OTVORENI INVESTICIJSKI FOND SA JAVNOM PONUDOM …

OTVORENI INVESTICIJSKI FOND SA JAVNOM PONUDOM “RAIFFEISEN CASH” SARAJEVO

NEZAVISNO REVIZORSKO MIŠLJENJE I

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PERIOD KOJI JE ZAVRŠIO

31. DECEMBRA 2012.


NEZAVISNO REVIZORSKO MIŠLJENJE I

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI ZA PERIOD KOJI JE ZAVRŠIO

31. DECEMBRA 2012.

Sadržaj Stranica Odgovornost za finansijske izvještaje

1

Nezavisno revizorsko mišljenje 2 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 3

Izvještaj o finansijskom položaju 4 Izvještaj o novčanim tokovima 5

Izvještaj o promjenama na neto imovini 6

Napomene uz finansijske izvještaje Prilog 1 – Pregled kretanja vrijednosti imovine Fonda Prilog 2 – Set obrazaca za izvještavanje Komisiji za vrijednosne papire u Federaciji Bosne i Hercegovine Prilog 3 – Izvještaj Uprave Društva sa obrazloženjem poslovnih rezultata Fonda, promjena u portfoliju i planirane strategije ulaganja u nastupajućem periodu

7 – 24

25

26

ODGOVORNOST ZA FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE

Stranica - 1 -

Uprava Društva za upravljanje Fondom je odgovorna da se za svaku finansijsku godinu pripreme finansijski izvještaji u skladu sa Meñunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI) koje je objavio Odbor za meñunarodne računovodstvene standarde, Zakonom o Investicionim Fondovima, te ostalim podzakonskim aktima koje je izdala Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, koji pružaju istinit i fer pregled stanja u Otvorenom investicionom fondu sa javnom ponudom „RAIFFEISEN CASH“ (u daljnjem tekstu “Fond”), kao i njegove rezultate poslovanja za navedeno razdoblje. Nakon provedbe odgovarajućeg istraživanja, Uprava opravdano očekuje da će Fond u dogledno vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje usvaja načelo vremenske neograničenosti poslovanja pri sastavljanju finansijskih izvještaja. Odgovornosti Uprave pri izradi finansijskih izvještaja obuhvataju sljedeće: � odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika � davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena � postupanje u skladu s važećim računovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloženje svih

materijalno značajnih odstupanja u finansijskim izvještajima i � sastavljanje finansijskih izvještaja pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja,

osim ako pretpostavka da će Fond nastaviti poslovanje nije primjerena. Uprava je odgovorna za voñenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku s opravdanom tačnošću prikazuju finansijski položaj Fonda. Takoñer, Uprava je dužna pobrinuti se da finansijski izvještaji budu u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije Bosne i Hercegovine. Pored toga, Uprava je odgovorna za čuvanje imovine Fonda, te za poduzimanje opravdanih koraka za sprečavanje i otkrivanje prevare i drugih nepravilnosti. Za i u ime Uprave „Raiffeisen Invest“ društvo za upravljanje fondovima d.o.o. Sarajevo Lejla Baljević Ramović, Direktor Alma Sarić, Izvršni direktor Zmaja od Bosne bb Sarajevo Bosna i Hercegovina 6. februar 2013. godine

Izvještaj nezavisnog revizora Upravi i vlasnicima Otvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom „RAIFFEISEN CASH“ Sarajevo Obavili smo reviziju finansijskih izvještaja Otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom „RAIFFEISEN CASH“ (u daljnjem tekstu: "Fond") prikazanih na stranicama od 3. do 24., koji se sastoje od izvještaja o finansijskom položaju na dan 31. decembra 2012. godine, izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o novčanim tokovima i izvještaja o promjenama na neto imovini za period koji je tada završio, te sažetog prikaza značajnih računovodstvenih politika i drugih napomena. Odgovornost Uprave za finansijske izvještaje Uprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentiranje priloženih finansijskih izvještaja u skladu sa Meñunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. Odgovornosti Uprave obuhvataju slijedeće: dizajniranje, uspostavljanje i održavanje sistema internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje finansijskih izvještaja koji ne sadrže materijalno značajne pogreške, bilo zbog prevare ili grešaka; odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; te davanje razboritih računovodstvenih procjena u datim uvjetima. Odgovornost Revizora Naša je odgovornost izraziti nezavisno mišljenje o priloženim finansijskim izvjaštajima na temelju naše revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa Meñunarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na način da dobijemo razumno uvjerenje da finansijski izvještaji ne sadrže materijalno značajne pogreške. Revizija uključuje provjeru dokaza pomoću testiranja, koji potkrepljuju iznose i druge informacije objavljene u finansijskim izvještajima. Odabir procedura zavisi od prosudbi Revizora, uključujući ocjenu rizika da finansijski izvještaji sadrže materijalno značajne pogreške, bilo zbog prevare ili grešaka. Za potrebe ocjene rizika, Revizor vrši procjenu internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje finansijskih izvještaja, u svrhu odreñivanja revizorskih procedura u datim uvjetima, ali ne u svrhu davanja mišljenja u pogledu funkcionisanja internih kontrola Društva. Revizija takoñer uključuje i procjenu primijenjenih računovodstvenih politika te ocjenu značajnih procjena Uprave, kao i ocjenu ukupnog prikaza finansijskih izvještaja. Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje Po našem mišljenju, finansijski izvještaji prikazuju objektivno i realno u svim materijalno značajnim stavkama finansijski položaj Fonda na dan 31. decembra 2012. godine, te rezultate njegovog poslovanja i promjene u novčanom toku za period koji je tada završio, u skladu sa Meñunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. PKF RE OPINION d.o.o. Nihad Fejzić, direktor i ovlašteni revizor Lejla Kaknjo, ovlašteni revizor Sarajevo, 6. februara 2013. godine

OTVORENI INVESTIJSKI FOND SA JAVNOM PONUDOM “RAIFFEISEN CASH” SARAJEVO

IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA PERIOD KOJI JE ZAVRŠIO 31. DECEMBRA 2012.

Stranica - - 3

Napomena

Od 11.1. 2012. do 31.12.2012.

KM 000 Poslovni prihodi 3 251 Poslovni rashodi 4 (120) Podzbir Realizovani dobici 131 REALIZOVANI DOBITAK 13 REALIZOVANI DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 144 Porez na dobit - REALIZOVANI DOBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA 144 Nerealizovani dobici 37 POVEĆANJE NETO IMOVINE OD POSLOVANJA FONDA 181

Napomene na stranicama od 7 do 24 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.


IZVJEŠTAJ O FINANSIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31. DECEMBRA 2012. GODINE

Stranica - - 4

Napomena 31.12.2012.

KM 000 AKTIVA Gotovina i gotovinski ekvivalenti 5 32 Ulaganja u finansijsku imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 6 1.327 Ulaganja u finansijsku imovinu u posjedu do dospijeća 7 9.753 Potraživanja 8 92 UKUPNA AKTIVA 11.204 PASIVA Obaveze Obaveze po osnovu tekućeg poslovanja 10 25 Ukupno obaveze 25

Neto imovina Udjeli 10.998 Nerasporeñena dobit 181 Ukupno neto imovina 11.179

UKUPNA PASIVA 11.204 Dodatne informacije

Broj udjela na dan 31.12.2012. godine 109.548,7471 Neto vrijednost imovine po udjelu na dan 31.12.2012. godine 102,0469 Prosječna godišnja neto vrijednost imovine 8.867.630,02 Prosječni broj udjela 87.673,5186 Prosječna godišnja neto vrijednost imovine po udjelu 101,0013


Potpisala za i u ime Društva dana 6. februara 2012. godine: Lejla Baljević Ramović Alma Sarić Direktor Izvršni direktor


IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA ZA PERIOD KOJI JE ZAVRŠIO 31. DECEMBRA 2012.

Stranica - - 5

2012.

KM 000 POSLOVNE AKTIVNOSTI

Priliv kod realizacije ulaganja 11.859 Kamate 154 Ukupno poslovni prilivi 12.013 Ulaganja u vrijednosne papire (22.843) Naknada društvu za upravljanje (76) Troškovi kupovine i prodaje vrijednosnih papira (3) Naknade eksternom revizoru - Troškovi banke depozitara (18) Ostali poslovni odlivi (6) Ukupno poslovni odlivi (22.946)

Neto novčani tok iz redovnih aktivnosti (10.933) NOVČANI TOK IZ FINANSIJSKIH AKTIVNOSTI Primici od prodaje udjela 16.805 Izdaci od otkupa udjela (5.840) Neto novčani tokovi iz finansijskih aktivnosti 10.965 NETO POVEĆANJE NOVCA 32 Novčana sredstva na dan 11. januara - Novčana sredstva na dan 31. decembra 32



IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA NETO IMOVINI ZA PERIOD KOJI JE ZAVRŠIO 31. DECEMBRA 2012.

Stranica - 6 -


* U skladu sa Odlukom Nadzornog Odbora Društva od dana 22. novembra 2011. godine, te Rješnjem Komisije, ponuñena je javna emisija udijela u Fond sa pojedinačnom vrijednošću od 100 KM po udjelu, te sa ukupnom nominalnom vrijednošću emisije od 1.000.000 KM. Javna ponuda je upisana 15. decembra 2011. godine sa rokom trajanja od 7 dana, te sa uspješnosti emisije od 100% od ukupng iznosa emisije. U skladu sa izvještajem Banke depozitara o broju kupljenih udjela Fonda broj 01-02-01/11-241 od 22. decembra 2011. godine, broj ukupno kupljenih od ponuñenih udjela iznosio je 48.970,75 po nominalnoj vrijednosti od 100,00 KM po udjelu, što je ukupno predstavljalo 4.897.075 KM, odnosno vrijednosti udjela na dan 21. decembra 2011. godine.

Udjeli

KM 000

Nerasporeñena dobit

KM 000

Ukupno KM 000

Stanje 31. decembra 2011. - - -

Inicijalno izdavanje udjela* 4.897 - 4.897

Povećanje po osnovu izdatih udjela 11.902 - 11.902

Smanjenje po osnovu povlaćenja udjela (5.801) - (5.801)

Dobitak za godinu 181 181 Stanje 31. decembra 2012. 10.998 181 11.179


NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE ZA PERIOD KOJI JE ZAVRŠIO 31. DECEMBRA 2012.

