne vrijednosti mora osigurati da bi se dobilo neko drugo dobro, odnosno neka druga upotrebna

vrijednost. Iz ovog srazmjerskog odnosa se, dakle, vidi kako jedna roba slui za iskazivanje vrijednosti

drugoj robi. U ovom srazmjerskom odnosu dvije robe, roba koja se nudi nalazi se u relativnom odnosu

naspram svih drugih roba koje za nju elimo dobiti. Za ponuenu robu uvijek traimo odreenuekvivalentnu vrijednost, i zato se za ovu robu kae da se nalazi u ekvivalentnom obliku.

Osnovne karakteristike prometne vrijednostiPrvakarakteristika koja se namee iz odnosa dvaju roba jeste da u procesu razmjene jedna vrsta robe,

odnosno jedna upotrebna vrijednost, slui da izrazi vrijednost druge robe. Ovdje se jedna roba stalno

nalazi u relativnom obliku, a druga u obliku ekvivalenta.

Druga karakteristika prometne vrijednosti jeste to da odgovarajua koliina konkretnog rada slui da se

iskae sam apstraktan rad.

Trea karakteristika prometne vrijednosti ogleda se u injenici da rad samostalnih proizvoaa dobiva

karakter druvenog rada tek kroz proces razmjene odreenih roba. Ovdje se radi o procesu u kome se

rad samostalnih proizvoaa moe priznati, odnosno verificirati tek kad se nae kupac koji je spreman

prihvatit uvjete prodaje koje postavlja proizvoa konkretne robe


23/32

23

Veliina prometne vrijednostiKad je u pitanju odreivanje prometne vrijednosti neophodne su dvije robe, jer se prometna vrijednost

jedne robe utvruje pomou druge robe. Jedna roba se nalazi u relativnom obliku i njoj se odreuje

vrijednost, dok se druga roba nalazi u obliku ekivalenta, pomou koje se odreuje vrijednost prve robe.

Do promjeneprometne vrijednosti dolazi uvijek kad se mjenjaju uvjeti privreivanja u proizvodnji robekoja se nalazi u relativnom obliku, dakle robe kojoj mjerimo vrijednost. Promjenom uvjeta privreivanja

u proizvodnji neke robe, dolazi do smanjenja ili poveanja njene vrijednosti te je logino oekivati da e

se usporedno sa smanjenjem ili poveanjem vrijednosti robe smanjivati ili poveavati i prometna

vrijednost. Ovo e se desiti ukoliko se ne promjene uvjeti privreivanja, odnosno vrijednost robe koja se

nalazi u ulozi ekvivalenta.

Prometna vrijednost e se, takoer, mjenjati ukoliko doe do promjena uvjeta privreivanja u

proizvodnji roba koje se nalaze u obliku ekvivalenta, odnosno roba koje su u funkciji mjerenja

vrijednosti.

Kad dolazi do promjena uvjeta privreivanja kod obe navedene robe, tj. kod onih koje se nalaze u

relativnom obliku i kod onih koje se nalaze u obliku ekvivalenta, njihove promjene mogu biti potpuno

razliite. Te promjene mogu da idu u istom smjeru i proporcionalno kod obe robe, ali mogu biti i

neproporcionalne i da idu u suprotnom smjeru.

Ako dolazi do proporcionalnih promjena uvjeta privreivanja i kod roba koje se nalaze u relativnom i kod

roba koje se nalaze u obliku evivalenta, nee doi do promjene prometne vrijednosti, tj. prometna

vrijednost ostat e ista.

Prometna vrijednost i vrijednostProces iskazivanja vrijednosti robe putem institucije prometne vrijednosti ukazuje nam na nekoliko

specifinosti, a to su:

Prva specifinost nam kazuje kako u procesu razmjene jedna roba slui da iskae vrijednost drugoj robi.

Ovdje imamo sluaj da se jedna roba stalno nalazi u relativnom obliku, a druga roba se nalazi u obliku

evivalenta. Te dvije robe uvijek imaju razliitu upotrebnu vrijednost. Te razliite upotrebne vrijednosti su

i prva pretpostavka uspostavljanja meusobnih kontakta proizvoaa razliitih vrsta roba.

Druga specifinost vrijednosti koja se ispoljava u okviru prometne vrijednosti jeste u tome, daodgovarajua koliina nekog konkretnog rada, slui za iskazivanje samog apstraktnog rada.

