Osnove Gospodarstva

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Osnove Gospodarstva

Citation preview

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    1/109

    1. TRINO GOSPODARSTVO Razvijeno, trino-plansko gospodarstvo. Pojedinci i privatna poduzea donose glavne odluke o proizvodnji i potronji. Sistem

    cijena, trita, profita i gubitaka, inicijativa i nagrada odreuje to, kako i za koga. Poduzea proizvode robe koje donose najvee profite !to" te#nikama proizvodnje

    koje najmanje kotaju !kako". Potronja se odreuje preko odluka pojedinaca kako e potroiti svoje nadnice i

    do#otke od vlasnitva koje su zaradili radei ili posjedujui nekakvo vlasnitvo !zakoga". !S$%"

    &emeljne trine institucije'a" privatno vlasnitvob" kapitalc" profitd" konkurencijae" poduzetnitvo($P)&$*- odreena vrijednost koja se poveava. (apital moe imati financijski ili

    fizi+ki oblik, ali uvijek za#tijeva proizvodnju odreene vee vrijednosti. (apital sesastoji od trajni# potroni# dobara koja su proizvedena, a koriste se u proizvodnji. kapital se uglavnom ubrajaju oprema, proizvodne strukture !zgrade, pogoni"i zali#e.(ada se govori o kapitalnim dobrima takoer se koristi i naziv realni kapital. ra+unovodstvu i financijama, kapital zna+i ukupnu sumu novca koju su uloilidioni+ari poduzea, za to je svaki od dioni+ara zauzvrat dobio pravo na vlasnitvo dijelapoduzea.PR/0)& 1 viak koji nastaje kao razlika izmeu uloene i kona+ne vrijednosti kapitala,ili, razlika izmeu do#odaka i trokova poslovanja. /snovni motiv trinog djelovanja jestjecanje vika vrijednosti.- 2konomski subjekti !pojedinac, kolektiv" nastoje da maksimiliziraju razliku izmeu

    rezultata poslovanja !do#oci, pri#odi" i ulaganja !trokovi, troenje".- 3aksimilizacija dobiti je osnovni ekonomski motiv, koji zajedno sa me#anizmom

    cijena usmjerava ekonomske subjekte pri alokaciji proizvodni# faktora i podjelido#otka, odnosno dobra.

    (/4(R245)6$ 1 na+in povezivanja trini# subjekata razli+iti# poslovni# interesa.(onkurencija predstavlja neprestanu selekciju poslovni# odluka i trini# subjekata. 4atritu uspijevaju samo oni koji su sposobniji i koji prisvajaju najvee dobiti.P/%72&4)8&9/ 1 na+in traenja i upotrebe novi# poslovni# ideja o proizvodnji i natritu. &emeljne osobine poduzetnitva jesu inovativnost, brzina prilagoavanja imijanjanja postojei# proizvodni# i trini# uvjeta u poduzeima. Poduzetnitvo jepovezano s rizikom, preuzimanjem odgovornosti i svim onim poslovnim odlukama koje

    poveavaju ekonomsku efikasnost poduzea na tritu. 2R/PS($ 4)6$: nastala je prema odreenoj s#emi'a" uspostavljanje podru+ja 2urope za slobodnu trgovinu !uklanjanje carina",b" jedinstvena carinska unija !slobodna trgovina, ali uspostavljanje carina prema

    dobrima izvan unije",c" jedinstveno trite !satoji se od carinske unije i uvjeta internog trita", predviena je

    slobodna cirkulacija ljudi, dobara, usluga i kapitala, konvertibilnost valuta i +vrst

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    2/109

    te+aj meu +lanicama kao priprema za uvoenje jedinstvene europske valute !25 12uropean 5urrenc; nit"

    d" formiranje ekonomske i monetarne unije !jedinstveno trite s jedinstvenom valutom ijedinstvenom ekonomskom politikom"

    e" 2uropa je zamiljena kao jedinstvena politi+ka unija !jedinstvena ekonomska i

    monetarna unija uz koje se nadovezuje jedinstvena vanjska trgovina".

    2. KOMANDNO GOSPODARSTVO $dministrativno-centralisti+ki !plansko-trini" ekonomski sustav 9lada donosi sve odluke o proizvodnji i raspodjeli. /dlu+uje kako e se drutveni

    proizvod raspodjeliti na razli+ita dobra i usluge. 9lada rjeava sva vea ekonomskapitanja preko svog posjedovanja resursa i moi da provede svoje odlukle.

    %rava posjeduje zna+ajan dio sredstava za proizvodnju !zemlju i kapital": onatakoer posjeduje i upravlja operacijama poduzea u veini sektora: ona jeposlodavac veini radnika i govori im kako da obavljaju svoje poslove.

    Sve socijalisti+ke zemlje su unato+ specifi+nostima i raznolikostima uvjeta razvoja,

    imaju jedinstvene temeljne teorijske osnove na kojima su organizirale ekonomski ipoliti+ki ivot'

    - drutveno vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju uglavnom dravnog karaktera!SSSR" i na samoupravnoj osnovi,

    - plansko-trini karakter ekonomskog sustava, pri +emu je centralizirano planiranjeodlu+ujue djelovalo na trite i njegove zakonitosti,

    - vrlo zakanjelo uo+avanje prednosti trita kao komponente ekonomskog razvoja,- negiranje trinog karaktera radnog resursa,- zastupanje sustava raspodjele na principu raspodjele prema radu,- zapostavljenost i potiskivanje privatnog sektora i svakog poduzatnitva u drugi plan

    !poljodjelstvo, zanatstvo i dr.",

    - jaka centralizirana dravno-politi+ka vlast,- monopartijski politi+ki sustav. 2konomski problemi'- niska proizvodnost rada,- neefikasan sustav odlu+ivanja !dravni ili samoupravni",- demotiviranost radnitva za rad i rezultate rada,- niska i zaostajua akumulativnost,- visoka nezaposlenost ili prikrivena nezaposlenost,- zaduenost u inozemstvu,- nestabilnost ekonomskih sustava (este izmjene, dopune, dogradnje,

    inflacija),

    - ekonomsko zaostajanje i propadanje poljodjelstva,- loa i neoperativna organizacija rada,- kanjenje u te#ni+ko-te#nolokom razvoju za svijetom 1 birokratizacija drutva,- skupa i neefikasna drava,- neracionalno upravljanje rijetkim resursima 1 dominacija politike nad ekonomijom,- politi+ko investiranje i gradnja megalomanski# nepokriveni# investicijski#

    objekata. Prijelaz na trinu ekonomiju ovdje takoer razumijeva radikalne za#vate i promjene'

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    3/109

    - pretvorba drutvenog u privatno vlasnitvo,- poticanje inozemni# ulaganja,- ureenje ekonomskog zakonodavstva,- smanjenje dravnog deficita,- smanjenje inozemne zaduenosti,

    - potpuna samostalnost poduzea,- modernizacija poduzaa,- poticanje poduzetnitva i slobodne inicijative,- izgradnja demokratskog sustava i politi+kog pluralizma,- razvoj poljodjelstva i sektora komparativni# prednosti,- eliminacija drave u ekonomiji,- suvremen porezni sustav,- stvaranje trini# institucija !banke, burze",- razvoj konkurencije i slobode trita,- realna distribucija do#odaka,- osiguranje trita kapitala,

    - formiranje trita radne snage,- ustrojavanje jeftine, ali efikasne drave,- afirmacija instituta socijalne brige i zatite,- afirmacija i poticanje obrazovanja,- afirmacija uloge znanosti u ekonomskom razvoju. /vo su brojni i vieslojni problemi koji u svom rjeavanju za#tjevaju i meunarodnu

    stru+nu i financijsku pomoc, a osobito velik problem, koji bi mogao dovesti u pitanjesve ostalo, jest pitanje inozemni# dugova koji imaju gotovo sve bive socijalisti+kezemlje.

    Privremeno rjeenje ove zemlje nalaze, u mjeri u kojoj je to mogue, u meusobnojrazmjeni, bilo trampom, ili nekom vrstom klirinkog prera+unavanja jer ne rapolau

    znatnijim vikovima devizni# sredstava. )stovremeno se sve izri+itijim za#tjevima za meunarodnu financijsku, te#ni+ku i

    stru+nu pomo te za tritem, ove zemlje ne koriste niti namjenska sredstva koja im je2 stavila na raspolaganje. Rije+ je o odobrenoj svoti od milirajde 25-a,namjenjeni# za poboljanje ogromni# deficita platni# bilanci 3aarske, ?eke iSlova+ke, @ugarske i Rumunjske, a o potrebama drugi# odlu+ivalo bi se u narednomkrugu. /ve zemlje su do kraja A>>A. )skoristile neto vie od jedne milijarde 25novca. 9jerojatno je to uvjetovala +injenica to je rije+ o sretstvima za trenutnapremoivanja deficita platni# bilanci, a ne za razrjeavanje krupni# globalni#problema ti# zemalja.

    4a razvijenom je dijelu svijeta da ovim zemljama omogue svestranu, financijsku,

    te#ni+ku i institucionalnu pomo.

    3. TRADICIONALNO GOSPODARSTVO Dualno, tradicionalno-tri!no gospodarstvo "risutno je u zemljama tre#eg svijeta$ %o je dio svijeta koji ima ekonomsku

    strukturu za koju je karakteristino&- dominacija tradicionalnog ekonomskog sektora (naturalno privre'ivanje) uz

    perzistenciju suvremene industrije,

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    4/109

    - dominacija primitivnog poljodjelstva,- nesta!ica zanatske proizvodnje,- negativna trgovaka bilanca (vi!e uvoze nego izvoze),- deficit platne bilance zemlje,- skroman udio industrijske proizvodnje u bruto dru!tvenom proizvodu, a velik

    udio doprinosi poljodjelstvo i sirovinska proizvodnja (-*+ i vi!e),- monokulturni karakter ekonomije preteita zaposlenost u poljodjelstvu (od*-+),

    - energetski problemi$

    4a takvoj ekonomskoj strukturi, u prosjeku, izniknula je drutvena struktura kojukarakterizira'

    - masovno seljatvo kao najbrojniji i najsiromaniji sloj,- neizdiferencirana klasno-socijalna struktura, s naglaskom na drutvenom

    raslojavanju,- slaba zastupljenost nacionalne klase poduzetnika !bave se zelenatvom, trgovinom i

    posredni+kim poslovima s inozemstvom",- malobrojno, navjeto, neobrazovano i nekvalificirano radnitvo,- izrazito jaka plemenska drutvena organizacija te vezanost za tradiciju,- izrazita nepismenost !2tiopija gotovo >=B, ?ile oko

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    5/109

    - skromnost u ivotu i nepoznavanje svjetskog okruenja. meunarodnoj podjeli rada tradicionalni su proizvoa+i i izvoznici sirovina i

    poluproizvoda te neki# klju+ni# energenata kojima se finalna prerada realizira urazvijenom dijelu svijeta. S ono malo industrijski# proizvoda s kojima sudjeluju uvanjskoj trgovini, nisu u mogunosti odravati trini paritet s razvijenim dijelom

    svijeta glede izrazito visoki# trokova proizvodnje. 2konomski razvoj na radno 1 intenzivnoj te#nolokoj osnovi !tekstijna, drvna

    industrija i dr.", sa stajalita pritiska na platnu bilancu i mogunost razrjeavanjanajakutnijeg problema, tj. problema nezaposlenosti, +ini se najrazumnijim inajpri#vatljivim. 4o valja imati na umu kako je rije+ o te#nologiji koja rezultiraniskom akumulativnou i skromnim potencijalnim mogunostima za globalni, brirazvoj.

    Eranice ekonomskog rasta determinirane su faktorima kojima prijeti iscrpljivanje, pa+ak u krajnjoj konzekvenci i propast svijeta. Problem vide u eksploziji pu+anstva,ograni+enim mogunostima za proizvodnju #rane, limitiranim energetskim izvorima,limitu radnog bogatstva, zagaenoj ekologiji i potrebi za novim i sve veim

    investicijama. Razvoj nerazvijenog dijela svijeta smatramo zna+ajnim daljnim faktorom razvoja

    razvijenog svijeta. razvijenom svijetu se manifestiraju zna+ajne potekoe supoljavanjem proizvodni# kapaciteta, potekoe s upoljavanjem kapitala, kojem susuene prostorne mogunosti, te s krizom potronje kao posljedicom visokeproizvodnosti rada. $ nerazvijene zemlje upravo tu pruaju neskrivene mogunosti, sobzirom na zna+enje sirovinske, radne i potrone mogunosti. &o je daljnja razvojnaansa razvijenog svijeta, iako se moe o+ekivati kako e, s obzirom na stupanjte#nolokog razvoja, kvalifikacijsku strukturu i poeljan stupanj potronje, iznai svojeldorado na prostorima i u kapacitetima bivi# socijalisti+ki# zemalja. Razvojnerazvijeni# na svijetu postaje uvjetom za daljnji prosperitet razvijenog svijeta.

    4eke zemlje, poput )ndije, biljee neskokovit razvoj, te su unato+ vjekovnojzaostalosti, polako izvla+e iz nje.

