OVIJESTHRVATSKOGA JEZIKA

PVoditelj projektaakademik Radoslav Katii

Uredniciprof. dr. sc. Josip Lisacprof. dr. sc. Ivo Pranjkoviprof. dr. sc. Marko Samardija

Glavni urednikAnte Biani, mr. kroat.

4. knjiga: 19. stoljee

CROATICA

Drutvo za promicanje hrvatske kulture i znanostiCROATICA

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu sljedeih institucija i ustanova:

Izdava zahvaljuje svim institucijama i ustanovama te njihovim elnicima i predstavnicima koji su odobrili fotografiranje djela hrvatske pisane batine i/ili dali za koritenje fotografije pojedi-nih djela, odnosno pomogli na druge naine da se ova knjiga zavri i tiska.

Izdavaki projekt POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA: od srednjega vijeka do 21. stoljea zapoeo je 2007. godine, a namjera je izdavaa u pet knjiga sustavno opisati i prikazati povijesni razvitak hrvatskoga jezika od srednjega vijeka do 21. stoljea, i to opisom hrvatskih narjeja i hrvatskoga knjievnog jezika, odnosno objaviti opis vanjske i unutarnje povijesti.

Ministarstvo kulture Republike HrvatskeMinistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike HrvatskeGrad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i portFilozofski fakultet Sveuilita u ZagrebuSveuilite u ZadruZaklada HAZU.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiKnjinica Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiNacionalna i sveuilina knjinica u ZagrebuHrvatski dravni arhiv u ZagrebuDravni arhiv u SplituKnjinica Filozofskoga fakulteta u ZagrebuKnjinice grada ZagrebaHrvatski povijesni muzej u ZagrebuModerna galerija u ZagrebuHrvatski povijesni institutHrvatsko narodno kazalite u ZagrebuGradski muzej KarlovacSpomen-muzej J. J. Strossmayera u akovuInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

I. KNJIGA: srednji vijek (tiskana 2009.)II. KNJIGA: 16. stoljee (tiskana 2011.)III. KNJIGA: 17. i 18. stoljee (tiskana 2013.)IV. KNJIGA: 19. stoljee (tiskana 2015.)V. KNJIGA: 20. stoljee (u pripremi)

4

PREGLED POGLAVLJA

Marko Samardija: HRVATSKI JEZIK OD POETKA 19. STOLJEA DO NARODNOGA PREPORODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Radoslav Katii: HRVATSKI JEZIK OD NARODNOGA PREPORODA DO KRAJA 19. STOLJEA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Ivo Pranjkovi: FILOLOKE KOLE I HRVATSKI STANDARDNI JEZIK U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEA . . . . . . . . . . 77

Barbara tebih Golub: KAJKAVSKI HRVATSKI KNJIEVNI JEZIK U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

Josip Lisac: HRVATSKA NARJEJA I DIJALEKTOLOKA ISTRAIVANJA U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159

Sanja Vuli i Gordana Laco: JEZIK HRVATSKIH KNJIEVIH DJELA U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179

Vlasta Riner: JEZIK HRVATSKIH NOVINA I ASOPISA U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245

Marijana Horvat, Lana Hudeek i Milica Mihaljevi: JEZIK HRVATSKIH ZNANSTVENIH TEKSTOVA

U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301

Vladimira Rezo: JEZIK HRVATSKIH ADMINISTRATIVNO--POSLOVNIH TEKSTOVA U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . 357

Lada Badurina: HRVATSKI SLOVOPIS I PRAVOPIS U 19. STOLJEU . . 403 eljka Brloba: HRVATSKE GRAMATIKE U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . 431 Marko Samardija: HRVATSKI LEKSIK I LEKSIKOGRAFIJA

U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 469

Anela Frani: HRVATSKA IMENA U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 509 Josip Bratuli: HRVATSKA FILOLOGIJA I FILOLOKA

ISTRAIVANJA U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 549

Dubravka Sesar: HRVATSKI JEZIK I EUROPSKI JEZICI U 19. STOLJEU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 587

Sanja Holjevac, Josip Lisac, Lina Pliko, Ivo Pranjkovi i Diana Stolac: ANTOLOGIJA DJELA IZ 19. STOLJEA . . . . . . . . . . . . . . . . 616 HISTORY OF THE CROATIAN LANGUAGE

IN THE 19th CENTURY (Summary) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 712

