Upload
phamkhuong
View
366
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
1
OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u
Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986.
godine, kojim su bila definisana pravila za označavanje stanja i osobina čelika. Čelici se
označavaju nizom slovnih i brojčanih simbola, a oznaka se sastoji iz četiri dela :
Č.XXXX.X(X) -X(X)
1. Oznaka materijala (slovni simbol)
2. Oznaka vrste (osnovna oznaka)
3. Oznaka stanja (dopunska oznaka)
4. Ostale dopunske oznake (slovo, broj, kombinacija)
1. Slovni simbol Č (ČL), kojim se označuje čelik (čelični liv),
2. Osnovna oznaka koja ima četiri (pet) brojčana simbola za označavanje vrste i namene
čelika,
3. Dopunska oznaka,koja ima jedan (dva) brojčana (slovna) simbola za označavanje stanja
čelika
4. Ostale dopunske oznake (po potrebi) , za označavanje drugih karakteristika čelika
Osnovna klasifikacija čelika izvedena je prema hemijskom sadržaju elemenata, te su prema
tome čelici svrstani u dve grupe :
I - čelici sa negarantovanim (neutvrđenim) hem. sastavom i garantovanim mehaničkim
svojstvima
II - čelici sa garantovanim hemijskim sastavom i garantovanim mehaničkim svojstvima
2
I Čelici sa negarantovanim hemijskim sastavom i garantovanim mehaničkim svojstvima
Simbol na 1. mestu je : 0
Simbol na 2. mestu označava zateznu čvrstoću čelika, odnosno minimalnu vrednost zatezne
čvrstoće koja je utvrđena za čelike u toplo oblikovanom ili normalizovanom stanju. Ako je
na 2. mestu 0, onda je u pitanju čelik bez garantovanih mehaničkih osobina (trgovački
kvalitet). Značenje simbola dato je u tabeli 1.
Rm
(MPa)
< 320 320 -
360
360 -
380
380 -
480
480 -
580
580 -
680
680 -
780
780 -
880
> 880
Simbol 0 1 2 3 4 5 6 7 8
Tabela 1. Značenje simbola na 2. mestu osnovne oznake čelika sa negarantovanim hem.sastavom
Simboli na 3. , 4. i 5. mestu označavaju pripadnost čelika podgrupi.
Značenje simbola dato je u tabeli 2.
Simbol Podgrupa čelika
00 do 44 Ugljenični čelici bez utvrđenog sadržaja S i P
101 do 449 Slobodno
45 do 79
451 do 799
Za čelike iz ove podgrupe delimično se ograničava
sadržaj C, Si i Mn
80 do 99
801 do 999
Čelici sa ograničenim sadržajem S i P, delimično
utvrđenim sadržajem C, Si i Mn i sa legirajućim
elementima koji se dodaju radi postizanja specijalnih
mehaničkih svojstava
Tabela 2. Pripadnost čelika podgrupi
Primer : označavanje čelika Č.0345
Č.0 3 45
1. ugljenični čelik (0)
2. sa zateznom čvrstoćom 380-480 Mpa (3)
3. sa ograničenim sadržajem S i P (45)
3
II Čelici sa garantovanim hemijskim sastavom i garantovanim mehaničkim svojstvima
a) Ugljenični čelici
Simbol na 1. mestu je : 1
Simbol na 2. mestu je desetostruka vrednost maksimalnog sadržaja ugljenika, zaokružena
na desetine (npr. brojčana vrednost za čelike sa sadržajem ugljenika C ≥ 0,90 % je 9).
Simboli na 3., 4. (i 5.) mestu označavaju namenu čelika (tabela 5.)
b) Legirani čelici
Simbol na 1. mestu (brojevi 2 - 9) označava najuticajniji legirani element. Značenje
simbola dato je u tabeli 3.
Legirajući
Element
C Si Mn Cr Ni W Mo V Ostali
Oznaka 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Tabela 3. Faktor uticajnosti legirajućeg elementa
Najuticajnijim legirajućim elementom se smatra onaj element koji ima najveći poizvod
sadržaja i faktora uticajnosti. Značenje simbola dato je u tabeli 4.