Stranica - 7 -

1. OPŠTI PODACI I DJELATNOST Otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom „RAIFFEISEN CASH“ Sarajevo je posebna imovina bez svojstva pravnog lica, koju je uz dozvolu Komisije za vrijednosne papire FBiH (u daljem tekstu „Komisija“) osnovalo „Raiffeisen Invest“ društvo za upravljanje fondovima d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu „Društvo“). Dozvola za osnivanje Fonda izdata je Rješenjem broj 05/1-19-419/11 dana 05. decembra 2011. godine, a dozvola za upravljanje Fondom izdata je od strane Komisije za vrijednosne papire FBiH dana 11. januara 2012. godine pod brojem 05/1-19-451/11. Banka depozitar je Hypo Alpe Adria BANK d.d Mostar. Sjedište Fonda je u Sarajevu, u ulici Zmaja od Bosne bb. Finansijski izvještaji su iskazani u službenoj valuti Bosne i Hercegovine, konvertibilnoj marki (KM), koja je fiksno vezana za Euro (EUR 1 = 1,95583 KM). Osnovna djelatnost Fond je osnovan sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava javnom ponudom udjela u Fondu, čija se sredstva ulažu u skladu sa odredbama Zakona o investicionim fondovima, i čiji vlasnici imaju pravo, pored prava na srazmjeran udio u dobiti fonda, u svako doba zahtijevati isplatu udjela i na taj način istupiti iz Fonda. Fond je osnovan u skladu sa odlukom Nadzornog odbora Društva od dana 22. novembra 2011. godine, na neodreñeno vrijeme, sa mogućnosti prestanka poslovanja isključivo u slučajevima u skladu sa Zakonom, Statutom i Prospektom Fonda. U skladu sa Odlukom Nadzornog odbora Društva od dana 22. novembra 2011. godine, te Rješnjem Komisije, ponuñena je javna emisija udijela u Fond sa pojedinačnom vrijednošću od 100 KM po udjelu, te sa ukupnom nominalnom vrijednošću emisije od 1.000.000 KM. Javna ponuda je upisana 15. decembra 2011. godine sa rokom trajanja od 7 dana, te sa uspješnosti emisije od 100% od ukupng iznosa emisije. U skladu sa izvještajem Banke depozitara o broju kupljenih udjela Fonda broj 01-02-01/11-241 od 22. decembra 2011. godine broj kupljenih od ponuñenih udjela iznosio je 48.970,75 po nominalnoj vrijednosti od 100,00 KM po udjelu, što je ukupno predstavljalo 4.897.075 KM vrijednosti udjela na dan 21. decembra 2011. godine. U skladu sa Prospektom i Statutom Fonda, investicijski cilj Fonda je ostvarivanje što većeg prinosa na kratkoročno ulaganje imovine Fonda, uz ostvarivanje što veće stabilnosti cijene udjela Fonda. S obzirom na investicijski cilj Fonda, Fond je trajno izložen novčanom i obvezničkom tržištu, ulaganjem ne manjem od 75% neto imovine Fonda u finansijske instrumente čije dospijeće nije duže od godinu dana. Pored navedenog, strategija Fonda omogućava ulaganje u finansijske instrumente na tržištu BiH, državama članicama Evropske unije i državama koje nisu članice. Imovina Fonda ulaže se u slijedeće finansijske instrumente:

• Oročeni depoziti i novac na računima kod ovlaštenih banaka u Bosni i Hercegovini sa maksimalnim dospijećem od 12 mjeseci, do 100% neto imovine Fonda;

• Instrumenti tržišta novca izdati ili garantovani od strane Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske ili jedinica lokalnih i regionalnih samouprava FBiH i Republike Srpske ili od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine, zemalja članica Evropske unije („Zemlje članice“), lokalnih vladinih jedinica ili centralnih banaka Zemalja članica, Evropske centralne banke, Evropske investicione banke, zemalja koje nisu članice, saveznih jedinica u slučaju saveznih zemalja, ili od strane javnog meñunrodnog tijela čije su članice jedna ili više Zemalja članica, do 60% neto imovine Fonda u skladu sa Zakonom predviñenim uslovima;

• Investicioni fondovi koji pretežno ulažu u niskorizične instrumente s fiksnim prinosom izdavatelja u BiH, Zemljama članicama i zemljama koje nisu članice, do 10% neto vrijednosti imovine Fonda i maksimalnim prosječnim trajanjem od 1 godine;



Stranica - 8 -

1. OPŠTI PODACI I DJELATNOST (nastavak)

Osnovna djelatnost (nastavak)

Imovina Fonda ulaže se u slijedeće finansijske instrumente (nastavak):

• Obveznice izdate ili garantovane od strane Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske ili jedinica lokalnih i regionalnih samouprava FBiH i Republike Srpske ili od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine, Zemalja članica Evropske unije, lokalnih vladinih jedinica ili centralnih banaka Zemalja članica, Evropske centralne banke, Evropske investicione banke, zemalja koje nisu članice, saveznih jedinica u slučaju saveznih zemalja, ili od strane javnog meñunarodnog tijela čije su članice jedna ili više Zemalja članica i komercijalne obveznice od izdavatelja u BiH, Zemljama članicama i zemalja koje nisu članice, do 25% neto vrijednosti imovine Fonda, s tim da ulaganje u komercijalne obveznice može biti najviše do 5% neto vrijednosti imovine Fonda.

Valutna eksponiranost Fonda prema KM i EUR-u iznosi minimalno 70% neto vrijednosti fonda, a modificirano trajanje ne smije prelaziti 1,5.

Dozvoljeno je ulaganje više od 35% neto imovine Fonda u finansijske instrumente čiji je izdavatelj država BiH i entiteti FBiH i Republika Srpska u skladu sa Zakonom predviñenim uslovima. Ulaganje u terminske i opcijske ugovore, prenosive vrijednosne papire i instrumente tržšta novca sa ugrañenim izvedenicama i druge finansijske izvedenice može se koristiti u svrhu zaštite imovine Fonda i u svrhu postizanja investicijskih ciljeva Fonda. Korištenjem finansijskih izvedenica neće se mijenjati investicijska strategija, niti povećavati izloženost rizicima iznad onih definisanih Prospektom i Statutom Fonda, te Zakonom. 2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Finansijski izvještaji sastavljeni su u skladu sa Meñunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, važećim zakonskim propisima, odnosno propisima usvojenim od strane Komisije za vrijednosne papire FBiH. Slijedi opis usvojenih temeljnih računovodstvenih politika. 2.1 Opća načela Načelo opreznosti Načelo opreznosti podrazumijeva da se u bilansu uspjeha mogu uključiti samo oni dobici za koje je izvjesno da će biti naplaćeni, tj. da se prilikom procjene pozicija aktive primjenjuju najniže vrijednosti, a za pozicije pasive najviše vjerovatne vrijednosti, odnosno odmjeravanje troškova prema gore (naviše) i odmjeravanje prihoda prema dole (naniže). Procjene trebaju biti takve da neće rezultirati precjenjivanjem aktive, odnosno podcjenjivanjem pasive. Načelo pojedinačne procjene Načelo pojedinačne procjene podrazumijeva da se pozicije imovine i obaveza u pravilu procjenjuju pojedinačno. Načelo prevage suštine nad formom Načelo prevage suštine nad formom podrazumijeva da obuhvat i prezentacija poslovnih dogañaja treba biti u skladu sa njihovom suštinom i prirodom, a ne samo u zakonskom obliku. Načelo značajnosti Načelo značajnosti podrazumijeva da se u izvještajima objavljuju sve stavke koje mogu značajno utjecati na donošenje ispravnih prosudbi i odluka od strane korisnika izvještaja.



Stranica - 9 -

2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 2.1 Opća načela (nastavak) Načelo dosljednosti Načelo dosljednosti podrazumijeva da se utvrñene računovodstvene politike kontinuirano primjenjuju iz godine u godinu, a izmjena računovodstvenih poliitka provodi se u slučaju kada nastupe nove okolnosti koje opravdavaju izmjenu i ako je ona u funkciji objektivnog i fer izvještavanja o stanju imovine ili obaveza i rezultatu poslovanja. Prilikom primjene gore navedenih općih načela procjenjene, pozicije u finansijskim izvještajima iskazuju se po metodi istorijskog troška, odnosno prema fer vrijednosti. Iznimno od prethodnog u slučaju eventualnog porasta proizvoñačkih cijena industrijskih proizvoda u BiH iznad 100% kumulativno u toku tri uzastopne godine, nemonetarne stavke finansijskih izvještaja iskazane u domaćoj valuti koriguju se srazmjerno rastu navedenih cijena (prema objavi Zavoda za statistiku). 2.2 Klasifikacija imovine, obaveza i izvanbilansnih stavki po valuti Stavke se po valuti evidentiraju u konvertibilnim markama, stranoj valuti i po valutnoj klauzuli. Devizne stavke se evidentiraju u izvornoj valuti. Podmirivanje potraživanja uz valutnu klauzulu ugovorno se vezuje uz srednji kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine ili kurs definisan ugovorom. Podmirivanje obaveza uz valutnu klauzulu vezuje se uz srednji kurs Centralne banke BiH ili uz kurs definisan ugovorom. 2.3. Strane valute i iskazivanje kursnih razlika Transakcije u stranim valutama preračunavaju se po kursu strane valute važećem na dan transakcije. Stavke aktive i pasive iskazane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu, usklañuju se s kretanjem srednjeg kursa CBBIH ili s kretanjem kursa sa kojim su ugovorno vezani. Za devizne pozicije čija valuta nije uvrštena na kursnoj listi CBBIH, za preračun se primjenjuju srednji kursevi nacionalnih središnjih banaka za euro, a vrijednosti izražene u eurima preračunavaju se u konvertibilne marke (u daljem tekstu: BAM) protuvrijednost po srednjem kursu CBBIH važećem za isti datum. Kursne razlike nastale zbog pretvaranja u BAM priznaju se u računu dobiti i gubitka. Kursne razlike se obračunavaju na stanja potraživanja ili obaveza dnevno. Obračunsko razdolje može biti i drugačije propisano ovisno o definiciji datuma izračunavanja cijene udjela. Razlike izmeñu vrijednosti na početku i kraju obračunskog perioda evidentiraju se kao pozitivna ili negativna kursna razlika i uključuju se u bilans uspjeha perioda u bruto ili neto iznosu a ovisno o razradi stavki računa dobiti i gubitka. Prihodi ili rashodi proizašli iz obračuna kursnih razlika iskazuju se na kraju obračunskog perioda. 2.4. Dogañaji nastali nakon datuma bilansa Dogañaji nastali nakon datuma bilansa jesu oni dogañaji, povoljni ili nepovoljni, koji se odvijaju izmeñu datuma bilansa i datuma kada su finansijski izvještaji odobreni za objavljivanje i koji mogu ukazati na potrebu korekcije imovine i obaveza, ili da ih treba objaviti. Korekcija imovine i obaveza se provodi za dogañaje nastale nakon datuma bilansa koji pružaju dodatne dokaze za procjenu iznosa koji se odnosi na postojeća stanja na datum bilansa u slučaju značajne promjene. Dogañaji nastali nakon datuma bilansa koji ne utječu na stanje imovine i obaveza, ali su od tolikog značaja da bi mogli utjecati na korisnika finansijskih izvještaja pri donošenju odluka, objavljuju se u bilješkama uz finansijske izvještaje.



Stranica - 10 -

2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 2.5. Promjene računovodstvenih politika Utvrñene računovodstvene politike dosljedno se primjenjuju iz godine u godinu, a mijenjaju se ukoliko doñe do:

• promjena uslovljenih zakonskim propisima uključujući promjene meñunarodnih računovodstvenih standarda,

• nastupa novih poslovnih okolnosti, u kojima bi primjena pojedine postojeće računovodstvene politike otežavala objektivno iskazivanje finansijskog stanja i rezultata poslovanja Fondova.

Ukoliko uslijed gore navedenih razloga doñe do promjene pojedine računovodstvene politike, ta se činjenica objavljuje u godišnjem izvještaju za godinu u kojoj je došlo do promjene, s tim da se u bilješkama uz izvještaj kvantificira odraz promijenjenih politika na rezultat poslovanja. Za potrebe izvještavanja usporedne informacije iz prethodnih izvještajnih perioda se prepravljaju u skladu sa novim računovodstvenim politikama osim u slučajevima kada se računovodstvene politike mijenjaju zbog uvoñenja novih MRS-ova koji prepravljanje uporednih podataka izričitno ne nalažu. 2.6. Prihodi i troškovi od kamata Pod kamatama se podrazumijevaju svi prihodi, odnosno rashodi kojima je osnovica za obračun plasman iskazan u aktivi bilansa, odnosno obaveza iskazana u pasivi bilansa, bez obzira obavlja li se obračun jednokratno ili na vremenskoj osnovi (periodično). Prihodi od kamata priznaju se u bilansu uspjeha, uzimajući u obzir efektivni prinos sredstva po kojem su kamate obračunate ili primjenjenu varijabilnu stopu. Prihod od kamata i rashod po kamatama uključuje amortizaciju diskonta ili premije, kao i ostalih razlika izmeñu početne knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog instrumenta i iznosa po dospijeću koji je izračunat na bazi efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je stopa kojom se neto sadašnja (diskontovana) vrijednost budućih očekivanih neto priliva/odliva izjednačava sa neto knjigovodstvenim iznosom finansijskog sredstva/obaveze. Neto knjigovodstvena vrijednost finansijskog sredstva/obaveze jednaka je iznosu priliva/odliva po osnovu finansijskog sredstva/obaveze, umanjenom za sve naknade i prilive/odlive po osnovu tog sredstva/obaveze. Ovo izračunavanje treba sadržavati sve naknade i iznose plaćanja ili primanja izmeñu ugovorenih strana (transakcijske troškove). Ako je sredstvo djelomično otpisano do njegovog procijenjenog nadoknadivog iznosa, prihod od kamata se priznaje na temelju kamatne stope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanih tokova radi mjerenja nadoknadivog iznosa. U skladu sa MRS-om 39, to je istorijska efektivna kamatna stopa koja je korištena prije nego što je potraživanje postalo sumnjivo i sporno. 2.7. Troškovi od naknada i provizija Troškove od naknada i provizija čine uglavnom naknade iz odnosa sa Društvom za upravljanje Fondovima, naknade depozitnoj banci i transakcijski troškovi iz upravljanja imovinom Fondova, te ostali troškovi naknada i poreza propisanih zakonskim aktima i podaktima. Troškovi po naknadama evidentiraju se u bilansu uspjeha u periodu kada su nastali. 2.8. Prihodi od dividendi Prihodi od dividendi na temelju vlasničkih vrijednosnih papira priznaju se u bilansu uspjeha u trenutku utvrñivanja prava na isplatu dividende i iskazuju se u ukupnom iznosu u imovini Fonda.



