Osnove zaštite

Embed Size (px)

Citation preview

Osnove zatite vodaProf. dr Sran Kolakovi mr Ana Pavlovi mr Svetlana Vujovi

Fakultet tehnikih nauka Inerstvo zatite ivotne sredine

Zagaivai vodaKonferencija u enevi (1961):Vodni tok se smatra zagaenim kada su sastav i

stanje njegovih voda posredno ili neposrednoi promenjeni aktivnou ljudi u takvoj meri tako da se vode ne mogu koristiti za sve potrebe kojima bi one mogle sluiti u prirodnom stanju Zagaivanje voda se sastoji u svakoj promeni fizikih, hemijskih i biolokih svojstava vode, ili u svakom odbacivanju tenih ili vrstih supstanci u takvom obimu koji moe da dovede do kodljivosti ili da uini vodu opasnom ili tetnom sa gledita zdravlja, bezbednosti i javnog blagostanja, bilo sa gledita legitimne upotrebe za potrebe domainstva,

poljoprivrede, industrije ili za rekreativne ili druge potrebe, bilo sa gledita ouvanja vodne faune itd. (W. Klaseb) Zagaivanje akvatinih

ekosistema moe biti sluajno (akcidentna zagaenja), ponekad sa ozbiljnim posledicama, ali je najee rezultat nekontrolisanih isputanja zagaujuih materija razliitog

Zagaivai vodaKoncentrisani

RasutiUrbana naselja Industrijski objekti Energetski objekti Poljoprivredni objekti za

tov stoke Ureene deponije

Koncentrisani zagaivai

Rasuti zagaivaiHemizacija zemljita

mineralnim ubrivima pesticidima Smetlita Atmosferske padavine Transport i transportna sredstva Lokacije za eksploataciju ljunka i peska

Rasuti zagaivaiZatita voda od zagaivanja moe se ostvariti na dva osnovna naina:1. U prirodne vode ne isputati

upotrebljene vode

2. Preiavanje upotrebljenih

voda, uklanjanje zagaenja iz atmoserskog vazduha i pravilno odlaganje otpadnog materijala, ime se spreava zagaenje voda koja je u kontaktu sa atmosferom i zemljitem

Upotrebljena voda Voda koja je tokom upotrebe na

bilo koji nain zagaena predstavlja upotrebljenu vodu Upotrebljene vode se meusobno razlikuju po koliini, sastavu, biolokoj

aktivnosti i higijenskom znaaju

Upotrebljene vode Komunalne Industrijske Atmosfersk e

Preiavanje upotrebljenih voda Zajedniko preiavanje Industrijskih i komunalnih upotrebljenih vodaIspust netoksinih O.V bogatih org.mat. Ispust toksinih OV Ispust OV. bogatih suspendovanim materijama

Primena mineralnog ubriva u poljoprivredi

Osnovne

komponente ubriva su: fosfati i nitrati kao anjoni, kalijum i amonijum joni kao katjoni i karbamid Negativan uticaj na vodotoke je teko kvantifikovati, prvenstveno zbog nestandardizovanog pristupa poljoprivrednoj proizvodnji (vrsta useva, koliina i vrsta ubriva i pesticida, agrotehnike mere i sl.) i heterogenosti uslova na samim lokalitetima Primena ubriva mora

odgovarati potrebama poljoprivrednih kultura za nutrijentima, a u suprotnom visoka

koncentracija nutrijenata moe izazvati eutrofikaciju, disbalans kiselosti voda/zemljite, a teki metali i tetnematerije mogu dospeti u povrinske i podzemne vode Nitratni

azot je rastvoren u zemljitu padavine i sposobnost zemljita da zadri vodu kao i da je propusti uticae na to koliko e azota biti isprano iz zemljita Pesak i muljevita zemljita su veoma vodopropusni i imaju mali kapacitet zadravanja vode

Glinovita

zemljita znatno bolje

zadravaju vodu Fosfor, organska materija i amonijum azot su obino vezani u povrinskom sloju zemljita, te je opasnost od spiranja ovih materija niska. Meutim povrinska erozija mineralnih estica, pogotovo na padinama utie na njihovo uklanjanje

Uticaj stoarstva Stajnjak

kada se isputa u povrinske vode biorazgradljivi materijal se razgrauje, a amonijak se oksiduje troei rastvoren kiseonik,

ime se smanjuje koliina rastvorenog kiseonika u vodi Dospeva u povrinske vodotoke: - Direktno od ivotinja na ispai - Usled oteenja na strukturi skladita - Spiranjem ukoliko je prekomerno primenjen ili nije primenjen na odgovarajui nain

Pesticidi Razlozlozi

porasta primene

pesticida: - Zahtevi poljoprivrede za uvoenje preparata visoke selektivnosti i efikasnosti koji se koriste u manjim koliinama po jedinici povrine - Rezistentnost tenih organizama - Evolucija korovske flore