Legirajući
element
Si Mn Cr Ni W Mo V Co Ti Cu Al Ostali
Faktor
uticajnosti
1 1 4 4 7 14 17 20 30 1 1 30
Tabela 4. Brojčani simbol za najuticajnije elemente
Simbol na 2. mestu označava drugi po redu najuticajniji legirajući element. Za čelike
legirane jednim elementom oznaka je 1, a ako sadrže više legirajućih elemenata na drugo
mesto dolazi brojčani simbol drugog po redu najuticajnijeg elementa.
4
Simboli na 3., 4. (i 5.) mestu označavaju namenu čelika (tabela 5.)
Simbol Podgrupa čelika
00 do 19
101 do 199
Ugljenični čelici sa utvrđenim sastavom i legirani čelici
koji nisu namenjeni termičkoj obradi
20 do 29
201 do 299
Ugljenični i legirani
čelici za cementaciju
30 do 39
301 do 399
Ugljenični i legirani
čelici za poboljšanje
40 do 59
401 do 599
Ugljenični i legirani
čelici za alate
60 do 69 Čelici sa naročitim fizičkim svojstvima
601 do 699 Slobodno za čelike koji ne pripadaju ostalim podgrupama
70 do 79
701 do 799
Hemijski postojani i
vatrootporni čelici
80 do 89 Brzorezni čelici
801 do 899 Slobodno
90 do 99 Čelici za automate
901 do 999 Slobodno za čelike koji ne pripadaju ostalim podgrupama
Tabela 5. Brojčani simboli za podgrupe čelika
5
OZNAČAVANJE ČELIKA PO SRPS/EN
SRPS je oznaka za standarde i srodne dokumente koje donosi Institut za standardizaciju
Srbije, (tačnije, to je skraćenica kojom počinju oznake ovih dokumenata).
Srpski standardi koji propisuju sistem za označavanje čelika su : SRPS EN 10027-1:2003
i SRPS EN 10027-2:2003 i oni su identični su evropskim standardima : EN 10027-1:1992
i EN 10027-2:1992 i kao takvi su objavljeni 2003. godine uz dozvolu Evropskog komiteta
za standardizaciju (CEN/CENELEC). Pri tome treba napomenuti da je u momentu stupanja
na snagu (2003. god), standard imao oznaku JUS umesto SRPS, jer je tada još uvek
postojala državna zajednica Srbije i Crne Gore (SRJ, kasnije Srbija i Crna Gora). Sa
samostalnošću Srbije, standard kasnije (2012. godine) dobija oznaku SRPS (srpski
standard).
Postoje dva načina (standarda) za označavanje čelika prema SRPS/EN standardima :
SRPS/EN 10027-1, koji propisuje pravila za označavanje čelika slovnim i brojčanim
oznakama i
SRPS/EN 10027-2, kojim se utvrđuje sistem za dodeljivanje brojeva za označavanje
vrsta čelika
Označavanje čelika
SRPS/EN 10027
Slovna oznaka
SRPS/EN 10027-1
Brojčana oznaka
SRPS/EN 10027-2
Grupa 1 Grupa 2
Nelegirani
čelici
Niskolegirani
čelici
Brzorezni
čelici
Visokolegirani
čelici
Slika 3. Označavanje čelika po SRPS/EN 10027
6
3.2.1 SRPS/EN 10027-1, OZNAČAVANJE ČELIKA SLOVIMA I BROJEVIMA
Ovim standardom utvrđuju se pravila za označavanje čelika slovnim i brojčanim oznakama
koje izražavaju neke osnovne karakteristike, na primer: osnovnu primenu, mehaničke
osobine, fizičke osobine, hemijske osobine, da bi čelici mogli da se identifikuju na
pregledan način.
