17
1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana pravila za označavanje stanja i osobina čelika. Čelici se označavaju nizom slovnih i brojčanih simbola, a oznaka se sastoji iz četiri dela : Č.XXXX.X(X) -X(X) 1. Oznaka materijala (slovni simbol) 2. Oznaka vrste (osnovna oznaka) 3. Oznaka stanja (dopunska oznaka) 4. Ostale dopunske oznake (slovo, broj, kombinacija) 1. Slovni simbol Č (ČL), kojim se označuje čelik (čelični liv), 2. Osnovna oznaka koja ima četiri (pet) brojčana simbola za označavanje vrste i namene čelika, 3. Dopunska oznaka,koja ima jedan (dva) brojčana (slovna) simbola za označavanje stanja čelika 4. Ostale dopunske oznake (po potrebi) , za označavanje drugih karakteristika čelika Osnovna klasifikacija čelika izvedena je prema hemijskom sadržaju elemenata, te su prema tome čelici svrstani u dve grupe : I - čelici sa negarantovanim (neutvrđenim) hem. sastavom i garantovanim mehaničkim svojstvima II - čelici sa garantovanim hemijskim sastavom i garantovanim mehaničkim svojstvima

OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

1

OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u

Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986.

godine, kojim su bila definisana pravila za označavanje stanja i osobina čelika. Čelici se

označavaju nizom slovnih i brojčanih simbola, a oznaka se sastoji iz četiri dela :

Č.XXXX.X(X) -X(X)

1. Oznaka materijala (slovni simbol)

2. Oznaka vrste (osnovna oznaka)

3. Oznaka stanja (dopunska oznaka)

4. Ostale dopunske oznake (slovo, broj, kombinacija)

1. Slovni simbol Č (ČL), kojim se označuje čelik (čelični liv),

2. Osnovna oznaka koja ima četiri (pet) brojčana simbola za označavanje vrste i namene

čelika,

3. Dopunska oznaka,koja ima jedan (dva) brojčana (slovna) simbola za označavanje stanja

čelika

4. Ostale dopunske oznake (po potrebi) , za označavanje drugih karakteristika čelika

Osnovna klasifikacija čelika izvedena je prema hemijskom sadržaju elemenata, te su prema

tome čelici svrstani u dve grupe :

I - čelici sa negarantovanim (neutvrđenim) hem. sastavom i garantovanim mehaničkim

svojstvima

II - čelici sa garantovanim hemijskim sastavom i garantovanim mehaničkim svojstvima

Page 2: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

2

I Čelici sa negarantovanim hemijskim sastavom i garantovanim mehaničkim svojstvima

Simbol na 1. mestu je : 0

Simbol na 2. mestu označava zateznu čvrstoću čelika, odnosno minimalnu vrednost zatezne

čvrstoće koja je utvrđena za čelike u toplo oblikovanom ili normalizovanom stanju. Ako je

na 2. mestu 0, onda je u pitanju čelik bez garantovanih mehaničkih osobina (trgovački

kvalitet). Značenje simbola dato je u tabeli 1.

Rm

(MPa)

< 320 320 -

360

360 -

380

380 -

480

480 -

580

580 -

680

680 -

780

780 -

880

> 880

Simbol 0 1 2 3 4 5 6 7 8

Tabela 1. Značenje simbola na 2. mestu osnovne oznake čelika sa negarantovanim hem.sastavom

Simboli na 3. , 4. i 5. mestu označavaju pripadnost čelika podgrupi.

Značenje simbola dato je u tabeli 2.

Simbol Podgrupa čelika

00 do 44 Ugljenični čelici bez utvrđenog sadržaja S i P

101 do 449 Slobodno

45 do 79

451 do 799

Za čelike iz ove podgrupe delimično se ograničava

sadržaj C, Si i Mn

80 do 99

801 do 999

Čelici sa ograničenim sadržajem S i P, delimično

utvrđenim sadržajem C, Si i Mn i sa legirajućim

elementima koji se dodaju radi postizanja specijalnih

mehaničkih svojstava

Tabela 2. Pripadnost čelika podgrupi

Primer : označavanje čelika Č.0345

Č.0 3 45

1. ugljenični čelik (0)

2. sa zateznom čvrstoćom 380-480 Mpa (3)

3. sa ograničenim sadržajem S i P (45)

Page 3: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

3

II Čelici sa garantovanim hemijskim sastavom i garantovanim mehaničkim svojstvima

a) Ugljenični čelici

Simbol na 1. mestu je : 1

Simbol na 2. mestu je desetostruka vrednost maksimalnog sadržaja ugljenika, zaokružena

na desetine (npr. brojčana vrednost za čelike sa sadržajem ugljenika C ≥ 0,90 % je 9).