Toksikoloki zahtevi zamena viskokootrovnih sa manje otrovnim sredstvima - Potovanje kriterijuma u pogledu genotoksinosti (mutagenost, kancerogenost, teratogenost, uticaj na reprodukciju) - Ekotoksikoloki zahtevi zamena visokorezistentnih sa manje postojanim i da nemaju tetan uticaj na neciljane organizme U propustljivim zemljitima pesticidi

mogu da se infiltriraju u podzemnu vodu, dok u manje propustljivim zemljitima oni nalaze svoj put do povrinskih vodenih tokova preko mree za odvodnjavanje U podzemnim vodama pesticidi se akumuliraju u toku vie godina, tako da se ukupna koncentracija pesticida

polagano, ali konstantbo poveava bez velike sezonske zavisnosti Veina pesticida je prilino rastvorna u vodi i moe dostii koncentracije od 10 mg/l do 100 mg/l, i mogunost luenja ovih jedinjenja iz zemljita zavisi od niza faktora Neki pesticidi u vodenim rastvorima pokazuju afinitet prema organskim materijama zemljita, dok se drugi koncentriu u masnim tkivima organizama Degradacija pesticida (hemijska hidroliza i bakterijska oksidacija) je veoma spor proces, tako da u sluaju velike permeabilnosti zemljita njihova infiltracija u akvifer je neizbena Mnogi pesticidi se mogu u akviferima zadravati nekoliko desetina godina Pojava organohlornih pesticida (DDT i aldrin) u akviferima

Paul Muller (1939)

Intezivno upotrebljavan nakon

II s.r.

Termopolucija termalno zagaenje Glavni

zagaiva otpadnom toplotom jeste sistem protonog hlaenja koji se primenjuje pre svega u termoelektranama, a u manjoj meri i kod termikih procesa rafinerija nafte, hemijske industrije i crne metalurgije Termalno zagaenje u vodenim ekosistemima moe delovati na vie naina: - Smanjuje se nivo kiseonika u vodi - Letalan efekat na pojkilotermne organizme

Utie na brzinu hemijskih procesa Usled toplotnog zagaenja sadraj slobodnog kiseonika opada. Topla voda na 30 C sadri samo polovinu one koliine kiseonika koja se nalazi u vodi na temperaturi od 0 C-

Kisele kie Emisija

toksinih gasova u atmosferu (azota i sumpora) uzrokuju ne samo oneienje vazduha, ve usled njihovog rastvaranja u atmosferi se obrazuju kisele kiePovezanost izmeu pH jezera i ukupne koncentracije aluminijuma Jezera u vedskoj.

Radionuklidi

U vodu dospevaju atmosferskim

talozima nakon probnih eksplozija atomskih bombi. Akumuliraju se u organima: 90Sr - u zatitnom potpornom tkivu (kosti, ljutura, riblja krljut) 137Cs u mekim tkivima (miii, parenhimatozni organi)

Transport i tansportna sredstva

Eksploatacija peska i ljunka Zahvatanje i drugih zemljanih i biljnih

materijala; Remeti se kvalitet podloge za ivot i ishranu akvatinog

sveta; Poveavaju se dubine reke na nekim mestima, na drugim se proiruje reno korita, osiromauju se obale; Stvara se iroko i sterilno reno korito; Menja se i remeti pejza; Moe da doe do promene renog pravca i Sve navedeno utie na brojnost i raznovrsnost akvatine biocenoze.

Uticaj rudarske aktivnosti na akvatine ekosisteme

90% svih rudarskih pogona i

objekata se nalzi na udaljenosti manjoj od 500 m od nekog vodotoka

Radom rudnika se vodotokovi

mogu zagaditi otpadnim vodama, erozijom jalovita, radom pogona za pripremu mineralnih sirovina i sl. Pri eksploataciji uglja i mineralnih sirovina razlikuju se sledei postupci: Eksploatacija

rude na povrinskim kopovima ili u podzemnim rudnicima Prenos rude do postrojenja za drobljenje i mlevenje Drobljenje i mlevenje Odvajanje (separacija) rude od jalovine ili flotacija, pri emu se dobija rudarski koncentrat (koncentrat rude)

U svim fazama rudarske proizvodnje

javlja se rudarski otpad, koji predstavlja nekorisni produkt eksploatacije i pripreme rude, koji se trajno skladiti na jalovitima Nastali otpad ima razliite fizike i hemijske osobine usled ega postoje i razliite potencijalne mogunosti zagaenja okoline Koliine rudarskog otpada zavise od vrste mineralne sirovine i tehnolokih mogunosti koje se koriste u procesima eksploatacije, skladitenja i preipreme rude i odlaganja jalovine Rudarski otpad moe da se podeli na: a) Rudarsku jalovinu odvaja se od rude u toku eksploatacije i odlae se u odgovarajuim jalovitima b) Flotacijsku jalovinu odvaja se od mineralne sirovine tokom njenog obogaivanja