Slika 4. Označavanje čelika po SRPS/EN 10027-1- grafički prikaz
Prema ovom standardu, čelici se označavaju, odnosno podeljeni su u 2 grupe :
Grupa 1 - čelici označeni na osnovu upotrebe i mehaničkih i fizičkih karakteristika i
Grupa 2 - čelici označeni na osnovu hemijskog sastava
7
Grupa 1 - sistem za označavanje
Grupu 1 čine čelici koji se označavaju u saglasnosti sa njihovom primenom i mehaničkim i
fizičkim karakteristikama. Ova oznaka se sastoji iz jednog ili više slova, koja su u vezi sa
primenom čelika, a slede brojke koje su u vezi sa karakteristikama čelika.
Slika 5. Označavanje čelika iz Grupe 1- grafički prikaz
Simbol na 1. mestu osnovne oznake je slovo koje označava primenu čelika, a kada je čelik
specificiran u obliku odlivka stavlja se slovna oznaka G.
Simbol Vrsta čelika prema karakteristikama
S Konstrukcioni čelici
P Čelici za opremu pod pritiskom
L Čelici za cevovode
E Čelici za mehaničke konstrukcije
B Betonski čelici
Y Čelici za prednaprezanje betona
R Čelici za šine ili u obliku šina
H Hladnovaljani pljosnati proizvodi od čelika visoke čvrstoće za
oblikovanje u hladnom stanju
D Pljosnati proizvodi za hladno oblikovanje
T Fini lim, beli lim, hromirani lim (proizvodi od čelika za ambalažu)
M Čelici za primenu u elektrotehnici
Tabela 6. Prvi simbol osnovne oznake čelika Grupe 1
8
Simbol na 2. mestu osnovne oznake je broj (tri cifre) koji označava mehaničke
karakteristike čelika i to :
- najmanju vrednost utvrđenu za napon tečenja u N za opseg najmanjih debiljna, za
S,P,L,E čelike
Primeri : S355JO, P265NB, L360QB, E295
- vrednost utvrđenu za napon tečenja (Re) u N/mm², za B čelike
Primer : B500A
- vrednost utvrđena za zateznu čvrstoću (Rm) u N/mm², za Y čelike
Primer : Y1770C
- najmanju vrednost utvrđenu za zateznu čvrstoću (Rm) u N/mm², za R čelike
Primer : R0900Mn
- najmanju vrednost utvrđenu za napon tečenja (Re) u N/mm² ili ako je specificirana samo
zatezna čvrstoća (Rm) slovo T iza kojeg se piše broj koji označava najmanju vrednost
utvrđenu za zateznu čvrstoću (Rm) u N/mm² za H čelike
Primer : H420M
- jedan od tri simbola : C (za hladnovaljane proizvode), D (za toplovaljane proizvode
namenjene za oblikovanje u hladnom stanju ili X (za proizvode za koji nisu specificirani
uslovi za valjanje) za D čelike
Primer : DC04EK
- slovo H i broj koji predstavlja utvrđenu srednju vrednost tvrdoće za jednostruko
redukovane proizvode ili broj koji predstavlja nazivnu vrednost utvrđenu za napon
tečenja (Re) u N/mm² za dvostruko redukovane proizvode - za T čelike
Primer : TH52, T660
- najveći dozvoljeni gubitak (x 100) u W/kg, nazivna debljina (x 100) u mm i slovo (A,
D, E, N, S, P) kojim se označava vrsta magnetskog čelika za M čelike
Primer : M400-50A
Označavanje čelika Grupe 1. može se bolje sagledati iz sledeće tabele :
9
Osnovna oznaka Dodatna oznaka
Slovna ozn. Mehanička svojstva Prvi deo Drugi deo
S=
Konstruk-
cioni čelik
G= liveni
čelik (ako je
potrebno)
Čelici za opštu primenu
Primer: S355J0
Najmanja vrednost
napona tečenja (Re), u
N/mm2, za opseg
najmanjih debljina (tri
brojke)
Energija udara u Joule Temp.
ispitiv.