Trea i najvanija specifinost iskazivanja vrijednosti neke robe putem prometne vrijednosti jeste u tome

to rad individualnih proizvoaa dobiva karakter drutvenog rada tek kroz sami proces razmjene. Ovdje

se radi o takvom procesu u kome radmoe priznati, odnosno verificirati tek onda kad se nae neko ko je

spreman prihvatiti sve uvjete prodaje proizvoaa konkretnog proizvoda.


24/32

24

OSNOVNE OSOBINE I FUNKCIJE NOVCA

Pojam i razvoj novca

Nastanak novcaEvolucija oblika razmjene vrijednosti, premakK. Marksu zapoinje kada se ona pojavljuje kao sporadina

pojava u najjednostavnijem obliku vrijednosti, u kome se jedna roba nalazi u odnosu samo prema jednoj

jedinoj robi druge vrste.

a robe A = b robe B

Ovakav oblik odnosa vrijednosti K. Marks je nazvao pojedinanim, sluajnim ili jednostavnim oblikom

vrijednosti. Prva roba tj. roba A izraava svoju vrijednost u nekoj drugoj robi, u ovom sluaju robi B, dok

druga roba, tj. roba B slui kao materijal za izraavanje vrijednosti prve robe.

Razvojem procesa razmjene, masovnijom pojavom vika proizvoda i irenjem trita nastaje novi oblikvrijednosti. Potpuniji ili razvijeniji relativni oblik vrijednosti, koji se moe izraziti jednadbom:

a robe A

= b robe B= c robe C= d robe D

itd.

Ovo je jednadba razvijenog oblika vrijednosti, u kojoj se roba A nalazi u relativnom obliku vrijednosti, a

sve druge robe (B, C, D, itd.) se nalazi u ekvivalentnom obliku vrijednosti.

Daljim razvojem razmjene, irenje trita i sve veom pojavom vika proizvoda, poinje se isticati samo

jedna jedina roba, recimo roba A, za koju svi drugi vlasnici drugih roba ele da razmjenjuju svoje robe.

Na ovaj nain obrazac potpunog ili razvijenog oblika vrijednosti pretvara u obrazac opteg oblika

vrijednosti.

b robe B =

a robe Ac robe C =d robe D =itd.

Roba A je u ekvivalentnom obliku vrijednosti, a sve druge robe (B, C, D, itd.) se nalaze u relativnomobliku. Prednost ovog oblika vrijednosti u odnosu na prethodne predstavlja to to razdvaja vrijednost

robe od njene upotrebne vrijednosti, poto roba u ulozi ekvivalenta moe samo imati ulogu mjere

vrijednosti, dok se ostale robe mogu samo nai u relativnom obliku.


25/32

25

Nakon to je zlato postalo novanom robom, opti oblik vrijednosti pretvorio se u novani oblik.

Kad se jedna jedina roba ustali na poziciji opteg ekvivalenta, kada osvoji monopol opteg evivalenta, u

naem sluaju roba A, ona ako postaje novana roba. Iz ve navedene jednadbe opteg oblika

vrijednosti razvija se obrazac novanog oblika vrijednosti koji se moe predstaviti jednadbom:

b robe B =

a novanerobe Ac robe C =d robe D =itd.

U novanom obliku vrijednosti, robe u relativnom obliku vrijednosti, javljaju se samo kao upotrebne

vrijednosti, a vrijednost se od njih otuila i poprimila lik robe u poziciji ekvivalenta novane robe.

Pojava novca predoava na jedan savren nain nemogunosti robe da svoju vrijednost izrazi samom

sobom, ve to moe preko neke druge robe, u ovom sluaju preko novca.

Razvoj novca , do sada, moe se posmatrati sa dva aspekta, koji su meusobno povezani: kao razvoj

vrsta novca i kao razvoj oblika novca.

Razvoj vrsta novca kretao se od stvarnog ili robnog do kreditnog novca. U poetku je kao sredstvo

razmjene uvijek sluila neka roba, neka konkretna roba koja je u procesu razvoja oblika razmjene

vrijednosti mogla da postane opti ekvivalent svih drugih roba.

U vremenskom periodu izmeu kupovine i plaanja, nastaje novi odnos izmeu kupca i prodavaa,

nastaje kreditni odnos, u kome se pojavljuje odnos ustupanja odrene vrijednosti na odreeno vrijeme.

Dakle, roba se i kupuje i prodaje na kredit, a sredstvo kupovanja nije neka roba, ve obino, obeanje upismenoj formi da e kupljena roba biti plaena. Ovakva obeanja ili plaanja, koja kolaju kao novca, a

koja izdaju kupci ili prodavai roba, ili njihove banke umjesto njih, predstavljaju kreditni novac.