    ?injenica je da u nerazvijenim zemljama ostaje i nadalje duboka veza izmeutradicionalizma u svakodnevnom ivotu i suvremenosti, a to mora rezultirati iauto#tonim perspektivnim razvojem. Potrebno je da Fekonomski proces bude usklacu s dominirajuim drutvenim i kulturnim sistemom ali u isto vrijeme moragenerirati promjenu u tom sistemu.

    4. PRIMJERI RAZVIJENIH TRINIH GOSPODARSTAVA!4jema+ka,0rancuska, 9elika @ritanija,6apan, S$%"

    ./012342 je jedna od najrazvijeniji# zemalja 2. ima preko GH milijuna stanovnika, od koj# je uposleno oko I= milijuna demokratska savezna drava koju karakterizira jaka dravna intervencija i jaka

    socijalna politika glavne ideoloke koncepcije' neoliberalna i socijaldemokratska .jemaki ekonomski sustav karakterizira visok udio dravnog sektora koji je

    nastao nacionalizacijom i velikim dravnim investicijama u ekonomiji$ .jegova

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    6/109

    prvenstvena podruja ulaganja su objekti za dobivanje elektroenergije,proizvodnju ugljena, brodogradnju, obojenu metalurgiju, industriju za preradunafte, kemijsku industriju i bankarstvo$

    7astupljenost dravnog sektora ilustrira +injenica visokog udjela dravnog sektora ustvaranju drutvenog proizvoda zemlje'

    - u ekonomiji sudjeluje s vie od =B u vrijednosti izvoza. )ndustrija sudjeluje sa D

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    7/109

    0rancuski ekonomski sustav karakterizira izrazito velika zastupljenost planiranja kaoinstitucije koja moe usmjeravati neeljena trina kretanja. 4jegova osobita prednostu ovom slu+aju je u tome to se ono kree problemima i interesima privatnog dijelaekonomije, koji se obvezatno konzultira prilikom definiranja planski# proporcijarazvoja za neko razdoblje.

    Prema uspjenosti ekonomskog funkcioniranja, 0rancuska se pribliila 4jema+koj.Proirila je svoju sferu utjecaja u svijetu ulaganjem svog kapitala u razne korporacijeu svijetu.

    (arakterizira ju visok stupanj razvijenosti poljodjelske proizvodnje, rudarstva iindustrije.

    &rgova+ka bilanca 0rancuske ima niz godina negativni saldo, a zna+ajne korekcije se+ine pri#odima od tranzita, turizma, ulaganjima u inozemstvu i sl. !negativnost platnebilance ima odraza na u+estaku nestabilnist nacionalne valute 1 franak"

    92*)($ @R)&$4)6$ zemlja +esti# kriza politike, ekonomije i u+estali# reformi

    politika' laburisti+ka i konzervativna stranka A>C=.-A>G=. velika zaostalost za 4jema+kom i 0rancuskom: nezaposlenost, inflacija,

    trajkovi. zna+ajna industrijska zemlja zauzima peto mjesto u svijetu po vrijednosti uvoza i izvoza 4egativan saldo vanjske trovine postupno se smanjuje. @ritanija ulae velike napore

    za poveanje izvoza i +itav niz mjera u sferi monetarno-kreditne politike kako bi sestabilizirala nacionalna valuta.

    7na+ajan deficit u saldu vanjske trgovine pokriva turizmom, pri#odima od veliketrgova+ke mornarice i inozemnim investicijama nacionalnog kapitala.

    6$P$4 &emelj japanske ekonomije +ini industrija koja iskoritava ograni+ene domae i

    ogromne koli+ine uvozni# sirovina, a pri tom koristi domae energetske izvore.4acionalni izvori, npr. za eljeznom ruda+om, podmiruju svega A=B vlastiti# izvora,a ostalo se mora uvoziti.

    6apan je danas trea trgova+ka sila u svijetu, ispred njega se nalaze 4jema+ka i S$%. Saldo vanjskotrgovinske razmjene 6apana sa svijetom tradicionalno je pozitivan. %ravna institucija u 6apanu nije toliko jaka, kao npr. u S$%, gdje sudjeluje s B ili

    u 9.@. gdje sudjeluje s IGB, a da ne usporeujemo sa 8vedskom gdje drava u @%Psudjeluje sa CIB. /na sudjeluje danas sa svega

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    8/109

    - kulturom rada,- visokom obrazovanou radnotva,- visokom zastupljenou vlastiti# novi# znanja,- efikasnou koritenja postojei# vlastiti# ili inozemni# znanja !licenci",- velikim izdvajanjima za znanstveno-istraiva+ki rad,

    - spremnou na odricanje i nisku nadnicu radnitva,- racionalnom ekonomskom politikom,- agresivnim i dominirajuim nastupom u svijetu,- funkcionalnom i jeftinom dravom,- racionalnim odnosom u svijetu prema resursima s kojima oskudijevaju,- visokom proizvodnou rada,- primjenom visoke te#nologije. /snovnim razlozima ekonomskog uspje#a prozvanog 6apanskim ekonomskim

    +udom smatra se rad, znanost i umijee trgovanja. 8to je ekonomski sustav napredniji, zaokupljen radom i stvaralatvom, to mu je

    politika bezna+ajnija i sekundarnija u ivotu.

    S$% 6edne od najrazvijeniji# zemalja svijeta: ekonomska, politi+ka i vojna sila. %ravno kapitalisti+ka zemlja, demokratska i viestrana+ka. 2konomija S$% je u svom dosadanjem razvoju prola tri osnovne faze' liberalni

    !konkurentski" kapitalizam, monopolisti+ki kapitalizam i dravni kapitalizam. Posebnu pozornost posveuju obrazovanju ljudskog resursa. /no ima najizrazitiji

    utjecaj u odnosu na u+inak drugi# faktora. %ananji ekonomski sustav S$% je dravno-kapitalisti+ki sa naglaenom

    monopolisti+kom opcijom. 3onopolizacija se u S$% zamjeuje u nastanku mali#poduzea, ovladavanju klju+nim primarnim i kapitalnim potencijalima S$%,

    dominacijom nad znanou i informacijskim sustavima. %ravni ekonomski sektor je relativno malo zastupljen i on se, uglavnom, nalazi u

    infrastrukturnom sektoru za koji ina+e postoji manji interes privatnog kapitala.4jegova uloga je svedena na servisnu funkciju privatnog kapitala i pu+anstva, i nisumu temelj profitabilna ulaganja.

    9italne ekonomske grane u S$% nisu nacionalizirane, ve su pod kontrolom krupnogkapitala !eljezni+ki promet, proizvodnja ugljena, +elika, nafte, aviona, brodova iautomobila".

    slu+ajevima krizni# situacija, drava intervenira sustavom garancijakredita,subvencija, otkupa. /na u S$% ima ekonomsku funkciju, poduzima mjere i postupkesa zakonskom snagom u svr#u pomoi ekonomskog sustava i mjeramamakroekonomske politike ureuje funkcioniranje sloenog ekonomskog sustava naglobalnoj razini. /rganizirana je na razini federalnog i lokalnog ustrojstva i efikasnofunkcionira. Poslovi iz njene nadlenosti su zakonodavstvo, pribavljanje pri#oda ialimentiranje nuni# dravni# ras#oda, upravljanje 0ederalnim rezervnim sustavom,regukiranje cijena dobara i uprava nad dravnom rezervom dobara.

    2konomski razvoj S$% je stabilan i bez veliki# skokova u ekonomskom rastu. Stoparasta @%P i stopa proizvodnosti u ukupnoj ekonomiji.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    9/109

    S$% su danas vodea zemlja u primjeni znanstveno-te#ni+kog progresa, uinstitucijalnoj strukturi, na+inu upravljanja pomou te#no-menaderski# struktura, teu meunarodnim integtacijskim procesima.

    S$% aktivno djeluju u svjetskom investiranju.

    C. PROIZVODNJA KAO KOMPONENTA SUSTAVA PRIVREIVANJA!P/6$3 ) 74$?2462 PR/)79/%462, (*$S)0)($5)6$ PR/)79/%462,R628$9$462 &232*64)K P)&$46$, PR/)79/%42 3/EL4/S&) %R8&9$,(R)9*6$ PR/)79/%4)K 3/EL4/S&), 7$(/4 /P$%$6L)K PR)4/S$,3$S/94$ ) S2R)6S($ )4%S&R)6S($ PR/)79/%46$" Proizvodnja je prva faza privreivanja njoj dolazi do nastanka novog dobra sposobnog da zadovolji neku nau potrebu Proizvodnja je temeljna +ovjekova djelatnost )z procesa proizvodnje proizlaze ekonomska dobra !%obro koje je oskudno u odnosu

    na ukupnu koli+inu tog dobra koje se trai. /no se mora stoga racionalizirati." )z ograni+enosti raspoloivi# dobara oko nas proizlazi 2(/4/3S() PR/@*23 ?ovjekove potrebe su vee od raspoloivi# resursa u prirodi ili su u obliku koji ne

    moe zadovoljiti +ovjekovu potrebu. proizvodnji moemo govoriti s aspekta &2K4/*/E)62 PR/)79/%462, tj. koliko

    smo u nju uloili i koliko smo dobara potom dobili !input 1 output" teoriji postoji vie kriterija za klasifikaciju oblika proizvodnje'a" S obzirom na /@*)( %/@$R$ koja se proizvode'- proizvodnja materijalni# dobara- proizvodnja uslugab" s obzirom na (/4&)4)R$4/S& !tijek" proizvodnje'- kontinuirana- diskontinuirana proizvodnjac" s obzirom na )4&247)&2& *$E$46$ faktora proizvodnje !rad, kapital, zemlja"- ekstenzivna- intenzivnad" s obzirom na 4$?)4 7$%/9/*6$9$46$ P/&R2@$'- naturalna- proizvodnja dobarae" s obzirom na 4$?)4 /RE$4)7$5)62 procesa proizvodnje'- pojedina+na !komandna"- sreijska- masovnaf" s obzirom na @R/6 S%)/4)($ u procesu proizvodnje'- individualna- drutvenag" s obzirom na @R7)4 PR/36242 proizvodnje'- tradicionalna- propulzivna#" s obzirom na 4$?)4 P/927)9$46$ PR/)79/%4)K 62%)4)5$'- #orizontalna- vertikalna

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    10/109

    - konglomeratska !lateralna"i" s obzirom na proizvodni $S/R&)3$4'- monoproduktna- multiproduktnaj" s obzirom na R$7)4 PR/)79/%62 u odnosu na minulo proizvodno razdoblje'

    - jednostavna- smanjena- proirenak" s obzirom na 4$3624 %/@$R$'- proizvodnja potroni# dobara- proizvodnja reprodukcijski# dobaral" s obzirom na %/3)4$4&4/S& 0$(&/R$ PR/)79/%462'- radno intenzivna proizvodnja- kapitalom !investicijama" intenzivna proizvodnja

    P)&$46$ /RE$4)7$5)6S(2 PR/)79/%462a" koje proizvode proizvoditi i u kojim koli+inamab" kako i na koji na+in proizvoditi, koja sredstva koristiti te tko e proizvoditic" kom se proizvodi, tko e u+incima te proizvodnje zadovoljavati svoje potrebeM /vo su pitanja svake organizacije proizvodnje u svim do sada poznatim drutvima, a

    aktualna su jo i danas u suvremenim ekonomijama svijeta bez obzira na stupanjrazvijenosti.

    primitivnim su se civilizacijama ova pitanja rjeavala na temelju tradicije inepisani# pravila.

    suvremenim razvijenim drutvima njima se pristupa isto N s gledita strogeznanstvene organizacije proizvodnje.

    (ad bismo ekonomskim dobrima raspolagali neograni+eno, ne bi s njima trebaloekonomizirati !2(/4/3)?4/S&- uz najmanji utroak rada i materijalni# sredstava,postii maksimalni materijalni i financijski u+inak".

    PR/)79/%42 3/EL4/S&) %R8&9$(R)9*6$ PR/)79/%4)K 3/EL4/S&) 3oe se iskazati odnos javni# !dravni#" i privatni# dobara uzevi u obzir povijesnu

    distancu kod promatranja.

    7$(/4 /P$%$6L)K PR)4/S$ 4a temelju tog zakona prou+ava se efikasnost ulaganja u teoriji proizvodnje

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    11/109

    Svako ulaganje je opravdano do one to+ke dok nam se ulaganje ne izjedna+i sprinosom. /vaj zakon po+inje djelovati tek na odreenom nivou opsega proizvodnje,do tada djeluje zakon o konstantnim i rastuim prinosima.

    /vaj se zakon moe nazvati i zakonom rastui# trokova' opadanje u+inkaproizvodnje ispoljava se kao porast trokova proizvodnje.