27 J 40 J 60 J ºC
JR KR LR + 20
J0 K0 L0 0
J2 K2 L2 - 20
J3 K3 L3 - 30
J4 K4 L4 - 40
J5 K5 L5 - 50
J6 K6 L6 - 60
A = otvrdnjavanje termičkim
taloženjem
M = termomehaničko valjanje
N = normalizovanje ili
normalizaciono valjanje
Q = kaljenje i otpuštanje
G = druge osobine, kada se zahteva -
sa 1 ili 2 naredne cifre.
C = specijalno
oblikovanje u hladnom
stanju
D = prevlaka nanesena
potapanjem u rastvor
E = za emajliranje
F = za kovanje
H = šuplji profili
L = za niske
temperature
M = termomehaničko
oblikovanje
N = normalizovanje ili
normalizaciono
valjanje
O = offshore (za
naftne platforme)
P = potporni zid
Q = kaljenje i
otpuštanje
S = za brodogradnju
T = za cevi
W = otpornost prema
atmosferskoj koroziji
Slova i brojke =
Hemijske oznake za
propisane dodatne
elemente, npr. Cu daje
se zajedno sa 10 puta
uvećanom srednjom
vrednošću njegovog
sadržaja (zaokruženo
na 0,1).
P=
G= liveni
čelik (ako je
potrebno)
Čelici za sudove pod
pritiskom
Primer: P265NB
Najmanja vrednost
napona tečenja (Re), u
N/mm2, za opseg
najmanjih debljina (tri
brojke)
M = termomehaničko valjanje
N = normalizovanje ili
normalizaciono valjanje
Q = kaljenje i otpuštanje
B = boce za gas
S = jednostavne sudove pod
pritiskom
T = cevi
G = druge osobine, kada se zahteva -
sa 1 ili 2 naredne cifre.
H = povišena
temperatura
L = niska temperatura
R = temperatura
okoline
X = niska i povišena
temperatura
L= Provodne cevi
Primer: L360QB
Najmanja vrednost
napona tečenja (Re), u
N/mm2, za opseg
najmanjih debljina (tri
brojke)
M = termomehaničko valjanje
N = normalizovanje ili
normalizaciono valjanje
Q = kaljenje i otpuštanje
G = druge osobine, kada se zahteva -
sa 1 ili 2 naredne cifre.
Klasa zahteva (slovo)
ukoliko se zahteva
stavlja se jedna brojka
10
E= Čelici za mehaničke
konstrukcije
Primer: E295
Najmanja vrednost
napona tečenja (Re), u
N/mm2, za opseg
najmanjih debljina (tri
brojke)
G = druge
osobine, kada se
zahteva - sa 1 ili 2
naredne cifre.
C = pogodnost za
izvlačenje u
hladnom stanju
Tabela 10
B= Betonski čelici
Primer: B500A
Najmanja vrednost
napona tečenja (Re), u
N/mm2, za opseg
najmanjih debljina (tri
cifre)
Tabela 10
Y= Čelici za
prednaprezanje betona
Primer: Y1770C
Najmanja vrednost
zatezne čvrstoće (Rm) u
N/mm2
C = hladnovučena žica
H = šipke oblikovane u toplom stanju ili
prednapregnute
Q = kaljena i otpuštena žica
S = užad
G = druge osobine, kada se zahteva - sa 1 ili
2 naredne cifre.
Tabela 13
R= Čelici za šine
Primer: R0900Mn
Najmanja vrednost
zatezne čvrstoće (Rm) u
N/mm2 (slede četiri cifre,
eventualno nula se stavlja
spreda)
M = viši sadržaj Mn
Cr = legiran hromom
Slova i brojke =
G = druge osobine, kada se
zahteva - sa 1 ili 2 naredne
cifre.
Q = kaljenje i
otpuštanje
H(T)= Hladnovaljani pljosnati
proizvodi od čelika
visoke čvrstoće za
oblikovanje u hladnom
stanju
Primer: H420M
Najmanja vrednost
granice tečenja (Re) u
N/mm2 (slede tri
brojke)Najmanja vrednost
zatezne čvrstoće (Rm) u
N/mm2 (HT i tri brojke
slede)
M = termomehaničko valjanje i valjanje
u hladnom stanju
B = otvrdnjavanje starenjem
P = sa fosforom
X = dvofazni (čelik)
Y = sa slobodnim intersticijama
G = druge osobine, kada se zahteva - sa 1 ili
2 naredne cifre.
