Razlike između evolucijskog i tradicionalnog pristupa kognitivnoj psihologiji 1. Većina kognitivnih psihologa smatra da je ljudska kognitivna arhitektura općenamjenska i nezavisna od sadržaja. To znači da je sustav za procesiranje informacija koji je npr. odgovoran za izbor hrane isti kao i za izbor partnera ili skloništa. Nasuprot tome, evolucijski psiholozi smatraju upravo suprotno; ljudski je um sastavljen od velikog broja specijaliziranih mehanizama, od kojih je svaki evoluirao zbog rješavanja specifičnih adapativnih problema. Evolucijski psiholozi općenito zagovaraju modularnu koncepciju ljudskog mozga i snažno naglašavaju vrstu sadržaja koji se procesira. Cosmides (1994) navodi da je naš u metaforičkom smislu poput nožića švicarske vojske. On sadrži posebne alate koji su dizajnirani za efikasno izvođenje nekog specifičnog zadatka. Kada govorimo o ljudskom ponašanju, mozak je također opremljen s kognitivnim alatima koji su dizajnirani za izvođenje specifičnih operacija.

2. Evolucijski psiholozi podrazumijevaju da su kognitivni moduli dizajnirani ne samo za hladnu racionalnost, nego i za tzv. “tople” kognicije. Nagonska i emocionalna stanja su nasljeđeni motivacijski sustavi s različitim funkcijama, pri čemu je svaki dizajniran da odgovara na pojedinu kombinaciju okolinskih podražaja i internalnih potreba i da izvodi pojedini skup adaptivnih funkcija. 3. Evolucijski kognitivni psiholozi manje naglašavaju verbalnu i svjesnu komponentu kognicija. 4. Osnovna pretpostavka tradicionalne kognitivne psihologije je tzv. funkcionalni agnosticizam, pogled koji smatra da se mehanizmi za procesiranje informacija mogu proučavati nezavisno od adaptivnih problema za koje su ti mehanizmi evoluirali. Evolucijska psihologija, nasuprot tome, snažan naglasak stavlja na funkcionalnu analizu ljudske kognicije.

Osnovne pretpostavke evolucijske kognitivne psihologije 1. Ljudski um sastoji se od skupa evoluiranih mehanizama za procesiranje

informacija.

2. Ti mehanizmi i razvojni programi koji ih produciraju jesu adaptacije koje su produkt prirodne selekcije tijekom evolucijskog vremena u okolini naših predaka.

3. Mnogi od tih mehanizama su funkcionalno specijalizirani za produkciju ponašanja koje rješava pojedine adaptivne probleme, kao što je izbor partnera, stjecanje jezika i kooperacija.

4. Da bi bili funkcionalno specijalizirani mnogi od tih mehanizama moraju biti bogato strukturirani na sadržajno specifičan način.

Argumenti za kompjutacijsku teoriju (Marr, 1982; Cosmides i Tooby, 1994) 1. Mehanizmi za procesiranje informacija dizajnirani su za rješavanje problema.2. Oni rješavaju problem pomoću svoje strukture.3. Dakle, da bi objasnili strukturu mehanizma, moramo znati:

a) za rješavanje kojeg problema je dizajniran,b) zašto je dizajniran za rješavanje tog problema.

Computational theory

Representation and algorithm

Hardware implementation

What is the goal of the computation, why is it appropriate, and what is the logic of the strategy by which it can be carried out?

How can this computational theory be implemented? In particular, what is the representation for the input and output, and what is the algorithm for the transformation?

How can the representation and algorithm be realized physically?

Three levels at which any machine carrying out an information processing task must be understood

Frekvencijski format informacija i ljudsko rezoniranje

Komuniciranje informacija o vjerojatnosti određenog događaja najčešće se odvija putem postotaka ili vjerojatnosti (proporcija). Takve informacije najčešće se koriste i u psihologijskim ispitivanjima, kao što su npr. ispitivanja heuristika, procjenjivanja i rezoniranja u uvjetima nesigurnosti i slično.