Pojavom plemenitih metala kao novca, zanemarujui primitivne oblike stvarnog novca, dolazi do razvoja

raznih oblika suvremenog novca. Kao takav je pojava zlatnika ili srebrenjaka. Dijelom zbog fizikih

uzroka, a kasnije i zbog namjernih akcija kao to su lana kovanja i prekrivanja, nominalna vrijednost

takvog novca sve vie je odstupala od njegove stvarne vrijednosti.

Suvremeni kreditni novac se pojavljuje u dva osnovna oblika, i to: kao komercijalni i kao bankarski novac.

Najei oblik komercijalnog novca je mjenjica kao obeanje plaanja koje jedan privredni subjekt dajedrugome.Bankarski novac se javlja u formi kovanog novca, novanica i depozitnog novca.


26/32

26

Teorije o shvatanju novcaJedna od teorija shvatanja novca je Marksova teorija shvatanje novca. On je za novac izdao teoriju:

Novac je roba koja funkcionira kao mjera vrijednosti, pa zobg toga funkcionira tjelesno preko nekog

zastupnika kao prometno sredstvo, jeste novac.

Funkciju prometnog sredstva novac moe obavljati samo zato to je on roba koja ima vrijednost,odnosno to je robna vrijednost koja se osamostalila.

Novac svoje bitne funkcije, mjere vrijednosti prometnog sredstva, moe da obavlja bez svog realnog

prisustva, dok ostale funkcije ne moe obavljati preko nekog zastupnika, ve obavezno u svom fizikom

obliku.

U ostvarivanju funkcije novca kao platenog sredstva, novac mora da nastupi kao kupovna snaga.

Ukoliko se ne prizna ova injenica u praksi se ispoljava kriza novca, koja je nastala kao posljedica

neizmirenja stvorenih obaveza. Mogunost nastanka ovakvih kriza poveava se s razvojem kredita.

Predstavnci klasine teorije o shvatanju novca su A. Smith i D. Rikardo. Definirajui novac kao robu,

predstavnici klasine teorije o novcu poznalavali samo dvije njegove funkcije, i to: funkciju mjere

vrijednosti i funkciju prometnog sredstva.

Predstavnik postklasine teorije novca J.M. Keynes tvrdi da je novac stvar koja funkcionira kao sredstvo

plaanja i kao sredstvo dranja kupovne snage, stvar koja takvo svojstvo vue iz odnosa sa raunskim

novce i koju odreuje i mjenja drava. Keynes definirajui novac razlikuje novac i raunski novac.

Raunski novac po njemu je novac u kome se izraavaju dugovi, cijene i opa kupovna snaga, dok je

novac ono ime se kupuje, plaa i u emu se dre zalihe kupovne snage.

John Hicks smatra da je novac ono to vri funkcije obraunskog sredstva, platenog sredstva i zalihe

vrijednosti.

M. Fiedman smatra da postoje dvije funkcije novca, i to: zalihe vrijednosti i prometnog sredstva. On tvrdi

da je novac likvidna imovina koja je povezana u veini sluajeva sa proizvodnjom.

Funkcije novcaFunkcije novca prema klasinom shvatanju u monetarnoj teoriji mogu se podijeliti na:

funkciju novca kao mjere vrijednosti,

funkciju novca kao prometnog sredstva,

funkciju novca kao kreditnog i platenog sredstva,

funkciju novca kao sredstva zazgrtanje blaga funkcija zaliha vrijednost i

novac u funkciji meunarodnog prometa svijetski novac.


27/32

27

Funkcija novca kao mjera vrijednosti u procesu drutvene reprodukcije predstavlja prvu i osnovnu

funkciju u kojoj nije potrebno ni fiziko prisustvo novanog materijala, jer se veliina vrijednosti svih

roba moe izraziti zamiljenim usporeivanjem njihove vrijednosti sa odreenom koliinom novanog

materijala.

Novac u funkciji sredstva prometa ima ulogu posrednika u razmjeni proizvoda, jer se njime i uz njegovoposredovanje vri razmjena raznih vrsta roba i raznih koliina.

Dvije metamorfoze robe, odnosno dvije posebne operacije ili dva ina robnog prometa suprotne su

jedna drugoj, jer prva predstavlja pretvaranje robe u novac, a druga novca u robu.