Tabela 9
11
D= Pljosnati proizvodi za
hladno deformisanje
Primer: DC04EK
C = hladnovaljano, iza su
dva mesta
D = valjano u toplom
stanju za direktno
oblikovanje u hladnom
stanju, iza su dva mesta
X = proizvod za koji nisu
specificirani uslovi za
valjanje, iza su dva mesta
D = za nanošenje prevlake u toplom stanju
(potapanjem u rastop)
EK = za uobičajeno emajliranje
ED = za direktno emajliranje
H = za šuplje profile
T = za cevi
Slova i brojke =
Hemijski simbol utvrđenog legirajućeg
elementa, na primer Cu, sa jednim brojem
koji predstavlja desetostruku srednju vred.
(zaokrugljeno na 0,1%) od utvrđenog
opsega sadržaja tog elementa
G = druge osobine, kada se zahteva
Tabele 9 i 10
T(H)= Limovi i trake za
pakovanje
Primer: T660
Nazivna vrednost napona
tečenja (Re) N/mm2(slede
tri brojke), za dvostruko
redukovane proizvode
Primer: TH52
Propisana vrednost
tvrdoće za jednostruko
redukovane proizvode
(TH i slede dve brojke)
Dodatne oznake nisu predviđene. Dodatne oznake
nisu predviđene.
M= Elektrolimovi i trake
Primer: M400-50A
Najveći dozvoljeni
gubitak u promeni
polariteta u W/kg x 100
(slede četiri cifre)
100 x nazivna debljina u
mm
Oba podatka su
razdvojeni crticom.
Napomene:
Za magnetnu indukciju pri 50 Hz od 1.5
Tesla
A = neorijentisana struktura (zrno)
D = nelegiran poluproizvod (bez završnog
žarenja)
E = legiran poluproizvod (bez završnog
žarenja)
N = normalno orijentisana struktura (zrno)
Za magnetnu indukciju od 1,7 T pri
frekvenciji od 50 Hz
S = orijentisana struktura (zrno) sa visokom
permeabilnošću
P = orijentisana struktura, sa niskom
permeabilnošću
Dodatne oznake
nisu predviđene.
Tabela 7. Označavanje čelika Grupe 1
Oznaka Značenje
+H Sposobnost za kaljenje (prokaljivost)
+Z15 Garantovane osobine po celoj debljini; najmanje suženje 15 %
+Z25 Garantovane osobine po celoj debljini; najmanje suženje 25 %
+Z35 Garantovane osobine po celoj debljini; najmanje suženje 35 %
NAPOMENA: Oznake se odvajaju od prethodnih znakom plus (+). Ove oznake se odnose na specijalne
zahteve za nešto što predstavlja uobičajenu karakteristiku čelika. Iz praktičnih razloga ove oznake su
svrstane u oznake za proizvode od čelika.
Tabela 8. Dodatna oznaka - oznake za specijalne zahteve
12
Oznaka Značenje
+A Prevlaka od aluminijuma nanesena toplim postupkom (potapanjem u rastop)
+AR Prevlaka od aluminijuma nanesena oblaganjem
+AS Prevlaka od legure aluminijum-silicijum
+AZ Prevlaka od legure cink-aluminijum (> 50% Al )
+CE Prevlaka od hrom/hrom-oksida nanesena elektrolitičkim postupkom (ECCS)
+CU Prevlaka od bakra
+IC Neorganska prevlaka
+OC Organska prevlaka
+S Prevlaka od kalaja nanesena toplim postupkom (potapanjem u rastop)
+SE Prevlaka od kalaja nanesena elektrolitičkim postupkom
+T Prevlaka od legure olovo-kalaj nanesena toplim postupkom (potapanjem u rastop)
+TE Prevlaka od legure olovo-kalaj nanesena elektrolitičkim postupkom
+Z Prevlaka od cinka nanesena toplim postupkom (galvanizacijom)
+ZA Prevlaka od legure cink-aluminijum (> 50% Zn ) nanesena toplim postupkom (potapanjem
u rastop)
+ZE Prevlaka od cinka nanesena elektrolitičkim postupkom
+ZF Prevlaka od legure cink-železo nanesena toplim postupkom (potapanjem u rastop)
+ZN Prevlaka od legure cink-nikal nanesena elektrolitičkim postupkom
NAPOMENA: Ove oznake se odvajaju od prethodnih znakom plus (+); Da bi se izbeglo mešanje sa ostalim oznakama,
ispred ovih oznaka može se staviti slovo S, na primer: +SA.