Stranica - 11 -

2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 2.9. Neto dobit ili gubitak od finansijskih instrumenata kojima se trguje Prihodi i rashodi ostvareni iz trgovanja vrijednosnim papirima svrstanih u portfolio finansijskih instrumenata namijenjenih trgovanju evidentiraju se u bilansu uspjeha perioda kada su ostvareni. Neto prihod od trgovanja uključuje gubitke i dobitke od kupoprodaje deviza te promjene u fer vrijednosti finansijskih sredstava i obaveza koja se drže radi trgovanja. Po definiciji tu spadaju prihodi i rashodi od promjene fer vrijednosti derivativnih, odnosno terminskih instrumenata, a iskazuju se u neto iznosu. 2.10. Neto dobit ili gubitak od finansijskih instrumenata raspoloživih za prodaju Neto dobit ili gubitak od finansijskih instrumenata raspoloživih za prodaju uključuju neto dobitke ili gubitke koji proizlaze iz prodaja i promjena u fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju. 2.11. Prihodi i rashodi po rezervacijama Prihodi ili rashodi proizašli temeljem obračuna umanjenja vrijednosti imovine priznaju se u bilansu uspjeha na kraju obračunskog perioda na koji se odnose. 2.12. Ostali prihodi i troškovi U okviru ostalih prihoda i troškova uključuju se sve stavke koje nisu mogle biti uključene ili ne pripadaju niti jednoj od prethodno spomenutih kategorija prihoda i troškova. U okviru ostalih troškova Fonda uključuju se dozvoljeni troškovi Fonda i to:

• troškovi voñenja registra udjela, uključujući troškove izdavanja potvrda o transakciji ili stanju udjela, ako je to potrebno, te troškove isplate udjela u dobiti;

• troškovi godišnje revizije; • troškovi izrade, štampanja i poštarine vezani uz polugodišnje i godišnje izvještaje

vlasnicima udjela; • sve propisane naknade u vezi sa izdavanjem odobrenja Fondu; • porezi koje je Fond dužan platiti na svoju imovinu ili dobit; • troškovi objave izmjena prospekta i drugih propisani objava, te • ostali troškovi odreñeni posebnim zakonima (troškovi Komisije za vrijednosne papire

FBiH). 2.13. Razgraničavanje prihoda i troškova Prihodi i troškovi koji se odnose na izvještajni obračunski period, a ugovorno dospijevaju na naplatu, odnosno plaćanje u narednom obračunskom periodu, razgraničavaju se na način da se u bilansu uspjeha izvještajnog perioda priznaje pripadajući dio. 2.14. Finansijska imovina Pod finansijskom imovinom podrazumijeva se sredstvo koje je:

• novac; • ugovorno pravo da se primi novac ili drugu finansijsku imovinu drugog društva; • ugovorno pravo na razmjenu finansijskih instrumenata s drugim društvima prema uslovima

koji su potencijalno povoljniji; • vlasnički instrumenti drugog društva; • ugovor koji može biti podmiren vlasničkim instrumentima društava.



Stranica - 12 -

2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 2.14. Finansijska imovina (nastavak) Klasifikacija finansijske imovine Finansijska imovina rasporeñuje se u pet osnovnih kategorija:

• finansijska imovina koja se drži radi trgovanja; • finansijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha; • zajmovi i potraživanja koje su kreirali Fondovi; • ulaganja koja se drže do dospijeća; • finansijska movina koja je raspoloživa za prodaju.

Finansijska imovina koja se drži radi trgovanja je ona imovina koja je stečena ili nastala uglavnom radi stjecanja kratkoročne dobiti ili predstavlja derivativnu imovinu. Finansijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha je imovina za koju je Društvo na početku priznavanja odredilo da se rezultati mjerenja ili priznavanja prikazuju kroz bilans uspjeha. Zajmovi i potraživanja koje su kreirali Fondovi predstavlja nederivativnu finansijsku imovinu sa fiksnim ili odredivim plaćanjima, a koja nije kotirana na aktivnom tržištu i koju Društvo nema namjeru prodati u kratkom roku (finansijska imovina koja se drži radi trgovanja) i koju je Društvo kod inicijalnog priznavanja odredilo kao imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha ili kao imovinu raspoloživu za prodaju. Finansijska imovina koja se drži do dospijeća je nederivativna finansijska imovina s fiksnim ili odredivim plaćanjem i fiksnim dospijećem za koju postoji namjera i sposobnost držanja do dospijeća. Finansijska imovina raspoloživa za prodaju je ona finansijska imovina koja ne spada ni u jednu od prethodno definisanih kategorija. Priznavanje finansijske imovine Sva finansijska imovina uključujući i derivativne instrumente priznaje se u bilansu u trenutku kada Fond postane dio obvezujećeg ugovora o finansijskoj imovini. Finansijska imovina koja se drži radi trgovanja, imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, te imovina raspoloživa za prodaju priznaju se u bilansu na datum trgovanja, odnosno na dan kada je Fond preuzeo obavezu kupovine ili prodaje imovine. Od tog datuma, u bilansu uspjeha, priznaju se svi dobici ili gubici koji nastaju zbog promjena u fer vrijednosti imovine klasificirane kao imovina koja se drži radi trgovanja i imovina po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, dok promjene u fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju se evidentiraju kroz kapital ukoliko nije došlo do trajnog umanjenja vrijednosti. Finansijska imovina klasificirana kao zajmovi i potraživanja u trenutku stjecanja knjiže se po neto kupovnoj vrijednosti. Isknjižavanje i naknadno mjerenje finansijske imovine Finansijska imovina se početno iskazuje po trošku nabave (sticanja), uključujući i transakcijske troškove koji su direktno povezani sa sticanjem imovine. Trošak nabave predstavlja fer vrijednost sredstava danih za finansijsku imovinu ili primljenih za finansijsku obavezu. Izuzetak od navedenog je finansijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti, a čiji efekti se odražavaju na rezultate poslovanja Fonda, kojoj se pri početnom priznavanju ne dodaju transakcijski troškovi. Nakon početnog priznavanja, sva finansijska imovina koja se drži radi trgovanja, imovina s kojom se nema namjere trgovati u kraćem roku i sva imovina raspoloživa za prodaju iskazuje se po fer vrijednosti, osim one finansijske imovine koja ne kotira na aktivnom tržištu i čija fer vrijednost se ne može pouzdano izračunati. Vrijednost takve finansijske imovine iskazuje se po trošku, uključujući transakcijske troškove, umanjenom za amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti.



Stranica - 13 -

2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 2.14. Finansijska imovina (nastavak) Zajmovi i potraživanja, te sredstva koja se drže do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizacioni trošak se računa metodom efektivne kamatne stope. Premije i diskonti, uključujući početne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost instrumenta i amortizira se na temelju efektivne kamatne stope instrumenta. Potraživanja s kratkoročnim dospijećem bez utvrñene kamatne stope naknadno se mjere po iznosu troška (nabave). Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje na ureñenom tržištu procjenjuje se temeljem iznosa priliva ili odliva koje bi fond imao u slučaju da prekine ugovor na datum bilansa, uzimajući u obzir trenutne tržišne uslove i kreditni rizik ugovorne strane. Dobici i gubici vezani uz promjene u fer vrijednosti finansijske imovine koji se drže radi trgovanja i imovine s kojom se nema namjere trgovati u kraćem roku priznaju se u bilansu uspjeha perioda dok dobici i gubici vezani za promjenu fer vrijednosti finansijske imovine raspoložive za prodaju se evidentiraju kroz kapital ukoliko nije došlo do trajnog umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja finansijske imovine Finansijska imovina se preispituje na datum bilansa, kako bi se ustanovilo postojanje objektivnih dokaza za gubitak od umanjenja vrijednosti. Ukoliko postoji takva indicija, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva. Nadoknadivi iznos ulaganja Fondova u vrijednosne papire koji se drže do dospijeća i potraživanja izračunava se kao sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih primitaka i izdataka, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom vezanom uz imovinu. Gubitak od umanjenja vrijednosti vezan uz vrijednosne papire ili potraživanja koji se drže do dospijeća oprihoduje se ukoliko se naknadno povećanje nadoknadive vrijednosi može objektivno povezati uz dogañaj koji se dogodio nakon priznavanja gubitka od umanjenja vrijednosti. Prihod ne može preći vrijednost originalnog gubitka. Prestanak priznavanja finansijske imovine Finansijska imovina se prestaje priznavati kad Fond prestane imati kontrolu nad ugovornim pravima vezanim uz tu imovinu, odnosno kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Finansijska obaveza se prestaje priznavati kada više ne postoji. Kada se prodaje imovina raspoloživa za prodaju i imovina koja se drži radi trgovanja, prestaje njihovo priznavanje i pripadajuća potraživanja od kupaca priznaju se na datum kada se donese odluka o prodaji. Sredstva koja se drže do dospijeća i dani zajmovi i potraživanja prestaju se priznavati na dan gubitka kontrole nad njima. Posebni finansijski instrumenti Ulaganja u kratkoročne dužničke vrijednosne papire Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdavatelja iz BiH klasificirani kao Finansijska imovina po fer vrijednosti vrednuju se primjenom efektivne kamatne stope po prinosu do dospijeća relevantnom do trenutka nove transakcije u Fondu, iste serije ali različitog prinosa do dospijeća. Ulaganja u dugoročne dužničke vrijednosne papire Dužnički vrijednosni papiri se pri sticanju mogu klasificirati u bilo koju od četiri postojeće kategorije finansijske imovine, a ovisno o specifičnostima dužničkog vrijednosnog papira i u skladu sa prethodno navedenim kriterijima klasifikacije.



