Osvrt Na Operaciju BLJESAK

  • View
    33

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

a

Text of Osvrt Na Operaciju BLJESAK

  • SP, br. 1., 39.-70. Zagreb, 2009.

    39

    UDK: 355.432.1(497.5-3 Slavonija)1995(093.2) Izvorni znanstveni lanak

    Primljeno: 18. 12. 2007.Prihvaeno: 4. 5. 2009

    Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine

    IVAN BRIGOVIHrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, Re-publika Hrvatska

    U radu autor, uglavnom na temelju izvorne arhivske grae pobunjenih Srba iz Hrvat-ske, prikazuje dogaaje na okupiranom podruju zapadne Slavonije od sklapanja spo-razuma, kojim je 2. prosinca 1994. dogovoreno otvaranje autoceste Zagreb-Lipovac, do oslobaanja i uspostave legitimne hrvatske vlasti poetkom svibnja 1995. godine. Osim sukoba i dogaaja koji su mu prethodili i uzrokovali ga, u tekstu se prikazuju prilike meu pobunjenim Srbima prije, tijekom i nakon borbi, kao i njihovi odnosi sa Save-znom Republikom Jugoslavijom i Republikom Srpskom. Analizom njihovih meusob-nih odnosa prikazano je stanje na dijelu okupiranog podruja Republike Hrvatske, te uzroci srpskog sloma i tekoga vojnog poraza.

    Kljune rijei: zapadna Slavonija, pobunjeni Srbi, operacija Bljesak

    Uvod

    Srpska pobuna u sjevernoj Dalmaciji tijekom 1990. godine nije se proirila na zapadnu Slavoniju, iako je povremeno bilo poveanja napetosti i pogoranja sigurnosnog stanja. Do zaotravanja situacije dolazi 1. oujka 1991. kada su u Pakracu policajci srpske nacionalnosti i lokalni srpski ekstremisti razoruali policajce Hrvate i preuzeli nadzor nad policijskom postajom i gradom s na-mjerom da nasilno provedu odluke srpskih vijenika Skuptine opine Pakrac od 22. veljae 1991. o pristupanju opine Pakrac Srpskoj Autonomnoj Oblasti (SAO) Krajini i ulasku tamonje policijske postaje u sastav Sekretarijata unu-tranjih poslova (SUP-a) Krajine. Pobuna je uguena intervencijom jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske (RH) 2. oujka 1991., kada dola-zi i do prvoga oruanog sukoba izmeu hrvatskih redarstvenika i pobunjenih Srba. Sukob je zaustavila JNA postavljanjem tampon-zone izmeu hrvatskih policajaca i srpskih pobunjenika, koji time dobivaju status ravnopravnih stra-na u sukobu. Predsjednik Predsjednitva SFRJ Borisav Jovi i vojni vrh eljeli su dogaaje u Pakracu iskoristiti za uvoenje izvanrednog stanja, ali u tome nisu uspjeli. Lokalne napetosti postupno se pretvaraju u dobro osmiljenu i organiziranu srpsku pobunu, koja se iri na cjelokupni prostor zapadne Slavo-

  • 40

    IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)

