Osvrt Na Operaciju BLJESAK

SP, br. 1., 39.-70. Zagreb, 2009.

39

UDK: 355.432.1(497.5-3 Slavonija)1995(093.2) Izvorni znanstveni lanak

Primljeno: 18. 12. 2007.Prihvaeno: 4. 5. 2009

Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine

IVAN BRIGOVIHrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, Re-publika Hrvatska

U radu autor, uglavnom na temelju izvorne arhivske grae pobunjenih Srba iz Hrvat-ske, prikazuje dogaaje na okupiranom podruju zapadne Slavonije od sklapanja spo-razuma, kojim je 2. prosinca 1994. dogovoreno otvaranje autoceste Zagreb-Lipovac, do oslobaanja i uspostave legitimne hrvatske vlasti poetkom svibnja 1995. godine. Osim sukoba i dogaaja koji su mu prethodili i uzrokovali ga, u tekstu se prikazuju prilike meu pobunjenim Srbima prije, tijekom i nakon borbi, kao i njihovi odnosi sa Save-znom Republikom Jugoslavijom i Republikom Srpskom. Analizom njihovih meusob-nih odnosa prikazano je stanje na dijelu okupiranog podruja Republike Hrvatske, te uzroci srpskog sloma i tekoga vojnog poraza.

Kljune rijei: zapadna Slavonija, pobunjeni Srbi, operacija Bljesak

Uvod

Srpska pobuna u sjevernoj Dalmaciji tijekom 1990. godine nije se proirila na zapadnu Slavoniju, iako je povremeno bilo poveanja napetosti i pogoranja sigurnosnog stanja. Do zaotravanja situacije dolazi 1. oujka 1991. kada su u Pakracu policajci srpske nacionalnosti i lokalni srpski ekstremisti razoruali policajce Hrvate i preuzeli nadzor nad policijskom postajom i gradom s na-mjerom da nasilno provedu odluke srpskih vijenika Skuptine opine Pakrac od 22. veljae 1991. o pristupanju opine Pakrac Srpskoj Autonomnoj Oblasti (SAO) Krajini i ulasku tamonje policijske postaje u sastav Sekretarijata unu-tranjih poslova (SUP-a) Krajine. Pobuna je uguena intervencijom jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske (RH) 2. oujka 1991., kada dola-zi i do prvoga oruanog sukoba izmeu hrvatskih redarstvenika i pobunjenih Srba. Sukob je zaustavila JNA postavljanjem tampon-zone izmeu hrvatskih policajaca i srpskih pobunjenika, koji time dobivaju status ravnopravnih stra-na u sukobu. Predsjednik Predsjednitva SFRJ Borisav Jovi i vojni vrh eljeli su dogaaje u Pakracu iskoristiti za uvoenje izvanrednog stanja, ali u tome nisu uspjeli. Lokalne napetosti postupno se pretvaraju u dobro osmiljenu i organiziranu srpsku pobunu, koja se iri na cjelokupni prostor zapadne Slavo-

40

IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine SP, br. 1., 39.- 70. (2009)

nije. Donijevi, 12. kolovoza 1991., odluku o osnutku SAO Zapadne Slavonije, posebne autonomne jedinice, pobunjeni zapadnoslavonski Srbi pokazali su svoje prave namjere, koje potvruju 16. kolovoza 1991. napadom na hrvatske snage na podruju Okuana.1 Poevi na podruju Okuana, sukobi su se brzo proirili i zahvatili cjelokupno podruje zapadne Slavonije. Pobunjeni su Srbi, uz potporu 5. korpusa JNA, ije je sjedite bilo u Banjoj Luci, krenuli u opi napad s ciljem presijecanja RH na liniji Novska-Lipik-Pakrac-Daruvar-Viro-vitica. Potpomognuti tehnikom JNA i srpskim rezervistima iz Srbije i BiH, pobunjeni Srbi su zauzeli znaajan dio zapadne Slavonije, ali su, unato po-etnim uspjesima, zaustavljeni u estokim sukobima za Novsku, Lipik, Pakrac, Grubino Polje, Daruvar i Novu Gradiku. Hrvatske snage uporno su branile teritorij, a zatim su se poele pripremati za napadna djelovanja, u kojima je, krajem 1991., osloboeno oko 2.275 km teritorija zapadne Slavonije.2 Pritom je, 6. prosinca 1991., osloboen i Lipik, kao prvi grad u RH koji je u Domo-vinskom ratu osloboen nakon to su ga JNA i srpske paravojne postrojbe okupirale. Stupanjem na snagu Sarajevskog primirja, 3. sijenja 1992., sukobi su zaustavljeni, ime je oko 600 km teritorija zapadne Slavonije ostalo pod srpskom okupacijom, pod kojom e biti sve do poetka svibnja 1995. godine.

Na okupiranom podruju zapadne Slavonije ivjelo je u vrlo tekim uvjeti-ma izmeu 23.000 i 29.000 stanovnika, o emu svjedoi i podatak da, do 1994. godine, veliki broj sela oko Pakraca nije imao struje, izgraenu infrastrukturu, kao ni druge osnovne uvjete za ivot.3 Tekoj gospodarskoj situaciji na tom po-druju, kao i na cjelokupnom prostoru RH koji se nalazio pod srpskom okupa-cijom, pridonijeli su i veliki izdaci pobunjenih Srba za vojsku i obranu. Iako su ulagali znatna sredstva u vojsku, smatrajui da e orujem moi ouvati svoju paradravu, poloaj pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, zbog nepovoljnoga geografsko-stratekog poloaja, okruenosti slobodnim dijelovima RH i po-stojanja samo jedne kopnene veze, mosta preko rijeke Save kraj Stare Gradi-ke, s podrujem Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom, bio je krajnje nepovoljan. I strani strunjaci u diplomatskim i vojnim krugovima vidjeli su okupirano podruje zapadne Slavonije sastavnim dijelom Republike Srpske Krajine (RSK) samo u sluaju mirnog raspleta krize na podruju bive SFRJ ili, to je smatrano puno teim, a kasnije e se zbog meusobnih nesuglasica i su-

1 O ratnim dogaajima na podruju zapadne Slavonije tijekom 1991. godine opirnije vidje-ti u: Ivica DEBI-Ante DELI, Otkos, Bjelovar, 1999., Davor MARIJAN, Graniari (Prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske), Slavonski Brod, 2006., Franjo SAMARDI, Novogradike ratne godine 1990.-1991., Nova Gradika, 1994., Rudi STIPI, Napokon smo krenuli, Zagreb, 1996.

2 Opirnije vidjeti u: Ivica DEBI-Ante DELI, Otkos, Bjelovar, 1999., Rudi STIPI, Napo-kon smo krenuli, Zagreb, 1996. i Poeci suvremene hrvatske drave (kronologija procesa osamosta-ljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglaenja neovisnosti 8. listopada 1991.), Zagreb, 2007., 126.-147.

3 Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje: HMDCDR), Izvorna civilna, vojna i policijska dokumentacija tzv. RSK (dalje: Dokumentacija tzv. RSK), ku-tija (dalje: kut.) 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.

41

IVAN BRIGOVI, Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine SP, br. 1., 39.-70 (2009)

koba, pokazati i nemoguim, pravovremenim upuivanjem pojaanja iz svih srpskih zemalja.4 S druge strane, za RH je okupirano podruje zapadne Slavo-nije imalo veliki prometno-strateki znaaj pa su predstavnici hrvatskih vlasti, ne odriui se pritom legitimnog prava na vojno oslobaanje, pokuavali nai politiko rjeenje i sklopiti sporazum s pobunjenim Srbima.

Situacija na okupiranom podruju zapadne Slavonije nakon otvaranja autoceste

Srpska oblast Zapadna Slavonija, prema svojem statutu, koji je proglaen 18. travnja 1992. u Okuanima, inila je teritorijalnu jedinicu u RSK te je imala svoja tijela uprave: Narodnu skuptinu, Oblasno vijee i oblasna tijela uprave.5 Sastojala se od opine Okuani, nove opine od srpskog povijesnog i etnikog prostora Novske i Nove Gradike, i opine Pakrac, iji se dio teritorija nalazio pod hrvatskom vlau.6 Postojale su i srpske opine Grubino Polje, Daruvar i Podravska Slatina, koje su se u potpunosti nalazile pod hrvatskom vlau. Za-dau obrane okupiranog teritorija zapadne Slavonije imao je Zonski tab Teri-torijalne obrane (TO) Zapadna Slavonija, odnosno kasnije 18. korpus Srpske vojske Krajine (SVK), formiran nakon organizacijsko-formacijskih promjena u vojsci pobunjenih Srba tijekom listopada i studenog 1992. godine.7

Nakon mnogobrojnih pokuaja i neuspjelih pregovora hrvatske vlasti uspjele su, uz posredovanje meunarodne zajednice, 2. prosinca 1994. sklopiti sporazum s pobunjenim Srbima kojim je, izmeu ostalog, dogovoreno i otva-ranje autoceste okupiranim podrujem zapadne Slavonije. S tim u vezi, Vlada pobunjenih Srba na 27. sjednici, odranoj 16. prosinca 1994., donosi odluku o formiranju taba za sprovoenje Sporazuma o otvaranju Autoputa, koji je, imajui sjedite u Okuanima, trebao rijeiti sve probleme radi to breg puta-

4 Isto.5 Slubeni glasnik RSK (Knin), br. 14, 25. avgust 1992., 862.-874.6 Isto. Slubeni glasnik RSK (Knin), br. 3, 23. mart 1992., 25.-27. Opine u Srpskoj oblasti Za-

padna Slavonija imale su, kao i na cjelokupnom teritoriju RSK, Skuptinu opine i Izvrni savjet opine, podreene Oblasnom vijeu te oblasti. Oblasno vijee Srpske oblasti Zapadna Slavonija bilo je podreeno Vladi RSK u Kninu.

7 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, DT broj 01/2-4, 15. III. 1993., Preformiranje TO i PJM u SV RSK, Milislav SEKULI, Knin je pao u Beogradu, Bad Vilbel, 2001., 35.-38. Tijekom listopada i studenog 1992. donosi se odluka o reorganizaciji Te-ritorijalne obrane (TO) RSK, koja je preimenovana u Srpsku vojsku RSK, kasnije Srpsku vojsku Krajine (SVK). U skladu s tim zonski tabovi TO (ZnTO) preimenovani su u korpuse SVK, pa je tako Zonski tab TO Zapadna Slavonija sa sjeditem u Okuanima preformiran i preimeno-van u Komandu 18. korpusa. Preformirane su i podinjene jedinice (51. i 98. odred TO u 51. i 98. pjeadijsku brigadu, 59. i 63. odred TO u 59. i 63. odred, 91. PoB TO u 91. PoB), formiran je bataljun za intervenciju, rasformirana je 85. brigada Posebnih jedinica milicije Okuani te opinski tabovi TO Okuani, Pakrac, Daruvar i Podravska Slatina, iji pripadnici ulaze u sastav 18. korpusa SVK. U sastavu korpusa jo su bile 54. pjeadijska brigada, formirana 23. sijenja 1993. godine, 18. MAP, MPOAD, LAD PVO i Taktika grupa 1.