    3$S/94$ ) S2R)6S($ PR/)79/%46$ (arakteristi+na je za suvremene proizvodnje temeljene ne posljednjim spoznajama

    znanosti i njeni# otkria. /vakva se proizvodnja temelji na nekim postavkama zakona o o.p. Prirodna je tenja u proizvodnji njeno poveanje te, ukoliko dvostruko poveamo

    ulaganje svi# faktora proizvodnje, udvostu+it e se i proizvodnja. Rastui se prinosi javljaju i kod masovne i kod serijske proizvodnje. &u se moe

    govoriti o velikim utedama, utede mogu biti'- koritenje suvermeni# izvora energije !izuzimajui ljudsku energiju"- primjena automatizacije, kompjuterizacije i najsuvremenije elektronike !primjena

    ureaja koji sami sebe usklauju, reguliraju i kontroliraju"- standardizacija u proizvodnji i meusobna zamjenjivost dijelova i opreme- ra+lanjivanje sloeni# proizvodni# procesa u to jednostavnije radne postupke- specijalizacija funkcija i uvoenje te#ni+ke podjele rada proizvodni efekti koje donosi visokoserijska i masovna proizvodnja na poziciji

    smanjenja trokova, isplativi su samo ukoliko se proizvodi dovoljno veliki brojjedinica proizvoda.

    6. PROIZVODNOST RADA @itna kategorija pod kojim razumjevamo efikasnost rada o procesu proizvodnje, a

    moe se definirati na dva na+ina' (ao proizvadena koli+ina proizvoda u jedinici vremena !Okom za A#" (ao koli+ina vremena potrebna da se proizvede jedinica proizvoda!A=min za Akom

    proizvoda" Proizvodnost rada moemo s#vatiti kao mjerilo uspjenosti poslovanja poduzea iz

    koje se vidi u+inak rada izraen odnosom imeu ostvarene koli+ine u+inaka i koli+ineljudskog rada koji je sudjelovao u proizvodnji

    koli+ina proizvoda !P"

    proizvodnost rada !p" koli+ina rada !R ili S" Postoje razli+ite metode kojima se izra+unava u praksi proizvodnost rada poput' +iste

    naturalne metode, naturalno 1 uvjetne metode, radne metode ili vrijednosne metode Razlikujemo pojedina+nu, gransku, prosje+nu drutvenu i svjetsku prosje+nu

    proizvodnost rada (od pojedina+ne proizvodnosti rije+ je o proizvodnosti pojedina+nog radnika u

    proizvodnom procesu Poduzee ima vitalni interes za podizanje proizvodnosti rada

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    12/109

    Poveanje proizvodnosti rada za poduzee je temeljna odrednica koja proizlazi izmasovnosti proizvodnje i mogunosti za saimanje prodajni# cijena

    Sva poduzea koja proizvode dobra istog asortimana +ine odreenu ekonomsku granu!ekonomske grane' industrija i rudarstvo, poljodjelstvo, umarstvo, graevinarstvo,transport, trgovina, zanatstvo i dr."

    Svaka od ti# grana dijeli se na druge vrste i podvrste, sukladno pozitivnim propisimau pojedinoj zemlji

    @udui da se ekonomska grana sastoji od niza poduzea, na osnovi poznavanjanji#ovi# pojedina+ni# granski# proizvodnosti lako se izra+una prosje+naproizvodnost.

    @udui da sve ekonomske grane +ine ekonomiju cjelovitom, mogue je na osnovigranski# proizvodnosti prora+unati prosje+nu drutvenu proizvodnost koja se odnosina +itavu nacionalnu ekonomiju !to je osobitovano ako se nacionalna ekonomijauklapa u meunarodne ekonomske odnose i meunarodnu podjelu rada".

    Postoji zna+ajna meuovisnost izmeu stupnja prosje+ne drutvene proizvodnostirada i ekonomskog prosperiteta, a time i poloaja pojedini# sudionica meunarodne

    podjele rada. Postoji teza kako je proizvodnost rada rezultat djelovanja mnogi# faktora. 4eki su' Stupanj razvoja znanosti i njena te#ni+ka primjenljivost od presudne je vanosti za

    utvrivanje stupnja proizvodnosti rada !zemlje koje raspolau djelatnim koli+inamaekonomski# dobara te su materijalno opskrbljene svim resursima, u poziciji su dazna+ajna sredstva izdvajaju za znanstveno 1 istraiva+ki rad".

    &e#nologije budunosti , kojima tek predstoji uporaba.Pri koritenju novi# te#nologija, te#ni+ki# otkria i usavrenosti, bitno je pitanje nji#oveprimjenljivosti.Svaki je takav proces primjene vezan s velikim nov+anim ulaganjima to ne predstavljatekou velikim i financijski monim firmama. &e#ni+ka opremljenost rada ima, u svezi s pret#odnim faktorom, veliki utjecaj na

    proizvodnost rada. Radnik je koritenjem stroja u poziciji da u jedinici vremenaproizvede daleko vei broj jedinica prizvoda nego u slu+aju kada koristi jednostavnosredstvo za rad.

    Relavantan faktor proizvodnosti rada jest i kvaliteta postojee organizacije rada.Suvremena organizacija rada je proizvod znanstveno 1 istraiva+kog rada specijalistai znanstvenika koji uvijek iznalaze sve savrenije metode i postupke organizacijerada.

    Prirodni uvjeti i iznalaenje sirovinske osnove iu dostupnom i po kvalitetizadovoljavajuem okruenju, bitan su faktor poveanja proizvodnosti rada.4epostojanje ovog uvjeta, zna+i nepotrebne zastoje uvjetovane prijevozni+kimkanjenjem, nepotrebnim zastojima ozazvanim carinskim formalnostima, pretovarimai sl., a to su sve dodatni trokovi koji sputavaju poveanje proizvodnosti rada.

    Radnik je subjektivni i odlu+ujui faktor svakog procesa proizvodnje. /n u procesuproizvodnje mora biti vjet, to se postie dugotrsjnim obavljanjem jednog te istogposla.

    %a bi se posao obavljao proizvodno, neop#odno je da radnim bude kvalificiran zaobavljanje svoje djelatnosti.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    13/109

    (ultura rada i radna disciplina vaan su moment koji opredjeljuje stupanjproizvodnosti rada !dolazak na posao to+no itd.".

    Svaki od ovi# faktora pojedina+no djeluje simulativno na poveanje stupnjaproizvodnosti rada.

    7. RASPODJELA KAO KOMPONENTA SUSTAVA PRIVREIVANJARaspodjela se analizira s aspekta'a" Sa ireg aspekta u ekonomiji koji ne proizvodi dobra za trita razlikujemo'raspodjelu

    sredstava za proizvodnju, raspodjelu rada i raspodjelu sredstava za odravanje ivotneegzistencije.

    b" S ueg aspekta razlikujemo' raspodjelu bruto drutvenog proizvoda !@%P 1 trinavrijednost svi# finalni# proizvoda i usluga proizvedeni# u jednonj godini" na razli+itenamjene u drutvu i raspodjelu izmeu razli+iti# subjekata u proizvodnji i izvanproizvodnje. 5jelokupan sustav raspodjele u trinoj ekonomiji svodi se na'

    - primarnu raspodjelu- sekundarnu raspodjelu

    - tercijarnu r.- kvartarnu r.Raspodjela je komponenta privreivanja u kojoj se obavlja podjela u+inaka proizvodnjena sve njene sudionike, premda valja istaknuti da u njoj sudjeluju i ostali korisnici kojinisu ili nisu mogli u njoj neposredno sudjelovati. Sustav osnovne ili primarne raspodjelesvodi se na slijedee sudionike u privreivanju i nji#ove pri#ode, a to su'- vlasnici kapitala !kamata"- vlasnici zemlje !renta"- poduzetnici !profit"- dioni+ari !dividenda"- dravna administracija !porezi"

    - pruaoci neposredni# usluga Q sustavom preraspodjele ostvaruju pri#ode- radnici !najamnine" sistemu raspodjele sudjeluju svi itelji nekog drutva, bez obzira jesu li sudjelovali

    u proizvodnji ili ne. Postoje odreene socijalne kategorije ljudi, kao to su invalidi, umirovljenici, djeca,

    nezaposleni, koji nisu sudjelovali ili e tek sudjelovati u proizvodnji te i njima valjaosigurati egzistenciju dijelom proizvedeni# dobara.

    (lasi+ni sukobi interesa u raspodjeli prevladani su, za#valjujui'- razvijeno drutvo razrjeilo je pitanje motivacije adekvatnim valoriziranjem rada to

    omoguava pristojne zarade,- odnosi snaga sudionika u raspodjeli danas su podjednaki i svako od nji# moe

    koristiti sredstva kojima e ugroziti drugoga !radnitvo 1 trajk i sindikalna borba,vlasnici tvornica 1 radna mjesta, visina najamnina i otkazi, a dravna administracija 1zakonske mjere i postupke".

    Poseban sudionik u sustavu raspodjele je %R$9$, ona ima dravni budet kojipredstavlja plan pri#oda i ras#oda drava.

    %ravna administracija, ostvaruje ostvaruje svoje pri#ode posredstvom institucijeporeza, carina i razni# doprinosa, a troi i# u svr#u alimentiranja svoji# izdataka. &i

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    14/109

    se izdaci uglavnom svode na financiranje policije, vojske, prosvjete i kulture,znanstveno 1 istraiva+kog rada, komunalne infrastrukture te za razne socijalne svr#e.

    S2(4%$R4$ R$SP/%62*$ !namjenska ili preraspodjela"Svodi se na raspodjelu raspoloivog produkza izmeu proizvoa+a, koji su do#odak

    ostvariliu sustavu primarne raspodjele, i ostali# sudionika ekonomskog ivota koji svojdo#odak nisu ostvarili u sustavu primarne raspodjele.Sekundarna raspodjela ostvaruje se pomou slijedei# me#anizama u ekonomskomsustavu'- kreditnim sustavom- sustavom doprinosa- poreznim sustavom- carinskim sustavom- kotizacijskim sustavom

    &2R5)6$R4$ R$SP/%62*$

    /dvija se unutar neke jedinice ekonomskog ivota !poduzea". /na se svodi na'- akumulaciju- osobnu potronju uposleni#.

    (9$R&$R4$ R$SP/%62*$Svodi se na raspodjelu sustava namijenjeni# osobnoj potronji i zajedni+koj potronji.

    . RAZMJENA KAO KOMPONENTA SUSTAVA PRIVREIVANJA je komponenta privreivanja koja povezuje proizvodnju s potronjom je proces prelaenja dobara od jednog do drugog vlasnika odnosno meusobno

    otuivanje proizvoda dvaju subjekata

    /snovna svr#a ove komponente je da poslui subjektima razmjene kako bi svaki odnji# doao do neop#odnog dobra to ga zbog podjele rada sami ne proizvode. Proces razmjene se u suvremenim privredama odvija na tritu pa j e za taj proces

    uobi+ajen naziv &R)84$ ekonomija. Proces razmjene se pritom odvija podsredstvom novca, kao univerzalnog dobra, koje

    je zamjenljivo za svako dobro. )z tog se razloga ponekad, umjesto izraza trinaekonomija koristi nazin 4/9?$4$ ekonomija.

    povijesti trini# ekonomija dobra su se zamjenjivala jedno za drugo bezpodsredstva novca 1 &R$3P$.

    /vaj je proces relevantan i za samog proizvoa+a dobara. /vim se +inom obavlja trino priznanje uloga svi# faktora u proizvodnju kao i

    priznanje na+ina nji#ova kombiniranja u proizvodnji. &a umjeanost se ispoljavacijenom ponueni# dobara koja moe biti nia, via ili ista kao i kod veineproizvoa+a.

    &aj se proces odvija na tritu.&R)8&2 1 mjesto na kojem se susreu ponuda i potranja za dobrima, pa moemo reikako je ono ujedno ukupnost ponude i potranje. &rite moemo definirati i s#vaati s razli+iti# aspekata'- s gledita prostora ! lokalno, regionalno, nacionalno i svjetsko"

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    15/109

    - s gledita koli+ine prodaje odnosno kupnje !trite na malo i veliko"- s gledita poloaja pojedinog sudionika na tritu !trite prodava+a koje nastaje u

    slu+aju pada cijena izazvanog manjom ponudom od potranje"- s gledita konkurencije !trite slobodne konkurencije i monopolizirano trite"P/4%$ se definira kao ona koli+ina dobara koja se nudi ne tritu. Ponuda moe biti

    pojedina+na, dakle ponuda jednog ponudioca ili ukupna koja iskazuje cjelokupnu ponuduna tom tritu.P/&R$46$ je odreena koli+inom dobara kojiu su potroa+i voljni kupiti priodreenoj razini cijena analogno vlastitoj kupovnoj moi. Potranja moe bitipojedina+na, dakle potranja jednog kupca ali i ukupno iskazana kao skup pojedina+ni#potranji. Po kojoj e se cijeni prodavati i kupovati na tritu, odlu+uju prvenstveno odnosi i

    potranje, a oni su ovisni o +itavom nizu elemenata./ razmjeni moemo govoriti s razli+iti# aspekata'a" S obzirom na postojanje ili nepostojanje novca'- trina !nov+ana" razmjena

    - netrina razmjena !trampa"b" s obzirom postojanje ili nepostojanje posrednika u razmjeni'- posredna razmjena- neposredna r.c" s obzirom na ekvivalentnost u razmjeni'- neekvivalentna- ekvivalentna r.d" s obzirom na tradicionalnost'- tradicionalna- ekonomskae" s obzirom na cilj u razmjeni'

    - razmjena radi stjecanja profita !dobiti"- razmjena radi zadovoljavanja potrebaf" s obzirom na autonomnost razmjene'- ograni+ena- slobodnag" s obzirom na predmet razmjene'- razmjena sredstava za proizvodnju- razmjena sredstava za potronju- razmjena radne snage#" s obzirom na prevni status sudionika razmjene'- razmjena izmeu fizi+ki# osoba !pojedinaca"

    - razmjena izmeu pravni# osoba !poduzea i drugi# institucija graanskog drutva"i" s obzirom na dravne granice- tuzemna r.- inozemna r. trinoj ekonomiji razmjena se odvija pomou novca !deviza, +ekova, mjenica,

    razni# kartica i sl." dok se je u primitivnim ekonomijama razmjena obavljalapodsredstvom raznovrsni# naturalni# sredstava !koljke, kamen+ii, stoka, dragulji isl."