    nije. Donijevi, 12. kolovoza 1991., odluku o osnutku SAO Zapadne Slavonije, posebne autonomne jedinice, pobunjeni zapadnoslavonski Srbi pokazali su svoje prave namjere, koje potvruju 16. kolovoza 1991. napadom na hrvatske snage na podruju Okuana.1 Poevi na podruju Okuana, sukobi su se brzo proirili i zahvatili cjelokupno podruje zapadne Slavonije. Pobunjeni su Srbi, uz potporu 5. korpusa JNA, ije je sjedite bilo u Banjoj Luci, krenuli u opi napad s ciljem presijecanja RH na liniji Novska-Lipik-Pakrac-Daruvar-Viro-vitica. Potpomognuti tehnikom JNA i srpskim rezervistima iz Srbije i BiH, pobunjeni Srbi su zauzeli znaajan dio zapadne Slavonije, ali su, unato po-etnim uspjesima, zaustavljeni u estokim sukobima za Novsku, Lipik, Pakrac, Grubino Polje, Daruvar i Novu Gradiku. Hrvatske snage uporno su branile teritorij, a zatim su se poele pripremati za napadna djelovanja, u kojima je, krajem 1991., osloboeno oko 2.275 km teritorija zapadne Slavonije.2 Pritom je, 6. prosinca 1991., osloboen i Lipik, kao prvi grad u RH koji je u Domo-vinskom ratu osloboen nakon to su ga JNA i srpske paravojne postrojbe okupirale. Stupanjem na snagu Sarajevskog primirja, 3. sijenja 1992., sukobi su zaustavljeni, ime je oko 600 km teritorija zapadne Slavonije ostalo pod srpskom okupacijom, pod kojom e biti sve do poetka svibnja 1995. godine.

    Na okupiranom podruju zapadne Slavonije ivjelo je u vrlo tekim uvjeti-ma izmeu 23.000 i 29.000 stanovnika, o emu svjedoi i podatak da, do 1994. godine, veliki broj sela oko Pakraca nije imao struje, izgraenu infrastrukturu, kao ni druge osnovne uvjete za ivot.3 Tekoj gospodarskoj situaciji na tom po-druju, kao i na cjelokupnom prostoru RH koji se nalazio pod srpskom okupa-cijom, pridonijeli su i veliki izdaci pobunjenih Srba za vojsku i obranu. Iako su ulagali znatna sredstva u vojsku, smatrajui da e orujem moi ouvati svoju paradravu, poloaj pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, zbog nepovoljnoga geografsko-stratekog poloaja, okruenosti slobodnim dijelovima RH i po-stojanja samo jedne kopnene veze, mosta preko rijeke Save kraj Stare Gradi-ke, s podrujem Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom, bio je krajnje nepovoljan. I strani strunjaci u diplomatskim i vojnim krugovima vidjeli su okupirano podruje zapadne Slavonije sastavnim dijelom Republike Srpske Krajine (RSK) samo u sluaju mirnog raspleta krize na podruju bive SFRJ ili, to je smatrano puno teim, a kasnije e se zbog meusobnih nesuglasica i su-

    1 O ratnim dogaajima na podruju zapadne Slavonije tijekom 1991. godine opirnije vidje-ti u: Ivica DEBI-Ante DELI, Otkos, Bjelovar, 1999., Davor MARIJAN, Graniari (Prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske), Slavonski Brod, 2006., Franjo SAMARDI, Novogradike ratne godine 1990.-1991., Nova Gradika, 1994., Rudi STIPI, Napokon smo krenuli, Zagreb, 1996.

    2 Opirnije vidjeti u: Ivica DEBI-Ante DELI, Otkos, Bjelovar, 1999., Rudi STIPI, Napo-kon smo krenuli, Zagreb, 1996. i Poeci suvremene hrvatske drave (kronologija procesa osamosta-ljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglaenja neovisnosti 8. listopada 1991.), Zagreb, 2007., 126.-147.

    3 Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje: HMDCDR), Izvorna civilna, vojna i policijska dokumentacija tzv. RSK (dalje: Dokumentacija tzv. RSK), ku-tija (dalje: kut.) 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.

  • 41

    IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)

    koba, pokazati i nemoguim, pravovremenim upuivanjem pojaanja iz svih srpskih zemalja.4 S druge strane, za RH je okupirano podruje zapadne Slavo-nije imalo veliki prometno-strateki znaaj pa su predstavnici hrvatskih vlasti, ne odriui se pritom legitimnog prava na vojno oslobaanje, pokuavali nai politiko rjeenje i sklopiti sporazum s pobunjenim Srbima.