Tabela 9. Dodatna oznaka - oznake za vrste prevlaka
Oznaka Značenje Oznaka Značenje
+A Žareno radi omekšavanja (smanjenje tvrdoće) +NT Normalizovano i otpušteno
+AC Žareno radi globulizacije (sferoidizacije)
ugljenika
+P Otvrdnjavanje termičkim taloženjem
+AR Neobrađeno posle valjanja (bez posebnih
uslova valjanja ili termičke obrade)
+Q Kaljeno
+AT Žareno radi rastvaranja +QA Kaljeno na vazduhu
+C Otvrdnjavanje hladnom obradom +QO Kaljeno u ulju
+Cnnn Otvrđavanje hladnom obradom da bi se
dobila najmanja zatezna čvrstoća od nnn, u
N/mm²
+QT Kaljeno i otpušteno
+CR Valjano u hladnom stanju +QW Kaljeno u vodi
+DC Uslov za isporuku – izbor proizvođača +RA Žareno radi rekristalizacije
+FP Termički obrađeno radi dobijanja feritno-
perlitne strukture i tvrdoće u određenom
opsegu
+S Termički obrađeno radi sečenja makazama
(obrezivanja) u hladnom stanju
+HC Valjano u toplom stanju i otvrdnuto u
hladnom stanju
+T Otpušteno
+I Termički obrađeno na konstantnoj
temperaturi (izotermički)
+TH Termički obrađeno za dobijanje tvrdoće u
određenom opsegu
+LC Ravnanje (dresiranje) ili vučenje u
hlad.stanju
+U Neobrađeno
+M Termomehanički oblikovano +WW Prerađeno u toplom stanju
+N Normalizovano ili normalizaciono
oblikovano
NAPOMENA: Ove oznake se odvajaju od prethodnih znakom plus (+); Da bi se izbeglo mešanje sa ostalim
oznakama, ispred ovih oznaka može se staviti slovo T, na primer: +TA.
13
Tabela 10. Dodatna oznaka - oznake za stanje posle obrade
Grupa 2 - sistem za označavanje
Grupu 2 čine čelici koji se označavaju u saglasnosti sa svojim hemijskim sastavom. Čelici
su prema ovom sistemu podeljeni u četiri podgrupe u zavisnosti od sastava legirajućih
elemenata.
1. Nelegirani čelici Čelici sa srednjim sadržajem mangana <1%
Oznaka se sastoji od slova C i broja koji označava procentualni sadržaj ugljenika (x 100).
Primer : C45
2. Niskolegirani čelici Čelici sa srednjim sadržajem mangana ≥ 1%, nelegirani čelici za obradu na automatima i
legirani čelici (izuzev brzoreznih čelika) gde je sadržaj svakog legirajućeg elementa
manji od 5%.
Slovna oznaka se sastoji od broja koji je 100 puta uvećan i specificira prosečni sadržaj
ugljenika, koga slede hemijski simboli koji predstavljaju legirajuće elemente koji
karakterišu čelik (po opadajućem redosledu vrednosti njihovih sadržaja), praćeno sa
brojevima koji pokazuju vrednosti sadržaja indiciranih vrednosti sadržaja legirajućih
elemenata. Ovi kasniji brojevi predstavljaju, respektivno, prosečni procentni sadržaj
indicirajućeg elementa, uvećan faktorom koji zavisi od elementa, kao što je prikazano
u tabeli 11.