42


nja ceste u promet, uz utvrivanje reima putovanja istom.8 Kao meunarodna prometnica, autocesta je putena u promet 21. prosinca 1994. godine. U poet-ku je bila otvorena za promet od 6 do 18 sati, a cjelodnevna upotreba trebala je zapoeti od 6. sijenja 1995. godine.9

Otvaranjem ceste dolazi do postupne normalizacije odnosa izmeu RH i pobunjenih Srba na podruju zapadne Slavonije, koji, pritisnuti tekim uvjeti-ma ivota i opom nestaicom na okupiranom podruju, ali i eljom da vide lanove svojih obitelji, poinju masovno dolaziti na slobodni hrvatski teritorij. Osim nabavke potrebnih stvari, mnogobrojni su Srbi od hrvatskih vlasti zatraili i domovnice, koje su bez problema dobivali.10 Mnogi se, vidjevi u tome priliku za veliku zaradu, ukljuuju i u krijumarenje gorivom, koje su nabavljali na slo-bodnom teritoriju RH. Kako bi sprijeila verc, u koji su bili ukljueni i visoki vojni dunosnici, Vlada RSK 21. sijenja 1995. donosi uredbu kojom odreuje tko i pod kojim uvjetima moe izai na autocestu, zaduivi pritom pripadnike SUP-a Okuani za njezinu kontrolu. No kako su i oni, uz potporu ili aktivno su-djelovanje najviih predstavnika vlasti pobunjenih Srba, a neki srpski zapovjed-nici dre i uz hrvatski poticaj, sudjelovali u krijumarenju na vie od 13 ilegalnih izlaza na autocestu, krijumarenje se jednostavno nije moglo zaustaviti. Zbog sudjelovanja pripadnika SUP-a Okuani u vercu, komanda 18. korpusa SVK povjerila je nadzor nad autocestom pripadnicima 54. pjeadijske brigade, ija je zona odgovornosti, otvaranjem ceste, presjeena popola.11 Time je naruen srpski sustav obrane, a prema srpskim dokumentima stanje je dodatno oteavalo curenje sigurnosnih informacija hrvatskim vlastima koje su se za dobivanje va-nih obavjetajnih podataka koristile i tekim uvjetima ivota pobunjenih Srba.12 Sve je to negativno utjecalo na raspoloenje i moral pobunjenih Srba, a uzroke

8 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, tab za otvaranje autoputa, Infor-macija o reimu putovanja Autoputem Zagreb-Lipovac, br. 01-21-1/95, Okuani, 4. I. 1995. U tab ulaze predstavnici Ministarstva obrane na elu s ministrom, pukovnikom Radom Tanjgom, predstavnici MUP-a na elu s vriteljem dunosti ministra Nebojom Pavkoviem i predstavnici Ministarstva za saobraaj i veze na elu sa ministrom, dipl. ing. Milanom Paenom.

9 Isto. HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.

10 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapad-ne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995. , Borbe za Z Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK.

11 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Za-padne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., ppuk. Stevo Babac, Pismena izjava (Komisiji G SVK), Nova Topola, 10. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 98-104. Dok Milislav Sekuli, koji kao najveeg vercera gorivom u za-padnoj Slavoniji spominje Zorana Mievia i njegovu grupu, navodi kako se vercalo uz preutnu suglasnost komandanta Glavnog taba SVK (generala eleketia, op. a.), pukovnik Milan Jeki izravno navodi generala Milana eleketia, komandanta 18. korpusa SVK, pukovnika Lazu Babi-a, te rezervnog potpukovnika Borivoja Pavlovia-Paju kao gazde ratnih profitera i vercera.

12 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., ppuk. Stevo Babac, Pismena izjava (Komisiji G SVK), Nova Topola, 10. VI. 1995., Naelnik ininjerije 18. K, major Predrag Luki, Izvjetaj o situaciji oko b/d vezanih za pad Zapad-ne Slavonije, 10. VI. 1995., kap. I. klase Tihomir Zori, Izvetaj u vezi pada Z Slavonije, s. Troelji, 14. VI. 1995., kap. I. klase Mladen etki, Pismena izjava (komisiji G SVK), 16. VI. 1995.

43


toga mnogi njihovi dunosnici vidjeli su upravo u otvaranju autoceste, to je za njih, ponajprije zbog sigurnosnih razloga, bila kobna pogreka. Najglasniji meu njima bio je komandant Glavnog taba SVK, general Milan eleketi, smatrajui to fatalnim za sudbinu zapadne Slavonije.13

Porast napetosti i pripreme za sukob

Prema srpskim dokumentima, do porasta napetosti na podruju zapadne Slavonije dolazi 24. travnja 1995., kada je, odlukom predsjednika pobunjenih Srba Milana Martia, u 6 sati ujutro autocesta zatvorena na 24 sata. Iako su hrvatske vlasti najavile kako e, ako cesta ne bude otvorena ujutro 25. trav-nja 1995., hrvatska policija osigurati promet, tijekom njezina zatvaranja nije bilo nikakvih napetosti, a cjelokupnu situaciju pratili su pripadnici UNCRO-a i snimateljska ekipa novinara sa podruja Republike Hrvatske. Sljedeeg dana u 6 sati ujutro autocesta je ponovno otvorena, pa se situacija smiruje. Zatvaranjem ceste na 24 sata pobunjeni su Srbi eljeli istaknuti svoje neza-dovoljstvo ponaanjem pripadnika UNCRO-a, koji su kontrolirajui promet, tijekom travnja 1995. zaustavili dosta kamiona s robom i cisterni s gorivom namijenjenih srpskoj strani.14

Kako bi dodatno podignuli moral stanovnitvu i vojsci, u zapadnoj su Sla-voniji od 25. do 27. travnja 1995. boravili Milan Marti i general eleketi koji su u svojim govorima naglaavali spremnost da brane to podruje, pa ak i vrate dio okupiranog teritorija. Zanimljivo, za taj je njihov posjet Glavni tab saznao iz novina i preko televizije, to nam dovoljno govori o njihovim meusobnim odnosima. Podizanju morala narodu zapadne Slavonije eljela je pridonijeti i Skuptina RSK, koja je tih dana zasjedala u Okuanima.15

Do potpunog zaotravanja situacije na podruju zapadne Slavonije dolazi 28. travnja 1995., kada je na benzinskoj postaji kraj motela Slaven, na terito-

13 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Stanje u Srpskoj vojsci Krajine posle agre-sije na teritoriju Zapadne Slavonije (Informacija), Knin, 11. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., ppuk. Stevo Babac, Pismena izjava (Komisiji G SVK), Nova To-pola, 10. VI. 1995., kap. I. klase Mladen etki, Pismena izjava (komisiji G SVK), 16. VI. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995.

14 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 98. PBR, Organ bezbednosti, Slubena zabiljeka, str. pov. br.: 25/95., Raji, 25. IV. 1995., RSK, Dravna komisija za utvr-ivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Nikica BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb, 2005., 490.-491. Rezolucijom 981 Vijea sigurnosti UN-a od 31. oujka 1995. naziv UNPRO-FOR (United Nations Protection Forces, Zatitne snage Ujedinjenih naroda) promijenjen je u UNCRO (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia, Operacija UN-a za po-vratak povjerenja u Hrvatskoj), to pobunjeni Srbi, nezadovoljni novim nazivom u kojem se spominje Hrvatska (Croatia), nisu prihvatili, te su u svojoj dokumentaciji i dalje koristili naziv UNPROFOR.

15 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzro-ka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95,Knin, 11. VII. 1995., Borbe za Zapadnu Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK.

44


riju pod hrvatskom vlau, ubijen Tihomir Blagojevi. Njega je, jer mu je ubio brata, ubio jedan Hrvat iz njegova sela Smrtia kraj Nove Gradike. Nakon toga su pobunjeni Srbi, predvoeni bratom ubijenog Blagojevia, na dijelu autoce-ste koji je bio pod srpskim nadzorom, poeli pucati na automobile koji su tuda prolazili, ubivi pritom nekoliko hrvatskih civila, te zarobivi njih petero koje su, radi njihove bezbednosti, zadrali tijekom noi. Strahujui da bi hrvatske vlasti to mogle iskoristiti kao povod za napad, pobunjeni su Srbi zarobljene civile brzo oslobodili, pokazujui pritom veliku susretljivost.16 Cesta je nakon toga zatvorena, a sukob veih razmjera izbjegnut je posredovanjem UNCRO-a, koji je zahtijevao ponovno otvaranje autoceste ujutro 29. travnja 1995. to se, zbog protivljenja komandanta 18. korpusa SVK, pukovnika Laze Babia, i se-kretara SUP-a Okuani Dragana Veselinovia, koji su vjerojatno slijedili upute iz Knina, nije dogodilo.17 Pobunjeni Srbi ipak su pristali na otvaranje autoceste u 6 sati ujutro 1. svibnja 1995. godine. I kada je, poto je policija u Okuanima dobila usmeno nareenje od rukovodstva MUP-a da ukloni barikade i pripre-mi cestu za otvaranje, izgledalo da e se situacija smiriti, pukovnik Lazo Babi, govorei kako ima drukiju naredbu, oko 20 sati 30. travnja 1995. obavjetava sekretara SUP-a Okuani i javnost kako cesta ipak nee biti otvorena.18

O toj su odluci, koja je izravno posluila RH kao povod za pokretanje ope-racije Bljesak, njenoj opravdanosti, o tome tko je bio za, a tko protiv nje, po-bunjeni Srbi puno raspravljali nakon pretrpljenog poraza. Prema srpskim do-kumentima, odluku o neotvaranju autoceste donosi Milan Marti u dogovoru s generalom eleketiem, te uz potporu Glavnog taba koji je, zbog prisutnosti jakih snaga HV-a, smatrao da e otvaranjem ceste iste doi u jo povoljniji operativno-taktiki poloaj. Pritom pukovnik SVK Branko Zebi istie da je njihovu odluku proveo komandant 18. korpusa SVK, pukovnik Lazo Babi, kojega i general Duan Lonar, podravi njegovu odluku, istie kao odgovor-nu osobu koja je, zbog napete situacije, donijela odluku o sprjeavanju prome-ta autocestom. Takve tvrdnje pukovnik Lazo Babi otro negira te istie kako do hrvatske agresije ne bi ni dolo da je otvorena autocesta, za to se i sam zalagao, optuujui pritom Glavni tab da je jedini mogao narediti otvaranje ceste, ali to nije uinio.19 Za otvaranje autoceste, podravajui ujedno i pre-

16 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Spisak lica za raz-menu, int. br. 1-69, 29. IV. 1995. Zarobljeni su Adam (Nikole) Grgi (roen 1941., iz Zagreba), Ana (Antuna) Grgi (roena 1939., iz Zagreba), Boidar (Nikole) Pavlica (roen 1938., iz Sla-vonskog Broda), Vinko (Marijana) Lackovi (roen 1961., iz Slavonskog Broda) i Ivan pehar (roen 1952., iz Staroga Petrovog Sela).

17 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, MUP, Resor dravne bezbednosti, Izvetaj Resora dravne bezbednosti o saznanjima vezanim za uzroke pada Zapadne Slavonije, broj: 08/2-0-1235/95, Knin, 9. VI. 1995.