Prva metamorfoza robe, prodaja robe, predstavlja smrtni skok robe. Proces prodaje robe pokazuje da

li je proizvedena roba potrebna drutvu, tj. da li je individualno utroen rad u njenu proizvodnju i

drutveno priznat.

Druga metamorfoza robe ini proces pretvaranja novca u robu, tj. kupovina robe. Novac koj se dobio

prodajom robe predstavlja prodanu robu s jedne strane i kupljenu robu s druge strane. Znai da je

metamorfoza jedne robe povezana sa nizom metarmofoza drugih roba.

Novac u funkciji prometnog sredstva mora da se javlja stvarno u svom konkretnom obliku, bez obzira da

li se metamorfoze obavljaju istovremeno kompletne (prodaja i kupovina) ili samo jednostrane

metamorfoze (prodaja ili kupovina).

Idua funkcija novca jeste funkcija kreditnog i platenog sredstva. Kretanje novca od kupca prema

prodavau obavlja se tek nakon isteka odreenog vremena, te se na taj nain izmeu prodavaa i kupca

razvija kreditni odnos.

Da bi novac obavljao funkciju platenog i kreditnog sredstva, on prvo treba obavljati funkciju mjere

vrijednosti, zatim funkciju prometnog sredstva, pa nakon odreenog roka funkciju platenog i kreditnog

sredstva.

Novac kao sredstvo za zgrtanje blaga zaliha vrijednostje funkcija novca koja se javlja kao posljedica

mogunosti prekida robnog prometa.Naime, u funkciji novca kao prometnog sredstva svaka prodaja ne

mora da bude u isto vrijeme i kupovine neke druge robe, poto je mogue prekinuti proces robnog

prometa. U ovom sluaju se odreena koliina novca zadrava izvan procesa prometa i ta se koliina

novca trezauirira, odnosno zapoinje funkcionirati kao blago (zaliha vrijednosti).

U robnom proizvodnji postoje i drugi razlozi odnosno faktori koji prouzrokuju trezauriranje novca.


28/32

28

Prvi je transakcijski prekid metamorfoza, kada novac kao prometno sredstvo ispada iz opticaja i gomila

se kao plateno sredstvo. Drugi motiv je neka vrsta akumulacijskog motiva koji je diktiran od strane

ekonomskih subjetaka, koji ocijenjuju da li vrijednost u obliku novca upotrebljavati i dalje kao plateno

sredstvo ili je zadrati u novanom obliku kao neku vrstu zaliha ili blaga.

Novac u funkciji meunarodnog prometa svijetski novac univerzalno je bogatstvo kojima se ostvarujeprenos vrijednosti meu dravama i time vri izravnavanje meunarodnih platnih bilansa.

Naelno govorei, nema nikakvih razlika u funkcijama novca kad je u pitanju meunarodno trite, to

znai da svijetski novac na meunarodnom tritu ne vri nikakve druge funkcije nego to obavlja i na

unutarnjem prometu. On i dalje obavlja sve funkcije, ali treba istaknuti da u meunarodnoj razmjeni ipak

prevladava funkcija novca kao kreditnog i platenog sredstva.

U meunarodnoj razmjeni funkcija novca kao opeg prometnog sredstva vrlo rijetko dolazi do izraaja.

Obino se deava kada je poremeena ravnotea razmjene proizvoda i usluga meu dravama.

Kad je u pitanju funkcija svjetskog novca kao blaga, treba napomenuti da samo funkcioniranje zlata u

ulozi prometnog i platenog sredstva u meunarodnoj razmjeni roba ini moguim i nunim da se i ovdje

pojavi kao blago.

Koliina novca u opticajuRazmjena koja se obavlja putem novca zavisi, prije svega, od koliine novca koji se nalazi u opticaju. Kako

se utvruje koliina novca u opticaju u jednom drutvu je jako bitno pitanje. Osnovna odrednica

kreiranja optimalne (potrebne) koliine novca u opticaju jeste obim proizvodnje ili veliina drutvenog

proizvoda. Veliina drutvenog proizvoda iskazana pomou sume ukupnih robnih cijena polazna je

pretpostavka za utvrivanje potrebne koliine novca u opticaju. Suma ukupnih robnih cijena dobije seako se pomnoe ukupna koliina robe namjenjene razmjeni s cijenama te robe.