Element Faktor
Cr, Co, Mn, Ni, Si, W 4
Al, Be, Cu, Mo, Nb, Pb, Ta, Ti, V, Zr 10
Ce, N, P, S 100
B 1000
Tabela 11. Faktori za legirajuće elemente
Brojevi koji se odnose na razl. elemente su zaokruženi na najbliži ceo broj i odvojeni su
crticom.
Primer : 45CrMoV6-7
14
3. Visokolegirani čelici Legirani čelici (osim brzoreznih) gde je sadržaj bar jednog legirajućeg elementa ≥ 5%.
Oznaka počinje slovom X, sledi broj koji je 100 puta uvećan procentni sadržaj ugljenika,
koga slede hemijski simboli koji predstavljaju legirajuće elemente po opadajućem
redosledu u zavisnosti od njihovog sadržaja. Ovde broj predstavlja, respektivno, prosečan
procentni sadržaj indiciranih elemenata, zaokruženih na najbliži broj i razdvojeni crticom.
Primer : X5CrNiMo18-12
4. Brzorezni čelici
Oznaka se sastoji od slova HS koga slede brojevi koji pokazuju vrednosti procentnih
sadržaja legirajućih elemenata po redosledu: volfram (W), molibden (Mb), vanadijum (V),
kobalt (Co). Svaki broj predstavlja prosečni procentni sadržaj respektivnog elementa,
zaokruženog na najbliži ceo broj, sa brojevima različitih elemenata razdvojenih crticama.
Napomena :
Za obe grupe (Grupa 1 i Grupa 2), ukoliko ispred imena čelika stoji slovo G, onda se
čelik odnosi na liv.
Primer : HS10-4-3-10
15
Osnovna oznaka Dodatna oznaka
Oznaka Sadržaj C Prvi deo Drugi deo
1.
Nelegirani
čelici
C=
G=liveni čelik
(ako je
potebno)
Nelegirani čelici sa srednjim
sadržajem Mn < 1% izuzev
kod čelika za obradu na
automatima
Primer: C35E
100x srednji utvrđeni sadržaj
ugljenika. ako opseg sadržaja
ugljenika nije utvrđen, mora se
izabrati odgovarajuća
reprezentativna vrednost.
E = propisani max. S-sadržaj
R = propisani opseg S-sadržaja
D = za žicu za izvlačenje
C = za oblikovanje u hladnom
stanju
S = za opruge
T = za alate
W = za žicu za elektrode
G = ostale karakteristike, a ako
je potrebno u nastavku je 1 ili 2
mesta
Iza oznake E i R može biti
jedno mesto koje predstavlja
100x najveći ili srednji sadržaj S
zaokrugljeno na najbliži 0,1%.
Slova i cifre =
Hemijski simbol
utvrđenog
legirajućeg
elementa, na
primer Cu, sa
jednim brojem
koji predstavlja
desetostruku
srednju
vrednost (zaokru
žuje se na 0,1) od
utvrđenog opsega
sadržaja tog
elementa
2.
Niskolegirani
čelici
G = liveni
čelik
(ako je
potrebno)
Nelegirani čelici sa srednjim
sadržajem Mn ≥1%, nelegirani
čelici za obradu na automatima
i legirani čelici (osim
brzoreznih) kod kojih je
sadržaj svakog legirajućeg
elementa < 5%.
Primer: 28Mn6
100x srednji utvrđeni sadržaj
ugljenika. ako opseg sadržaja
ugljenika nije utvrđen, mora se
izabrati odgovarajuća
reprezentativna vrednost.