Stranica - 14 -

2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 2.14. Finansijska imovina (nastavak) Dužnički vrijednosni papiri razvrstani kao Finansijska imovina namijenjena trgovanju i raspoloživa za prodaju dnevno se usklañuju sa procijenjenom ili fer vrijednosti. Kod dužničkih vrijednosnih papira sa kojima se trguje na aktivnom tržištu u BiH fer vrijednost se izračunava primjenom prosječne cijene trgovanja ponderirane količinom vrijednosnih papira protrgovanih na berzi, te prijavljenih institucionalnih transakcija, a zaokružuje se na četiri decimalna mjesta. Za dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na inostranim, tj. tržištima Europske unije i likvidnim tržištima zemalja OECD-a, fer vrijednost se izračunava po osnovu posljednje objavljene tržišne cijene tog vrijednosnog papira sa zvanične kursne liste berzanskog tržišta. U slučaju izostanka cijene na izvještaju/potvrdi ili izostanka izvještaja/potvrde o zaključenom trgovanju na dan vrednovanja, fer vrijednost stečenog dugoročnog dužničkog vrijednosnog papira se izračunava na osnovu posljednje cijene trgovanja prethodnih dana. Izuzetno, ukoliko 30 dana nisu ostvareni uslovi za vrednovanje dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira kako je gore navedeno, isti se vrednuju metodom efektivne kamatne stope, s tim da je početna vrijednost zadnja fer vrijednost tog vrijednosnog papira. Ponovnim aktiviranjem trgovine, dugoročni dužnički vrijednosni papiri ponovno se počinju vrednovati na temelju posljednje cijene trgovanja ostvarene na berzi/tržištu, a kako je opisano ranije. Dužnički vrijednosni papiri koji su stečeni sa namjerom držanja do dospijeća iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizirani trošak se računa metodom efektivne kamatne stope. Diskonti i premije, uključujući početne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost instrumenta i amortiziraju se na osnovu efektivne kamatne stope u prihode, odnosno rashode od kamata. U poslovnim knjigama odvojeno se evidentiraju glavnica, diskont ili premija, te pripadajuće kamate po pojedinom vrijednosnom papiru. Ukoliko kod portfolija dužničkih vrijednosnih papira koji se drže do dospijeća nema finansijskih izvora koji će omogućiti nastavak finansiranja finansijskog sredstva do dospijeća, ili više ne postoji pozitivna namjera držanja do dospijeća, u skladu sa MRS-om 39, svu finansijsku imovinu Fonda koja se drži do dospijeća, treba reklasificirati u kategoriju namijenjenu trgovanju, odnosno raspoloživu za prodaju prevrednovanu po fer vrijednosti. Razlika koja proizlazi izmeñu knjigovodstvenog iznosa ulaganja koje se reklasificira i fer vrijednosti iskazuje se u bilansu uspjeha perioda. Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire U vlasničke vrijednosne papire ubrajamo dionice, udjele u fondovima, te druga prava. Vlasnički vrijednosni papiri se, s obzirom na svrhu, klasificiraju kao finansijska imovina koja se drži radi trgovanja ili finansijska imovina raspoloživa za prodaju. Vlasnički vrijednosni papiri razvrstani kao finansijska imovina namjenjena trgovanju i raspoloživa za prodaju dnevno se usklañuju s fer vrijednosti. Za vlasničke vrijednosne papire koji kotiraju na aktivnom tržištu u FBIH fer vrijednost se utvrñuje temeljem prosječne cijene trgovanja ponderirane količinom vrijednosnih papira protrgovanih na berzi te prijavljenih institucionalnih transakcija, a zaokružuje se na četiri decimalna mjesta. Za vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na tržištima Europske unije i likvidnim tržištima zemalja OECD-a, fer vrijednost se definiše na osnovu posljednje objavljene tržišne cijene sa zvanične kursne liste na matičnoj berzi emitenta ili berzi koja je definisana kao primarni izvor cijene tog vrijednosnog papira koji je uvršten na berzansko. Za vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na tržištima izvan Europske unije i zemalja OECD-a, fer vrijednost vlasničkih vrijednosnih papira izračunava se na osnovu prosječne cijene tog vrijednosnog papira na berzanskom tržištu ostvarene na dan vrednovanja.



Stranica - 15 -

2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 2.14. Finansijska imovina (nastavak) Dionice koje kotiraju na neaktivnom tržištu i kojima se nije trgovalo 90 dana vrednuju se tehnikama procjene koje su definirane Meñunarodnim računovodstvenim standardom 39, i to primjenom procjenjene vrijednosti dobivene temeljem sektorske analize, primjenom cjenovnih multiplikatora usporedivih, suštinski sličnih vrijednosnih papira emitenata koji se bave srodnom djelatnošću, uzimajući u obzir sve relevantne pokazatelje poslovanja. Odluka o vrednovanju primjenom navedene tehnike procjene može se donijeti i ranije u slučaju značajnih ekonomskih i/ili tržišnih promjena, te nastupa izvanrednih okolnosti u vezi pojedinog vrijednosnog papira. Naknadna procjena vrijednosti navedenih dionica vrši se na mjesečnom nivou sve do trenutka ostvarenja uslova za vrednovanje temeljem čl. 9. Pravilnika o vrednovanju i obračunu imovine investicijskog fonda (sl Novine FBIH 42/09). Udjeli u drugim investicijskim fondovima vrednuju se po vrijednosti neto imovine po udjelu ili po dionici pripadnog fonda koja je objavljena odnosno važeća na dan vrednovanja. Prodaja dijela portfolija odreñenog vlasničkog vrijednosnog papira evidentira se po prosječnoj knjigovodstvenoj vrijednosti ulaganja. Pri prodaji ulaganja razlika izmeñu vrijednosti prodaje i knjigovodstvenog iznosa ulaganja priznaje se kao dobit, odnosno gubitak od prodaje i iskazuje u okviru pozicije realiziranih dobitaka i gubutaka od prodaje finansijske imovine kroz bilans uspjeha. Zajmovi i potraživanja Finansijska imovina klasificirana kao zajmovi i potraživanja vrednuje se po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Ukoliko po zajmovima doñe do trajnog smanjenja vrijednosti, formiraju se rezervacije koje se utvrñuju kao razlika izmeñu knjigovodstvene vrijednosti datih zajmova i procijenjenog nadoknadivog iznosa. Očekivani novčani primici i izdaci za portfolij sličnih sredstava procjenjuju se temeljem postojećeg iskustva, uzimajući u obzir kreditni rizik komitenata kojima su odobreni zajmovi i kašnjenja u naplati redovnih ili zateznih kamata. Povećanja rezervacija priznaju se u bilansu uspjeha. Terminske kupoprodaje, spot i repo transakcije Terminske kupoprodaje (forward) dnevno se vrednuju po fer vrijednosti na način da se cijene zadnje ponude za kupovinu koje službeno kotiraju na finansijsko-informacijskom servisu primjenjuju za terminske prodaje, dok se službeno kotirane cijene zadnje ponude za prodaju primjenjuju za terminske kupovine. Devizne terminske transakcije dnevno se vrednuju po fer vrijednosti primjenom jedinstvene meñubankarske referentne ponudbene kamatne stope za odreñenu valutu (Zibor, Euribor, Libor i sl), koja službeno kotira na finansijsko-informacijskom servisu. Fer vrijednost spot transakcije na dan vrednovanja, utvrñuje se izračunom razlike izmeñu ugovorenog kursa i srednjeg kursa CBBIH na dan vrednovanja imovine Fonda. Transakcije prodaje vrijednosnih papira, te ponovna kupovina istih na utvrñeni dan u budućnosti (pasivni repo) vrednuju se od datuma poravnanja tako da se instrument koji je predmet transakcije u aktivi fonda i dalje vrednuje u skladu sa pravilima za tu vrstu instrumenta, dok se obaveza za primljena novčana sredstva u pasivi, vrednuje obračunom pasivnih kamata. Transakcije kupovine vrijednosnih papira, te ponovna prodaja istih na utvrñeni datum u budućnosti (aktivni repo), vrednuju se od datuma poravnanja kao depozit do dospijeća, dnevnim obračunom kamata. 2.15. Iskazivanje obaveza Obaveza predstavlja sadašnju obavezu Fonda proizašlu iz prošlih transakcija za čije se podmirenje očekuje odliv resursa (glavnice i ekonomskih koristi vjerovnika) u budućnosti. Obaveze se klasificiraju kao:

• finansijske obaveze – obaveze iz osnova ulaganja fonda: • ostale obaveze – obaveze po osnovu troškova poslovanja fonda.



Stranica - 16 -

2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA 2.15. Iskazivanje obaveza (nastavak) Finansijske obaveze predstavljaju svaku vrstu obaveza koje za Fond proizlaze iz dogovorene transakcije finansijskim instrumentom, a kojim je dogovorena predaja novca ili druge finansijske imovine ili razmjena finansijskih instrumenata po uslovima koji su potencijalno nepovoljni. Finansijske obaveze proizašle iz derivativnih finansijskih instrumenata evidentiraju se po fer vrijednosti. Finansijske obaveze proizašle iz kupovine dijela finansijske imovine priznaju se na datum bilansa po trošku koji je fer vrijednost primljene naknade. Transakcijski troškovi se uključuju u početno mjerenje takve finansijske obaveze. Naknadno mjerenje obavlja se po amortizacijskom trošku. Za finansijske obaveze s kratkoročnim dospijećem bez utvrñene kamatne stope uobičajeno se mjere prema iznosu troška koji je fer vrijednost primljene naknade. Ostale obaveze se u poslovnim knjigama i finansijskim izvještajima iskazuju po nominalnoj vrijednosti koja proizlazi iz poslovne transakcije, utemeljene na ugovoru i/ili drugoj vjerodostojnoj ispravi o nastanku obaveze. Ako se za obaveze u domaćoj valuti ugovori neki od načina revalorizacije (valutna klauzula, stopa rasta cijena itd), obaveze se u poslovnim knjigama i finansijskim izvještajima iskazuju po revaloriziranoj vrijednosti. Obaveze se podmiruju u rokovima i na način odreñen ugovorom. Obaveza se isključuje iz bilansa kada je ispunjena, otkazana ili zastarjela. 3. POSLOVNI PRIHODI

Period od 11.1.2012 do 31.12.2012. KM 000

Prihodi od kamata na depozite 243 Prihodi od kamata na obveznice 6 Prihodi od kamata na novčana sredstva 2 Ukupno: 251

4. POSLOVNI RASHODI

Period od 11.1.2012 do 31.12.2012. KM 000

Naknada Društvu za upravljanje 86 Naknada Banci depozitaru 19 Rashodi za naknadu agenciji 6 Rashodi za troškove revizije 5 Ostali troškovi 4 Ukupno: 120

5. NOVČANA SREDSTVA 31.12.2012.

KM 000 Transakcijski račun u banci 32 Ukupno: 32



Stranica - 17 -

6. FINANSIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ BILANS USPJEHA

Dospijeće 31.12.2012. KM 000

Trezorski zapisi Ministarstva finansija Republike Hrvatske 09.05.2013. 676 Trezorski zapisi Ministarstva finansija Republike Hrvatske 02.05.2013. 511 Trezorski zapisi Ministarstva finansija Republike Srpske 18.01.2013. 140 Ukupno: 1.327

7. FINANSIJSKA IMOVINA U POSJEDU DO DOSPIJEĆA

Kamatna stopa Dospijeće 31.12.2012.

KM 000 Depoziti

Nova Banka a.d. Banja Luka 3,00% - 4,31% 13.6.2013. 2.054 Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar 3,55% - 3,85% 2.4.2013. 1.832 Bosna Bank International d.d. Sarajevo 2,50% 7.9.2013. 1.394 Volksbank d.d. Sarajevo 3,50% 11.1.2013. 979 Sparkasse Bank d.d. Sarajevo 3,00% 12.1.2013. 979 Unicredit Bank d.d. Mostar 3,86% 12.1.2013. 979 Komercijalna Banka a.d. Banja Luka 3,4% 7.6.2013. 500 Moja Banka d.d. Sarajevo 3,05% 27.4.2013. 50 Ukupno depoziti

8.767

Državni zapisi Republike Srbije - 15.5.2014. 522 Obveznice Ministarstva finansija FBiH 4,3% 26.9.2014. 250 Obveznice Ministarstva finansija FBiH 2,5% 31.3.2014. 113 Obveznice Ministarstva finansija FBiH 2,5% 30.9.2013. 101 Ukupno vrijednosni papiri klasifikovani kao imovina držana do dospijeća

986

Ukupno:

9.753

Fond je pri vrijednovanju depozita i vrijednosnih papira klasifikovanih kao imovina držana do dospijeća postupio u skladu sa Meñunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, u smislu da je za potrebe realnog prikaza neto imovine Fonda, za svaku odvojenu transakciju sa imovinom klasificiranom u kategoriju imovina u posjedu do dospijeća, napravljen poseban izračun efektivne kamatne stope, te se pripis ovako obračunate kamate (amortizacijskog troška) na dnevnoj osnovi pripisuje u korist bilansa uspjeha. Napominjemo da je u cilju realnog prikaza neto imovine Fonda, za svaku odvojenu transakciju nabavke iste klase vrijednosnih papira napravljen poseban obračun efektivne kamatne stope s obzirom na činjenicu da prilikom nabavke vrijednosnog papira tržišna cijena vrijednosnog papira može varirati, a utiče na izračun efektivne kamatne stope i vrijednost amortizovanog troška.



Stranica - 18 -

8. OSTALA POTRAŽIVANJA

31.12.2012.