KAZALO OSOBNIH IMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 734

IVOTOPISI AUTORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 745

5

PREDGOVOR

Svako je razdoblje u povijesti hrvatskoga knjievnog jezika bilo vano za njegov razvoj i standar-dizaciju, ali je 19. stoljee osobito vano jer se u njemu ubrzano izgraivao standardni jezik u odnosu na prethodna povijesna razdoblja. U prvim desetljeima 19. stoljea postojala je u hrvat-skome jeziku slovopisna i pravopisna neujednaenost, a unato nekim naznakama ostalo je otvoreno pitanje osnovice standardnoga jezika jer je uz tokavtinu i kajkavtina imala mogunost za prihvaanje. Narodni preporod poloio je temelje potpunoj standardizaciji hrvatskoga jezika, ali ju nije doveo do kraja. U to vrijeme trebalo je zakoraiti na nova podruja drutvenoga razvoja, pisati i govoriti o poj-movima i pojavama o kojima se do tada, tijekom dugih stoljea, hrvatskim jezikom nije ni pisalo, a vjerojatno ni govorilo. Drugu polovicu 19. stoljea u Hrvatskoj bitno oznauju djelatnosti filolokih kola zagrebake, rijeke, zadarskoga jezino-kulturnog kruga i kole hrvatskih vukovaca. Meu pred-stavnicima tih kola vode se rasprave i polemike koje se najveim dijelom odnose na koncepciju stan-dardnoga jezika i pravopisa. Zagrebaka filoloka kola pruila je vaan prinos standardizaciji, ali je ostajala uporno pri pravopisnim i gramatikim rjeenjima koja ipak nisu bila prikladna da se na njima zasnuje trajna stabilnost hrvatskoga standardnog jezika. Konanu standardizaciju hrvatskoga jezika proveli su hrvatski vukovci, koji su imali sve vane preduvjete za to: naklonost i potporu politikih vlasti, izravan utjecaj na kolski sustav i sveuilinu izobrazbu, jezikoslovne kompentencije i odlunost da se to provede. Tako je krajem 19. stoljea hrvatski jezik postigao punu standardnost: bio je autono-man u odnosu na organske idiome i skupine idioma, svjesno normiran u jezinim prirunicima, poli-funkcionalan (s izgraenim funkcionalnim stilovima knjievnim, novinskim, znanstvenim i admini-strativno-poslovnim), stabilan u prostoru i elastino stabilan u vremenu.

U etvrtoj knjizi POVIJESTI HRVATSKOGA JEZIKA obrauje se povijesni razvitak hrvatskoga jezika u 19. stoljeu, i to tako da se prikazuje sustavno razvitak hrvatskoga knjievnog jezika i hrvatskih narjeja. U prvim trima poglavljima opisuju se povijesne, politike, kulturne i drutvene prilike u koji-ma se razvijao hrvatski jezik: u prvom poglavlju Marko Samardija opisuje hrvatski jezik od poetka 19. stoljea do narodnoga preporoda, u drugom poglavlju Radoslav Katii prikazuje hrvatski jezik od narodnoga preporoda do kraja 19. stoljea, a u treem poglavlju Ivo Pranjkovi opisuje filoloke kole u drugoj polovici 19. stoljea, koje su u tome razdoblju djelovale i na osobit nain utjecale na standar-dizaciju hrvatskoga jezika. Kajkavsku stilizaciju hrvatskoga knjievnog jezika u 19. stoljeu opisuje Barbara tebih Golub, a hrvatska narjeja i dijalektoloka istraivanja Josip Lisac.

Razvoj hrvatskoga drutva u drugoj polovici 19. stoljea odvijao se ubrzano na brojnim podruji-ma u kolstvu, znanosti, upravi, kulturi, gospodarstvu i drugdje te zahtijeva standardni jezik koji e biti ureen na svim jezinim razinama (slovopisnoj, pravopisnoj, gramatikoj, leksikoj) i kojim e se moi izraziti svi postojei pojmovi i nove pojavnosti na podruju knjievnosti, novinstva, znanosti, uprave i administracije. Stoga su sljedea poglavlja posveena jezinoj i stilskoj analizi hrvatskoga stan-dardnog jezika, odnosno funkcionalnim stilovima koji su tada izgraivani. Sanja Vuli i Gordana Laco obrauju jezik hrvatskih knjievnih djela, Vlasta Riner opisuje jezik hrvatskih novina i asopisa, Marijana Horvat, Lana Hudeek i Milica Mihaljevi prikazuju jezik hrvatskih znanstvenih tekstova, a Vladimira Rezo obrauje jezik hrvatskih administrativno-poslovnih tekstova u 19. stoljeu.

6

Sljedea poglavlja posveena su opisu temeljnih hrvatskih jezikoslovnih prirunika objavljenih u 19. stoljeu: hrvatske pravopise, uz pregled slovopisnih i pravopisnih previranja u 19. stoljeu, prika-zuje Lada Badurina, hrvatske gramatike eljka Brloba, a rjenike i leksikografiju Marko Samardija. U nastavku knjige Anela Frani pie o hrvatskim imenima, Josip Bratuli prikazuje hrvatsku filo-logiju i filoloka istraivanja, a Dubravka Sesar opisuje odnos hrvatskoga jezika i europskih jezik te utjecaj pojedinih jezika na hrvatski jezik u 19. stoljeu. Knjiga zavrava opsenom antologijom iza-branih raz nolikih tekstova iz 19. stoljea, koji oprimjeruju ono o emu se pie u prethodnim autor-skim poglavljima.

U skladu s koncepcijom cijeloga izdavakog projekta i u ovoj knjizi znanstvene tekstove prate foto-grafije vanih djela hrvatskoga jezika i hrvatske pisane batine koja su nastala i/ili objavljena u 19. sto-ljeu. U knjizi je objavljeno oko 470 fotografija, koje su izabrane izmeu 2000 pripremeljenih fotogra-fija. Naslov djela u potpisu ispod fotografije, u svim poglavljima knjige, donosi se transkribirano i prema suvremenom slovopisu i pravopisu kako bi bio jasan i razumljiv svima, a izvorni slovopis i pra-vopis vidljiv je na fotografiji naslovnice djela i u autorskom tekstu pojedinoga poglavlja. Nadalje su izabarane pojedine znaajne slike hrvatskih slikara 19. stoljea i postavljene su fotografije tih slika na poetku svakoga autorskog poglavlja.

Predajemo ovu knjigu hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti, nadajui se da e itateljima pru-iti zadovoljstvo objavljenim tekstovima i fotografijama, kako zbog usustavljivanja poznatih injenica te jo vie zbog iznoenja nov