18 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Zapadne Slavonije, broj: 5-41/95, Knin, 4. VII. 1995.

19 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji, 27. V. 1995., RSK, G SVK, Utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, pov. br. 3-393, 6. VII. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.

45


govore s hrvatskim vlastima, zalagali su se ministar obrane, pukovnik Rade Tanjga i premijer Borislav Mikeli, koji i optuuje ratoborne Srbe (Martia i eleketia) za zatvaranje ceste, ime je RH dan povod za napad.20

elei smiriti napetosti, pripadnici UNCRO-a zalagali su se za otvaranje autoceste, upozoravajui pobunjene Srbe na posljedice do kojih moe doi u sluaju njezinoga neotvaranja. Odran je i niz sastanaka predstavnika UN-CRO-a s komandom 18. korpusa SVK i sekretarom SUP-a Okuani kako bi se pronalo rjeenje, ali bez uspjeha. Uvidjevi da od otvaranja ceste nee biti nita, zapovjednik sektora Zapad, argentinski general Carlos Matalon, upo-zorio je 30. travnja 1995. pukovnika Lazu Babia rijeima: Da li ste svjesni pukovnie to inite to ne dozvoljavate otvaranje auto-puta i da li ete moi snositi svu odgovornost za posljedice? Na kraju, zbog takvog razvoja situacije i mogunosti izbijanja sukoba, general Matalon nareuje izvlaenje ljudstva s nadzornih punktova na sigurno u kampove, to je i uinjeno od 1 do 3 sata ujutro 1. svibnja 1995. godine.21

Neuspjeh pregovora i neotvaranje autoceste nisu ostavljali hrvatskim vla-stima drugu mogunost, nego da vojnom akcijom oslobode okupirano po-druje zapadne Slavonije. Vojni i civilni dunosnici RSK znali su za hrvatske namjere, jer su s vie strana dobili informacije o skoranjem napadu, tako da su znali i vrijeme njegova poetka. No, te su podatke, koje i nisu shvatili ozbiljno, dobili prekasno. Definitivnu potvrdu o napadu pobunjeni Srbi dobili su oko ponoi 30. travnja/1. svibnja 1995., kada je Resor dravne bezbednosti MUP-a RSK dostavio Glavnom tabu SVK informaciju o pregovorima hrvatskih pred-stavnika s komandom nepalskog bataljuna UNCRO-a u selu Dragaliu i hr-vatskom napadu koji e zapoeti u 6 sati ujutro. Poruku je primio potpukovnik Gvozdenovi, deurna osoba u tabu, koji je smatrao da zapadnoj Slavoniji ne prijeti opasnost i nije pokazao zabrinutost.22

Iako su srpski vojni komandanti naglaavali spremnost, istiui kako je, zbog napetosti oko autoceste, ve 28./29. travnja 1995. nareena mobilizaci-ja (pitanje je u kojem je opsegu uope provedena), pobunjeni Srbi doeka-

20 Isto. HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Magnetofonski snimak sa tree sjedni-ce prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK, odrane 18. 05. 1995. godine u Borovu Selu, 72-82 i 124-127, M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 100. Govorei o vojno-politikoj situaciji na-kon poraza u zapadnoj Slavoniji, pukovnik Tanjga otvoreno priznaje kako pobunjeni Srbi ne-maju snage vojnikim ili iskljuivo vojnikim nainom, vojnikim mehanizmima da sauvaju RSK. Sekuli smatra kako su Mikeli i Tanjga, znajui da e doi do hrvatskog napada, takvim stajalitima samo skidali odgovornost sa sebe.

21 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.

22 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Obavetajni odsek, Izvetaj (G SVK), str. pov. br. 7-234, 22. IV. 1995., RSK, MUP, Resor dravne bezbednosti, Izvjetaj Resora dravne bezbednosti o saznanjima vezanim za uzroke pada Zapadne Slavonije, broj: 08/2-0-1235/95, Knin, 9. VI. 1995., Izvjetaj pukovnika Milana Jekia, 12. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.

46


li su hrvatski napad optereeni mnogobrojnim problemima.23 Analizirajui podatke koji govore o pripremama i spremnosti srpskih jedinica u zapadnoj Slavoniji neposredno prije poetka hrvatske operacije Bljesak, primjeuje-mo dva razliita pristupa i naina njihova prikaza. Dok pojedini komandanti 18. korpusa SVK, elei tako umanjiti svoju odgovornost za teki poraz, istiu svoj dobar rad na pripremi obrane, esti obilazak i kontrolu jedinica, izvjetaji veine vojnih i civilnih dunosnika pobunjenih Srba govore suprotno, pa je openiti dojam da su pobunjeni Srbi u velikoj mjeri nepripremljeni doekali hrvatski napad, emu pridonosi i slab rad njihovih obavjetajnih slubi.24 U dokumentima se istie slaba obuenost i uvjebanost srpskih vojnika, koji su dodatno bili optereeni podjelama i sukobima u politikom vrhu RSK, nedo-statak zapovjednog kadra, te nepostojanje usuglaenosti meu jedinicama i suradnje s obzirom na pravac, mjesto, vrijeme i cilj.25 Problem je predstav-ljala i starosna struktura vojnika, nedostatak odjee i obue, kanjenje plaa te najvjerojatnije slaba, iako se u nekim izvjetajima tvrdi suprotno, popunje-nost jedinica materijalnim sredstvima i gorivom, to posebno naglaava Milan Marti.26 Ti problemi doveli su do pada morala u srpskih vojnika, utjeui i na njihove obrambene mogunosti. U dokumentima pobunjenih Srba istie se i problem borbene tehnike, ponajprije protuoklopnih sredstava, koja je, prema odredbama Zagrebakog sporazuma o primirju iz oujka 1994., bila zatvorena u skladitima UNCRO-a u Kuli u Staroj Gradici i Gavrinici, odakle je veina srpskih jedinica izvlai tek poslije poetka hrvatskog napada.27 Iako naelnik

23 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, MUP, Izvjetaj (Dravnoj komisiji za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije), br. 08/1-1-4436/1-95, Knin, 28. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi pada Z Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995.


25 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15. 5. 1995., ppuk. Stevo Babac, Pismena izjava (Komisiji G SVK), Nova Topola, 10. VI. 1995., Ko-manda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18. K u vremenu od 1. do 23. maja 1995. godine, general-ppuk. Milan elekti, Pad Z Slavonije, Knin, 25. VII. 1995. eleketi navodi kako 18. korpus SVK ulazi u borbena djelovanja sa samo 38 oficira, od propisanih 151, i 22 podoficira, od propisanih 138.

26 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Magnetofonski snimak sa tree sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK, odrane 18. 05. 1995. godine u Borovu Selu, 72-82, ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi pada Z Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995. i Izvjetaj pukovnika Milana Jekia, 12. VI. 1995., kap. Draen Spasenovi, Pismena izjava (Komisiji G SVK), Nova Topola, 14. VI. 1995., kap. I. klase Tihomir Zori, Izvetaj u vezi pada Z Slavonije, s. Troelji, 14. VI. 1995., kap.I. klase Mladen etki, Pismena izjava (komisiji G SVK), 16. VI. 1995., Komanda slavon-sko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., Borbe za Z Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK.

27 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., RSK, G SVK, Komi-sija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18. K. od 1. do 23. maja 1995. godine.

47


inenjerije 18. korpusa SVK, major Predrag Luki, istie postavljanje mnogo-brojnih mina, ini se da ni sustav zapreivanja i utvrivanja objekata nije bio na visini. Razliita su i izvjea o postojanju osnovnih skladita i zaklona, te o fortifikacijskom ureenju linija obrane i rezervnim poloajima, koje major Luki spominje kao ureene, dok se u drugim izvjetajima uglavnom navode kao neureeni.28 Prema iskazima pripadnika specijalne policije RH, koji su su-djelovali u operaciji Bljesak, pobunjeni Srbi bili su iznimno dobro utvreni i pripremljeni za obranu u selima Bobare, aprginci, Bijela Stijena, Gornji i Donji Rogolji, te na podruju Omanovca i Ivanovca.29 Prema srpskim izvjeta-jima, problem je predstavljao i sustav veza koji se temeljio na ianim vezama, uz koritenje kapaciteta i spojnih putova PTT-a, a bio je potpuno zastario, sla-bo popunjen vojnicima i sredstvima veze, te intenzivno prislukivan i ome-tan.30 Veliki problem predstavljala je i slaba popunjenost jedinica 18. korpusa SVK, koji je trebao braniti podruje zapadne Slavonije od hrvatske agresije. Prema ratnoj formaciji, korpus je trebao imati 8.379 pripadnika (622 oficira, 366 podoficira i 7.391 vojnika), ali je imao samo njih 4.773 (291 oficira, 506 podoficira i 3.976 vojnika), to je bila popunjenost od 57%.31 Ta se brojka ini jo i dobrom, jer analiza izvjetaja jedinica iz njegova sastava pokazuje jo vei nerazmjer izmeu njihove ratne formacije i stvarne popunjenosti u trenutku otpoinjanja sukoba.32 Kao dodatni problem spominju se i meusobni sukobi izmeu domaih Srba i Srba izbjeglih s teritorija pod ustakom vlau, koji su inili oko 70% jedinica, te neslaganje i sukobi izmeu vojnih i civilnih vlasti to je, uz sumnju i defetizam dijela boraca, iseljavanje, pa ak i spominjanje mirne reintegracije, pridonijelo njihovu brzom porazu. Slabljenju srpskih obrambe-nih mogunosti pridonijelo je i premjetanje komande korpusa iz Okuana u Staru Gradiku to je, prema dokumentima, unato protivljenju naroda i pred-stavnika vlasti, prema nareenju generala eleketia izvrio pukovnik Lazo

28 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9.VI.1995., HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Naelnik ininjerije 18. K, major Predrag Luki, Izvjetaj o situaciji oko b/d vezanih za pad Zapadne Sla-vonije, 10. VI. 1995., Komanda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., RSK, G SVK, Komi-sija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995.

29 Marija KRE, Iznenaenja smo priutili njima, Halo 92 (Zagreb), br. 42, 29. V. 1995., 4-5.

30 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Uticaj sistema veze na RiK u b/d 1. V. 1995. i pregled sredstava veze u 18. korpusu, selo Troelji, 19. V. 1995., kap. Zdravko Kljaji, Pismena izjava Komisiji G SVK, Nova Topola, 16. VI. 1995.

31 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Pregled brojnog stanja 18. K u momentu agresije.

32 Ovo su podaci o popunjenosti jedinica 18. korpusa SVK, pri emu je prvo navedeno stvar-no stanje, a zatim, u zagradi, popunjenost po propisanoj ratnoj formaciji: Komanda 18. korpusa - 442 (463), 54. pjeadijska brigada - 1.320 (2.069), 51. pjeadijska brigada - 1.016 (2.239), 98. pjeadijska brigada - 549 (1.978), 59. odred - 159 (603), 63. odred - 125 (603), 18. mjeoviti artiljerijski puk - 267 (1005), Mjeoviti protuoklopni artiljerijski divizion - 122 (283), Laki arti-ljerijski divizion PVO - 131 (236), Taktika krupa-1 - izmeu 60 i 318, ovisno o izvoru (459), 91. pozadinska baza 102 (97).