KM 000 Potraživanja za obračunatu nenaplaćenu kamatu perioda 92 Ukupno: 92

9. NETO IMOVINA FONDA Struktura vlasnika sa većinskim udjelom (više od 10% vlasništva) neto imovine Fonda na dan 31. decembra 2012. je kako slijedi: (%)

učešća 31.12.2012.

KM 000 Raiffeisen Bank d.d. BiH 34,78% 3.888 Ostali 65,22% 7.291 Ukupno: 100,00% 11.179

Neto vrijednosti imovine Fonda na dan 31.12.2012. godine može se prikazati kako slijedi: (%)

učešća 31.12.2012.

KM 000 Ulaganja u finansijsku imovinu držanu do dospijeća 87,80% 9.835 Ulaganja u finansijsku imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha 11,85% 1.327 Novčana sredstva 0,28% 32 Ostala potraživanja 0,07% 10 Podzbir 100% 11.204 Ostale obaveze 100% (25) Podzbir – ukupno obaveze 100% (25)

Ukupno: 100,00% 11.179

Prosječna neto vrijednost imovine Fonda i prosječna neto vrijednosti imovine po udjelu tokom 2012. godine može se prikazati kako slijedi: 31.12.2012.

KM Prosječna neto vrijednost imovine 8.867.630,06 Prosječan broj udjela u opticaju 87.673,5186 Prosječna neto vrijednost imovine po udjelu 101,0013 Broj udjela na početku perioda 48.970,7500 Broj udjela na kraju perioda 109.548,7471 Cijena udjela na početku perioda 100,0000 Cijena udjela na kraju perioda 102,0469



Stranica - 19 -

9. NETO IMOVINA FONDA (NASTAVAK) U skladu sa Pravilnikom o vrednovanju i obračunu imovine investicijskog fonda, neto vrijednost imovine po udjelu otvorenog investicijskog fonda na dan vrednovanja utvrñuje se dijeljenjem vrijednosti neto imovine fonda sa ukupnim brojem udjela Fonda. Neto vrijednost imovine Fonda u 2012. godini računala se na bazi Pravilnika o vrednovanju i obračunu imovine investicijskog fonda koji je u primjeni od 1. jula 2009. godine. Obračun je vršilo Društvo za upravljanje, a kontrolu obračuna banka depozitar – Hypo Alpe Adria Bank d.d. Sarajevo. Na bazi provjera obračuna neto vrijednosti na odreñene datume, mišljenja smo da je obračun neto vrijednosti imovine urañen u skladu sa važećim propisima. 10. OBAVEZE 31.12.2012.

KM 000 Obaveze po osnovu upravljačke provizije 10 Obaveze po osnovu izdavanja udjela 7 Obaveze prema društvu za reviziju 5 Obaveze prema depozitaru 2 Ostale obaveze 1 Ukupno: 25

11. USAGLAŠENOST SA ZAKONSKOM REGULATIVOM Zakonska ograničenja ulaganja u Fond i ulaganja Fonda propisana su Zakonom o investicijskim fondovima (Službene novine Federacije BiH broj 85/08). Prema članu 88. Zakona o investicijskim fondovima (u daljnjem tekstu Zakon), vrijednost imovine investicijskog fonda sa javnom ponudom ne može pasti ispod 1.000.000 KM tokom tri uzastopna kalendarska mjeseca, a ako se to dogodi fond mora biti likvidiran. U skladu sa obavljenim revizorskim procedurama i u uvidom u finansijske izvještaje vidljivo je da je Fond zadovoljio potrebni uslov iz Zakona vezan za minimalnu vrijednost imovine Fonda. Nadalje u skladu sa članom 90. Zakona propisane su naknade koje se naplaćuju klijentima, te način obračuna neto naknade. U skladu sa obavljenim revizorskim procedurama utvrñeno je da obračun naknade nije odstupio od one propisane Zakonom. U skladu sa članom 91., 92. i 93. Zakona definisane su vrste troškova koje se mogu knjižiti na teret Fonda, kao i zahtjev da isti moraju biti navedeni u prospektu i statutu, te da pokazatelj ukupnih troškva ne smije prelaziti 3,5% prosječne godišnje neto vrijednosti imovine Fonda. Provjerili smo izračun pokazatelja ukupnih troškova, te utvrdili da isti ne prelazi zakonsko ograničenje. Nadalje, u skladu sa članom 97. Zakona, ulaganje imovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom podliježe sljedećim ograničenjima:

- najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vijednosne papire ili instrumente tržišta novca jednog emitenta, osim za vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca kojim se trguje na berzi li na drugom ureñenom javnom tržištu, pod uvjetom da je takvo ulaganje predviñeno prospektom i statutom Fonda, te u slučaju novoemitiranih prenosivih vrijednosnih papira;



Stranica - 20 -

11. USAGLAŠENOST SA ZAKONSKOM REGULATIVOM (NASTAVAK)

- najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vijednosne papire ili instrumente tržišta novca jednog emitenta, pod uvijetom da ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca jednog emitenta koji čine imovinu Fonda veća od 5% neto vrijednosti imovine Fonda, zbir vrijednosti tih ulaganja za sve takve emitente ne može preći 40% neto vrijednosti imovine Fonda, osim u slučajevima u kojim je emitent ili za koje garantuje Federacija, Republika Srpska, država članica ili jedinica lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske unije ili meñunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica, može se ulagati bez ograničenja pod uvjetom da:

o u prospektu, statutu i promotivnim materijalima fonda budu jasno navedene države, jedinice lokalne uprave ili meñunarodne organizacije u čije se vrijednosne papire i instrumente tržišta novca može ulagati više od 35% neto vrijednosti imovine fonda;

o imovina fonda sastoji se od najmanje šest različitih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca, i

o vrijednost niti jednog pojedinačnog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca iz tačke b) alineja 1) ovog stava ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda;

- najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u obveznice koje odobri Komisija, a koje emitiraju banke registrirane u Federaciji, Republici Srpskoj ili državi članici koje su na osnovu nekog zakona ili propisa predmet posebnog javnog nadzora s ciljem zaštite investitora u te obveznice. Sredstva prikupljena emisijom takvih obveznica moraju biti uložena, u skladu sa zakonom, u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obaveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi u slučaju nesolventnosti emitenta prioritetno poslužila za povrat glavnice i kamata iz tih obveznica. Ako je više od 5% neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog emitenta, ukupna vrijednost tih ulaganja koja čine više od 5% netovrijednosti imovine fonda ne može preći 80% neto vrijednosti imovine fonda,

- najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji su emitenti lica koja čine grupu povezanih društava u smislu ovog Zakona i zakona kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira,

- najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može se položiti kao depozit u istu ovlaštenu banku u Bosni i Hercegovini ili državi članici, ili nekoj drugoj državi, pod uvjetom da podliježu nadzoru i ograničenjima koje će Komisija u smislu sigurnosti investitora smatrati najmanje jednakim onim u Federaciji, koji dospijevaju u roku koji ne može biti duži od godinu dana i koji se mogu u svakom trenutku razročiti,

- najviše 20% neto vrijednosti imovine Fonda može biti uloženo u udjele ili dionice jednog investicijskog Fonda, uz uvjet da najviše 30% netovrijednosti imovine Fonda može biti uloženo u fondove iz člana 96. stav 1, tačka c, osim za fondove osnovane na osnovu odobrenja nadležnog tijela države članice, koji posluju u skladu sa odredbama ovog Zakona koje ureñuju poslovanje otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom.

Otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ne može biti vlasnik:

- više od 10% dionica sa pravom glasa jednog emitenta,

- više od 10% dionica bez prava glasa jednog emitenta,

- 10% dužničkih vrijednosnih papira emitiranih od jednog emitenta,

- 25% udjela pojedinog investicijskog fonda,



Stranica - 21 -

11. USAGLAŠENOST SA ZAKONSKOM REGULATIVOM (NASTAVAK)

- 10% instrumenata tržišta novca jednog emitenta uz izuzetak da se ograničenja iz ovog stava ne primjenjuju na dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su emitenti Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinica lokalne samouprave Federacije, Republike Srpske, država članica, jedinica lokalne uprave države članice, države koja nije članica Evropske unije, meñunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica.

Fond nije ulagao u druge fondove, finansijske derivate, prenosive vrijednosne papire niti instrumente tržišta novca drugih organiziranih tržišta (OTC) do dana 31. decembra 2012. godine.

Uvidom u računovodstvenu i drugu relevantnu dokumentaciju utvrdili smo da je portfolio ulaganja Fonda usaglašen sa prethodno navedenom zakonskom regulativom, Prospektom i Statutom Fonda. U slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja iz ovog člana kao posljedice kretanja cijena na tržištu, društvo za upravljanje, u nastojanju da sačuva interese vlasnika udjela, dužno je uskladiti ulaganja fonda u što je moguće kraćem vremenskom roku nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru. 12. STANJE I DJELOVANJE INTERNIH KONTROLA Način funkcionisanja sistema internih kontrola definisan je „Pravilnikom o internoj kontroli“ usvojenim od strane Nadzornog odbora dana 22. novembra 2011. godine broj 23/11. Pravilnikom su utvrñeni osnovni principi organizacije i rada interne kontrole poslovanja Društva, odgovornosti i ovlaštenja, kao i izvještavanje nadležnih organa Društva u postupku interne kontrole. Interna kontrola, odnosno poslovi interne kontrole obavljaju se u okviru jedinice za nadzor i analizu. Jedinica za nadzor i analizu zadužena je za uspostavljanje sistema za praćenje rizika, kontrolu poslovanja u ime i za račun Društva, odnosno kontrolu poslovanja koje se odvija u ime i za račun investicijskih fondova pod upravljanjem, te za izradu stručnih analiza i izvještavanje Uprave i Nadzornog odbora. U skladu sa prethodno definisanim sistemom interne kontrole Društvo je za poslovanje Fonda definisalo kontrolne procese koji mogu biti prezentirani kako slijedi:

• Kontrola registra vlasnika udjela i dokumentacije; • Kontrola dokumentacije za identifikaciju ulagatelja; • Kontrola zahtjeva za kupovinu i prodaju udjela; • Kontrola trgovanja; • Pračenje pozicija i kontrola ograničenja ulaganja; • Prekoračenja ograničenja ulaganja; • Praćenje rizika i mjerenje uspješnosti; • Mjesečno izvještavanje o djelovanju sistema internih kontrola; • Praćenje tržišnih, kreditnih i operativnih rizika koji proizlaze iz poslovanja Društva.

Oganizacija Društva definisana je „Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta“ usvojenim od strane Nadzornog odbora broj 18/11 od dana 22. novembra 2011. godine, i aneksom broj 808-a/12 od 19. decembra 2012. godine. Društvo za upravljanje kao subjekt koji upravlja Fondom ima zaposlenih šest osoba, na funkcijama: generalni direktor, izvršni direktor, interni kontrolor, portfolio menadžer, i dva izvršioca na poziciji administrativni asistent. Društvo za upravljanje organizovano je u sljedeće organizacione jedinice: - Uprava; - Operativna jedinica (front office); - Jedinica za nadzor i analizu (middle office); - Jedinica za podršku (back office).



Stranica - 22 -

12. STANJE I DJELOVANJE INTERNIH KONTROLA (NASTAVAK) Direktor i Izvršni direktor direktno odgovaraju i podnose izvještaje o radu Nadzornom odboru Društva, koji je sastavljen od 5 članova. Operativna jedinica (front office) zadužena je za upravljanje imovinom Fonda, pripremu i provoñenje transakcija vrijednosnim papirima u ime i za račun Fonda, izradu i ažuriranje analiza vrijednosnih papira iz portfolija Fonda, te izradu analiza tržišta kapitala. Jedinica za nadzor i analizu (middle office) zadužena je za mjerenje rizika i uspješnosti, kontrolu transakcija, investicionih ograničenja i utvrñivanja vrijednosti imovine, mjere i postupke u cilju zaštite portfolija, te postavljanje i praćenje limita, te izvještavanje u slučajevima prekoračenja. Jedinica za podršku (back office) odgovorna je za poslove poravnanja, računovodstveno praćenje i vrednovanje imovine Fonda, dnevno izvještavanje i usklañivanje stanja sa ostalim jedinicama. Prema našem mišljenju, uspostavljena organizacijska struktura, raspored radnih mjesta i uspostavljene procedure u postupku donošenja odluka, odobravanja transakcija i odlaganja dokumentacije, a za postojeći obim portfelja i nivo aktivnosti, predstavljaju optimalnu osnovu za zakonito poslovanje u skladu sa propisima koji regulišu tržište kapitala. 13. POVEZANE PRAVNE OSOBE

U skladu sa Zakonom o investicijskim fondovima i MRS 24 , povezana lica Fonda su:

Povezano lice

Osnov povezanosti

Raiffeisen Bank d.d. BiH Udio u neto imovini Fonda na dan 31. decembra 2012. godine u

procentu od 34,78%.