Foruma za utvrivanje optimalne koliine novca u opticaju izgleda ovako:

Okn = Optimalna koliina novca u opticaju

Scr = Suma robnih cijena

Kp = Kreditna prodajaDp = Dospjela potraivanja

TI = Trampa i interno troenje

Br.Ob = Prosjena brzina obrtaja (broj obrtaja)


29/32

29

Promjene u vrijednosti novcaDeflacija je pojava kad se smanjuje koliina novca u opticaju u odnosu na koliinu proizvedenih roba i

datih usluga. Dolazi do pada cijena, a to dovodi do poveanja kupovne snage novca, jer se sada za jednu

jedinicu novca moe dobiti vie nego ranije. Do ove pojave moe doi i zbog svjesne dravne politike,

kad drava svijesno povlai odreenu koliinu novcaiz opticaja.

Revalvacija je pojava kad se poveava vrijednost vlastite novane jedinice u odnosu na druge valute

drugih zemalja.

Devalvacija je svijesna akcija drave kojom se smanjuje vrijednost vlastite jedinice u odnosu na valute

drugih zemalja. Ovimdomaa roba na inozemnom tritu postaje jeftinija, a strana roba postaje skuplja

na domaem tritu. Ovom mjerom se eli smanjiti uvoz, a poveati izvoz.

Inflacijaje pojava koja se manifestira kroz opi porast cijena i dovodi do pada vrijednosti novca.Moe se

rei da je inflacija viak novca u opticaju.

ZAKON VRIJEDNOSTI REGULATOR PRIVREDNIH TOKOVA

Da bi drutvena reprodukcija mogla nesmetano i stalno funkcionirati, odnosno razvijati se, svaki

samostalni proizvoa, bez obzira koju vrstu robe proizvodi, mora stupati u meusobne ekonomske

odnose i sa proizvoaima drugih roba. Mora dakle, stupati u meusobne odnose sa proizvoaima koji

pripadaju razliitim i istim granama.

Prema tome, zakon vrijednosti regulira ekonomske odnose unutar svake grane proizvodnje, s jedne

strane, i ekonomske odnose izmeu razliitih grana proizvodnje, s druge strane.

Trite i trini mehanizamTrite se moe definirati kao mjesto na kojem se susreu ponuai i kupci, gdje se njihovim

meusobnim kontaktom vrednuje rad utroen za prizvodnju njihovih materijalnih dobara.

Najee klasifikacije trita sa stanovita su:

roba kojima se trguje,

prostora na kojem se obavlja razmjena,

namjena proizvoda i

naina na koji se obavlja razmjena.

Sa stanovita roba kojima se trguje trite dijelimo na onoliko pojedinanih trita koliko ima roba, a

ako ih agregiramo imali bi trita roba, usluga, radne snage, kapitala i novca.


30/32

30

Klasifikacija trita sa stanovita prostora polazi od vrste ili karakteristike okruenja u kojem se

razmjena obavlja. U tom smislu se moe govoriti o lokalnom, regionalnom, nacionalnom, inostranom i

meunarodnom tritu.

Sa stanovita namjene proizvoda trite moemo podijeliti na trite reprodukcijskih i trite finalnih

proizvoda. Reprodukcijski proizvodi slue za dalju preradu, afinalni za konanu potronju.

Sa stanovita naina na koji se obavlja razmjena trita moemo klasificirati na ona na kojima se

obavlja razmjena u slijedeim oblicima: roba za robu, roba za novac, novac za robu i novac za novac.

Zajedniko svim tritima, kad je u pitanju poloaj subjekta na njemu, jeste da se susreu na jednoj strani

kupci, a na drugoj prodavai.

Trini mehanizam je nain na koji funkcionira trite. Ovdje se, dakle, radi o odnosu cijena i koliini

roba, bilo da se radi o cijenama i ponuenim koliinama ili cijenama i traenim koliinama. Taj odnos

cijena i koliina se odvija na slijedei nain:

ukoliko dolazi do porasta cijena, to daje signal individualnim proizvoaima da svoju proizvodnju

i ponudu roba iusluga treba poveati;

ukoliko dolazi do pada cijena, to je signal individualnim proizvoaima da svoju proizvodnju i

ponudu roba i usluga trebaju smanjiti. Padom cijena dolazi do povlaenja jednog dijela kapitala

iz grane u kojoj je dolo do smanjivanja cijena i on se seli u druge grane koje su za njega

unosnije.

Trina vrijednost robe

Veliina trine vrijednostiTrinu vrijednost robe moemo posmatrati s dva stanovita. Ona se moe pojavljivati kao prosjena

vrijednost robe koja se proizvodi u datoj grani i kao individualna vrijednost robe koja se proizvodi pod

prosjenim uvjetima proizvodnje. Dakle, trina vrijednost robe nije nita drugo ve vrijednost

pojedinane robe odreena, odreena drutveno potrebnim radnim vremenom.