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    16/109

    >. POTRONJA !pojam, zna+enje, klasifikacija, ivotni standard! je zavrni i krajniji dio proizvodnje. 4jen osnovni smisao je zadovaljavanje ljudski#

    potreba za odreenim dobrima. Pod potrebama razumijevamo skup za#tjeva to i# pojedinac ili neka grupa ima

    prema sredini koja i# okruuje.PR)3$R42 P/&R2@2 1 one potrebe koje ljudi imaju kao bioloka bia !jesti, piti,stanovati itd.".S2(4%$R42 P/&R2@2 1 ne smatraju se egzistencijalnim, ali +ine kulturu ivljenja iodravaju razinu ivotnog standarda itelja neke zajednice. @rojni su kriteriji temeljem koji# moemo govoriti o oblicima potronje'a" S obzirom na broj subjekata potronje'- osobna- zajedni+ka- opa p.b" s obzirom na pouzdanost potronje i izvora vlastiti# pri#oda'

    - anticipirana !potronja na kredit"- unazadnac" s obzirom na vrstu faktora proizvodnje namijenjeni# potronji'- potronja sredstava za rad- potronja predmeta rada- potronja radne snaged" s obzirom ne namjenu proizvoda i usluga'- proizvodna potronja'

    reprodukcijska p. investicijska p.

    - neproizvodna potronja' osobna potronja opa potronja zajedni+ka potronja !zadovoljavamo potrebe koje sami ne moemo priutiti, a

    namjenjena je irem krugu pu+anstva"e" s obzirom na porijeklo potroa+kog dobra'- domae potroa+ko dobro- uvozno potroa+ko dobrof" s obzirom na namjenu potroa+kog dobra'- intermedijarna potronja- finalna potronjag" s obzirom na trend potronje'- stagnirajua potronja- opadajua potronja- rastua potronja#" s obzirom na odnos potreba kupovne moi'- dovoljna potronja- niska potronja- prekomjerna potronja

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    17/109

    (ategorije koje se koriste prilikom analize potronje'- ukupna potronja !globalna ili agregatna" izraava ukupnu potronju svi# materijalni#

    dobara u u nekoj ekonomiji- ukupna potro!nja jedne vrste materijalnih dobara (rije je o analitikom

    pokazatelju kojim se utvr'uju elementi za definiranje razine ivotnog

    standarda, a rauna se per capita po glavi5 uptv'uje se za potro!na dobra,npr$ kg kruha6p$c$ ili proizvodna dobra- ukupna potronja neke potroa+ke jedinice !rije+ je o ukupnoj koli+ini materijalni#

    dobara koju poduzee, obitelj ili grupa potroi u odreenom vremenu"

    Pod kategorijom ivotnog standarda razumijevamo materijalne, radne i drutveneuvjete ivota ljudi neke zemlje. (od analize ivotnog standarda utvruje se obujam istrukturs potronje, te se na temelju nje govori o rizini ivotnog standarda.

    - 9isoko razvijene zemlje svijeta, u pravilu, imaju visok ivotni standard, to zna+i dapotronja ljudi po obujmu i strukturi zadovoljava nji#ove potrebe.

    - 4erazvijene zemlje, u pravilu, imaju nizak ivotni standard, a to zna+i da nji#ova

    potronja ne moe zadovoljiti niti najelementarnije ivotne potrebe. Prostora zazadovoljavnje sekundarni# potreba nema.

    A=. PONAANJE POTROA"A !ukupna i grani+na korisnost, zakon opadajuegrani+ne korisnosti, zakon jednaki# grani+ni# korisnosti, efekt supstitucije, efektdo#otka, krivulje indiferencije, potroa+ev probitak"

    4789:.7:% odnosi se na subjektivan uitak ili korist koju potro!a ima konzumiraju#i neko

    dobro ili uslugu$ 4orisnost je prije svega znanstvena konstrukcija kojuekonomisti koriste da bi razumjeli kako racionalni potro!ai dijele svojeograniene resurse izme'u roba koje im pruaju zadovoljstvo$

    ;4;".2 4789:.7:% ;kupno zadovoljstvo dobiveno od uivanja (tro!enja) dobara i usluga$

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    18/109

    cijena nije relevantna za onog potroa+a koji eli doi do nekog dobra bezuvjetno!alko#oli+ar".

    7$(/4 62%4$(2 ER$4)?42 (/R)S4/S&) !

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    19/109

    Potroa+i, budui da plaaju cijenu posljednje jedinice od svi# potroeni# jedinica,uivaju viak korisnosti iznad trokova. Potroa+ev probitak mjeri dodatnu korisnostkoju potroa+i postiu iznad onoga to za robu plaaju.

    Pojam potroa+evog probitka izvanredno je koristan prigodom donoenja odluka ojavnim dobrima kao to su aerodromi, ceste, brane, podzemne eljeznice i parkovi.

    Pretpostavimo da je predloena izgradnja nove autoceste. @udui da se vonja njomene naplauje ona nee donijeti nikakav pri#od. 4jezina vrijednost za korisnikeogledat e se u utedi vremena ili u sigurnijim putovanjima i moe se mjeritipojedina+nim potroa+kim probitkom.

    Pojam potroa+evog vika ukazuje takoer na privilegiju koju uivaju graanimoderni# drutava.

    11.

    (omponente privredivanja ' proizvodnja, raspodjela, razmjena i

    potronja. Postoji meduzavisnost i meduutjecaj jedne komponente na drugu.)staknuti treba da u procesu privredivanja kljucno mjesto pripadaproizvodnji, s obzirom da ona svojim nacinom i svojom razvijenoscuodreduje nacin funkcioniranja i razvijenost ostali# triju komponenti.

    Proizvodnja ima osnovni cilj da posredstvom razmjene i raspodjelezadovoiji potrosnju nekog ekonomskog sustava ovisno o sirokom rasponunjegovi# potreba. Pri tome proizvodnja ne proizvodi samo dobra za

    potrosnju, nego ona odreduje nacin potrosnje i stvara nove potrebepotrosaca. 3edutim, i sama potrosnja ima povratni utjecaj na proizvodnjujer je ona cilj svake proizvodnje, pa se dobra trosenjem moraju ponovo

    proizvoditi. Pri tom zamjecujemo kako su razmjena i raspodjela pomocnekomponente bitnog odnosa i meduutjecaja izmedu proizvodnje i potrosnje,no nikako ne smijemo ovo s#vatiti kao nji#ovu nebitnost u ekonomskomkruznom tijeku.

    Sustav privredivanja nije pravocrtan proces. 4aprotiv, on ima kruznitijek, stoga i govorimo o ekonomskom kruznom tijeku. 4ebitno je radi li seo naturalnoj ili trzisnoj ekonomiji, jer u oba slucaju postoji identicanmeduutjecaj i povezanost proizvodnje i potrosnje.

    Svako dobro, rekli smo, nastaje u procesu proizvodnje. njoj, medutim,

    su-djeluje i radna snaga koja svojim osobitim trosenjem mora pribavljatiupravo ta ili neka druga dobra. &o je nuzno radi toga sto se i taj resurs radnesnage takoder mora obnavljati kako bi mogao ponovno sudjelovati u

    proizvodnji. 2konomski kruzni tijek moze sejednostavno iskazati i graficki'

    82

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    20/109

    "8797D./2 "7%87:./2RAZMJENA DOBARA

    Suvremenu ekonomiju karakterizira postojanje ekonomski# subjekatakoji su u stanju proizvesti daleko vise dobara negoli naturaini proizvodaci.&o je moguce iz razloga sto ekonomski subjekti proizvode sa suvremenim

    sredstvima za rad te koriste napredne te#noloske postupke. Pored toga,temeljem drustvene podjele rada proizvode samo odredeni asortimanproizvoda, dok naturalnu proizvodnju karakterizira najcesce svastarskaproizvodnja.

    %rustvena podjela rada karakteristicna je za danasnje razvijeneekonomske sustave. /na moze biti vertikalna i #orizontalna. (od#orizontalne podjele rada, proizvodnja se razvrstava po djelatnostima, a onena ekonomske grane i razne grupacije. (od vertikalne podjele rada,

    proizvodnja obu#vaca sve djelatnosti, ali razliciti# faza gotovosti dobara.(ruzni tijek vertikalnog rasclanjenja ekonomije moze se pri-kazati graficki

    ovako'

    Kretanje ivnectu proizvodnih i potrosnih jedinica26

    R$%4$ S4$E$

    "8797D.0 "7%87:.0/0D9.9?0 /0D9.9?0

    D7@82

    analizi ovi# procesa ne smijemo ispustiti iz vida ulogu novca uekonomski kruzni tijek. 3ozemo pratiti njegovo kretanje od jedne

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    21/109

    proizvodne jedinice do druge ili trece. @itno je uociti kako je tijek dobara inovcani# pri#oda jednak, ali suprotnog smjera kretanja. 7a novac jekarakteristicno njegovo neprestano cirkuliranje odjednog subjekta dodrugog, to nije slucaj s dobrima. %obra se kod proizvodni# subjekata

    neprekidno trose, ponovo proizvode i ponovo trose.

    12.

    Suvremenu svjetsku privredu karakterizira proizvodnja dobara ali zapolrebc trzista.T#$%&'(je prije svega ekonomski prostor na kojem se nude iliprodaju i traze ili potrazuju uz neku cijenu, neka ekonomska dobra. /no je

    element vanjske okoline na kojem djeluju privredni subjekti' ponudaci ikupci. /snovne odrednice trzista su ponuda, potraznja i cijene, ali i ' dobro,proizvodnja, nabava, potrebe, prodaja, propaganda, konkurcncija, zatim i 'drustvenu podjelu rada, napredak znanosti i te#nike, visokoserijsku imasovnu proizvodnju, trgovinu i njen razvoj, razvoj promcta, nastanakveliki# poduzeca, domaca i inozemna potrosnja, domaca i inozemna ponuda.tuzemne i inozemne cijene, tuzemna i inozemna konkurencija i si. kao ispecificne drustvene elemente poput mode, tradicije, navika i dosljednosti

    potrosaca. &ako da svako trziste determiniraju ekonomske, drustvene ali ipoliticke odrednice' ratno ili neratno stanje, izdaci za naoruzanje, ratniembargo, politicki pritisci, zabrana ukljucivanja u ekonomske integracije,diskrimmacija dobara na nekim trzistima, uvjetovana dodjela kredita iinozemne ekonomske pomoci, selektivna prodaja te#nologija i si.

    Preciznije' )T#$%&'( *( %+&'%',-%+/%+ % '(0+%-% %/+ +'/'&/ *( +/ 5&(+ 5#(*(+ 5#&'#, , &'/+%' #%*((+,8( % '#/$( 8#(8(+, #&', #( , , #/$*(+( $/ +/- 5 -%*(+%*/ '(+8%#/ 8/ &( %$*(8+/-%).

    Predmet trzisni# transakcija su kupovina i prodaja razliciti# dobara iusluga ali i specijalne transakcije iz domena trgovackog prava, ekonomskog

    prava, medunarodnog priznatog prava i autorskog prava. &o znaci da trzistene mozemo pojednostavljeno s#vacati samo kao trziste materijalni# dobara. trziste valja ukljuciti cak i one transakcije koje nisu pravno zakonite iobnasaju se na tzv. crnom ill sivom trzistu. 5ak i ove operacije imaju svogatraga na kretanje odnosa ponude i potraznje kao i na formiranje cijena.&ada

    je rijec o nedozvoljenoj konkurenciji koja se na trzistu zakonom nedozvoljava. %a bi uopce mogli govoriti o trzistu vazno je da postoji ponuda i

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    22/109

    potraznja svega onoga sto je predmetom trzisni# transakcija. Ponuda ipotraznja koje su temeljni subjekti nekog trzista funkcija su cijena, poputproizvodaca koji su date kolicine spremni prodati kao i kupaca da iste kupe.