    Situacija na okupiranom podruju zapadne Slavonije nakon otvaranja autoceste

    Srpska oblast Zapadna Slavonija, prema svojem statutu, koji je proglaen 18. travnja 1992. u Okuanima, inila je teritorijalnu jedinicu u RSK te je imala svoja tijela uprave: Narodnu skuptinu, Oblasno vijee i oblasna tijela uprave.5 Sastojala se od opine Okuani, nove opine od srpskog povijesnog i etnikog prostora Novske i Nove Gradike, i opine Pakrac, iji se dio teritorija nalazio pod hrvatskom vlau.6 Postojale su i srpske opine Grubino Polje, Daruvar i Podravska Slatina, koje su se u potpunosti nalazile pod hrvatskom vlau. Za-dau obrane okupiranog teritorija zapadne Slavonije imao je Zonski tab Teri-torijalne obrane (TO) Zapadna Slavonija, odnosno kasnije 18. korpus Srpske vojske Krajine (SVK), formiran nakon organizacijsko-formacijskih promjena u vojsci pobunjenih Srba tijekom listopada i studenog 1992. godine.7

    Nakon mnogobrojnih pokuaja i neuspjelih pregovora hrvatske vlasti uspjele su, uz posredovanje meunarodne zajednice, 2. prosinca 1994. sklopiti sporazum s pobunjenim Srbima kojim je, izmeu ostalog, dogovoreno i otva-ranje autoceste okupiranim podrujem zapadne Slavonije. S tim u vezi, Vlada pobunjenih Srba na 27. sjednici, odranoj 16. prosinca 1994., donosi odluku o formiranju taba za sprovoenje Sporazuma o otvaranju Autoputa, koji je, imajui sjedite u Okuanima, trebao rijeiti sve probleme radi to breg puta-

    4 Isto.5 Slubeni glasnik RSK (Knin), br. 14, 25. avgust 1992., 862.-874.6 Isto. Slubeni glasnik RSK (Knin), br. 3, 23. mart 1992., 25.-27. Opine u Srpskoj oblasti Za-

    padna Slavonija imale su, kao i na cjelokupnom teritoriju RSK, Skuptinu opine i Izvrni savjet opine, podreene Oblasnom vijeu te oblasti. Oblasno vijee Srpske oblasti Zapadna Slavonija bilo je podreeno Vladi RSK u Kninu.

    7 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, DT broj 01/2-4, 15. III. 1993., Preformiranje TO i PJM u SV RSK, Milislav SEKULI, Knin je pao u Beogradu, Bad Vilbel, 2001., 35.-38. Tijekom listopada i studenog 1992. donosi se odluka o reorganizaciji Te-ritorijalne obrane (TO) RSK, koja je preimenovana u Srpsku vojsku RSK, kasnije Srpsku vojsku Krajine (SVK). U skladu s tim zonski tabovi TO (ZnTO) preimenovani su u korpuse SVK, pa je tako Zonski tab TO Zapadna Slavonija sa sjeditem u Okuanima preformiran i preimeno-van u Komandu 18. korpusa. Preformirane su i podinjene jedinice (51. i 98. odred TO u 51. i 98. pjeadijsku brigadu, 59. i 63. odred TO u 59. i 63. odred, 91. PoB TO u 91. PoB), formiran je bataljun za intervenciju, rasformirana je 85. brigada Posebnih jedinica milicije Okuani te opinski tabovi TO Okuani, Pakrac, Daruvar i Podravska Slatina, iji pripadnici ulaze u sastav 18. korpusa SVK. U sastavu korpusa jo su bile 54. pjeadijska brigada, formirana 23. sijenja 1993. godine, 18. MAP, MPOAD, LAD PVO i Taktika grupa 1.

  • 42

    IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)

    nja ceste u promet, uz utvrivanje reima putovanja istom.8 Kao meunarodna prometnica, autocesta je putena u promet 21. prosinca 1994. godine. U poet-ku je bila otvorena za promet od 6 do 18 sati, a cjelodnevna upotreba trebala je zapoeti od 6. sijenja 1995. godine.9

    Otvaranjem ceste dolazi do postupne normalizacije odnosa izmeu RH i pobunjenih Srba na podruju zapadne Slavon