Ugovor o obavljanju brokerskih poslova broj 21/12 od 17. januara 2012. godine Ugovor o poslovnoj saradnji/Prodaja udjela i novčanih sredstava (Ovi troškovi ne obračunavaju se na teret Fonda)

Hypo Alpe Adria Bank d.d. Sarajevo

Ugovor o obavljanju depozitarnih-skrbničkih usluga broj 01-02-01/11-207 od dana 22. novembra 2011. godine.

PKF Re Opinion d.o.o. Sarajevo Ugovor o obavljanju revizije finansijskih izvještaja broj 398/A/12-1357 od 9. januara 2012. godine

„Raiffeisen Invest“ duštvo za upravljanje fondovima d.o.o. Sarajevo

Dozvola izdata od strane Komisije za vrijednosne papire FBiH broj 05/1-19-451/11 od 11. januara 2012. godine

Lejla Baljević Ramović

Član uprave Društva za upravljanje i vlasnik 104,0145 udjela na dan 31. decembra 2012. godine

Transakcije sa povezanim strana mogu se prikazati kako slijedi: a. DUF „Raiffeisen invest“ Iznos naknade Društvu za upravljanje po osnovu upravljačke provizije za period 11.01.-31.12.2012. godine iznosio je 89 hiljada KM, stanje neizmirene obaveze prema DUF-u na dan 31. decembra 2012. godine iznosio je 10 hiljada KM.



Stranica - 23 -

13. POVEZANE PRAVNE OSOBE (NASTAVAK) b. Hypo Alpe Adria Bank d.d. Sarajevo Na ime svojih troškova Banka depozitar je preko Društva za upravljanje fakturisala iznos od 19 hiljada KM, stanje neizmirene obaveze prema Banci na dan 31. decembra 2012. godine iznosilo je 2 hiljade KM. c. Društvo za reviziju PKF Re Opinion d.o.o. Sarajevo Društvo PKF Re Opinion d.o.o. Sarajevo je za reviziju 2012. godine fakturisalo iznos od 5 hiljada KM, koje nisu isplaćene do dana 31. decembra 2012. godine, te su evidentirane na stanju obaveze u istom iznosu. e. Raiffeisen Bank d.d.Sarajevo Na ime brokerskih usluga Banka je fakturisala iznos od 2 hiljade KM. 14. OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA Zakon o investicijskim fondovima propisao je obavezu objavljivanja odreñenih informacija o poslovanju Društva. Društvo redovno sačinjava tromjesečne, polugodišnje i godišnje izvještaje o poslovanju Fonda. Finansijski izvještaji objavljuju se u dnevnim novinama, a dostupni su i na web stranici Društva http://www.raiffeiseninvest.ba/. Takoñe se redovno objavljuju Informacije o dogañajima koji bitno utiču na finansijsko poslovanje fonda (reorganizacija, emisija dionica, isplata obaveza vlasnicima vrijednosnih papira Društva i Fonda, sazivanje skupštine Društva ili Fonda, promjena Depozitara ili revizora, jednokratno povećanje ili smanjenje imovine Društva i Fonda za više od 10%, jednokratna transakcija u obimu većem od 10% vrijednosti ukupne imovine Društva ili Fonda), te i izvještaji o vrijednosti ulaganja (dionica) u imovini Fonda. Sve objavljene informacije sadrže podatke koji su propisani zakonskim aktima i aktima Komisije za vrijednosne papire FBiH. Usaglašenost je testirana na dan 30. juna i 31. decembra, kao i na ostale relevantne datume. a) Izvještaj o vrijednosti i cijeni udjela Fonda

Godina

Udjel Fonda 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. Najniža vrijednost 4.897.075 Najviša vrijednost 13.034.485 - - - - Najniža cijena 100,0000 - - - - Najviša cijena 102,0469 - - - -



Stranica - 24 -

14. OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA (NASTAVAK)

b) Izvještaj o uporednim podacima za neto vrijednost imovine, neto vrijednost imovine po udjelu, pokazatelj ukupnih troškova i raspodjele prihoda, tj. dobiti, po dionici tokom godine

Godina

Pokazatelj

2012.

2011.

2010.

Prosječna neto vrijednost imovine

8.752.298

- -

Prosječna neto vrijednost imovine po udjelu

100,003

- -

Pokazatelj ukupnih troškova

1,35%

- -

Dividenda po dionici - - -

c) Izvještaj o berzanskim posrednicima sa kojima je obavljeno minimalno 10% transakcija

Raiffeisen Bank d.d. BiH

Raiffeisen Capital a.d. Banja Luka

Ukupna vrijednost svih transakcija obavljenih putem berzanskog posrednika iskazana kao procenat svih obavljenih transakcija tokom godine

79% 21%

Provizija plaćena berzanskom posredniku izražena kao procenat ukupne vrijednosti obavljenih transakcija putem tog berzanskog posrednika

0,39% 0,05%

Pri

log

1.

Pre

gle

d k

reta

nja

net

o v

rije

dn

ost

i im

ov

ine

Fo

nd

a

Pri

log

2.1

Op

ći p

od

aci o

Fo

nd

u O

pis

Sa

drž

aj

1.I

nfo

rm

aci

je o

id

enti

tetu

Fo

nd

a

pun

u i

skra

ćen

u f

irm

u,

adre

su s

jed

išta

: R

aif

feis

en C

AS

H o

tvo

ren

i in

ves

tici

jsk

i fo

nd

sa

ja

vn

om

po

nu

do

m,

Sa

raje

vo

, Z

ma

ja

od

Bo

sne

bb

bro

j te

lefo

na

i te

lefa

ksa

: te

lefo

n:

033

/ 7

28

-60

2 f

ax:

033

/ 6

57-6

54

e-m

ail

adre

su:

Info

.RI@

rbb-s

ara

jevo

.raiff

eis

en.a

t

web

: h

ttp

://r

aif

feis

enin

ves

t.b

a/

regis

tars

ki

bro

j F

ond

a u r

egis

tru k

od

Ko

mis

ije:

J

P-N

-032

-05

ime

i p

rezi

me

dir

ekto

ra F

ond

a;

n

/a

ime

i p

rezi

me

pre

dsj

ednik

a i

čla

no

va

nad

zorn

og o

db

ora

Fo

nd

a;

n/a

ime

i p

rezi

me

člano

va

od

bo

ra z

a re

viz

iju;

n

/a

firm

u i

sje

diš

te v

anjs

ko

g r

eviz

ora

;

PK

F R

e O

pin

ion

d.o

.o S

ara

jev

o

firm

u i

ad

resu

sje

diš

te d

epo

zira

ta F

ond

a.

Hy

po

Alp

e -A

dri

a-

Ba

nk

d.d

. M

ost

ar,

Kn

eza

Bra

nim

ira

2b

2.

Info

rm

aci

je o

Dru

štv

u k

oje

up

rav

lja

Fo

nd

om

:

pun

u i

skra

ćen

u f

irm

u,

adre

su s

jed

išta

: R

aif

feis

en I

NV

ES

T D

ru

štv

o z

a u

pra

vlj

an

je f

od

no

vim

a d

.o.o

Sa

raje

vo

, Z

ma

ja o

d

Bo

sne

bb

. b

roj

tele

fona

i te

lefa

ksa

: te

lefo

n:

033

/ 7

28

-60

2 f

ax:

033

/ 6

57-6

54

e-m

ail

adre

su:

Info

.RI@

rbb

-sa

raje

vo

.rai

ffei

sen

.at

web

: h

ttp

://r

aif

feis

enin

ves

t.b

a/

bro

j i

dat

um

Rje

šenja

Ko

jim

je

izd

ata

do

zvo

la z

a o

sniv

anje

D

rušt

va

b

r. 0

5/1

-19

-28

3-1

/11

, 1

8.0

8.2

01

1

bro

j i

dat

um

R

ješe

nja

K

oji

m

je

izd

ata

do

zvo

la

Dru

štv

u

za

up

ravlj

anje

Fo

nd

om

:

br.

05

/1-1

9-4

51

/11 1

1.0

1.2

012

.

imena

i p

rezi

men

a č

lano

va

up

rave

Dru

štva:

L

ejla

Ba

ljev

ić R

am

ov

ić D

irek

tor

i A

lma

Sa

rić

Izv

ršn

i d

irek

tor

imena

i p

rezi

men

a p

red

sjed

nik

a i

član

ova

nad

zorn

og o

db

ora

Dru

štva;

K

arh

ein

z D

ob

nig

g,

Mic

ha

el G

eorg

Mu

elle

r, R

euf

Su

lejm

an

ov

ić,

Ch

rist

a G

eyer

,

Ba

rba

ra V

alk

ov

a

imena

i p

rezi

men

a čl

ano

va

od

bo

ra z

a re

viz

iju;

n

/a

firm

u i

sje

diš

te v

anjs

ko

g r

eviz

ora

;

PK

F R

e O

pin

ion

d.o

.o S

ara

jev

o i

z S

ara

jev

a

firm

u i

ad

resu

sje

diš

te d

epo

zira

ta F

ond

a.

Hy

po

Alp

e -A

dri

a-

Ba

nk

d.d

. M

ost

ar,

Kn

eza

Bra

nim

ira

2b

Pri

log

2.2

Izv

ješt

aj o

po

rtfo

liju

Fo

nd

a

R.

br

Na

ziv

emit

enta

O

zna

ka

pa

pir

a

Uk

up

an

bro

j

emit

ova

nih

vp/u

dje

la

Bro

j

vp/u

dje

la

u

vla

sniš

tv

u f

on

da

%

vla

sniš

ta

fon

da

Na

ba

vna

cije

na

vp/u

dje

la

Fer

cij

ena

vp/u

dje

la

Uk

up

na

vrij

edn

ost

ula

ga

nja

% o

d

NV

I

fon

da

Na

čin

vred

no

van

ja

%

pre

ko

rače

n

ja u

inve

stir

an

j

u

Vri

jed

n

ost

pre

ko

ra

čen

ja

1

2

3

4

5

6

(5/4*100)

7

9

10 (5*9)

11

12

13

14

Ula

ga

nja

u o

bve

znic

e em

iten

ta s

a s

jed

ište

m u

F B

iH

1

Min

ista

rstv

o

finan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

E0

00

6/F

BIH

KE

5

1.9

74

.19

4,0

0

96

.391

0,1

9%

9

3,5

00

0%

9

7,1

88

5%

93

.681

,01

0

,84

%

Do

do

spij

eća

-

-

2

Min

ista

rstv

o

finan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

E0

00

6/F

BIH

KE

5

1.9

74

.19

4,0

0

6.4

11

0,0

1%

9

3,5

00

0%

9

7,2

57

0%

6.2

35,1

5

0,0

6%

D

o d

osp

ijeć

a

-

-

3

Min

ista

rstv

o

finan

sija

FB

iH

FB

IHK

5A

/FB

IH

K5

A

20

.000

25

0

1,2

5%

9

9,8

10

5%

1

00

,04

12

%

25

0.1

03

,12

2

,24

%

Do

do

spij

eća

-

-

4

Min

ista

rstv

o

finan

sija

FB

iH

FB

IHK

O0

00

4

31

.102

.71

4

11

8.3

18

0,3

8%

9

5,0

00

0%

9

5,9

94

4%

11

3.5

78

,62

1

,01

%

Do

do

spij

eća

-

-

Uk

up

no

u F

BiH

46

3.5

97

,90

4

,15

%

Ula

ga

nja

u o

bve

znic

e em

iten

ata

sa

sje

diš

tem

u R

Srp

sko

j

Uk

up

no

u o

bve

znic

e 2

21

.37

0

6

3.5

97,9

0

4,1

5%

Ula

ga

nja

u t

rezo

rke

zap

ise

u R

Srp

sko

j

1

Min

ista

rstv

o

finan

sija

Rep

ub

like

Srp

ske

- tr

ezo

rski

zap

isi

RS

12

- T

03

25

00

14

,00

0,5

6%

9

9,4

63

6%

0

,99

86

13

9.8

06

,09

1,2

5%

tr

go

vač

ki

-

-

Uk

up

no

u R

Srp

sko

j

14

,00

1

39

.80

6,0

9

1,2

5%

Pri

log

2.2

Izv

ješt

aj o

po

rtfo

liju

Fo

nd

a (n

asta

vak

)