    4a trzistu se prodaju i kupuju proizvodi od koji# se za#tijeva da imaju

    '#$%&+&'tj. proizvod mora imati sposobnost i prikladnost za iznosenje natrziste i biti pritom prodan. )spunjenje tog zadatka proizvoda razumijeva'konkurentnu cijenu, prigodan dizajn, kvalitetu, odgovarajuce pakiranje,ukljuceno servisno odrzavanje i si. Pored toga, proizvod mora posjedovati'(0+9%-+&'dakle mora biti siguran u eksploataciji i kvalitetan. Proizvodmora biti :,+-%+//+tj. sposoban da zadovoiji neku covjekovu potrebu,ali uz uvjet da bude najjeftiniji na trzistu uz maksimalnu te#nologicnost.%rugim rijecima, izmedu ova tri svojstva proizvoda namijenjenog trzistu

    postoji meduzavisnost koja ujedno odreduje i njegovu savrsenost. &akocemo govoriti o savrsenom proizvodu ukoliko su kod njega sva ova tri

    svojstva optimaino zastupljena.7bog drustvene podjele rada i prostorne dislokacije ponude pojavljuje se

    dis-tanca izmedu proizvodaca i potrosaca. %istancu izmedu proizvodaca ipotrosaca uvjetuju ' velicinu trzista, pokrivenost i razvijenost prometa,razgranatost distributivne mreze, mobilnost faktora proizvodnje i gotovi#

    proizvoda, brzinu informacija, ) ostali faktori od utjecaja !vrsta trzisnestrukture, zatvoreno ili otvoreno trziste, utjecaj drzave i si.".

    Postoji vise vrsta trzista. Prema stupnju agregiranja proizvoda ' trzistapojedini# proizvoda, grupa proizvoda, trzista pojedini# grana ekonomija kao

    i trzista nacionalne ili svjetske privrede. S obzirom na nacin cirkulacije robei usluga moze se govoriti o dva temeljna nacina nabavki' o direktnimnabavkama kod proizvodaca kao i o nabavi posred-stvom trgovacke mreze

    bilo na malo ili na veliko. teoriji ali jos vise u praksi jos jednoj podjeli trzista ' slobodno trziste

    ili trziste slobodne konkurencije. &rzisno stanje na kojem sudionici trzisni#transakcija, ovisno o nizu konsideracija, odreduju cijene, kolicine, rokove,uvjete prodaje ili kupnje i si. $ko neke od ti# situacija odreduje drzavnaadministracija govorimo o reguliranim trzistima. &o je slucaj kada postoje

    razlozi za zastitu interesa nacionalni# proizvodaca ili kada se zele zastititiinteresi pojedini# grana proizvodnje !najcesce poljodjelstva".4a osnovi broja prodavaca ili kupaca, razlikujemo monopol, oligopol,

    potpunu konkurenciju i ogranicenu konkurenciju.4a funkcioniranje trzista njegovu razvijenost i operativnost utjece citav

    niz faktora iz trzisnog okruzenja.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    23/109

    /snovne funkcije trzista su' //-%*&/ &(('%+/ 8%&'#%,-%*&/ %%+:#;/'%+/.

    Suvremenu privredu karakterizira drustvena podjela rada, ali i raspodjelaraspolozivog fonda drustvenog rada kao i materijalni# uvjeta za proizvodnju,

    gle-dano na kratki, ali i na dugi rok. /vaj zadatak obavlja trzistealokacijskom funkcijom tako da ove resurse raspodjeljuje na pojedine graneproizvodnje razmjerno potrebama. /vom se funkcijom odreduje tko ce ukojom mjeri i na koji nacin sudjelo-vati sa svojim proizvodima na trzistu.

    /snovni kriterij za pristup i opstanak na trzistu jest proizvodnost radaproizvodaca, veca proizvodna mogucnost i efikasniji proizvodi, a sto se sveodrazava na cijenu proizvoda te stupanj stabilnosti i konkurentnosti.

    %istributivnom funkcijom me#anizam trzista odreduje polozaj svi#sudionika ekonomski# procesa u primarnoj !osnovnoj" raspodjeli.

    Selektivnom funkcijom trziste selekcionira potrebne proizvode prema

    za#tjevima i potrebama potrosaca. /vom funkcijom trziste signalizira kojeproizvode proizvoditi i u kojim kolicinama.

    )nformativnom funkcijom trziste daje povratne informacijeproizvodacima o ispravnosti trzisne politike koju vode i signalizira impotrebu njene promjene ili unapredenja. zapadnoj pak literaturi trziste takoder obavlja slicne cetiri funkcije, i to'- funkciju povezivanja,- funkciju uravnotezivanja ponude i potraznje,- funkciju regulatora ekonomije,

    - funkciju raspodjele.

    13.

    PONUDUsmo definirali kao kolicinu dobara koja se nudi na nekom trzistupri odredenoj cijeni. Ponuda je ovisna o kolicini ponudeni# dobara imoguci# cijena na trzistu. 3aksimalna ponuda proizvodaca odredena jenjegovim proizvodnim mogucnostima, ali to ne znaci istovremeno i njegovuukupnu ponudu. )z razliciti# razloga !niska cijena, jaka konkurencija,nepovoljni uvjeti placanja" proizvodac ne mora svu kolicinu ponuditi trzistu.

    /drednice ponude su' cijena odredenog dobra ili usluge, troskovi faktoraproizvodnje, te#nicki progres, broj poduzeca u privrednoj grani, drzavnaporezna politika, cijene drugi# dobara koje bi neko poduzece mogloproizvoditi.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    24/109

    Ponuda jednog proizvodaca na trzistu je pojedinacna ponuda, a visepojedinacni# ponuda cini ukupnu ponudu. S padanjem cijene, dolazi i dosmanjivanja, kako pojedinacne, tako i ukupne ponude. Svaki ponudacrazlicito reagira na promjenu cijene te bismo za svakoga od nji# mogli

    nacrtati njegov pojedinacni graf ponude. S obzirom na razlicito reagiranjenji#ovi# pojedinacni# ponuda na promjenu cijene, te ce krivulje biti uzlazneali nece biti i identicne.

    4a povecanje ponudene kolicine utjecu'- pad cijena faktora proizvodnje,- inovacije u proizvodnji,- smanjivanje poreza,- pad potraznje za supstitutima.

    4a smanjivanje ponudene kolicine utjecu'

    - porast cijena faktora proizvodnje,- smanjivanje broja poduzeca u privrednoj grani,- povecanje poreza,- nepovoljni prirodni uvjeti

    Postoji nekoliko relevantni# faktora koji utjecu na kretanje ponude, a to su'- Svaki ponudac djeluje u okviru neke grane. 5ijena nastala temeljem

    granskog prosjeka orijentacijskaje cijena za pojedinacnog ponudaca./visno o svojoj cijeni, donosit ce odiuku o tome #oce li se pojaviti natrzistu ili ne.

    - 5ijene ostali# dobara takoder utjecu na krivulju ponude robe i to indirektnopo-sredstvom promjene do#odaka na koje to kretanje u vecini slucajevautjece.

    -Promjene cijena faktora proizvodnje djeluju takoder na krivulju ponude.%oe li do pada cijena faktora proizvodnje, krivulja ponude ce se

    pomaknuti u desno, sto znaci da se ponuda povecava. 4aravno, da vrijedi iobmuti odnos. 0unkcionalnom ovisnoscu !funkcijom ponude" mozemoiskazati kretanje ponude i to ako su faktori ponude poznati i mjerljivi'

    P8

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    25/109

    pri cemu su'Pd ponuda, 5s cijene supstituta, &p troskovi poslovanja, Pt potraznja,/j =ostali utjecajni trzisni faktori.

    (rivulja ponude nije ista kod svi# proizvodajer oni imaju razlicitu

    (/&'%-+&' 5+,8(.Pod elasticnoscu ponude razumijevamo svojstvo ponude da reagira napromjenu cijene, a sto smo vec istakli.

    4ju mjerimo koeficijentom elasticnosti ponude koji se iskazuje ovako'

    PR/3624$ P/4%2 !Pd" B(2Pd -----------------------------------------

    PR/3624$ 5)624$ !5" B!(2Pd koeficijent elasticnosti ponude" Postoji i matematicki preciznijiiskaz. 3ozemo govoriti o 0#%$+'/+* %% &/#&(+ (/&'%-+* 5+,8%

    !(2Pd beskonacno". (od ove elasticnosti, i najmanje smanjenje cijeneprouzrokuje pad ponudene kolicine na nulu a i najmanji porast cijene dovodido beskonacno velike ponude odnosnog dobra.

    V(#'%/+/ %% &/#&(+ +((/&'%-+/ 5+,8/!(2Pd =" karakteristicna jeza slucaj kada ponudena kolicina uopce ne reagira na promjenu u razinicijena. /vaj slucaj karakteristican je za lako pokvarljiva dobra. (od#(/'%+ (/&'%-+( 5+,8( !(2Pd U A", i vrlo mala promjena u cijeniizaziva vecu promjenu u ponudenoj kolicini. koliko je (2Pd veci od A,

    ponuda je elasticna. (od #(/'%+ +((/&'%-+( 5+,8( !(2Pd V A",

    promjena u cijeni izaziva malu promjeni u ponudenoj kolicini.

    (2Pd, uvrstimo li u njega konkretne vrijednosti, moze biti manji, jednak iliveci od A. koliko je koeficijent elasticnosti ponude manji od jedan, kazemoda je ponuda neelasticna, sto znaci da se ponuda mijenja sporije od cijena.

    $ko je koeficijent elasticnosti ponude jednak A, kazemo da ponuda imajedi-nicnu elasticnost, sto znaci da se ponuda i cijena mijenjaju po istompostotku !stopi". Postoji i treca mogucnost kad koeficijent elasticnostiponude moze biti veci od A. (azemo daje ponuda elasticna jer se ponudamijenja brze od cijena.

    3oguce je utvrditi i do#odovnu elasticnost ponude !%2Pd". /na seracuna tako da odnos relativni# promjena u kolicinama ponudeni# dobarastavimo u odnos prema relativnim promjenama u do#otku. relativna promjena ponude !RPj"%2Pd--------------------------------------- relativna promjena cijena !R5"

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    26/109

    prirast 5 prirast PdR5 ------------------ RPd ------------------------ 5 Pd%o#odovna elasticnost ponude jednaka je elasticnosti cijene ponude, jer je

    cijena ponude do#odak najedinicu proizvoda.9aznoje upamtiti da ucinak promjena cijena postaje sve veci kada sekrecemo od trenutnog ka kratkom ili dugom roku u ponasanju ponude.&renutni rok obu#vaca vrijeme realizacije vec proizvedene robe tako da semogucnost povecanja opsega ponudene kolicine ogranicava zatecenimzali#ama.

    kratkom roku dolazi do variranja opsega proizvodnje iskljucivo uokvirima raspolozivi# kapaciteta. &u je zamjetan stanoviti stupanjelasticnosti ponude.

    dugom pak roku, moguce je ostvariti povecanje proizvodnje i izvan

    raspolozivi# kapaciteta. tom slucaju postoji najveca elasticnost s obziromda se postize potpuno prilagodivanje ponude promjenama cijena.

    (oeficijent elasticnosti ponude mozemo izracunati i geometriskommetodom na temelju grafikona'

    Slika IV-7. Koeficijent elasticnosti ponude

    /na iznosi n!k" $@W@E. &ockom @ povucemo tangentu na krivulju.$@ U 5% U n!k" U A. pravilu je koeficijent elasticnosti pozitivan jer je ikrivulja ponude pozitivna.

    3oguc je i slucaj regresivne krivulje ponude, a ona izgleda ovako'

    Slika IV-8. Regresivna krivulja ponude

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    27/109

    (ao sto vidimo, u jednom je dijelu krivulja rastuca, a potom nagloopada. &o znaci da pri visim cijenama, s manje ulozenog rada i ekonomski#faktora, dobivamo manji opseg prodaje. Pri nizim cijenama mora se i vise

    ponuditi.

    Eraf pojedinacne ponude uz mogucnost da se krivulja pomice u desno,sto znaci povecanje prodajne spremnosti, a obrnutoje u slucaju pomicanja ulijevo'

    Slika IV-9. Pojedinacna ponuda po!icanje"

    "dzA "dz "dzB

    0 5 10 15 20 25 30 35 40

    14.POTRAZNJU smo definirali kao kolicinu dobara koju su kupci voljni

    nabaviti pri nekim cijenama, odnosno ona iskazuje nabavnu spremnostkupaca da u nekom slucaju i pri nekoj razini cijena kupuju dobra. &emeljnielementi potraznje su'-cijena dobra,-kupovni fondovi,-dostignuta razina privrednog razvoja,-ocekivane tendencije u kretanju cijena.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    28/109

    Sekundarni elementi od utjecaja na ponasanje potraznje su' demografski,zemljopisni, drustveni, politicki, spekulativni, monetarni, devizni, porezni,kreditni i dr.

    (olika ce se kolicina dobara kupiti odnosno prodati, ovisi o nji#ovoj

    cijeni. (azemo da je potraznja defmirana u odnosu na cijene te ona izrazavaodredenu funkcionalnu vezu izmedu trazeni# kolicina neke vrste dobara imoguci# cijena, a sve se ocituje na trzistu u nekom vremenskom roku. &o nemora znaciti kako ce se potraznja za dobrima mijenjati, ukoliko se mijenjajucijene. Potraznja znaci samo nabavnu spremnost kupca da reagira ukoliko semijenjaju cijene. Pod njom razumijevamo ocitovanje izmijenjene spremnostikupaca da pri istim cijenama potrazuju i kupuju neke kolicine dobara.