Legirajući elementi:
Slova = Hemijski simboli
legirajućih elemenata koji
karakterišu čelik i iza kojih su:
Brojke = brojevi, razdvojeni
crticom, koji predstavljaju
srednji sadržaj elemenata, u %,
umnožen sledećim faktorima:
Element Faktor
Cr, Co, Mn, Ni, Si,W 4
Al, Be, Cu, Mo, Nb,
Pb, Ta, Ti, V, Zr
10
Ce, N, P, S 100
B 1000
Dodatni simboli
nisu predviđeni.
3.
Visokolegirani
čelici
X =
G = liveni
čelik
(ako je
potrebno)
Legirani čelici (osim brzorez-
nih) kod kojih je sadržaj bar
jednog od legirajućih
elemenata ≥ 5%
Primer: X5CrNi18-10
100x srednji utvrđeni sadržaj
ugljenika. ako opseg sadržaja
ugljenika nije utvrđen, mora se
izabrati odgovarajuća
reprezentativna vrednost.
Legirajući elementi:
Slova = Hemijski simboli za
karakteristične legirajuće
elemente poređani po
opadajućem sadržaju elementa
(pri istoj vrednosti sadržaja
uzima se alfabetski redosled
elementa).
Brojke = Brojevi, razdvojeni
crticom, koji predstavljaju
srednji sadržaj elemenata, u %,
16
zaokrugljeno na najbliži ceo
broj.
4.
Brzorezni
čelici
HS = Brzorezni čelici
Primer: HS2-9-1-8
Brojevi, koji su razdvojeni
crticama, predstavljaju % sadržaj
legirajućih elemenata po
sledećem redosledu: W,Mo,V,Co
Dodatne oznake nisu
predviđene.
Dodatne oznake
nisu predviđene.
Tabela 12. Označavanje čelika Grupe 2
3.2.2 SRPS/EN 10027-2, OZNAČAVANJE ČELIKA - BROJČANI SISTEM
U ovom delu evropskog standarda SRPS/EN 10027 utvrđuje se sistem za dodeljivanje
brojeva za označavanje vrsta čelika. U standardu se daju struktura brojčanih oznaka čelika,
kao i organizacija za njihovo registrovanje, dodeljivanje i proširivanje. Ovaj sistem se
naziva brojčani sistem, a za svaku vrstu čelika dodeljuje se samo jedna brojčana oznaka.
Broj se sastoji od fiksnog broja cifara i zato je mnogo pogodniji za elektronsku obradu
podataka.
Broj je oblika : 1.XXXX gde se 1. odnosi na čelik, a ostali brojevi se odnose na druge
vrste materijala. Prve dve cifre koje slede "1" označavaju grupu čelika.
1. XX XX(XX)
1. Glavna grupa materijala (1 za čelik, čel.liv)
2. Grupa čelika
3. Registrovani broj čelika
(brojevi u zagradi su obezbeđeni za neku buduću upotrebu)
Nelegirani čelici
Osnovni čelici 1.00XX - osnovni čelici
Kvalitetni čelici 1.01XX - opšti konstrukcioni čelici sa Rm < 500 N/mm2
Specijalni čelici 1.11XX - konstrukcioni, za sudove pod pritiskom i inženjerski čelici sa
C < 0.50%
Legirani čelici
Kvalitetni čelici 1.08XX - čelici sa specijalnim fizičkim karakteristikama
Specijalni čelici
Alatni čelici 1.23XX - Cr-Mo, Cr-Mo-V ili Mo-V čelici
Razni čelici 1.35XX - čelici za ležajeve
Nerđajući i
vatrootporni
čelici
1.46XX - hemijski otporni i otporni na visoke temperature Ni čelici
17
Konstrukcioni,
za sudove pod
pritiskom i
inženjerski čelici
1.51XX - Mn-Si ili Mn-Cr čelici
Tabela 13. Primeri za brojčanu oznaku čelika
Finalne cifre u brojčanoj oznaci čelika su dodeljene sekvencionalno. Danas se koriste
samo dve cifre, ali napravljeno je pravilo za proširenje sistema sa još dve brojke ukoliko
se u budućnosti poveća broj vrsta čelika.
Tabela 14. Označavanje čelika brojčanim oznakama po SRPS/EN 10027 - Grupa čelika