Najee

zagaenje voda u rudarskim basenima nastaje erozijom nezasienih odlagalita jalovine U vie navrata dolo je do zagaenja vodotoka i podzemnih voda usled havarijskih proboja flotacijskih brana i izlivanja flotacijske jalovine Uticaj vode na rudu u rudnicima prilikom eksploatacije je veliki i negativan, ne samo zbog zagaivanja vode, ve i zbog mogunosti da se oksidacijom i rastvaranjem rudnih minerala ruda jako osiromauje Tokom projektovanja rudnika i eksploatacionih procesa veoma je znaajno reiti problem

odvodnjavanja rudnika i povrinskih kopova Pri eksploataciji rude prisutni minerali se izlau povrinskom uticaju i vremenskim prilikama (npr. Izlaganje pirita i drugih sulfidnih minerala kiseoniku i vlagi, rezultuje oksidacijom i nastaje kisela drenana voda rudnika voda) Kisele rudnike vode Tokom flotacijskog

postupka pulpi (samlevena ruda) se dodaju hemikalije flotacijski reagensi koji slue za odvijanje flotacijskih procesa

Veina flotacijskih

reagenasa su tetne materije ije je prisustvo nepoeljno u prirodnim vodotocima Rudni koncentrat se prema potrebi dalje prerauje pri emu se oslobaaju odreene koliine otpadnih voda Tokom eksploatacije leita uglja (rudnici uglja) u povrinskim ili podzemnim kopovima usled prodiranja povrinskih i podzemnih voda dolazi do rastvaranja

velikog broja organskih i neorganskih supstanci iz uglja Zagaivanje vodenih ekosistema nastaje pri eksploataciji, preradi i potronji ugljeva, tj. sagorevanju U Evropi postoji 10.000 aktivnih, zatvorenih i naputenih rudnika iz kojih istie 5 do 10 milijardi m3 zagaene rudnike vode u evropske vodotoke. Odlagalite jalovine, naroito flotacijske, su veliki izvori zagaenja voda. Jalovina u sebi

sadri dosta tetnih materija (tekih metala, reagenasa i sl.) i na odlagalitima (deponijama) je izloena eroziji koja spira sitne estice i odnosi ih u vodotokove. Samo

u 5 zemalja Dunavskog regiona (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunija, Slovaka i Srbija) za poslednjih 12 godina sa radom je prestalo blizu 200 rudarskih pogona. Objekti koji su ostali na terenu su samo u oko 20% sluajeva propisno zatieni, a ostatak predstavlja veliku opasnost po ivotnu sredinu.

30.

Januara 2.000 te godine, dolo je do proboja brane na talonim jezerima za jalovinu na postrojenjima fabrike Aurul SA Company, u mestu Baja Mare na sz Rumunije. Osloboeno je 100.000 m3 odloene jalovine koja sadravala u sebi izmeu 50 do 100 t cijanida kao i teke metale ukljuujui i bakar.

Incident u Rumunuji Cijanidi u Tisi

Negativni efekti korienja

hidroenergije na ivotnu sredinuHoover Dam

1/5

od ukupno proizvedene elektrine energije se proizvodi hidrodinamikim putem Prilikom proizvodnje elektrine energije iz postojeih izvora dolazi do veeg ili manjeg naruavanja ili zagaivanja ivotne sredine Takoe, prilikom korienja tako ekonominog i istog izvora energije, kao to je hidroenergija, koja spada u kategoriju obnovljivh izvora energije, ukoliko se ne poznaju ekoloke zakonitosti, esto se u znatnoj meri menja ili naruava ivotna

sredina

Negativni efekti izgradnje brana: Potapanje umskog i poljoprivrednog

zemljita Usporavanje renog toka podizanje nivoa podzemne vode. Promene u koliini i kvalitetu rene vode nizvodno od brane Promene temperature i mikrostanita nizvodno Uticaj na ribe Uticaj na stanita suvozemnih ivotinja

Aumulacija Tri KlisurePromene tokom konstrukcije brane na reci Jangce i okolini.

Akumulacija je poela da se puni 2003

Kao i mnoge brane i ovde postoje nedoumice oko koristi celog projekta Preko 1.9 miliona ljudi potrebno iseliti iz ove oblasti Uticaj akumulacije na ekosistem Unitena stanita mnogobrojnih ribljih vrsta....takoe stanita za ptice Uticaj izgradnje brane na lokalne kulturne vrednosti 600 km duga akumulacija poplavie neke od 1300 arheolokih lokacijaBrana na reci Jangce

Budunost hidro-elektrine energije zavisie od buduih potreba za elektrinom energijom, kao i od svesti o uticaju na ivotnu sredinu ovog izvora energije u odnosu na ostale izvore.