    Slika IV-#$. %drednice faktora potraznje

    /drednice faktora potraznje'A.%obro i njegova namjena

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    29/109

    potrebni# dobara. pravo tu situaciju iskazuje pomicanje krivulje ukupnepotraznje'Slika IV-#2. Pro!jena potraznje kupaca po!icanje"

    510 15 20 25 30 35 40 45

    praksi razlikujemo dvije vrste potraznje'

    -potraznju za sredstvima potrosnje, bilo luksuznim, bilo nuznim, ili trajnimdobrima i-potraznju za proizvodnim dobrima. Svaka ekonomska grana za potrebe

    svoje vlastite potrosnje mora nabaviti ona dobra koja su joj nuzna zaproizvodnu potrosnju, jer u protivnom, ne moze opstati kao ekonomskagrana.

    Postoji nekoliko temeljni# zakonitosti potraznje.

    6edan od nji#je 5oumot-3ars#allov zakon potraznje. /vomje zakonu5our-not dao matematicku formulaciju koja se iskazuje ovako'

    Pt f!c" uz uvjet f!c" V =,pri cemu je Pt potraznja, a c cijene. &o znaci daje potrazivana kolicina nekogdobra !d", stanovita funkcija njene cijene !c". Potrazivana kolicina sesmanjuje kad cijena raste, a povecava se kad cijena opada, dakle vrijediobrnuta proporcionalnost.

    )stovremeno 3ars#all zakljucuje kako postoji jedini opci zakonpotraznje koji glasi' Sto je veca neka kolicina dobara u prodaji, mora bitimanja njena cijena kako bi se ista dobra mogia prodati.

    /d svi# zakonitosti u povodu ponasanja potraznje, odstupa tzv. Eiffenovparadoks, pri cemu dolazi do povecanja opsega potraznje i u slucaju kadacijena raste. 9elik dio populacije ima niske do#otke tako da se inferiornadobra ispoljavaju kao masovna komponenta masovne potrosnje !kru#". Radise o dobrima koja su nize kvalitete, ali i# siromasnije kategorije ljudi morajukupovati, i to ne sto zele, nego sto moraju, jer su im superiornija dobranedostupna. Pored toga, 9eblenov efekt iskazuje pojavu kada dolazi dosmanjivanja potraznje robe, iako njena cijena opada.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    30/109

    /n se obicno pojavljuje kod dobara koja predstavljaju ekskluzivnupotrosnju. &aj slucaj vrijedi za dio populacije kojoj je stanje sa cijenamairelevantno jer pripadaju snobovskom dijelu drustva. koliko nekom dobrucijena padne, moguce je da ce ono prestati biti znak ekskluzivnosti i da ce

    postati dobro masovne uporabe. $ moguce je ) da ako kupci procijene da bimoglo doci do povecanja cijene nekom dobru u narednom periodu, oni ce,unatoc ionako visokoj cijeni, nastaviti kupovinu.

    /cigledno, cijena svojom visinom djeluje i na razinu potraznje. ocilismo osnovnu zakonitost koja kaze' Sto su cijene vise, bit ce, u pravilu,

    potraznja manja, kao i obrnuto.3edutim, i u ovom slucaju moze se promatrati utjecaj cijena na

    osjetljivost !ponasanje" potraznje, odnosno mozemo i ovdje proracunatikoeficijent elasticnosti potraznje. /n se racuna prema obrascu'

    PR/3624$ P/&R$7462 !Pt" B(2Pt ------------------------------------------------- PR/3624$ 5)624$ !5" B

    !(2Pt koeficijent elasticnosti potraznje".

    ) ovaj koeficijent elasticnosti potraznje moze biti veci, jednak ili manjiod A. koliko je koeficijent elasticnosti potraznje veci od jedan, rijec je oelasticnoj po-traznji sto znaci da se potraznja mijenja brze od cijena.

    koliko je on, pak, jednak A, potraznja ima jedinicnu elasticnost, a toznaci da se cijene i potraznja mijenjaju po istom postotku !stopi". ) na kraju,

    ukoliko je koeficijent elasticnosti manji od A, potraznja je neelasticna stoznaci da se ona sporije mjenja od promjene cijena.

    (od&/#&(+ (/&'%-+( 5'#/$+*(!(2Pt beskonacno" najmanji porastcijene nekog dobra prekida potraznju za njim. 9rlo mali pad cijene izaziva

    beskonacno velik postotni porast prodaje doticnog dobra. Slucaj se moze igraficki prezentirati'

    Sllka IV-#&. Savrseno elasticna potraznja

    cijena

    "t "t

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    31/109

    kolicina

    (od&/#&(+ +((/&'%-+( 5'#/$+*(!(2Pt =" pri bilo kojoj promjenicijene, ne mijenja se opseg potrazivane kolicine doticnog dobra. (rivulja

    potraznje graficki se prikazuje pravcem okomito polozenim na apcisu. /vaj

    oblik elasticnosti potraznje karakteristican je za potraznju dobara koja suvrlo bitna za zivotnu egzistenciju. ) ovaj slucaj se moze graficki prezentirati'

    Slika IV-#'. Savrseno neelasticna potraznja

    -%*(+/ Pt

    C1

    C2

    > P' %-%+/

    R(/'%+ (/&'%-+/ 5'#/$+*/!(2Pt U A". Potrazivana kolicina reagirana promjenu cijene vrlo brzo. Pojavljuje se u slucaju kada mali pad cijeneizaziva rela-tivno povecanu potraznju i prodaju nekog dobra. (rivulja

    potraznje priblizava se #orizontali u vecem stupnju nego vertikali, s blagomopadajucom tendencijom sli-jeva nadesno. ) ovaj slucaj se moze iskazatigraficki'

    Slika IV-#6. (elativno elasticna potraznja

    cijena

    kolicina

    R(/'%+ +((/&'%-+/ 5'#/$+*/ !(2Pt V A" iskazuje relativno slaboreagi-ranje potrazivane kolicine na promjenu cijene. (rivulja potraznje ima

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    32/109

    relativno strmi nagib slijeva nadesno i po obliku se priblizava vertikali.Pogledajmo sliku'

    Sllka IV-#7. (elativno neelasticna potraznja

    0 4C 4

    kolicina

    (od *(8%+%-+( =&'/%+(! (/&'%-+&'% !(2Pt A" neki postotak upromjeni cijene izaziva proporcionaino obrnutu promjenu u potrazivanojkolicini i opsegu prodaje doticnog dobra' Eraficka prezentacija ovog slucajaelasticnosti potraznje izgleda ovako'

    SlikaIV-#). *edinicna sta+ilna" elasticnost

    cijenaPt

    kolicina

    (od potraznje mozemo utvrdivati 808+, (/&'%-+&' 5'#/$+*(!%2Pt". /na predstavlja odnos relativni# promjena u kolicinama

    potrazivani# dobara i relativni# promjena u do#otku potrosaca, a racuna seovako' P#%#/&' %-%+( 5'#/$%/+%0 8/#/ 5#%#/&' KD0"t ---------------------------------------------------- ---------------- 5#%#/&' 80'/ 5'#&/-/ 5#%#/&' D

    pri cemuje ( kolicina Pt, a % =do#odak

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    33/109

    Rezultat ovog odnosa moze biti razlicitog intenziteta, od =, VA, UA, poputslucaja kod elasticnosti cijena potraznje.

    kolikoje %2Pt manji od nule, znaci daje doticno dobro iz analizeinferiomo, buduci da potraznja za tim dobrom opada kada raste do#odak.

    kolikoje %2Pt veci od nule, rijecje o superiomim dobrima i to ukolikoje'>?DEP'?

    rijecje o dobrima neop#odnim za zivotnu egzistenciju. kolikoje %2Pt UA rijecje o dobrima koja nisu egzistencijaino nuzna !luksuzna potrosnja".

    Postoji ) lucna elasticnost.

    1@. O5'%/+/ '#$%&+/ #/+'($/

    (od analize problema PONUDE % POTRAZNJE vazno je istaknuti

    trzisnu situaciju u kojoj se suceljavaju ukupna ponuda i ukupna potraznja zanekim dobrom. 4ajveca kolicina dobra realizirat ce se u uzajamnom interesuu onom trenutku kada se izjednace interesi prodavaca s interesima kupaca. tom slucaju govorimo o 5'%/+* %-%+%dobara i5'%/+% -%*(+//na trzistu.

    /vu tocku izjednacenosti interesa ponudaca i kupaca nazivamo#/+'($+ cijenom. ovom slucaju kupci koji zele kupiti po nizojcijeni, nece to uspjeti, kao sto ni ponudaci, voljni prodati skuplje, u ovomslucaju to nece uspjeti.

    (olicina !k" i cijena !c"

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    34/109

    16.T#$%&+ &'/+*( %% 5$/* (+&%0 &,*(/'/ +/ '#$%&', razumijevaanalizu najrazlicitiji# okolnosti i uvjeta pod kojim se neki proizvod kupuje

    ili prodaje na trzistu. &u, zapravo, razumijevamo niz faktora i okolnosti zbogkoji# se neke robe ili usiuge, koje proizvodaci proizvode ili nude pod

    potpuno jednakim uvjetima !te#nickim i ekonomskim", ipak prodajuodnosno nude po vrlo diferenciranim cijenama.

    &rzisni polozaj ekonomski# subjekata i razlicita trzisna stanja mozemorazvrstati na sljedeci nacin'- broj prodavaca i kupaca koji obavljaju trzisne transakcije,- stupanj otvorenosti trzista i mogucnosti pristupa drugim zainteresiranim,- postojanje ili nepostojanje supstituta na trzistu,

    - mobilnost !pokretljivost" prodavaca i kupaca na trzistu,- informiranost kupaca o cijenama, uvjetima prodaje i kvaliteti.4a trzistu se moze smjestiti samo jedan proizvodac !monopol" odnosno

    samo jedan kupac !monopson". %rugi ekstrem nastaje onda kada na trzistuimamo veliki broj prodavaca ili kupaca !automatizirana ili dvostrana

    perfektna konkurencija". $ko na trzistu imamo mnogo ponudaca, takvostanje nazivamo oligopolom. $ sa kupcima, takvo stanje nazivamooligopsonom.

    3onopolima ne odgovara pojava ulaska na trziste novi# proizvodaca.)sto tako oligopolistima ne odgovara konkurencija u potraznji. &ada je

    moguce da monopoli spuste svoje cijene ispod dani# mogucnosti, te svjesnoubiru nize profite ne bi li to odagnalo druge proizvodace koji im konkuriraju.lazak u granu !konkurenciju" je moguce sprjecavati na dva nacina'institucijskim regulama !pravni propisi" ili ekonomskim metodama !novim

    proizvodima ili razmjerima proizvodnje".$ko postoji relativno veci broj supstituta i ukoliko su oni relativno

    dobri, monopol ce se ponasati kao oligopol. &o znaci kako ce dolaziti do

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    35/109

    priblizavanja situaciji kao da imamo monopolisticku konkurenciju.Postojanje supstituta, onemogucava postojanje perfektne !savrsenekonkurencije".

    Prodavac nije mobilan ukoliko je voljan kupcima prodati robu ispod

    cijene, premda to, mozda, i ne mora. )sto kazemo i za kupca, ako je voljan zaneki proizvod platiti vise kod jednog, nego kod drugog prodavaca.(ada kupac kupuje robu, on zeli znati sve o pojedinostima kupovine i osvemu onome sto iz nje proizlazi. 7eli znati sobine proizvoda, kvalitetu,dizajn, uvjete placanja, uvjete isporuke, garantne rokove, mogucnostservisiranja i drugo. )nformiranost se postize nekim tradicionalnimnacinima: katalozima, reklamom, ali i sustavom ekonomske propaganda,

    posredstvom radija, televizije, agenata, prezentacijama i sl.

    17.POTPUNA KONKURENCIJAP'5,+/ +,#(+-%*/ !savrsena, perfektna" je takav oblik trzisne

    strukture na kojoj postoji velik broj prodavaca, ali i kupaca. /vaj oblikkonkurencije je karakteristican po tome sto svi ponudaci nude isti #omogeni

    proizvod. &emeljne karakteristike ovog slucaja jesu'- mnogo prodavaca i kupaca,- potpuna sloboda ulaska ili izlaska iz grane,- transparentno trziste - prodavac i kupci moraju biti dobro obavijesteni otrzisnoj cijeni, uvjetima prodaje, rokovima isporuke, kvaliteti proizvoda i

    si.,- pokretljivost !mobilnost" faktora proizvodnje,- slobodno, nekontrolirano i ne dirigirano trziste !drzava",- uzajamno poznavanje proizvodaca i potrosaca,- postojanje i savrsenost supstituta. uvjetima potpune konkurencije trziste dovodi do optimalne alokacijesredstava'- proizvodnja proizvodi dobra uz najmanje moguce troskove,- potrosaci placaju najmanju mogucu cijenu !cijena tek pokriva granicnetroskove proizvoda",

    - proizvodi se punim kapacitetom pa nema neracionalnog rasipanjasredstava,

    - profit !normalan" dotice poduzecima.&ek je u ovakvim uvjetima cijena jednaka za sve proizvode, jednaka je

    za sve sudionike na strani ponude i potraznje. koliko je iti jedan od ovi#elemenata nepotpun ili neizvjesan, to je onda ogranicenoj konkurenciji.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    36/109

    4a strani ponude i potraznje mozemo istaknuti dva karakteristicna slucaja'- kad neki proizvod nudi ili trazi veliki broj ponudaca ili potrazivaca i- kad neki proizvod nudi ili trazi samo jedan ponudac odnosno potrazivac.