R.

br

Na

ziv

emit

enta

O

zna

ka

pa

pir

a

Uk

up

an

bro

j

emit

ova

nih

vp/u

dje

la

Bro

j

vp/u

dje

la u

vla

sniš

tvu

fon

da

%

vla

sniš

ta

fon

da

Na

ba

vna

cije

na

vp/u

dje

la

Fer

cij

ena

vp/u

dje

la

Uk

up

na

vrij

edn

ost

ula

ga

nja

% o

d

NV

I

fon

da

Na

čin

vred

no

van

ja

%

pre

ko

rače

n

ja u

inve

stir

an

j

u

Vri

jed

n

ost

pre

ko

ra

čen

ja

Ula

gn

ja u

d

epo

zite

u

F

BiH

1

UN

ICR

ED

IT

BA

NK

DD

BIH

U

NIC

R1

97

9.1

01

,31

8,7

6%

2

VO

LK

SB

AN

K D

D

BH

V

LK

S1

1.0

12.2

17

,90

9

,05

%

3

HY

PO

AL

PE

AD

RIA

BA

NK

H

AA

B1

88

2.0

00

,00

7,8

9%

4

SP

AR

KA

SS

E

BA

NK

DD

BIH

S

PR

K1

97

9.0

00

,00

8,7

6%

5

MO

JA B

AN

KA

DD

SA

RA

JEV

O

MO

B1

50

.000

,00

0,4

5%

6

BB

I B

AN

K D

D

SA

RA

JEV

O

BB

IA

1.3

94.0

00

,00

1

2,4

7%

7

HY

PO

AL

PE

AD

RIA

BA

NK

H

AA

B2

95

0.0

00

,00

8,5

0%

Uk

up

no

u F

BiH

6.2

46.3

19

,21

55

,88

%

Pri

log

2.2

Izv

ješt

aj o

po

rtfo

liju

Fo

nd

a (n

asta

vak

)

R.

br

Na

ziv

emit

enta

O

zna

ka

pa

pir

a

Uk

up

an

bro

j

emit

ova

nih

vp/u

dje

la

Bro

j

vp/u

dje

la u

vla

sniš

tvu

fon

da

%

vla

sniš

ta

fon

da

Na

ba

vna

cije

na

vp/u

dje

la

Fer

cij

ena

vp/u

dje

la

Uk

up

na

vrij

edn

ost

ula

ga

nja

% o

d

NV

I

fon

da

Na

čin

vred

no

van

ja

%

pre

ko

rače

n

ja u

inve

stir

an

j

u

Vri

jed

n

ost

pre

ko

ra

čen

ja

Ula

gn

ja u

d

epo

zite

u

R

Srp

sko

j

1

NO

VA

BA

NK

A A

D

BA

NJA

LU

KA

N

OV

B1

1.0

19

.90

0,6

2

9

,12

%

2

KO

ME

RIC

JAL

NA

B

AN

KA

AD

BA

NJA

L

UK

A

KO

MB

1

25

0.0

00

,00

2,2

4%

3

KO

ME

RIC

JAL

NA

B

AN

KA

AD

BA

NJA

L

UK

A

KO

MB

2

25

0.0

00

,00

2,2

4%

4

NO

VA

BA

NK

A A

D

BA

NJA

LU

KA

N

OV

B5

5

00

.79

4,7

7

4

,48

%

5

NO

VA

BA

NK

A A

D

BA

NJA

LU

KA

N

OV

B2

A

10

1.0

77

,28

0,9

0%

6

NO

VA

BA

NK

A A

D

BA

NJA

LU

KA

N

OV

B3

A

10

1.0

77

,28

0,9

0%

7

NO

VA

BA

NK

A A

D

BA

NJA

LU

KA

N

OV

B4

3

75

.92

9,1

4

3

,36

%

Uk

up

no

u R

Srp

sk

oj

2.5

98

.77

9,0

9 2

3,2

4%

Uku

pn

o u

lag

an

ja u

d

ep

ozit

e

8.8

45

.09

8,3

0 7

9,1

2%

Pri

log

2.2

Izv

ješt

aj o

po

rtfo

liju

Fo

nd

a (n

asta

vak

)

R.

br

Na

ziv

emit

enta

O

zna

ka

pa

pir

a

Uk

up

an

bro

j

emit

ova

nih

vp/u

dje

la

Bro

j

vp/u

dje

la u

vla

sniš

tvu

fon

da

%

vla

sniš

ta

fon

da

Na

ba

vna

cije

na

vp/u

dje

la

Fer

cij

ena

vp/u

dje

la

Uk

up

na

vrij

edn

ost

ula

ga

nja

% o

d

NV

I

fon

da

Na

čin

vred

no

van

ja

%

pre

ko

rače

n

ja u

inve

stir

an

j

u

Vri

jed

n

ost

pre

ko

ra

čen

ja

Ula

ga

nje

u t

rezo

rsk

e za

pis

e

u i

no

stra

nst

vu

1

Min

ista

rstv

o

fina

nsija

Re

pub

like

Hrv

ats

ke -

tre

zors

ki

zap

isi

RH

M-T

-31

8E

7

2.4

92.8

38,9

5 2

65

.00

0,0

0 3

6,5

6%

96

,256

3%

9

8,7

132

%

51

1.6

25

,53

4,5

8%

tr

go

vačk

i

2

Min

ista

rtsv

o

fina

nsija

Re

pub

like

Hrv

ats

ke-

tre

zors

ki

zap

isi

RH

MF

-T-

31

9E

4

4.0

80.4

96,5

4 3

50

.00

0,0

0 7

9,4

0%

98

,939

0%

9

8,7

092

%

67

5.7

04

,45

6,0

4%

tr

go

vačk

i

3

Min

ista

rstv

o

fina

nsija

i p

rivr

ed

e R

ep

ub

like

Srb

ije

RS

DZ

12

45

4 4

0.0

00,0

0 2

88

0,7

2%

9

2,0

979

%

92

,738

8%

5

22

.37

8,4

4 4

,67

%

do

spije

će

Uk

up

no

u in

os

tra

ns

tvu

6

15

.28

8,0

0

1.7

09

.70

8,4

2 1

5,2

9%

Uk

up

no

u t

rezo

rsk

e z

ap

ise

61

5.3

02

,00

1

.84

9.5

14

,51

16

,54

%

Uku

pn

a v

rije

dn

ost

ula

gan

ja f

on

da

8

36

.67

2,0

0

11

.158

.210

,71

9

9,8

1%

Pri

log

2.3

Iz

vje

štaj

o o

bra

čun

u n

eto

vri

jed

no

sti i

mo

vin

e F

on

da

Datu

m

IMO

VIN

A

FO

ND

A

OB

AV

EZ

E

FO

ND

A

Uku

pn

a n

eto

vri

jed

no

st

imo

vin

e

Bro

j d

ion

ica/

ud

jela

fo

nd

a

NV

I p

o

dio

nic

i/u

dje

lu

fon

da

G

oto

vin

a

Ula

gan

ja

Po

traživ

an

ja

Ost

alo

U

KU

PN

O

Ob

aveze

po

o

sn

ovu

u

lag

an

ja

fon

da

Ob

aveze p

o

osn

ovu

tr

oško

va

po

slo

van

ja

ob

aveze

pre

ma

DU

F-u

O

sta

le

UK

UP

NO

1

2

3

4

5

7

8

9

10

12

15

16

(7

-15

) 1

7

18

(16

/17

)

Jan

uar

448.8

92,1

2

4.8

26.9

68,3

7

5.1

32,4

8

5.0

50.8

92,9

3

25.0

47,9

5

1.3

58,1

1

26.4

06,0

7

5.0

24.4

86,8

7

50211,3

800

1

00,

0659

Feb

ruar

144.2

10,5

5

5.4

70.8

20,9

1

46.5

72,6

6

5.6

61.6

04,1

2

47.3

92,2

0

5.0

16,7

7

52.4

08,9

6

5.6

09.1

95,1

6

55977,6

494

1

00,

2028

Mart

78.5

73,0

9

6.1

54.4

29,1

3

20.2

17,2

2

6.2

53.2

19,4

3

24.7

61,8

0

3.6

24,0

8

28.3

85,8

9

6.2

24.8

33,5

5

62023,9

934

1

00,

3605

Ap

ril

101.7

56,1

9

6.6

29.5

67,6

8

32.8

30,9

4

6.7

64.1

54,8

0

34.1

92,9

4

8.0

84,2

1

42.2

77,1

5

6.7

21.8

77,6

5

66859,6

642

1

00,

5353

Maj

120.6

70,0

1

7.9

40.4

12,6

9

79.2

72,8

9

8.1

40.3

55,5

8

57.3

20,5

7

5.8

86,2

3

63.2

06,8

0

8.0

77.1

48,7

7

80205,4

381

1

00,

7034

Ju

ni

175.4

99,6

0

8.6

84.2

17,1

0

41.5

41,1

7

8.9

01.2

57,8

7

44.5

77,7

7

5.3

20,3

7

49.8

98,1

5

8.8

51.3

59,7

3

87749,8

639

1

00,

8695

Ju

li

78.0

45,2

6

9.3

52.8

08,5

9

61.1

23,8

5

9.4

91.9

77,7

0

43.8

12,8

0

5.9

66,6

8

49.7

79,4

9

9.4

42.1

98,2

1

93452,0

741

1

01,

0368

Au

gu

st

106.7

17,9

1

10.0

69.4

15,9

8

59.0

39,6

5

10.2

35.1

73,5

3

43.3

61,7

5

5.9

80,7

7

49.3

42,5

3

10.1

85.8

31,0

1

100638,1

675

1

01,

2117

Sep

tem

bar

108.4

00,9

2

10.5

27.7

43,4

8

73.2

95,2

9

10.7

09.4

39,6

8

55.8

40,0

13

7.0

78,5

82

62.9

18,6

0

10.6

46.5

21,0

8

104994,3

916

1

01,

4001

Okto

bar

90.5

44,8

3

10.8

47.3

32,1

4

70.0

70,6

7

11.0

07.9

47,6

3

61.3

59,1

13

7.3

28,3

02

72.3

32,3

1

10.9

35.6

15,3

2

107655,4

480

1

01,

5797

No

vem

bar

110.8

68,3

4

11.1

57.8

83,5

7

95.9

64,4

6

11.3

64.7

16,3

7

64.0

48,2

45

5.0

43,1

80

69.0

36,0

8

11.2

95.6

80,2

9

110998,4

066

1

01,

7631

Decem

bar

108.7

83,7

9

11.9

35.2

68,5

0

87.6

17,6

3

12.1

31.6

69,9

2

112.0

64,1

57

6.7

72,7

62

118.8

36,9

2

12.0

12.8

32,9

9

117828,4

926

1

01,

9522

Uku

pn

o

38.8

34.2

01,2

7

3.1

17.5

22.7

06,6

4

21.0

29.8

40,6

4

- 3.1

77.1

56.6

48,5

1

- 18.5

06.9

59,9

77 2

.081.0

60,2

62

- 20.7

66.9

89,1

1

3.1

56.3

89.6

59,3

9

31.1

95.9

28,6

0

35.0

66,7

8

Pro

sje

k

139.4

13,5

5

8.6

33.0

72,3

4

56.0

56,5

7

- 8.8

09.3

67,4

6

- 51.1

48,2

8

5.6

21,6

7

- 57.0

69,0

8

8.7

52.2

98,3

9

86.5

49,5

808

1

01,0

570

Pri

log

2.4

Iz

vje

štaj

o o

bra

čun

u n

eto

vri

jed

no

sti i

mo

vin

e p

o u

dje

lu

Red

ni

bro

j O

pis

Uk

up

na v

rije

dn

ost

na

dan

izv

ješt

avan

ja

Uče

šće

u

vri

jed

nost

i

imovin

e fo

nd

a

(%)

1

2

1.