48

VJEKOSLAVA JURDANA, Knjievnost, povijest i prostor u zrcalu 20. stoljea SP, br. 1., 761.-772. (2009)

Babi.33 Analizirajui nakon pretrpljenog poraza njegove mogunosti, meu pobunjenim Srbima namee se zakljuak da 18. korpus SVK, zbog mnogobroj-nih tekoa u kojima se naao, nije mogao jamiti sigurnost srpskom narodu na podruju zapadne Slavonije. Neki u njegovoj kritici idu i dalje, nazivajui ga jedinicom snage jedne ojaane brigade ili malo bolje organiziranim Lova-kim drutvom, iako je ovo posljednje zasigurno pretjerana ocjena.34

S druge strane, u srpskim izvjetajima istie se dugo i pomno planiranje i pripremanje hrvatskog napada, ime se nita nije eljelo prepustiti sluaju, to i odgovara istini. Napadu je prethodilo detaljno prikupljanje podataka o srpskim poloajima, pri emu su, prema srpskim dokumentima, koriteni di-verzanti HV-a, ali i pripadnici UNCRO-a, mjesno stanovnitvo i krijumari. Time su hrvatske snage saznale raspored srpskih jedinica, koje su bile brojnije i jae u junom, nego u sjevernom brdovitom podruju, te njihove mogunosti i slabosti u sustavu obrane.35 Nakon dugotrajnih priprema, a s obzirom na to da je vodstvo pobunjenih Srba odbijalo mirnu reintegraciju okupiranog terito-rija u ustavno-pravni poredak RH, hrvatske vlasti samo su ekale povoljan tre-nutak za pokretanje oslobodilake operacije Bljesak. Na kraju su, iskoristivi srpsko neotvaranje autoceste kao povod, u zoru 1. svibnja 1995. pokrenule operaciju kojoj je prethodio novi napad pobunjenih Srba na osobno vozilo na cesti Pakrac-Poega.36 Analizu hrvatskih snaga, navodei da su se nekoliko sati prije napada razmjestile u selima Krike, Katolika agovina, Gorice, Stari Grabovac, Broice i Drenov Bok, koje sudjeluju u operaciji Bljesak, daje ge-

33 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15. 5. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995.

34 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15. 5. 1995., Borbe za Z Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK i M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 112.

35 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Stanje u Srpskoj vojsci Krajine posle agre-sije na teritoriju Zapadne Slavonije (Informacija), Knin, 11. V. 1995., ppuk. Stevo Babac, Izvetaj dravnoj komisiji, Nova Topola, 28. V. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovor-nosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., Janko Bobetko, Sve moje bitke, Zagreb, 1996., 393.-423. General Bobetko istie kako je potpuno razraen plan za izvoenje operacije kojom se, prema prvim planovima, osim zapadne Slavonije, trebalo oslo-boditi Petrinju te ovladati Ljubovom i dominantnim pozicijama na Velebitu i Promini, bio gotov 5. prosinca 1994. godine.

36 Napad na osobno vozilo, etnici odveli suvozaa, Veernji list (Zagreb), br. 11371, 2. V. 1995., 3. Prilikom napada na osobno vozilo na cesti Pakrac-Poega kraj Oegovaca oko 3 sata ujutro 1. svibnja 1995., pobunjeni Srbi ranili su Antuna Kneevia iz Osijeka, dok su Ivicu Ko-kanovia zarobili i odveli u nepoznatom pravcu.

49


neral eleketi koji istie kako u agresiji na zapadnu Slavoniju sudjeluje oko 19000 vojnika i 1200 pripadnika MUP-a RH. Pritom, kao glavni hrvatski cilj istie presijecanje zapadne Slavonije preko tee prohodnog zemljita, od Kri-ka prema Trnakovcu te od Maike agovine prema Okuanskom Benkovcu.37 S druge strane, hrvatski podaci govore o sudjelovanju izmeu 7.200 i 16.374 hrvatskih vojnika i policajaca.38

Borbe u zapadnoj Slavoniji poetkom svibnja 1995. godine

Prema ratnom planu Gvozd iz veljae 1995. 18. korpus SVK trebao je odsudnom i aktivnom obranom sprijeiti prodor ustakih snaga u njegovu zonu obrane, s teitem na pravcima Novska-Okuani, Nova Gradika-Okua-ni i Pakrac-Okuani, unititi uklinjene snage i stvoriti uvjete za napad prema etnikim srpskim prostorima, s teitem na pravcu Lipik-Pakrac-Daruvar. Korpus se trebao odsudno braniti tri do pet dana, to bi drugim korpusima omoguilo izvoenje ofenzivnih akcija s ciljem zauzimanja hrvatskih teritorija, koji bi posluili kao kompenzacija za eventualni gubitak zapadne Slavonije.39

U kasnijem izvjetaju generala eleketia navodi se da je hrvatski napad zapoeo jakom topnikom pripremom u 4,30 sati ujutro 1. svibnja 1995., na-kon ega su, izmeu 5,30 i 7 sati, uslijedili napadi pjeatva na pravcima Nova Gradika - Okuani, Novska - Okuani, Novska - Jasenovac i Pakrac - Stara Gradika.40 Ne oekujui napad veih razmjera, dio pobunjenih Srba prvo je

37 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., J. BOBETKO, Sve moje bitke, 393.-423. eleketi, navodei kako u agresiji sudjeluju 1., 2., 3. i 5. gardijska brigada HV-a, 105., 121., 123., 125. i 127. brigada HV-a, 16. mjeovita artiljerijska brigada i 15. mjeovita protuoklopna artiljerijska brigada, te specijalne jedinice MUP-a iz Varadina, Osijeka, Nove Gradike, Rijeke, Kutine i Bjelovara, oito pretjeruje jer prema podacima generala Bobetka u operaciji Bljesak sudjeluju 1. i 2. bojna 1. gardijske brigade, 1. bojna 3. gardijske brigade i 4. bojna 5. gardijske brigade, 80. (Nova Gradika) i 81. (Virovitica) gardijska bojna, 52. (Daruvar), 121. (Nova Gradika, nekadanja 121. brigada) i 125. (Novska, nekadanja 125. brigada) domo-branska pukovnija, 105. brigada, oklopna postrojba 123. brigade i specijalne snage MUP-a, uz topniku i zranu podrku.

38 U punoj pripravnosti, Veernji list (Zagreb), br. 11374, 5. V. 1995., 5 i Oslobaanje Za-padne Slavonije u 86 sati, Veernji list (Zagreb), br. 15253, 30. IV./1. V. 2006., 10-11.

39 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju, (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., Borbe za Zapadnu Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK. Prema prijanjem planu obrane, koji je razradio general eleketi dok je bio zapovjednik 18. korpusa SVK, u obrani zapadne Slavonije trebale su sudjelovati i dvije brigade bosanskih Srba.

40 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., Marija KRE, Izne-naenja smo priutili njima, Halo 92 (Zagreb), br. 42, 29. V. 1995., 4.-5. Neposredno pred poetak operacije vee skupine pripadnika specijalne policije RH neopaeno su ule u dubi-nu okupiranog teritorija, sasvim se pribliivi jaim uporitima pobunjenih Srba na prvoj liniji obrane. Time se elio postii faktor iznenaenja, pa se moe pretpostaviti da na tom podruju nije bilo artiljerijske pripreme.

50


smatrao kako je samo rije o hrvatskoj provokaciji kojoj je cilj nasilno otvara-nje autoceste, pa su ostali potpuno iznenaeni hrvatskom snagom, odluno-u, nainom i taktikom izvoenja napada. Za njih su posebice bili neoeki-vani napadi hrvatskih zrakoplova, koji su pogubno djelovali na srpski moral, kao i masovna upotreba artiljerije i tenkova.41 Uz napomenu da je bilo i onih koji su, obeshrabreni poetnim gubicima, naputali poloaje bez borbe, u do-kumentima se istie da je veina pripadnika 18. korpusa SVK hrabro prihvatila borbu protiv hrvatskih snaga. Iz njihova sadraja moe se zakljuiti da su Srbi jai otpor pruili samo u prijepodnevnim satima 1. svibnja 1995., a da je onda obrana popustila te da su vojnici, kako bi pomogli u evakuaciji svojih obitelji i zbog straha od okruenja, poeli naputati poloaje, to se tijekom dana pre-tvorilo u opi bijeg.42

Srpski dokumenti pokazuju da su HV i snage MUP-a RH, krenuvi u 4,30 sati ujutro u napad sa sjevera iz Broice i sa zapada iz Drenovog Boka, najprije uspjele osloboditi podruje Jasenovca. U vojnom rasporedu pobunjenih Srba to podruje branila je Taktika grupa 1 na elu s potpukovnikom Borivojem Pavloviem koja, zbog nespremnosti i malobrojnosti, nije pruila nikakav oz-biljniji otpor, iako se prema planovima komande 18. korpusa SVK morala sa-mostalno braniti tri sata, a onda bi joj bila upuena pomo. Poetkom sukoba ni zapovjednik Taktike grupe 1, koji se tada najvjerojatnije nalazio u Banjoj Luci, ni njegov zamjenik nisu se nalazili na zapovjednom mjestu, pridonijevi time opem rasulu i panici u jedinici. U kakvom je stanju bila Taktika grupa 1 najbolje govori podatak da je komandu 18. korpusa SVK obavijestila tek u 5,55 sati o hrvatskom napadu, na koji im je navodno doputeno uzvraanje vatre tek puna dva sata nakon njegova poetka.43 Budui da je izostao ei otpor Srba koji su se, zajedno s civilima, ve bili prebacili preko Save, hrvatske snage ule su u Jasenovac u 13 sati 1. svibnja 1995. godine.44 elei skriti svo-ju odgovornost za brzi poraz, komanda Taktike grupe 1 krivotvorila je ratni dnevnik u kojem se, uz detaljan opis sukoba i povlaenja, navodi da je Jaseno-

41 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Do-sadanje informacije o padu Zapadne Slavonije, pov. broj 6-67, 4. V. 1995., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji, 27. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Borbena dejstva za Zapadnu Slavoniju (Vanija iskustva i zapaanja).

42 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosa-danje informacije o padu Zapadne Slavonije, pov. broj 6-67, 4. V. 1995., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15. 5. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995.

43 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Vojna pota 9162 TG-1 Jasenovac, Ratni dnevnik Komande TG-1 01./02. 05. 1995. g., str. pov. br. 511-1, 8. V. 1995., puk. Milislav Sekuli, Analiza borbenih dejstava TG-1 u odbrani Jasenovca i postupci grupe po izvlaenju juno od r. Save (01, 02, 03. 05. 1995.), 12. V. 1995. god., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 106.-108.