    Prvi slucaj zovemo atomiziranom konkurencijom odnosno atomiziranoj

    konkurenciji prodaje !polipol" i atomiziranoj konkurenciji nabave!polipson".)zmedu ova dva krajnja slucaja nalazi se neogranicen broj drugi# trzisni#

    polozaja, tako da na strani ponude mozemo govoriti o' monopolu, duopolu,oli-gopolu i polipolu. $ na strani potraznje mozemo govoriti o' monopsonu,duopsonu, oligopsonu i polipsonu.

    $li sad o potpunoj konurenciji'(rivulja potraznje s kojom se suocava svako poduzece, je savrsenoelasticna, sto znaci kako se potraznja mijenja brze od promjene cijena.

    Svaki pokusaj da se podignu cijene kod pojedinacnog ponudaca, moraobi re-zultirati njegovim eliminiranjem s trzista. ovom slucaju potpunekonkurencije, ponudaci nude #omogeni proizvod pa je elasticnostsupstitucije savrsena.

    /vdje ne postoje ogranicenja u pogledu kretanja cijena na gore ili nadolje. Povecanje ukupne razine ponude posljedica je porasta cijena, a

    povecanje ukupne razine potraznje, posljedica je pada cijena. Pri ravnoteznojcijeni ponudena kolicina jednaka je trazenoj kolicini dobara. (ada se govorio problemu ravnoteze u potpunoj konkurenciji, neop#odno je istaknuti dvije

    specificnosti'- ravnotezu u trenutnoin, kratkom i dugom roku, te- pitanje paukove mreze !5obXebov teorem".Pojmove trenutni, kratki i dugi rok u ekonomsku analizu prvi je uveo

    $.3ars#all. (ratki i dugi rok su relativni pojmovi. Smatra se da vrijemekratkog roka iznosi pet godina, a preko toga vremenaje rijec o dugom roku.

    &renutna ponuda je fiksna, a cijene su rezultat fiksne ponude ipromjenljive potraznje. &renutan rok pokriva vrijeme realizacije koje nijedovoljno dugo za promjenu zail#a na trzistu. Razina cijena u trenutnom rokuovisi o polozaju krivulje potraznje. 4astaje takva cijena koja naprosto ocisti

    trziste od zali#a robe. ovom slucaju troskovi proizvodnje nisu relevantanfaktor njene ponude pa to ne mogu biti ni njene cijene. (ljucni faktor priodredivanju cijena, ovdje je potraznja. &o stanje ilustrira i sljedeci grafikon'

    Sllka IV-22. ,renutna ponuda i potraznja

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    37/109

    (ratkorocna ponuda je promjenljiva ponuda, a moze poprimiti trendpada ili rasta. ovom slucaju, cijena koja se oblikuje na strani ponude,rezultat je i novododani# troskova koje uvjetuju izdaci za te#noloskaistrazivanja, povecanje investicija, marketing i dr. Potraznja je u kratkomroku takoder promjenljiva tako da cijene, zapravo, ovise o intenzitetumijenjanja ponude i potraznje. (rivulja ponude ima uzlazni trend. &o jeuvjetovano kretanjem troskova proizvodnje proizvodni# subjekata grane.Ravnoteznu cijenu, koja se formira na trzistu u kratkom roku, 3ars#allnaziva subnormalnom iz razloga sto u tom roku nema mogucnosti za

    potpuno prilagodivanje proizvodnje koja bi mogia iscrpiti utjecaj promjenepotraznje.

    %ugorocno gledano, ponuda predstavlja ukupnu ponudu proizvodaca igrane u kojoj je nastupilo niveliranje, izjednacavanje profitne stope zbogkonkurencije unutar grane.

    %ugorocno gledano, potraznja je u ovom roku promjenljiva. S obzirom

    da se potraznja mijenja i da oscilira, mijenja se i cijena dobara. 3ozemokazati kako tek u ovom roku dolazi do optimalnog prilagodivanja

    proizvodnje i ponude grane u cijelosti s realnom trzisnom situacijom. ovom slucaju je pak utjecaj potraznje na nastajanje cijena vrlo slab i postajesve manji. Pogledajmo grafikon'

    Slika IV-2. u/orocna ponuda i potraznja

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    38/109

    (rivulja ponude je poprimila najelasticniji oblik i priblizava se pravcutako da pomak krivulje ne izaziva nikakvu promjenu cijene. ovom jeslucaju 3ars#all uzeo za primjer jedno uzomo poduzece cijaje osnovnakarakteristika u tome sto mu opseg proizvodnje varira paraleino s

    variranjima ukupnog prosjeka proizvodnje citave grane kojoj pripada.koliko ekonomska grana, kojoj pripada to poduzece, proizvodi u uvjetimastalni# prinosa proizvodnje, pokazalo se je kako cijena ostaje ista kao prije

    povecanja potraznje. &o ilustrira sljedeci grafikon'

    Slika IV-24. Ponuda poduzeca u uvjetima stabilnih prinosa proizvodnje

    Pod nazivom 5obXebov teorem razumijeva se trzisna situacija kojanastaje uslijed promjene ponude i potraznje s obzirom na promjenu cijena,ali sa zakasnjenjem. Ykoliko se ocekuje rast cijena nekom proizvodu,

    proizvodaci ce povecati proizvodnju !uz pretpostavku da ce svi ponudacijednako reagirati na porast cijena". @uduci da se ponuda povecala,cjelokupna proizvodnja se ne moze realizirati po visokim cijenama, pa one

    padaju. Pad cijena utjece na buducu proizvodnju. /na ce se smanjiti.Smanjenje proizvodnje utjecat ce ponovo na rast cijena. Eraficki prikaz

    promjena ponude, potraznje i cijena u koordinatnom sustavu ima oblikpaukove mreze, sto se na engleskom naziva 5obXeb eorem, 5obXeb3odel ili 5obXeb krivulja ponude i potraznje.Y/vaj teorem mozemo

    prikazati graficki pri cemu moramo poci od obrasca pilagodavanja ponude ipotraznje tako da ukljucimo vremenske retardacije.

    Slika IV-25. ob!eb krivulja ponude i potraznje

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    39/109

    /vo je tzv. ekspandirajuci model kod kojeg zamjecujemo stalnoudaljavanje cijena od ravnotezne cijene 5c. 7amjecujemo takoder kako seapsolutna vrijednost nagiba krivulje potraznje povecava u odnosu naapsolutnu vrijednost nagiba krivulje ponude i to u svim tockama. 7a ovajteorem relevantna su sljedeca tri obiljezja'

    - kod potpune konkurencije proizvodaci racunaju da ce buduce cijeneostati konstantne,

    - vrijeme proizvodnje mora proci prije negoli se odiuci na njenupromjenu,

    - cijenu determinira postojeca ponuda.

    1.M+5predstavlja trzisno stanje ponude na kojem dobra nudi samo jedan

    ponudac ili vise nji#, a koji su medusobno nacinili sporazum o postupanju iponasanju na trzistu.

    3onopol se moze definirati temeljem dva osnovna kriterija'- temeljem broja ponudaca i- temeljem saveznistva poduzeca. teoriji razlikujemo'- potpuni monopol i- cisti monopol.vjeti za postojanje potpunog monopola su sljedeci'- kad na trzistu odredeni# dobara postoji samo jedan prodavac !monopol" ili

    jedan kupac !monopson" ili jedan prodavac i jedan kupac !bilateraini mono-

    pol",- kad postoji neelasticna potraznja za odredenim dobrom,- kad je selidba kapitala i ulazak novi# u nju tesko izvedivo,- kad monopolist u cijelosti kontrolira kolicine i cijene,- kad se roba prodaje i kupuje po monopolistickoj cijeni,- kada nema dobri# supstituta za doticno dobro na trzistu.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    40/109

    Postoji, dakle, potpuni monopol koji karakterizira jedan ponudac i visekupaca. 4o podjela monopola je daleko slozenija'- unilateraini monopol !jedan ponudac i jedan kupac",- bilateraini monopol !jedan ponudac i jedan kupac",

    - parcijaini monopol !jedan prodavac dominira",- prirodni monopol !prirodna nestasica ponude",- oktopodski monopol !kombinacija prirodni# i ekonomski# monopola", pri-vatni monopol !privatni kapital",

    - kvazi monopol !jedan prodavac, mnogo kupaca"- ekonomski monopol !posljedica koncentracije i centralizacije kapitala",- zakonski monopol !nastaje temeljem odiuke drzave kad se zeii odredenousmjeravanje prometa",

    - javni monopol !osniva se temeljem odiuke drzave-specijaini interesi",- #eterogeni monopol !slaba reakcija i ponudaca i kupaca",

    - stvarni monopol !nastaje bez utjecaja zakona".3onopolist !jedini ponudac" nema utjecaj na trzisno poslovanje. Suocen

    je s izvjesnom mogucnoscu supstitucije s obzirom da na njegovu promjenucijene potrosaci mogu reagirati smanjivanjem kupovina. Potraznja za

    proizvodom nije savrseno elasticna, znaci da nema povezanosti izmedupolitike cijena monopola i trzisnog ponasanja drugi# ponudaca.

    2vo u cemu je temeljna razlika izmedu potpune konkurencije i monopolaglede formiranja cijena'- u potpunoj konkurenciji ponudaci ne mogu utjecati na formiranje cijena, a

    monopol je to u stanju,- u monopolistickom slucaju to poduzece se izjednacuje sa sektoromproizvodnje tako da funkcija potraznje ima isti oblik kao i funkcijaagregatne potraznje,

    - ravnoteza monopola je jednaka ravnotezi grane,- njegova cijena je visa, a proizvodnja manja od konkurentskog poduzeca,sto znaci kako je rijec o nesavrsenom trzistu,

    - monopolisticko poduzece samo odreduje cijenu.5ijena se odreduje tako da monopolist vodi racuna o potrebama i

    plateznoj moci kupaca. &akvo poduzece ostvaruje svoj poslovni optimum u

    slucaju kada se izjednace granicni troskovi s granicnim pri#odima.3onopolisticko poduzece pri-mjenjuje diferencijaciju cijena ukoliko imaoko sebe satelite, sve sa ciljem da maksimalizira profit. koliko na trzistu

    postoji manje veliki# i nesto manji# ponudaca, u slucaju kad se velikisporazumiju o cijenama, na trzistu je moguce da djeluju monopolisticke inemonopolisticke cijene. (azemo stoga kako je u suvremenoj ekonomiji

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    41/109

    vecina grana nesavrseno konkurentna - postoji mjesavina monopola ikonkurencije.

    @itne stavke monopolistickog poduzeca su takoder cijena !5" kolicina!k" i ukupan pri#od !P". 4ajvaznija je i najzanimljivija za monopolisticko

    poduzece kategorija ukupnog pri#oda !P". S obzirom na uvjete u kojemdjeluje monopol, ovdje se postavlja pitanje raste li ili pada ukupan pri#od spovecanom kolicinom prodani# jedinica. /vdje se ponovo pojavljujekategorija granicnog pri#oda !EP". Podsjetimo se da je EP povecanjeukupnog pri#oda izazvanog povecanom prodajom kolicine k za jos jednu

    jedinicu.

    pamtimo jedno pravilo' Eranicni pri#od !EP" je pozitivan !raste" kada jepotraznja elasticna, a postaje negativan !opada" kadaje potraznja neelasticna.Eranicni pri#od postaje Y=Y kada potraznja prestaje biti elasticna i postajeneelasticnom. /snovni cilj monopolistickog poduzeca je steci sto je mogucevecu dobit odnosno profit. %obit se izracuna na ovaj nacin'Pf!maJ"P-&,

    tj. od ukupnog pri#oda treba odbiti ukupne troskove. (azemo da semaksimalan profit ostvaruje u slucaju ravnoteze cijene !5" i kolicine !k" kojidaju najvecu razliku. &o se dogada upravo u slucaju kada se granicni pri#od!EP" poduzeca uravnotezi s njegovim granicnim troskovima !E&".