Simboli na 3., 4. (i 5.) mestu označavaju namenu čelika (tabela 5.)

b) Legirani čelici

Simbol na 1. mestu (brojevi 2 - 9) označava najuticajniji legirani element. Značenje

simbola dato je u tabeli 3.

Legirajući

Element

C Si Mn Cr Ni W Mo V Ostali

Oznaka 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Tabela 3. Faktor uticajnosti legirajućeg elementa

Najuticajnijim legirajućim elementom se smatra onaj element koji ima najveći poizvod

sadržaja i faktora uticajnosti. Značenje simbola dato je u tabeli 4.

Legirajući

element

Si Mn Cr Ni W Mo V Co Ti Cu Al Ostali

Faktor

uticajnosti

1 1 4 4 7 14 17 20 30 1 1 30

Tabela 4. Brojčani simbol za najuticajnije elemente

Simbol na 2. mestu označava drugi po redu najuticajniji legirajući element. Za čelike

legirane jednim elementom oznaka je 1, a ako sadrže više legirajućih elemenata na drugo

mesto dolazi brojčani simbol drugog po redu najuticajnijeg elementa.

Page 4: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

4

Simboli na 3., 4. (i 5.) mestu označavaju namenu čelika (tabela 5.)

Simbol Podgrupa čelika

00 do 19

101 do 199

Ugljenični čelici sa utvrđenim sastavom i legirani čelici

koji nisu namenjeni termičkoj obradi

20 do 29

201 do 299

Ugljenični i legirani

čelici za cementaciju

30 do 39

301 do 399

Ugljenični i legirani

čelici za poboljšanje

40 do 59

401 do 599

Ugljenični i legirani

čelici za alate

60 do 69 Čelici sa naročitim fizičkim svojstvima

601 do 699 Slobodno za čelike koji ne pripadaju ostalim podgrupama

70 do 79

701 do 799

Hemijski postojani i

vatrootporni čelici

80 do 89 Brzorezni čelici

801 do 899 Slobodno

90 do 99 Čelici za automate

901 do 999 Slobodno za čelike koji ne pripadaju ostalim podgrupama

Tabela 5. Brojčani simboli za podgrupe čelika

Page 5: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

5

OZNAČAVANJE ČELIKA PO SRPS/EN

SRPS je oznaka za standarde i srodne dokumente koje donosi Institut za standardizaciju

Srbije, (tačnije, to je skraćenica kojom počinju oznake ovih dokumenata).

Srpski standardi koji propisuju sistem za označavanje čelika su : SRPS EN 10027-1:2003

i SRPS EN 10027-2:2003 i oni su identični su evropskim standardima : EN 10027-1:1992

i EN 10027-2:1992 i kao takvi su objavljeni 2003. godine uz dozvolu Evropskog komiteta

za standardizaciju (CEN/CENELEC). Pri tome treba napomenuti da je u momentu stupanja

na snagu (2003. god), standard imao oznaku JUS umesto SRPS, jer je tada još uvek

postojala državna zajednica Srbije i Crne Gore (SRJ, kasnije Srbija i Crna Gora). Sa

samostalnošću Srbije, standard kasnije (2012. godine) dobija oznaku SRPS (srpski

standard).

Postoje dva načina (standarda) za označavanje čelika prema SRPS/EN standardima :

SRPS/EN 10027-1, koji propisuje pravila za označavanje čelika slovnim i brojčanim

oznakama i

SRPS/EN 10027-2, kojim se utvrđuje sistem za dodeljivanje brojeva za označavanje

vrsta čelika

Označavanje čelika

SRPS/EN 10027

Slovna oznaka

SRPS/EN 10027-1

Brojčana oznaka

SRPS/EN 10027-2

Grupa 1 Grupa 2

Nelegirani

čelici

Niskolegirani

čelici

Brzorezni

čelici

Visokolegirani

čelici

Slika 3. Označavanje čelika po SRPS/EN 10027

Page 6: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

6

3.2.1 SRPS/EN 10027-1, OZNAČAVANJE ČELIKA SLOVIMA I BROJEVIMA

Ovim standardom utvrđuju se pravila za označavanje čelika slovnim i brojčanim oznakama

koje izražavaju neke osnovne karakteristike, na primer: osnovnu primenu, mehaničke

osobine, fizičke osobine, hemijske osobine, da bi čelici mogli da se identifikuju na

pregledan način.

Slika 4. Označavanje čelika po SRPS/EN 10027-1- grafički prikaz

Prema ovom standardu, čelici se označavaju, odnosno podeljeni su u 2 grupe :

Grupa 1 - čelici označeni na osnovu upotrebe i mehaničkih i fizičkih karakteristika i

Grupa 2 - čelici označeni na osnovu hemijskog sastava

Page 7: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

7

Grupa 1 - sistem za označavanje

Grupu 1 čine čelici koji se označavaju u saglasnosti sa njihovom primenom i mehaničkim i

fizičkim karakteristikama. Ova oznaka se sastoji iz jednog ili više slova, koja su u vezi sa

primenom čelika, a slede brojke koje su u vezi sa karakteristikama čelika.