44 Hrvatske snage oslobodile Jasenovac, Veernji list (Zagreb), br. 11371, 2. V. 1995., 2-3.

51


vac branjen do 15 sati i da je odbijeno nekoliko hrvatskih pokuaja forsiranja Save prema Utici. Pukovnik Milislav Sekuli, koji smatra kako su podruje Jasenovca trebali zajedno braniti 18. i 39. korpus SVK, te 1. krajiki korpus Vojske Republike Srpske, prvo je, navodei da je Taktika grupa 1 uspje-no vodila borbu oko 10 sati, prihvatio taj krivotvoreni podatak. No kasnije, na osnovi svih spoznaja, M. Sekuli u svojoj knjizi estoko napada komandu Taktike grupe 1 da nije izvrila ni mobilizaciju, a obranu Jasenovca do 15 sati naziva neistinom.45 Piui o borbama, u srpskim se izvjetajima odmah po-javljuju dezinformacije o ruenju spomenika na Spomen-podruju Jasenovac, ime se Hrvatsku i njezinu vojsku eljelo poistovjetiti s ustaama i NDH te ocr-niti pred svjetskom javnou. U te se srpske dezinformacije uvjerio i ameriki veleposlanik u RH Peter Galbraith kada je 8. svibnja 1995. posjetio Jasenovac, vidjevi pritom razruenu katoliku crkvu i itavu pravoslavnu crkvu.46

U srpskim se dokumentima istie da, istodobno s napadom na Jasenovac, hrvatske snage kreu u napad i:

- na pravcima Novska - Raji, Novska - Okuani i Krike - Rajii - Bijela Stijena koje brani 98. pjeadijska brigada na elu s potpukovnikom Milankom Babiem,47

- na pravcima Nova Gradika - Okuani, Katolika agovina - Gajevi - Smrti, Trnava - Dragali - Gorice i Pivare - Pranik, koje brani 54. pjeadijska brigada na elu s potpukovnikom Stevom Babcem,48

- te na pravcima Pakrac - Okuani i Pakrac - Stara Gradika, koje su branile 51. pjeadijska brigada na elu s potpukovnikom Stevom Harambaiem, 59. daruvarski odred na elu s kapetanom I. klase Vladom Gatariem i 63. podrav-sko-slatinski odred na elu s majorom Borom Dobriem.49

U njima se navodi da nakon jake artiljerijske pripreme, uz ubacivanje diverzanata nebranjenim meuprostorom u srpsku pozadinu i helikopter-ske desante, kree i hrvatsko pjeatvo, podrano mnogobrojnim tenkovima. Analizom srpskih dokumenata moe se zakljuiti da su hrvatske snage, osim na podruju Pakraca, brzo i kontinuirano napredovale, slamajui otpor po-

45 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Vojna pota 9162 TG-1 Jasenovac, Ratni dnevnik Komande TG-1 01./02. 05. 1995. g., str. pov. br. 511-1, 8. V. 1995., puk. Milislav Sekuli, Analiza borbenih dejstava TG-1 u odbrani Jasenovca i postupci grupe po izvlaenju juno od r. Save (01, 02, 03. 05. 1995.), 12. V. 1995. god., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 106.

46 Ljudska prava za mirnu reintegraciju, Veernji list (Zagreb), br. 11378, 9. V. 1995., 2, N. BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 493.

47 Zona odgovornosti brigade bila je: desno ardak (tt 427) - selo Krike, lijevo kanal Veliki Strug (ue potoka Vrbice), a po dubini sela Bodergaj i Vrbovljani.

48 Jedinica je formirana 23. sijenja 1993. godine, imala je zapovjedno mjesto u selu Raji, a njezina obrana je, sa irinom zone od 26 km, te dubinom od etiri do devet kilometara, bila formirana na liniji: rijeka Sava - uma Pranik - Donji Bogievci - Dragali - Medari - Trnava - uma Gaj - Liko Brdo - Prosjeka - Velika Gradina.


52


bunjenih Srba. Na podruju Pakraca srpske jedinice bile su dobro ukopane pa ih hrvatske snage, elei izbjei vee rtve i onemoguiti dolazak srpskih pojaanja iz Bosne i Hercegovine, odnosno elei to prije izbiti na rijeku Savu, samo vrsto okruuju, ne poduzimajui jae napade. Nakon poputanja prvih crta, Srbi su pokuali organizirati drugu liniju obrane koju unato naporima pojedinih komandanata, zbog opeg kaosa u njihovim redovima i brzog na-predovanja hrvatskih snaga, nisu uspjeli uspostaviti.50

Napadajui iz smjera Novske, otkuda je i planiran glavni udar, hrvatske snage su ve oko podne 1. svibnja 1995. razbile obranu 98. pjeadijske bri-gade, koja je u borbama doivjela potpuni slom. O kaosu meu pobunjenim Srbima svjedoi i podatak kako je, iako ve oko podne 1. svibnja 1995. njezin komandant, potpukovnik Milanko Babi, izvjetava o potpunom raspadu jedi-nice, komanda 18. korpusa SVK bila uvjerena u uspjeno izvoenje obrane 98. pjeadijske brigade, postavi svjesna nezaustavljivoga hrvatskog napredovanja tek u drugoj polovini dana. Razmatrajui kasnije uzroke tekog poraza, dio pobunjenih Srba ocjenjuje upravo brzi poraz 98. pjeadijske brigade jednim od glavnih uzroka potpunog sloma srpske obrane.51 U srpskim dokumenti-ma dalje se navodi da su, krenuvi iz smjera Nove Gradike, hrvatske snage, slamajui otpor pobunjenih Srba, nezaustavljivo napredovale pa je komanda 54. pjeadijske brigade, naredivi evakuaciju civilnog stanovnitva, pokuala organizirati obranu na drugoj liniji, ali bez uspjeha. Govorei o izvlaenju ci-vila, komandant 54. pjeadijske brigade, potpukovnik Stevo Babac, istie da su postojali planovi za evakuaciju koja, ne navodei tko je i zato nije doputao, nije bila doputena do popodnevnih sati 1. svibnja 1995. godine. Istie se i da, nezadrivo napredujui, HV i pripadnici MUP-a RH presijecaju za Srbe vitalnu komunikaciju Okuani - Pakrac te oko 23 sata 1. svibnja 1995. okru-uju ire podruje Okuana, ime se sjeverni dio okupiranog podruja naao u okruenju.52 Tijekom noi nije bilo sukoba pa su hrvatske snage, iskoristivi povlaenje srpskih vojnika i civila prema Staroj Gradici, uvrstile svoje po-loaje i rano ujutro 2. svibnja 1995. krenule u daljnje oslobaanje. Pretrpjevi teke gubitke, ostaci razbijenih 98. i 54. pjeadijskih brigada, zajedno s civil-

50 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi pada Z Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995., Ko-manda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., J. BOBETKO, Sve moje bitke, 393.-423.

51 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., ppuk. Stevo Babac, Izvetaj dravnoj komi-siji, Nova Topola, 28. V. 1995., puk. Lazo Babi, Sugestije za utvrdjivanje istine o dogadjajima u Zapadnoj Slavoniji, Banja Luka, 28. maja 1995. i Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi pada Z Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., J. BOBETKO, Sve moje bitke, 393.-423.

52 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., ppuk. Stevo Babac, Izvetaj dravnoj ko-misiji, Nova Topola, 28. V. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.

53


nim stanovnitvom, povlaili su se prema Staroj Gradici. Prema srpskim do-kumentima, prilikom povlaenja, na podruju Nove Varoi sukobljavaju se s hrvatskim snagama te se, nakon viesatnih borbi, uspijevaju probiti kroz umu prema Staroj Gradici i dalje prema teritoriju BiH pod srpskom kontrolom. Stigavi u Staru Gradiku u 13,10 sati 2. svibnja 1995., komanda 54. pjeadijske brigade nareuje gaanje Nove Gradike, pravdajui to hrvatskim gaanjem Okuana.53 Hrvatski vojnici ulaze u Okuane nekoliko minuta poslije 13 sati 2. svibnja 1995., ime su se, na irem podruju Okuana i Pakraca, 51. pjea-dijska brigada, 1. bataljun 54. pjeadijske brigade, 2. bataljun 98. pjeadijske brigade, 59. daruvarski i 63. podravsko-slatinski odred te bataljun za interven-ciju pobunjenih Srba nali u potpunom okruenju. Pruajui otpor jo jedan dan, veina se njihovih pripadnika, uvidjevi kako je daljnji otpor uzaludan, predaje 3. svibnja 1995. godine.54 Unato izriitoj zabrani generala eleketia, pukovnik Lazo Babi je ve oko 10 sati ujutro 2. svibnja 1995. napustio koman-dno mjesto u Staroj Gradici, premjestivi ga u Bosansku Gradiku, to nije bilo predvieno planom upotrebe. Hrvatske snage ule su u naputenu Staru Gradiku oko 1 sat nakon ponoi 3. svibnja 1995. godine.55

Tijekom sukoba, Srbima je veliki problem predstavljao izostanak jake to-pnike potpore. Iako su imali razmjetene topove 155 mm u selu Drakseni, bateriju topova 105 mm u Rogoljima i bateriju topova u selu Bobare, jedina stalna topnika potpora, unato zabrani vodstva bosanskih Srba, bila im je ba-terija topova 130 mm koja je, doavi kao pomo s Banije, pod zapovjedni-tvom vodnika Dragana Janjanina, djelovala s podruja sela Lipovaa u Bosni i Hercegovini. Ne pruivi jau potporu, pripadnici topnikih jedinica pobu-njenih Srba naputaju i poloaje, ostavljajui pritom velike koliine tehnike koja pada u hrvatske ruke.56 Osim toga, veliki im je problem predstavljala iz-mijeanost naroda i vojske to je, jer su mnogobrojni vojnici naputali polo-aje kako bi izvukli na sigurno svoje obitelji, dovelo do pada morala i ujedno pridonijelo njihovu brzom porazu. Tako se ve prvog dana sukoba pokree

53 Isto.54 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje

uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Hrvatska vlast u Okuanima, Veernji list (Zagreb), br. 11372, 3. V. 1995., 3 i M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 106. Dio 2. bataljuna 98. pjeadijske brigade predaje se ve popodne 1. svibnja 1995., a dio dva dana kasnije, dok se oko 50 njegovih pripadnika, zajedno s komandantom, porunikom Stevanom Ljiljkom, izvlai preko Save 7. svibnja 1995. godine.

55 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Za-padne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., Naelnik ininjerije 18. K, major Predrag Luki, Izvjetaj o situaciji oko b/d vezanih za pad Zapadne Slavonije, 10. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.

56 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15. 5. 1995., Komanda 18. MAP-a. Izvetaj, Int. br. 5-113, 28. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., Izvjetaj pukovnika Milana Jekia, 12. VI. 1995., ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18. K. od 1. do 23. maja 1995. godine.