    OLIGOPOL

    O%95 predstavlja takav oblik konkurencije koji nastaje u slucajupostojanja malog broja proizvodaca od koji# je svaki takve velicine dapovecanje ili smanjenje njegove proizvodnje u velikoj mjeri utjece na cijenu./ligopolisticku situaciju karakterizira'- postoji mali broj ponudaca,- izmedu ponudaca nema sporazumijevanja o kolicini proizvodnje iprodajnoj cijeni,- ovisnost izmedu konkurenata je to veca, sto i# je na trzistu manje. Pri

    donosenju odluka o kolicinama i cijenama svaki proizvodac mora voditiracuna o nji#ovu utjecaju na druge proizvodace./snovni kriteriji za klasifikaciju oligopola jesu'a" - u stupnju #omogenosti roba koje traze oligopolisti'- cisti oligopol !#omogene robe nudi mali broj ponudaca",- diferencirani oligopol !#eterogene proizvode nudi mali broj ponudaca",

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    42/109

    b" - u ekonomskoj snazi oligopolista'- oligopolisti iste snage !oligopol, merooligopol",- oligopolisti razlicite snage !sateliti, lideri",c" - u sporazumijevanju oligopolista'

    - postoji sporazumijevanje,- ne postoji sporazumijevanje,/ligopolne situacije su sljedece'- potpuna koordinacija medu oligopolistima,- tajni, odnosno presutni sporazumi !eliminiranje konkurencije",- vodenje u cijenama !lideri i sateliti, pri cemu sateliti svoje cijeneprilagoduju liderima",- nekoordinirane situacije na oligopolistickom trzistu !u slucaju izostankaspo-razuma".

    Stabilnost poslovanja oligopolisticke konkurencije je ugrozena kada

    razlicita poduzeca proizvode identicne ili #omogene proizvode. kolikojedan proizvodac spusti cijenu u odnosu na drugoga bar zajednunovcanujedinicu, logicnoje da ce u tom slucaju on prodati sve svoje zali#e.3edutim, taj privremeni potez ne moze biti trajan, jer u oligopolistickojsituaciji kad tad nastupi stanje da se mora pristupiti dogovaranju i onda semora podici cijena na razinu dogovorene.

    3ogucaje takoder situacija na razini ponude oligopolista kada sviproizvodaci mijenjaju cijene dogovomo i dijele trziste.

    1.OGRANICENA KONKURENCIJA

    z oligopole 9#/+%-(+/ +,#(+-%*/predstavlja najrasireniji obliktrzisne strukture suvremeni# ekonomija.

    4ju karakterizira kombinacija monopola i potpune konkurencije. &akvatrzisna struktura koja razumijeva medusobnu konkurenciju poduzeca inji#ov utjecaj na potraznju. )stovremeno susrecemo elemente prisutnostimonopola buduci da svako poduzece nastupa na trzistu sa svojim

    proizvodom koji se bitno ne razlikuje od konkurentski# proizvoda.

    /vdje susrecemo relativno veci broj poduzeca manje ekonomske snagekoja nude potrosacima slican, iako ne i identican proizvod. &rziste sogranicenom konkurencijom ima specificne karakteristike' u ukupnom

    prometu poduzeca ostvaruju manji udio te imaju slabiji utjecaj nasporazumijevanje medu poduzecima.

    /snovno obiljezje trzista ogranicene konkurencije je diferencijacijaproizvoda. &o znaci da na ovom trzistu proizvodaci proizvode razlicite

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    43/109

    varijante nekog proizvoda, ali iste uporabljivosti i namjene !deterdzenti zapranje rublja".

    /vdje su proizvodaci u poziciji da utjecu na formiranje vlastite cijene.Pored toga, potrosaci su spremni na preferiranje pojedini# proizvoda nekog

    proizvodaca, te su voljni za to platiti i vecu cijenu. &ako ovdje nije rijecsamo o konkurenciji proizvoda, nego i o konkurenciji cijena.lazak novim proizvodacima u granu ovdje nije tezak, iako postoje

    moguce smetnje. Smetnje mogu ciniti autorska prava, patenti, dizajn,zagtitni znak, a koji su obvezujuci za konkurenciju.

    4a ulazak proizvoda u granu djeluje stimulativnim cinjenica sto trzisnasituacija ovdje ne uvjetuje velik kapacitet te je potrebna relativno manjakapitalna oprema.

    Ravnoteza poduzeca odredena je kao u svim ostalim slucajevima gdje je

    krivulja potraznje !Pt" negativnog nagiba. Pojedinacno poduzece ostvarujeravnotezu ukoliko su granicni pri#od i granicni trosak jednaki tj. EP E&, apritom cijena 5 mora biti veca od granicnog pri#oda !EP".

    %eterminante dobiti poduzeca jesu' opseg proizvodnje, prodajnitroskovi, kvaliteta proizvoda i cijena. )stovremeno je opseg prodajeogranicen cijenom, kvalitetom i prodajnim troskovima. vjet koji trebaispuniti u uvjetima kratkorocne ravnoteze jest da granicni pri#od !EP" bude

    jednak granicnim troskovima !E&" s tim da prosjecni pri#od !PrP" bude veciili jednak prosjecnom varijabilnom trosku !Pr9&".

    Poduzece moze poslovati u kratkom roku i s gubitkom.Pokazalo se kako nema savrseno elasticne potraznje, kao nepovredivog

    trzisnog preduvjeta. Suvremeno trziste obiljezeno je kombinacijommonopolisticke i potpune konkurencije.

    prvi plan analize izbila je teorija pojedinacne ravnoteze, kako u svojojreal-noj zbilji, tako i u svojoj logicnosti.

    Pokazalo se da su suvremene trzisne strukture u svijetu vrlo slozene i dane postoji jednorodnost sustava cijena.

    Sve su to elementZ koji nam govore u prilog cinjenici kako je tesko i

    gotovo nemoguce naciniti jednu jedinstvenu teoriju cijena. &o je moguceuciniti samo za pojedine konkretne trzisne situacije. %o kakvog ce se nalazapritom doci, unaprijed nitko ne moze defmirati.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    44/109

    -prirodna bogatstva !zemlja"-kapital

    Primarni faktori' rad, prirodna bogatstvaSekundarni faktori' kapital, poslovna organizacijaR$% je privreivanje +ovjeka u proizvodnom procesu u namjeri da povea korisnost

    materije koje mu je darovala priroda. Procesom rada +ovjek prilagoava prirodna dobra iokolinu oko sebe. Proces proizvodnje je temeljno sredstvo +ovjekove egzistencije. 7emljazasnovane na privatnom vlasnitvu najefikasnije pridonose organizaciji ekonomskogivota i razvoju proizvodni# snaga.

    3euutjecaj drutveni# odnosa, proizvodni# snaga, oblika organizacije proizvodnje

    ($P)&$* je sekundarni faktor proizvodnje. &o je temeljni izvor bogatstva promatrankao faktor proizvodnje, a ne kao direktan izvor koji +ovjeku moe pruiti zadovoljstvo.(apital ne postoji u prirodi, on se mora posuditi ili proizvesti. ($P)&$* su onaproizvedena dobra !tvornice, poslovni objekti, novac" koja se isklju+ivo ulau u procesproizvodnje s osnovnom svr#om da se uvea, tj. proiri proizvodnja. @olji ga je zvatiposlovni kapital, nego samo kapital. Razni su teoreti+ari kapitala' $lfred 3ars#all, *eon[allras, omas 3alt#usF

    723*6$ je primarni faktor proizvodnje kojeg susreemo u svom okruenju, a svojepostojanje ne duguje +ovjeku. &o je fiksni faktor proizvodnje !esencijalni", prirodnolimitiran koji ne moemo proizvoditi i uzimati iz prirode bez ograni+enja. 7emlja se u

    povijesti smatrala samo kao obradivo sredstvo !poljodjelstvo", sok se danas koristi namnoge na+ine' obradiva povrina, rudna bogatstva, sredstvo ulaganjaF Svi prirodniresursi su ograni+eni. 5ijena zemlje je povezana sa stupnjevima opadanja zali#e, iako semoraju uzeti u obzir i te#noloke mogunosti obrade i eksploatacije.

    P/S*/94$ /RE$4)7$5)6$ je jedan od sekundarni# faktora proizvodnje. &o jena+ina na koji je u poduzeu organizirana proizvodnja. /snovni je cilj da poduzee touspjenije posluje. dananjem drutvenom ureenju pridaje joj se velika vanost,

    PR/)79/%42S4$E2

    %R8&924)/%4/S)

    /@*)5) /RE$4)7$5)62PR/)79/%462

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    45/109

    naro+ito poslije industrijske revolucije. (ako je danas drutvena podjela rada svesloenija, nuno je primijeniti znanstveni pristup u formiranju poslovne organizacije.&232*64) 5)*6 poduzea je opstati na tritu i osigurati svim sudionicima proizvodnjeadekvatne pri#ode, a da pritom ostane dovoljno prostora za novo organiziranjeproizvodnje, te za nova poveanja kapitala i opsega djelatnosti.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    46/109

    Poslovna organizacija se u biti bavi' -pribavljanjem kapitala-pribavljanjem radne snage-pribavljanjem sredstava za rad-upravljanjem i usklaivanjem bitni# funkcija-akumuliranjem

    -novim investiranjem-primjenom te#ni+ko-te#noloki# novinaRazvoj organizacije je tekao od pojedina+nog obiteljskog poslovanja pa sve domultinacionalni# korporacija koje jo zovemo i giganti.324$%324& je sastavni dio suvremene poslovne organizacije, tj. to je gore navedeniznanstveni pristup poslovnoj organizaciji. 3enadment ima I osnovna zadatka' 1.podizanje uspjenosti postojeeg biznisa, 2. iznalaenje poslovni# potencijala, 3.osiguranje budunosti biznisa. 3enadment ima D osnovne funkcije' 5/+%#/+*(!postavljanje budui# ciljeva", #9/+%$%#/+*(!usklauje ljudske i materijalne resurse",'%%#/+*(!radnika kroz novac i status", +'#%#/+*(!upravljanje ljudskimpotencijalima, poveanje poslovnog uspje#a poslovanja".

    &232*64) strateki zadatak menadmenta je izbor kvalitetnog i obrazovanog radnogkadra, briga oko podizanja obrazovne, stru+ne i kreativne razine postojeeg radnogpotencijala. 7nanost postaje klju+nom proizvodnom snagom.

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    47/109

    "uanstvo zemlje i radni resursi- puanstvo su sve osobe neke zemlje, koji ivena njezinom podruju u odre'enom vremenu$ :misao proizvodnje je dobit jedobit, a kljunu ulogu ima potro!nja$ Eivotni standard ljudi uvelike ovisi onjihovom radu, tj$ koliini rada koje oni obave$ ; visoko razvijenim zemljamademografski prirast je u stagnaciji, a u manje razvijenim zemljama govorimo

    o demografskoj eksploziji$ ; proizvodnji je puanstvo i proizvo'a, ali ipotro!a$ ;kupna populacija ne ini aktivno puanstvo jer svi njeni itelji nisusposobni za rad, neki su prestari, neki premladi$ >ano je poznavati strukturupopulacije i osnovne demografske karakteristike njena kretanja$

  • 5/25/2018 Osnove Gospodarstva

    48/109

    %ehniko-tehnolo!ki resursi- rad je faktor svakog procesa proizvodnje, dok susredstva za rad i predmeti rada sredstava kojima se sluimo u procesuproizvodnje$ ;porabom sredstava za proizvodnju ovjek postaje sveuinkovitiji$ 7n poku!ava u !to manjem vremenu, uz !to manje sredstavastvoriti !to vi!e gotovih proizvoda$ 4rajnji cilj je prona#i !to uu specijalizaciju

    kako bi materijalni uinak bio !to ve#i$ ; dana!nje vrijeme tehnologije postojenekoliko faza razvoja& inovaciju, imitaciju, tehnolo!ku konkurenciju istandardizaciju$

    0$7$ )4/9$5)62- visok stupanj neizvjesnosti, visoki financijski izdaci, konkurencijanajmanja. 0$7$ )3)&$5)62- konkurentska poduzea transformiraju proizvodnju.0$7$ &2K. (/4(R245)62- konkurencija se munjevito iri jer je ovladalaproizvodnjom novog proizvoda. 0$7$ S&$4%$R%)7$5)62- potrebna nova ulaganja,zbog usavravanja ili uvoenja novi# proizvoda. Sredstva za rad su ograni+ena i nisu namuvijek na raspolaganju, i zato se moraju racionalno iskoritavati.

    "rirodni resursi- proizvodnja se obavlja u nekoj prirodnoj cjelini i zato je ona

    vaan faktor koji uvelike utjee na proizvodnju$ "8987D.7 @7=2%:%>7-svi prirodni uvjeti i raspoloiva dobra koja nalazimo u svom okruenju i kojanam stoje na raspolaganju uz vi!e ili manje truda$ "rirodni resursi inepreduvjet za proizvodnju jer iz prirode dobivamo potrebne sirovine$ "orastomivotnog standarda pove#ava se i proizvodnja po obujmu i kvaliteti, aliistovremeno to trai pove#anu upotrebu prirodnih resursa i zaga'enjeokoline$ "ostoje novi naini, zamjena prirodnih sredstava sa umjetnimsredstvima koja su jeftinija i manje zaga'uju okolinu$

    %ru tveno bogatstvo - to su sva raspoloiva materijalna dobra kojima raspolae nekiekonomski sustav. ) prirodna sredstva i proizvedena sredstva se ubrajaju u drutveno

    bogats