Dio

nic

e

0

0

2.

Ob

vez

nic

e

46

7.8

45

,91

4,1

8

3.

Ost

ali

vri

jed

no

sni

pap

iri

1.8

49.5

14

,52

16

,51

4.

Dep

ozi

ti i

pla

smani

8.8

45.0

98

,32

78

,94

5.

Go

tovin

a i

go

tovin

ski

ekviv

alen

ti

32

.003

,22

0,2

9

6.

Nek

retn

ine

0,0

0

0

7.

Ost

ala

imo

vin

a

9.7

49,5

9

0,0

9

I U

KU

PN

A I

MO

VIN

A

11

.204

.21

1,5

6

10

0,0

1

II

U

KU

PN

E O

BA

VE

ZE

2

51

06

,99

II

I=(I

-II)

N

ET

O I

MO

VIN

A

11

179

104

,57

IV

BR

OJ

UD

JE

LA

1

09

54

8,7

47

1

V=

(III

/IV

) N

ET

O V

RIJ

ED

NO

ST

IM

OV

INE

PO

UD

JE

LU

1

02

,04

69

Pri

log

2.5

Iz

vje

štaj

o N

VI

po

ud

jelu

i ci

jen

i ud

jela

inv

esti

cijs

kog

fo

nd

a

Dio

nic

a/U

dio

fo

nd

a

Tek

ući

per

iod

P

reth

od

ni

per

iod

Ran

iji

per

iod

i

....

. ..

...

....

.

Naj

niž

a n

eto

vri

jed

no

st i

mo

vin

e p

o d

ionic

i 4

.89

7.0

75

,00

Naj

viš

a net

o v

rije

dno

st i

mo

vin

e p

o d

ionic

i 1

3.0

34

.48

5,5

7

Naj

niž

a ci

jena

10

0,0

00

0

Naj

viš

a ci

jena

10

2,0

46

9

Pro

sječ

na

cije

na

1

01

,00

13

Pri

log

2.6

Iz

vje

štaj

o v

isin

i i s

tru

ktu

ri t

roš

kov

a ko

ji s

e n

apla

ćuju

na

ter

et i

nv

esti

cijs

kog

fo

nd

a

Vrs

ta t

rošk

a

Izn

os

(KM

) U

dio

%

Nakn

ada d

rušt

vu z

a u

pra

vlja

nje

(pro

vizi

ja)

86.3

38,6

000

72%

N

akn

ada R

egis

tru

-

-

Nakn

ada d

epo

zita

ru

19.2

00,0

000

16%

Nakn

ada z

a r

evi

ziju

5.2

65,0

000

4%

N

akn

ada z

a r

aču

novo

dst

vo

-

- N

akn

ada b

erz

i

-

-

Tro

škovi

kupovi

ne i

pro

daje

ula

ganja

2.5

34,8

600

2%

T

rošk

ovi

serv

isira

nja

dio

nič

ara

-

- N

akn

ade i

trošk

ovi

na

dzo

rnog o

dbora

-

- N

akn

ade i

trošk

ovi

direkt

ora

fonda

-

-

Ost

ali

trošk

ovi

6.3

50,0

200

5%

Uku

pno tro

škovi

:

119.6

88,4

80

0

100%

Pro

sječn

a g

odiš

nja

vrije

dn

ost

neto

imovi

ne f

ond

a

8.8

67.6

30,0

600

Udio

tro

škova

u p

rosj

ečn

oj g

od

išnjo

j neto

vrije

dnost

i im

ovi

ne f

onda

(%

) 1,3

5%

Pri

log

2.7

Iz

vje

štaj

o t

ran

sakc

ijam

a n

a u

lag

anjim

a i

nv

esti

cijs

kog

fo

nd

a

Na

ziv

em

iten

ta

Sim

bo

l

Tra

nsa

kci

je t

ok

om

per

iod

a

Sta

nje

na

kra

ju p

erio

da

K

up

ov

ine

P

rod

aje

pro

sječ

na

cije

na

v

rije

dn

ost

k

oli

čin

a

pro

sječ

na

cije

na

v

rije

dn

ost

%

uče

šća

ko

d

em

iten

ta

Jed

inič

na

fer

vri

j.

Uk

up

na

fer

vri

jed

no

st

ula

ga

nja

%

uče

šća

u N

VI

fon

da

Min

ista

rstv

o f

inan

sija

Hrv

atsk

e H

RR

HM

FT

31

9E

9

0,9

644

14

66

018

0,6

4

0

,79

4%

0

,98

71

67

570

4,4

5

6,0

4

Min

ista

rstv

o f

inan

sija

Hrv

atsk

e H

RR

HM

FT

31

8E

1

0,9

625

63

49

889

1,3

6

0

,36

6%

0

,98

71

51

162

5,5

3

4,5

8

Min

ista

rstv

o f

inan

sija

Hrv

atsk

e H

RR

HM

FT

22

7E

4

0,9

907

64

31

973

1,3

6

32

271

1,9

5

1,0

0

32

271

1,9

5

0,0

26

%

0

0

0

Min

ista

rstv

o f

inan

sija

Hrv

atsk

e H

RR

HM

FT

22

2E

5

0,9

894

88

54

961

6,7

1

55

545

5,7

2

1,0

0

55

545

5,7

2

0,0

49

%

0

0

0

Min

ista

rstv

o f

inan

sija

Hrv

atsk

e H

RR

HM

FT

21

9E

1

0,9

893

9

21

285

8,6

5

21

514

1,3

0

1,0

0

21

514

1,3

0

,02

1%

0

0

0

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

FB

IHK

5A

9

9,8

10

5

25

016

0,0

7

1

,25

0%

1

00

,04

12

25

295

3,9

5

2,2

6

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

S0

00

0

98

,120

0

29

44

,91

29

60

1,0

0

29

60

0,0

30

%

0

0

0

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

S0

00

0

98

,120

0

29

44

,3

29

60

1,0

0

29

60

0,0

30

%

0

0

0

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

S0

00

0

98

,120

0

29

42

,88

29

60

1,0

0

29

60

0,0

30

%

0

0

0

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

S0

00

0

98

,120

0

29

41

,88

29

60

1,0

0

29

60

0,0

30

%

0

0

0

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

S0

00

0

98

,120

0

29

40

,47

29

60

1,0

0

29

60

0,0

30

%

0

0

0

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

S0

00

0

98

,100

0

12

208

,34

12

328

1,0

0

12

328

0,1

24

%

0

0

0

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

S0

00

0

98

,000

0

49

444

,91

50

000

1,0

0

50

000

0,5

05

%

0

0

0

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

E0

00

6

93

,500

0

91

340

,51

0

,18

5%

9

7,1

88

5

93

681

,01

0,8

4

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

E0

00

6

93

,500

0

60

84

,42

0

,01

2%

9

7,2

57

62

75

,66

0,0

6

Min

ista

rtsv

o f

inan

sija

FB

iH

BA

FB

IHK

O0

00

4

95

,000

0

11

299

1,5

3

0

,38

0%

9

5,9

94

4

11

432

6,2

3

1,0

2

Min

istr

astv

i fi

nansi

ja R

epub

like

Srp

ske

BA

10

RS

12

TO

37

0,9

946

36

13

924

9,0

4

0

,55

7%

0

,99

86

13

980

6,0

9

1,2

5

Min

ista

rstv

o f

inan

sija

i p

rivre

de

Rep

ub

like

Srb

ije

RS

MF

RS

D1

30

22

0,9

209

79

51

876

8,0

9

0,6

89

%

0,9

274

52

237

8,4

4

4,6

7

Pri

log

2.8

Iz

vje

štaj

o t

ran

sakc

ijam

a p

ute

m p

oje

din

ačn

og

pro

fesi

on

aln

og

po

sred

nik

a i i

zno

su o

bra

čun

ate

nak

nad

e

Naz

iv b

erza

nsk

og p

osr

ednik

a

Vri

jed

no

st t

ransa

kci

ja

Uče

šće

u u

kup

no

j

vri

jed

no

sti

tran

sakci

ja

Izno

s p

roviz

ije

Uče

šće

pro

viz

ije

u

vri

jed

no

sti

tran

skci

ja

1

2

3

4

5=

4/3

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

2

49

52

6,2

5

37

,01

%

62

3,8

2

0,2

5%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

2

92

3,6

7

0,4

3%

1

1,2

4

0,3

8%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

2

92

3,0

6

0,4

3%

1

1,2

4

0,3

8%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

2

92

1,6

5

0,4

3%

1

1,2

3

0,3

8%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

2

92

0,6

5

0,4

3%

1

1,2

3

0,3

8%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

2

91

9,2

4

0,4

3%

1

1,2

3

0,3

8%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

1

21

51

,59

1,8

0%

4

6,7

5

0,3

8%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

4

92

20

,94

7,3

0%

2

13

,97

0,4

3%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

9

09

35

,24

13

,49

%

39

5,0

9

0,4

3%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

6

04

8,1

4

0,9

0%

2

6,2

8

0,4

3%

Rai

ffei

sen B

ank d

.d.

BiH

1

12

54

8,3

7

16

,69

%

43

3,1

6

0,3

8%

Rai

ffei

sen C

apit

al A

D B

anja

Luka

13

924

9,0

4

20

,65

%

69

,62

0,0

5%

Uk

up

no

6

74

28

9,8

4

10

0%

1

86

4,8

6

4%

Pri

log

2.9

Iz

vje

štaj

o f

ina

nsi

jski

m p

oka

zate

ljim

a in

ves

tici

jsko

g f

on

da

R.B

r.

Po

zici

ja

Tek

uća

go

din

a

Pre

tho

dn

a g

od

ina

1

2

3

4

I V

rije

dn

ost

net

o i

mo

vin

e p

o d

ion

ici/

ud

jelu

fo

nd

a n

a p

oče

tku

per

iod

a

1.

Net

o i

mo

vin

a fo

nd

a na

po

četk

u p

erio

da

4.8

97.0

75

,00

2.

Bro

j d

ionic

a/ud

jela

na

po

četk

u p

erio

da

48

.970

,75

00

3

Vri

jed

no

st d

ionic

e/ud

jela

na

po

četk

u p

erio

da

10

0,0

00

0

II

Vri

jed

no

st n

eto

im

ov

ine

fon

d p

o d

ion

ici/

ud

jela

na

kra

ju p

erio

da

1.

Net

o i

mo

vin

a fo

nd

a na

kra

ju p

erio

da

11

.179

.10

4,5

8

2.

Bro

j d

ionic

a/ud

jela

na

kra

ju p

erio

da

10

9.5

48

,74

71

3.

Vri

jed

no

st d

ionic

e/ud

jela

na

kra

ju p

erio

da

10

2,0

46

9

III

Fin

an

sijs

ki

po

ka

zate

lji

1.

Od

no

s ra

sho

da

i p

rosj

ečne

net

o i

mo

vin

e

1,3

5%

2.

Od

no

s re

aliz

ovan

e d

ob

iti

od

ula

gan

ja i

pro

sječ

ne

net

o i

mo

vin

e

1,6

3%

3.

Isp

laće

ni

izno

s in

ves

tito

rim

a u

to

ku g

od

ine

0,0

0

4.

Sto

pa

pri

no

sa n

a net

o i

mo

vin

u f

ond

a

2,0

5%

Documents

OTVORENI INVESTICIJSKI FOND SA JAVNOM PONUDOM …