54


velika kolona izbjeglica u kojoj je, osim ena, staraca i djece, bilo puno vojno sposobnih i naoruanih mukaraca. Povlaenje srpskog stanovnitva bilo je popraeno slabom koordinacijom vojske i taba Civilne zatite, to je izazvalo kaos i onemoguilo izvlaenje najpovoljnijim pravcima, te dovelo do jo veih rtava.57 Pobunjenim Srbima veliki problem predstavljao je i sustav veza, koji je poetkom sukoba otkazao, pa su morali koristiti kurire. Osim to su doi-vjeli teak poraz, nisu uspjeli ni izvui vei dio sredstava veze.58 Ipak, i nakon pretrpljenoga tekog poraza, general eleketi ostaje pri miljenju da se 18. korpus SVK mogao uspjeno braniti 48 sati, dok pukovnik Lazo Babi sma-tra kako su srpske jedinice, s raspoloivim snagama, mogle uspjeno braniti zapadnu Slavoniju tri do pet dana. Svoje miljenje pukovnik Babi temelji na izvjetajima komandanata podinjenih postrojbi, koje su mu oni iznosili na redovitim referiranjima, tako da je upitno je li on imao pravi uvid u stvarne obrambene mogunosti svojih jedinica.59

Analizirajui djelovanje hrvatskih snaga tijekom borbi, u srpskim doku-mentima istie se dobro pripremljena i dosljedno realizirana hrvatska propa-gandno-psiholoka djelatnost koja je, unosei razdor meu njih, utjecala na ponaanje velikog broja Srba u zapadnoj Slavoniji. Naglaava se i pounost suradnje HV-a i snaga MUP-a, a kao svojevrsno opravdanje navodi se da su u izvoenju operacije te snage imale podrku SAD-a i Njemake, ali se ne precizira kakva je ta potpora bila. Navodi se i da se, u pripremi i tijekom samih borbi, HV koristio petom kolonom, koju ine lojalni Hrvati i, jo brojniji, lokalni Srbi, a spominju se i lukavtine, poput odijevanja odora pripadnika UN-a u kojima, prema srpskim izvjetajima, ak i vre borbene zadatke.60 Ana-

57 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15. 5. 1995., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji, 27. V. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapad-ne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18. K. od 1. do 23. maja 1995. godine.

58 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Uticaj sistema veze na RiK u b/d 01. 05. 1995. godine i pregled sredstava veze u 18. K, str. pov. br. 31-42, s. Troelji, 19. V. 1995., kap. I. klase Tihomir Zori, Izvetaj u vezi pada Z Slavonije, s. Troelji, 14. VI. 1995., kap. Zdravko Kljaji, Pismena izjava Komisiji G SVK, Nova Topola, 16. VI. 1995., Ko-manda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995.

59 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Stanje u Srpskoj vojsci Krajine posle agresije na teritoriju Zapadne Slavonije (Informacija), Knin, 11. V. 1995., puk. Lazo Babi, Sugestija za utvr-ivanje istine o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, Banja Luka, 28. V. 1995. i Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995.

60 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosa-danje informacije o padu Zapadne Slavonije, pov. broj 6-67, 4. V. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995. i Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovor-nosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, 13. VII. 1995., Borbena dejstva za Zapadnu Slavoniju (Vanija iskustva i zapaanja).

55


lizirajui ponaanje hrvatskih snaga, u srpskim dokumentima istie se dvojak odnos prema obiljeenim Srbima, jedan za javnost te drugi za koji se nagla-ava da je strogo prikrivan. Uz to, istie se da su hrvatske obavjetajne slube dijelile Srbe na ekstremne i umjerene, te da svi Srbi, koji su 1991. sudje-lovali u sukobima, uz odvoenje u zatvor, dobivaju tretman ratnih zloina-ca.61 Openito je odnos prema svemu hrvatskom i Hrvatima, koji se u srpskim dokumentima redovito poistovjeuju s ustaama, vrlo negativan, a u nekima prerasta i u otvorenu mrnju.62

Znajui da se samostalno ne mogu obraniti, zapadnoslavonski Srbi traili su i oekivali pomo Knina, bosanskih Srba, pa ak i Vojske Jugoslavije. e-lei pomoi, Glavni tab pobunjenih Srba, naredivi prethodno mobilizaciju, zapovijeda u 8,40 ujutro 1. svibnja 1995. svim korpusima podizanje borbene gotovosti i slanje pomoi. Prema planu, 11. korpus trebao je poslati dva bata-ljuna, dok su ostali korpusi SVK (7., 15., 21. i 39.) trebali poslati po dvije ete. Sve je to trebalo brzo izvriti, pa im je u 3 sata ujutro 2. svibnja 1995. izdana zapovijed za pripremu i izvoenje napada koji je, zbog dolaska malog broja srpskih vojnika i njihove nespremnosti da se bore, izostao.63 I dok ih se u poje-dinim srpskim dokumentima pokuava opravdati, uz navode da zbog brzoga srpskog poraza i rasula u 18. korpusu SVK, nisu bili stvoreni uvjeti za njihovo ukljuenje u borbu, u drugima ih se izravno optuuje da su odbili sudjelovati u borbama. Smatrajui da je bio pod velikim utjecajem Generaltaba Vojske Jugoslavije, general eleketi dodatno optuuje komandanta 11. korpusa SVK jer nije izvrio nareenje da, u sluaju hrvatskog napada, bombardira Osijek i Vinkovce, te izvri napad na pravcu Mirkovci - upanja, to je bio dio srpskoga ratnog plana.64 Analizirajui situaciju, Milislav Sekuli zakljuuje da je, zbog nepostojanja plana i nepripremljenosti jedinica, svaki pokuaj da se zapadnoj Slavoniji pomogne slanjem jedinica iz drugih korpusa bio unaprijed osuen na neuspjeh.65

U pomo zapadnoslavonskim Srbima dole su manje, uglavnom policijske jedinice, od kojih neke sudjeluju i u borbama. Tako se spominje dolazak 40

61 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, G SVK, Stanje u SVK posle agresi-je na Zapadnu Slavoniju, pov. br. 3-223, 5. V. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., Borbena dejstva za Zapadnu Slavoniju (Vanija iskustva i zapaanja).

62 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, G SVK, Stanje u SVK posle agresije na Zapadnu Slavoniju, pov. br. 3-223, 5. V. 1995. Genocidnost naroda stvorila je brutalnu i genocidnu vojsku, koja je danas opasnost po Srbe, a sutra za mnoge druge.

63 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Stanje u Srpskoj vojsci Krajine posle agre-sije na teritoriju Zapadne Slavonije (Informacija), Knin, 11. V. 1995., general-ppuk. Milan ele-keti, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Ratni dnevnik G SVK.

64 Isto. HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995.

65 M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 118.

56


pripadnika Cigine grupe, koji sudjeluju u borbama oko Nove Varoi, Min-uara iz Knina, koji su pokuali izvriti prodor iz smjera Stare Gradike, je-dinice na elu sa sekretarom SUP-a Glina, koja je do tada bila angairana u sklopu akcije Pauk oko Bihaa, i jedinice Ljute. Analizom ovih podataka vidimo kako je pomo vojnih i policijskih snaga iz drugih dijelova RSK bila zanemariva, to je negativno utjecalo na moral pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, posebice zato jer je najavljivan dolazak vie tisua ljudi.66

Vidjevi da se situacija u zapadnoj Slavoniji nepovoljno razvija, Glavni tab pobunjenih Srba pripremao je operacije u istonoj Slavoniji i Lici, od kojih se odustalo zbog kanjenja priprema i sklapanja sporazuma o prekidu vatre. Ipak, dokumenti pokazuju da SVK 2. i 3. svibnja 1995. na podruju sjeverne Dalma-cije zaposjeda kotu 207 u selu Kai te poloaje u Gardijanima, Velikoj Glavi i Prokljanu, koji su se nalazili u tampon-zoni, dok hrvatske snage zaposjedaju objekte Trlo i Repetitor.67

Veliku nadu i znatnu pomo zapadnoslavonski Srbi oekivali su od bo-sanskih Srba. ak se, zbog nepovoljnoga stratekog poloaja, smatralo kako ne moe ni biti uspjene obrane zapadne Slavonije ako se ne angaira Vojska Republike Srpske. Prema navodima generala eleketia i pukovnika Marka Vrcelja postojao je i vojni savez izmeu pobunjenih hrvatskih i bosanskih Srba, to se oitovalo u njihovu zajednikom Vrhovnom savjetu obrane, o kojem u dokumentima nije naena nikakva pismena potvrda.68 No, iluzija o pomoi bosanskih Srba nestala je 1. svibnja 1995., kada general Momir Tali, komandant 1. krajikog korpusa, koji neslanje vojne pomoi pravda ozbiljnom ugroenou srpskog koridora u Bosanskoj Posavini, preko radija Banje Luke izjavljuje da rat u zapadnoj Slavoniji nema nikakve veze s njima, pa e se 1. krajiki korpus drati po strani. Pritom Press centar 1. krajikog korpusa upu-uje Upozorenje hrvatskoj strani, potvrujui jo jednom svoje distanciranje od sukoba, ako HV ne bude granatirao Republiku Srpsku.69 O izostanku po-moi bosanskih Srba, koji nisu ni doputali otvaranje topnike vatre sa svog

66 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji, 27. V. 1995., RSK, MUP, Izvjetaj (Dravnoj komisiji za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije), br. 08/1-1-4436/1-95, Knin, 28. V. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi pada Z Slavoni-je, Jasenovac, 9. VI. 1995., Izvjetaj majora Steva Nijemevia, Knin, 8. VI. 1995., kap. I. klase Tihomir Zori, Izvetaj u vezi pada Z Slavonije, s. Troelji, 14. VI. 1995., Komanda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj Sla-voniji, pov. br. 1-107/, 20. VI. 1995.

67 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosa-danje informacije o padu Zapadne Slavonije, pov. broj 6-67, 4. V. 1995., Stanje u Srpskoj vojsci Krajine posle agresije na teritoriju Zapadne Slavonije (Informacija), Knin, 11. V. 1995., Ratni dnevnik G SVK.

68 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapad-ne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Marko VRCELJ, Rat za Srpsku Krajinu 1991.-1995., Beograd, 2002., 195.

69 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odelenje bezbednosti, Dnevni izvetaj, str. pov. br. 37-366, 6. V. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.

57


podruja, iako su se neki njihovi pripadnici ipak doli boriti, u vojnim i civil-nim krugovima pobunjenih Srba, nakon tekog poraza u zapadnoj Slavoniji, dosta se raspravljalo te su doneseni razliiti zakljuci i izreene optube. I dok se uglavnom takav razvoj situacije pokuao objasniti deklarativnim karakte-rom njihova obeanja da e pruiti pomo, to nije jamilo i pomo u praksi, general eleketi za izostanak pomoi izravno optuuje premijera Borislava Mikelia i ministra obrane, pukovnika Radu Tanjgu, navodei kao razlog nji-hove loe odnose s Palama.70 O izostanku pomoi bosanskih Srba govori i spis nepoznatog autora, datiran 3. lipnja 1995. godine. U njemu se navodi kako su, na inicijativu Radovana Karadia, tijekom travnja 1995. nekoliko puta u Bosni i Hercegovini odrani tajni sastanci na kojima se, u nazonosti Milana Martia i generala eleketia, raspravljalo o budunosti zapadne Slavonije. Na tim je sastancima voa bosanskih Srba navodno zastupao tezu o besmislenosti obrane zapadne Slavonije i predlagao njezinu zamjenu za Oraje, Bosansku Posavinu ili novac, smatrajui je dijelom RH. Prema tom dokumentu, dogaaji na podruju zapadne Slavonije u travnju i svibnju 1995. bili su dio unaprijed smiljenog scenarija, to, iako o tome nema potvrde u drugim dokumentima, potie srpske prie o izdaji.71

Zapadnoslavonski Srbi ostali su i bez zrane potpore, koju su im prema ratnom planu trebali pruiti zrakoplovi Republike Srpske s aerodroma Mahov-ljani. Prema rijeima komandanta 105. vazduhoplovne brigade SVK iz Udbine, potpukovnika Ratka Dopue, koje nitko drugi ne potvruje, bosanski su Srbi 7. veljae 1995. na sastanku u Banja Luci obeali pruiti zranu podrku, bez obzira na zrakoplovstvo NATO saveza i zabranu letenja nad Bosnom i Her-cegovinom, to se nije dogodilo.72 Prema nekim podacima, piloti na aerodro-mu Mahovljani bili su spremni, ali nisu dobili suglasnost Radovana Karadia za polijetanje.73 Uz to, izostala je i prava potpora 105. vazduhoplovne brigade SVK, smjetene na aerodromu Udbina, koja je, dobivi ujutro 1. svibnja 1995. od Glavnog taba SVK nareenje za podizanje mera b/g, bila spremna pomo-i. Na kraju su, na zahtjev pukovnika Laze Babia, a prema naredbi generala eleketia, od svih pripremljenih zrakoplova i helikoptera, poslana samo dva

70 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. MAP-a, Izvetaj, Int. br. 5-113, 28. V. 1995., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., RSK, Komanda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaaji-ma u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Borbe za Z Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK, ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18. K u vremenu od 1. do 23. maja 1995. godine.