  Frekvencionistička hipoteza - pretpostavlja da su neki mehanizmi rezoniranja kod ljudi dizajnirani tako da kao ulazne informacije koriste frekvencije, a isto tako i da kao izlaz također dobijemo frekvencije. Tzv. prirodne frekvencije su one frekvencije koje dobivamo putem prirodnog uzimanja uzorka, tj. uzastopnog prikupljanja informacija na taj način da se frekvencije događaja prilagođavaju novim informacijama.

Evoluirani biološki mehanizam može dobro funkcionirati samo ako su uvjeti pod kojima funkcionira slični onima koji su i oblikovali dizajn tog mehanizma.

Matematička vjerojatnost i postoci pojavili su se sredinom 17. stoljeća, pri čemu su postoci postali uobičajeni tek u 19. stoljeću, a tek u drugoj polovici 20. stoljeća ušli su u svakodnevnu primjenu. Dakle, naši preci sigurno nisu prikupljali informacije u obliku vjerojatnosti ili postotaka. U okolini u kojoj su živjeli naši preci jedina postojeća baza podataka za induktivno rezoniranje bilo je vlastito opažanje ili podaci prikupljeni od malobrojnih drugih osoba.

Koje su prednosti uskladištavanja informacija kao prirodnih frekvencija? Zbog čega npr. neku opaženu frekvenciju (npr. 5 od 10 lovačkih ekspedicija na mjestu X bilo je uspješno) ne pretvorimo u postotak i kažemo da postoji 50% vjerojatnosti da će sljedeća lovačka ekspedicija na mjesto X biti uspješna? 1. Pretvaranjem bi se izgubio broj događaja na osnovi koje smo donjeli odluku. Ako ne bi znali broj događaja ne bi znali ni pouzdanost informacije. 2. Neprestano se prikupljaju nove informacije, te postojeću bazu podataka treba prilagoditi njima. Baza u obliku prirodnih frekvencija može se lako nadopunjavati. Npr. ako sljedeća lovačka ekspedicija bude neuspješna lakše nam je reprezentirati informacije kao 5 od 11 nego opet izračunavati novi postotak.

3. Reprezentacija informacija u obliku frekvencija omogućava stvaranje referentne osnove nakon određenog događaja i nakon što je on upamćen, čime se omogućava fleksibilnost baze podatataka. Npr. na mjestu X lovili smo 100 puta i u 5 od zadnjih 10 lovljenja bili smo uspješni. Recimo da je tih 10 lovljenja bilo u ljeti, a da je sada zima. Ako uzmemo u obzir da distibucija divljači ovisi o godišnjem dobu, tada nam ti podaci nisu adekvatna referentna osnova za procjenu vjerojatnosti, nego nam treba referentna osnova «lov prošle zime na mjestu X». Ako imamo informacije u obliku prirodnih frekvencija kompjutacijski je lako preinačiti referentnu osnovu prema novom kriteriju (npr. kriterij velika i mala životinja).

Podaci reprezentirani u obliku vjerojatnosti i frekvencijskom obliku

Istraživanja deduktivnog rezoniranja u okviru evolucijske paradigme Kapaciteti kognitivnog algoritma za detekciju prevaranta u socijalnoj zamjeni

(Cosmides i Tooby, 1992): 1. Sposobnost prepoznavanja različitih pojedinaca2. Sposobnost pamćenja nekih aspekata prošlih interakcija s različitim

pojedincima3. Sposobnost da drugima ukažemo na svoje potrebe4. Sposobnost prepoznavanja tuđih potreba5. Sposobnost reprezentiranja cijene i dobitka nezavisno od pojedine socijalne

zamjene

  

  E  

  

K

  4

  7

P -P Q -Q

Ako karta ima samoglasnik na jednoj strani, onda ona ima paran broj na

drugoj strani.

Originalna verzija Wasonovog selekcijskog zadatka

 

  

JEDE MOLO ORAHE

 

  

JEDE KORIJEN KASAVE

  

IMA TETOVAŽU NA LICU

 NEMA

TETOVAŽU NA LICU

P -P Q -Q

Ako muškarac jede molo orahe onda ima tetovažu na licu.

Wasonov selekcijski zadatka korišten za detekciju prevaranta u socijalnoj zamjeni

Spacijalne sposobnosti – test mentalne rotacije

• Za svaki “Standard” prikazan na vrhu, pronađite jedan od tri “Odgovora” koji prikazuje isti objekt zarotiran u različiti položaj.