Veliinu trine vrijednosti robe, determiniraju dva faktora:

ukupna koliina ljudskog rada, s jedne strane i

ukupna koliina proizvedenih proizvoda, s druge strane.

Ukoliko dolazi do promjene uvjeta privreivanja u grani kao cjelini, mjenja se i veliina trine vrijednostipojedinane robe. jer se mjenja i drutveno potrebno radno vrijeme za njihovu proizvodnju.


31/32

31

Trina vrijednost i raspodjela u okviru graneUsporeujui individualna radna vremena robnih proizvoaa sa drutveno potrebnim radnim

vremenom, mogu se uoiti nekeznaajne karakteristike na koji nain zakon vrijednosti regulira odnose

meu proizvoaima u okviru jedne grane.

Poto se roba na tritu prodaje po vrijednosti koja je utvrena na osnovu drutveno potrebnog radnogvremena, to e dovesti pojedine proizvoae unutar neke grane u razliit ekonomski poloaj. Raspodjela

unutar grane bit e takva da pojedini robni proizvoai, prodajui robu po njenoj vrijednosti, dobivaju

protuvrijednost koja nije jednaka koliini rada koji su oni uloili u proizvodnju robe, ve je vea ili manja

od nje.

Trite po prosjenim uvjetima priznaje drutveno potrebno radno vrijeme, al ne priznaje individualni

rad pojedinog proizvoaa.

Ukoliko proizvoai nisu u stanju da svoje individualno vrijeme svedu na drutveno potrebno, oni e svoj

kapital morati preseliti u neku drugu povoljniju granu ili e bankrotirati.

Trina cijena robeTrina cijena roba se moe definirati kao cijena koja se formira na tritu, po kojoj se robe stvarno

prodaju i kupuju. Ona predstavlja novani izraztrine vrijednosti robe, ona u sutini i nije nita drugo

nego vrijednost robe izraene u cijeni. Da bi doli do formiranja trine cijene potrebno je da nam je

poznata ukupna plateno sposobna tranja.

Pretpostavimo da je plateno sposobna tranja jedne zemlje 320.000 novanih jedinica. Do nje smo doli

ako smo ukupno utroene sate rada za proizvodnju cipela npr. u tri grupe proizvoaa grane izrazili u

novcu, na taj nain smo ukupnu tranju od 320.000 novanih jednica podjelili sa npr. 160.000 pari cipela.Na osnovu toga smo doli da jedan sat drutveno poznatog rada utroenog u proizvodnju cipela vrijedi 2

novane jedinice, odnosno da je prosjena trina cijena jednog para cipela 40 novanih jedinica.

Ona grupa proizvoaa koja je ostvarila vrijeme ispod prosjeka grane, tj. ispod drutvenog potrebnog

radnog vremena u okviru ove grane, dobivaju vie od onoga to su utroili. Obrnuta je situacija kod onih

grana proizvoaa koji su ostvarili individualno vrijeme iznad prosjeka u grani, odnosno iznad drutveno

potrebnog radnog vremena. Ovi proizvoai e na tritu dobiti manje od utroenog vremena.

Trina cijena i raspodjela drutvenog fonda rada

Preraspodjela drutvenog fonda rada izmeu grana vri se na tritu putem cijena. One djelatnosti kojeostvaruju monopolski poloaj, poto diktiraju ponudu i cijene na tritu, podiu cijene svojih proizvoda i

iste prodaju iznad njihove vrijednosti. Potroai su primorani kupovati proizvode po tako visokim

cijenama i na taj nain im sve manje novanih sredstava ostaje za kupovinu ostalih proizvoda i usluga

koji su im neophodni za ivot.


32/32

32

Ovakav nain preraspodjele drutvenog fonda rada ima svoje gornje granice. Proizvoai koji nemaju

monopolski poloaj prisiljeni su da svoju robu prodaju ispod njene vrijednosti i oni ostvaruju gubitke u

samoj supstanci. Oni e morati ili napustit tu granu i potraiti granu gdje su uvjeti poslovanja povoljniji ili

e morati prestati s radom, odnosno bankrotirati. Na osnovu bankrota ili naputanja grane dolazi do

smanjenja proizvodnje i ponude u tim granama. To ima za posljedicu rast cijena u toj grani i do nove

preraspodjele drutvenog fonda rada.

Documents

Osnove Ekonomije i Poslovanja (I. Parcijalni)