71 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Za-padne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 97-120.

72 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 105. vazduhoplovne brigade, Upotreba avijacije u Zapadnoj Slavoniji, str. pov. br. 01/13-215, 2. VI. 1995.

73 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odelenje bezbednosti, str. pov. br. 37-366, 6. V. 1995.

58


helikoptera, kojima nitko nije mogao rei to treba gaati.74 General elekti, koga Milislav Sekuli, istiui da je u tome imao potporu Milana Martia, op-tuuje za sprjeavanje njegove upotrebe, nekoritenje zrakoplovstva pravdao je zakljukom Glavnog taba, koji je vjerojatno donio sam ili u dogovoru s Martiem, da zrakoplovi, zbog mogunosti hrvatskog napada i na ostala po-druja pod srpskom kontrolom i zabrane leta nad Bosnom i Hercegovinom, ne bi mogli uspjeno izvriti akciju u zapadnoj Slavoniji.75 U dokumentima srpske strane navodi se da su tijekom borbi oteena dva hrvatska helikoptera i sruen MIG-21, koji je oko 13 sati 2. svibnja 1995. kraj Stare Gradike oborilo protuzrakoplovno topnitvo, smjeteno u selu Kozincima u Bosni i Hercegovi-ni. Analizirajui utjecaj hrvatskog zrakoplovstva, u srpskim se dokumentima istie njegovo djelovanje po prijelazima preko Save 2. svibnja 1995. godine.76

Uzaludno se oekivala i pomo Vojske Jugoslavije. Iako se u nekim doku-mentima istie razumijevanje prema takvoj politici, izostanak pomoi Beogra-da teko je pogodio pobunjene Srbe koji su se osjeali izdanima i ostavljenima na cjedilu. Pritom su posebno bili pogoeni izvjetavanjem TV-Beograd koja je, umjesto izvjetaja o stradanju Srba u zapadnoj Slavoniji, izvjetavala o pro-slavi 1. maja diljem Srbije, kao i srameljivom osudom Hrvatske i ustrim protestima protiv srpskog raketiranja ciljeva po dubini RH. Osim toga, Save-znoj Republici Jugoslaviji se zamjera i preveliki utjecaj na komadu 11. korpusa SVK koja, nakon poetka sukoba u zapadnoj Slavoniji, nije pokrenula napadna djelovanja na podruju istone Slavonije.77

Shvativi kako vojna pomo nee doi, a suoeni s tekim porazom, po-bunjeni Srbi su pribjegli teroristikim metodama te su 2. i 3. svibnja 1995., uz druge gradove diljem RH, raketirali i sam Zagreb, ubivi pritom sedmero i ranivi 176 civila. Odluku o raketiranju Zagreba donosi Glavni tab SVK, koji ve oko 17,15 sati 1. svibnja 1995. izdaje zapovijed o podizanju borbene gotovosti odjeljenja Orkan, u dogovoru s Milanom Martiem, koji se kasnije

74 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 105. vazduhoplovne brigade, Upotreba avijacije u Zapadnoj Slavoniji, str. pov. br. 01/13-215, 2. VI. 1995.

75 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapad-ne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 2001., 110.-111.

76 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15. 5. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapa-anja i iskustva), 12. VI. 1995. i Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Komanda slavon-sko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti voj-ne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., Ratni dnevnik G SVK.

77 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosa-danje informacije o padu Z Slavonije, pov. br. 6-67, 4. V. 1995. Istie se kako SRJ ini sve to moe i smije, pa i puno vie od toga, kako bi pomogla RSK, te da nee dozvoliti propast Srba zapadno od Drine. G SVK, Odelenje bezbednosti, str. pov. br. 37-366, 6. V. 1995., Magneto-fonski snimak sa tree sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK, odrane 18. 05. 1995. godine u Borovu Selu, 72-82, general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995.

59


hvali kako je ba on to naredio.78 Iako je gaanje vitalnih ciljeva diljem RH bila okosnica srpskog plana aktivne obrane i doktrine odmazde, pobunjeni Srbi nakon poraza, elei opravdati svoje zloine, nude razliita objanjenja o gaa-nju iskljuivo vojnih ciljeva. Tako Glavni tab SVK, istiui kako se to dogodilo tek 3. svibnja 1995. (to nije tono jer je Zagreb granatiran ve 2. svibnja), i ge-neral eleketi navode da je Zagreb gaan tek nakon granatiranja razoruanog srpskog naroda u okruenju u sjevernom dijelu zapadne Slavonije, dok Milan Marti, iako je ve prije najavljivao gaanje hrvatskih gradova, ukljuujui i Zagreba, navodi da je raketiranje hrvatskih gradova, koje naziva vojnim cilje-vima, uslijedilo nakon razbijanja srpske obrane, a s ciljem smanjenja otrice napada HV-a.79 Openito gledano, veina je dunosnika RSK bila za raketira-nje hrvatskih gradova, a njihova su se miljenja razlikovala samo oko pitanja vremena gaanja i gradova koje treba gaati. No, bilo je i onih koji su u tome vidjeli pogreku. Tako pukovnik Marko Vrcelj, naelnik artiljerije u Glavnom tabu SVK, istie da je Zagreb trebalo ruiti ili ga ne dirati, uz napomenu da je on bio za drugu opciju, a raketiranje glavnoga hrvatskoga grada smatra od-lukom iz oaja, iji je uinak za Srbe bio beznaajan, dok je Hrvatskoj posluio za jaku propagandu i skretanje panje svjetske javnosti sa stradanja Srba u zapadnoj Slavoniji.80 Zbog bojazni da e HV gaati Banja Luku, raketiranje hrvatskih gradova nije odgovaralo ni Radovanu Karadiu, pa se zalagao za prekid raketiranja.81

Paralelno sa sukobima, uz pomo UNCRO-a vodili su se i pregovori izme-u predstavnika RH i pobunjenih Srba koji su, kako navodi general eleketi, bili inicirani iz politikih krugova Savezne Republike Jugoslavije.82 eleketi,

78 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosada-nje informacije o padu Z Slavonije, pov. br. 6-67, 4. V. 1995., Ratni dnevnik G SVK, Bombardo-vanje Zagreba zaustavilo agresiju, Glas srpski (Banja Luka), br. 7660, 8. V. 1995., 2. Milan Marti 7. svibnja 1995. u Kninu izjavljuje: Nemam ta da krijem, naredbu o bombardovanju Zagreba izdao sam lino, da bi odgovorio hrvatskom predsjedniku Franji Tumanu i vrhovnitvu u Zagrebu na njihovu naredbu za agresiju na Z Slavoniju i zloine nad civilnim stanovnitvom.

79 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 265., Izvod iz izlaganja predsednika Republike gospodina Milana Martia na referisanju o borbenoj gotovosti SVK, dana 10. II. 1995. Niko nas ne moe spreiti da tuemo po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu Imati plan dejstva i pripremiti se za potpunu i sigurnu realizaciju, kut. 291., Magnetofonski snimak sa tree sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK, odrane 18. 05. 1995. godine u Borovu Selu, 72-82, general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Ratni dnevnik G SVK.

80 M. VRCELJ, Rat za Srpsku Krajinu 1991.-1995., 195-196.81 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odelenje bezbednosti, str. pov. br.

37-366, 6. V. 1995.82 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Za-

padne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Hrvoje ARINI, Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloeviem, 1993.-1995.(1998.), Zagreb, 1999., 249.-253. arini navodi da je zbog snanog pritiska meunarodne zajednice RH prihvatila pregovore, koji su na aerodromu Pleso poeli oko 16 sati i 15 minuta 1. svibnja 1995. godine. Osim hrvatske (Hrvoje arini, Zvonimir er-venko, Vesna kare-Obolt i Smiljan Relji) i srpske delegacije (Borislav Mikeli, general Duan Lonar i Ilija Priji), na pregovorima su prisustvovali i predstavnici UNCRO-a i Meunarodne zajednice.

60


koji jedini meu pobunjenim Srbima govori o tome, istie kako su pregovo-ri, iji je cilj bio prekid sukoba i mirno rjeenje krize, rezultirali oko ponoi 1./2. svibnja 1995. dogovorom o prekidu vatre, zaustavljanju hrvatskih snaga i razrjeenju pitanja autoceste na prihvatljiv nain za Srbe.83 Kao lan delegaci-je pobunjenih Srba, na pregovorima sudjeluje i naelnik Glavnog taba SVK, general Duan Lonar, kojega je eleketi obavjetavao o povoljnoj situaciji u Zapadnoj Slavoniji i dobrom dranju srpskih jedinica, to nije odgovaralo stvarnom stanju stvari. Srpska se delegacija vraa iz Zagreba ujutro 2. svibnja 1995., pa su pobunjeni Srbi mogli poeti gaati vitalne ciljeve diljem RH.84 Do prekida vatre nije dolo i hrvatski se napad nastavio. Zbog nemoguno-sti dolaska srpske delegacije na pregovore, koji su se trebali odrati u popod-nevnim satima 2. svibnja 1995. na Plesu, predstavnici RH i pobunjenih Srba sklapaju 3. svibnja 1995., uz pomo posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija, usmeni Sporazum o prekidu neprijateljstava koji je, pre-ma dogovoru, trebao biti naknadno potpisan. Prema njemu, borbe su trebale prestati do 16 sati 3. svibnja 1995. godine.85 U dokumentima srpske strane na-vodi se da je u skladu s tim u 15 sati 3. svibnja 1995. Glavni tab pobunjenih Srba naredio svim jedinicama prekid svih borbenih djelovanja.86

Prema zapovijedi pukovnika Laze Babia, koja je izdana oko 15 sati 2. svib-nja 1995. komandantu 51. pjeadijske brigade, potpukovniku Harambaiu, oko 7.000 srpskih vojnika i civila koji su se nali u okruenju na podruju Pakraca, Gavrinice, eovice i Omanovca, trebali su tijekom sljedea dva dana predati oruje Argentinskom bataljunu UNCRO-a, to je bilo dogovoreno s hrvatskom stranom.87 O samom razvoju situacije oko predaje srpskih vojnika i civila na pakrakom podruju u srpskim dokumentima postoje razliiti izvje-taji. Prema jednima, kada su opkoljeni vojnici trebali predati oruje, hrvatski su gradovi raketirani, to je ocijenjeno kao povod hrvatskoj strani da prekri sporazum i pone, uz jaku artiljerijsku vatru, zarobljavati srpske vojnike i na-rod u okruenju. U drugima se istie bezrazlono hrvatsko gaanje Srba u okruenju i zarobljavanje na prijevaru potpukovnika Harambaia, kojeg su pripadnici UNCRO-a, umjesto na pregovore, odveli transporterima do hr-

83 Isto. arini navodi kako su predstavnici pobunjenih Srba i UNCRO-a traili obustavu akcije i povlaenje hrvatskih snaga na poetne poloaje. S tim u vezi, Yasushi Akashi predloio je sporazum od pet toaka, kojim bi se zaustavili sukobi. Taj je sporazum, na kojeg se najvjerojat-nije poziva general eleketi, srpska delegacija odmah prihvatila, dok ga je hrvatska odbacila.

84 Isto. HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Borbe za Z Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK, M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 115.

85 Postignut sporazum o prekidu neprijateljstava, Veernji list (Zagreb), br. 11373, 4. V. 1995., 3.

86 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, G SVK, Prekid borbenih dejstava na liniji razdvajanja sa hrvatskom vojskom, str. pov. br. 3-217, 3. V. 1995. godine.

87 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Redovni borbeni izvetaj, str. pov. br. 18-290, 4. V. 1995., Junaka bitka Steve Harambaia, Glas srpski (Banja Luka), br. 7657, 4. V. 1995., 1., Nikola IVKANEC, Moja sjeanja: Domovinski rat 91.-95.: Glina, Daruvar, Pakrac, 2006., 217.-251.

61


vatske policije.88 General Janko Bobetko gaanje opkoljenih Srba objanjava njihovim odugovlaenjem i mogunou proboja prema Buju i dalje umom prema rijeci Savi, dok zapovjednik Policijske postaje Pakrac Nikola Ivkanec istie kako su pobunjeni Srbi, s obronaka Psunja, 4. svibnja 1995. poeli gaati Pakrac, pa im je HV samo uzvratio vatru.89 Zarobljeni su i predsjednik Skup-tine opine Pakrac Miroslav Gvozdanovi, predsjednik Izvrnog vijea Skup-tine opine Pakrac Obrad Ivanovi, koji je, kako bi smirio preostalo srpsko stanovnitvo, ostavljen na podruju Pakraca, te potpredsjednik Izvrnog vijea opine Pakrac Veljko Dakula koji je, nakon kratkog sasluanja u Bjelovaru, amnestiran za sudjelovanje u oruanoj pobuni i ruenju ustavno-pravnog po-retka RH i odmah puten na slobodu.90

Situacija meu pobunjenim Srbima nakon pretrpljenog poraza

U srpskim izvjetajima navedeno je da se tijekom 4. svibnja 1995. predala veina srpskih jedinica, osim oko 500 vojnika i pripadnika SUP-a Okuani, koji su nastavili gerilsko ratovanje po umama Papuka i Psunja. Dio njih se tijekom iduih tjedan dana uspio izvui preko rijeke Save na podruje Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom, dok su se ostali predali hrvatskoj policiji 20. svibnja 1995. godine.91 Time je zavreno oslobaanje oko 600 km do tada okupiranog teritorija RH u zapadnoj Slavoniji. Prema procjenama iznesenim u srpskim dokumentima, zarobljeno je oko 1.500 pobunjenih Srba, uglavnom pripadnika vojske, policije i tijela vlasti, koji su odvedeni u internaciju u Sla-vonsku Poegu, Bjelovar i Varadin, odakle su, ako nisu poinili ratne zloine, nakon sasluanja putani kui. Putani su i oni koji su izrazili lojalnost RH, to je, uz optube za grubost hrvatskih vlasti, okarakterizirano kao nametanje hrvatskih dokumenata Srbima.92

88 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Redovni borbeni izve-taj, str. pov. br. 18-290, 4. V. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Ratni dnevnik G SVK, Pokolj Srba u Pakracu, Glas srpski (Banja Luka), br. 7658, 5. V. 1995., 1.

89 J. BOBETKO, Sve moje bitke, 408-423, N. IVKANEC, Moja sjeanja: Domovinski rat 91.-95.: Glina, Daruvar, Pakrac, 217-251.

90 N. BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 496-497, N. IVKANEC, Moja sjeanja: Domovinski rat 91.-95.: Glina, Daruvar, Pakrac, 217-251.

91 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Vanredni izvetaj o stanju u 18. Korpusu, str. pov. broj 18-294, s. Troelji, 9. V. 1995., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji, 27. V. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi pada Z Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaa-nja i iskustva), 12. VI. 1995.

92 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Izvjetaj komande 4. LBR, pov. br. 669-3, 15. V. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., N. BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 497.-499. Potujui meunarodne konvencije, hrvatske su se vlasti ponaale korektno prema zarobljenim Srbima u sabirnim centrima, u to su se mogli uvjeriti i promatrai Meunarodnog Crvenog kria, EU-a i UNCRO-a, koji su ih obilazili. Dobar odnos prema njima potvrdili su i mnogobroj-ni zarobljeni Srbi, istiui pritom da nije bilo nikakvoga fizikog maltretiranja. (Opirnije vidjeti u: Veernji list, br. 11372-11378, 3. V. 8. V. 1995.)

62


Iako se u nekim dokumentima to pokualo uljepati ili prikriti, izvla-enje poraenih srpskih jedinica i civilnog stanovnitva iz zapadne Slavonije na prostor Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom bilo je neorganizi-rano, popraeno panikom i rasulom. Zbog ope pomutnje, dio vojnika bacao je oruje, a osim velikih koliina borbenih i neborbenih sredstava, koja nisu uspjeli izvui niti prethodno unititi, pobunjeni su Srbi, iako je dio ranjenika ve tijekom borbi prebaen u Bosansku Gradiku, ostavljali putem svoje pogi-nule i ranjene borce, to dovoljno svjedoi o panici u njihovim redovima.93

Izvuene srpske civile i vojnike u Bosanskoj Gradici, Novoj Topoli i Alek-sandrovcu 3. svibnja 1995. posjeuju Milan Marti, koji pokuava smiriti kao-tinu situaciju, te vladika slavonski Lukijan i vladika cetinjski Amfilohije kao izaslanici patrijarha Pavla.94 Uz to, odlukom Vlade RSK, donesenoj 3. svibnja 1995., u Bosanskoj Gradici osnovan je tab za prihvat i smjetaj stanovnitva zapadne Slavonije koji je, uz Krizni stoer, organizirao prihvat srpskog sta-novnitva koje pod zatitom UNCRO-a naputa zapadnu Slavoniju i dolazi na banjaluko podruje.95 Piui o dolasku Srba iz zapadne Slavonije, u srpskim dokumentima istie se sporost tog procesa emu su, elei dobiti na vremenu i time onemoguiti pritisak na Hrvate u banjalukoj regiji, pridonijele hrvat-ske vlasti. Pritom se istie da su sprijeeni svi pokuaji nasilnog upada srpskih vojnika u kue i stanove obitelji nesrpske nacionalnosti i dranje situacije pod kontrolom na banjalukom podruju, to demantiraju sluajevi novih izbjegli-ca koje u RH dolaze s tog podruja.96

Veina pobunjenih Srba naputa podruje zapadne Slavonije prije dolaska HV-a, dok veina njih s podruja Pakraca, iako nisu bili prisiljeni na to, odlazi tijekom svibnja i lipnja 1995. godine. Naime, nakon putanja iz zatvora veina pobunjenih Srba, dvojei izmeu povratka svojim kuama i odlaska, odluuje se za odlazak. Uzroke toga treba traiti u njihovu strahu i nepovjerenju prema hrvatskim vlastima te injenici da velika veina njih nije eljela prihvatiti i priznati hrvatsku vlast.97 Razmiljanja veine pobunjenih Srba o ivotu pod

93 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15. 5. 1995., Magnetofonski snimak sa tree sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK, odrane 18. 05. 1995. godine u Borovu Selu, 34 i 41, Izvjetaj majora Steva Nijemevia, Knin, 8. VI. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Sla-vonije, Knin, 25. VII. 1995., Pregled raspoloivih TMS prije agresije i izvuenih TMS iz 18. K.

94 Junaka bitka Steve Harambaia, Glas srpski (Banja Luka), br. 7657, 4. V. 1995., 1.95 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. K, Izvetaj o stanju u 18. K,

str. pov. br. 1/10-1, s. Troelji, 13. V. 1995., IKM G SVK, Izvetaj o realizaciji postavljenih zada-taka u 18. K, str. pov. br. 1/10-10, 21. V. 1995.

96 Isto. Franjo KOMARICA, U obrani obespravljenih: izbor iz dokumenata banjalukog bisku-pa i Biskupskog ordinarijata Banjaluke tijekom ratnih godina od 1991. do 1995., Zagreb, 2003.

97 HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 4. LBR, Redovna informacija, pov. br. 669-3, 15. V. 1995., RSK, Komesarijat za izbjeglice, broj: 01-566/1-35, Knin, 16. V. 1995., N. BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 499. U izvjetaju komande 4. lake brigade

63


hrvatskom vlau najbolje oslikavaju rijei Milana Martia koji je, govorei o Planu Z-4, na zasjedanju Skuptine RSK u veljai 1995. u Kninu izjavio: Zar da pristanemo na vlastitu smrt? ivot u Hrvatskoj bio bi gori od svakog rata. ivot u Hrvatskoj - zar bi to bio ivot?98

Pretrpjevi teak poraz, Zapadnoslavonski korpus pobunjenih Srba, opte-reen problemima zbrinjavanja civila i vlastitih obitelji, pokuao je organizirati svoje komandno mjesto u garai jedne privatne kue u selu Troeljima kraj Bo-sanske Gradike. Tu je komanda razbijenoga korpusa prikupljala naoruanje i vojnu opremu koje, poevi od 12. svibnja 1995., alje u 75. pozadinsku bazu erkezovac kraj Dvora na Uni i Petrinju.99 Meu poraenim srpskim vojnici-ma vladala je razoaranost i apatija, komandanti, koji se nisu smjeli pojaviti pred narodom, meusobno su se optuivali, a nitko nije ni znao brojno stanje ljudstva. Zbog opeg rasula i rasipanja vojnika na sve strane, pukovnik Slobo-dan Peri, koji je 4. svibnja 1995. imenovan novim komandantom korpusa, predlae 13. svibnja 1995. Glavnom tabu SVK njegovo rasformiranje.100 Novu komandu imenovao je Krizni tab zapadne Slavonije na elu s Duanom Vi-tezom, smjeten u selu Troeljima, a ne Glavni tab SV

Documents

Osvrt Na Operaciju BLJESAK