Slika 5. Označavanje čelika iz Grupe 1- grafički prikaz

Simbol na 1. mestu osnovne oznake je slovo koje označava primenu čelika, a kada je čelik

specificiran u obliku odlivka stavlja se slovna oznaka G.

Simbol Vrsta čelika prema karakteristikama

S Konstrukcioni čelici

P Čelici za opremu pod pritiskom

L Čelici za cevovode

E Čelici za mehaničke konstrukcije

B Betonski čelici

Y Čelici za prednaprezanje betona

R Čelici za šine ili u obliku šina

H Hladnovaljani pljosnati proizvodi od čelika visoke čvrstoće za

oblikovanje u hladnom stanju

D Pljosnati proizvodi za hladno oblikovanje

T Fini lim, beli lim, hromirani lim (proizvodi od čelika za ambalažu)

M Čelici za primenu u elektrotehnici

Tabela 6. Prvi simbol osnovne oznake čelika Grupe 1

Page 8: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

8

Simbol na 2. mestu osnovne oznake je broj (tri cifre) koji označava mehaničke

karakteristike čelika i to :

- najmanju vrednost utvrđenu za napon tečenja u N za opseg najmanjih debiljna, za

S,P,L,E čelike

Primeri : S355JO, P265NB, L360QB, E295

- vrednost utvrđenu za napon tečenja (Re) u N/mm², za B čelike

Primer : B500A

- vrednost utvrđena za zateznu čvrstoću (Rm) u N/mm², za Y čelike

Primer : Y1770C

- najmanju vrednost utvrđenu za zateznu čvrstoću (Rm) u N/mm², za R čelike

Primer : R0900Mn

- najmanju vrednost utvrđenu za napon tečenja (Re) u N/mm² ili ako je specificirana samo

zatezna čvrstoća (Rm) slovo T iza kojeg se piše broj koji označava najmanju vrednost

utvrđenu za zateznu čvrstoću (Rm) u N/mm² za H čelike

Primer : H420M

- jedan od tri simbola : C (za hladnovaljane proizvode), D (za toplovaljane proizvode

namenjene za oblikovanje u hladnom stanju ili X (za proizvode za koji nisu specificirani

uslovi za valjanje) za D čelike

Primer : DC04EK

- slovo H i broj koji predstavlja utvrđenu srednju vrednost tvrdoće za jednostruko

redukovane proizvode ili broj koji predstavlja nazivnu vrednost utvrđenu za napon

tečenja (Re) u N/mm² za dvostruko redukovane proizvode - za T čelike

Primer : TH52, T660

- najveći dozvoljeni gubitak (x 100) u W/kg, nazivna debljina (x 100) u mm i slovo (A,

D, E, N, S, P) kojim se označava vrsta magnetskog čelika za M čelike

Primer : M400-50A

Označavanje čelika Grupe 1. može se bolje sagledati iz sledeće tabele :

Page 9: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

9

Osnovna oznaka Dodatna oznaka

Slovna ozn. Mehanička svojstva Prvi deo Drugi deo

S=

Konstruk-

cioni čelik

G= liveni

čelik (ako je

potrebno)

Čelici za opštu primenu

Primer: S355J0

Najmanja vrednost

napona tečenja (Re), u

N/mm2, za opseg

najmanjih debljina (tri

brojke)

Energija udara u Joule Temp.

ispitiv.

27 J 40 J 60 J ºC

JR KR LR + 20

J0 K0 L0 0

J2 K2 L2 - 20

J3 K3 L3 - 30

J4 K4 L4 - 40

J5 K5 L5 - 50

J6 K6 L6 - 60

A = otvrdnjavanje termičkim

taloženjem

M = termomehaničko valjanje

N = normalizovanje ili

normalizaciono valjanje

Q = kaljenje i otpuštanje

G = druge osobine, kada se zahteva -

sa 1 ili 2 naredne cifre.

C = specijalno

oblikovanje u hladnom

stanju

D = prevlaka nanesena

potapanjem u rastvor

E = za emajliranje

F = za kovanje

H = šuplji profili

L = za niske

temperature

M = termomehaničko

oblikovanje

N = normalizovanje ili

normalizaciono

valjanje

O = offshore (za

naftne platforme)

P = potporni zid

Q = kaljenje i

otpuštanje

S = za brodogradnju

T = za cevi

W = otpornost prema

atmosferskoj koroziji

Slova i brojke =

Hemijske oznake za

propisane dodatne

elemente, npr. Cu daje

se zajedno sa 10 puta

uvećanom srednjom

vrednošću njegovog

sadržaja (zaokruženo

na 0,1).

P=

G= liveni

čelik (ako je

potrebno)

Čelici za sudove pod

pritiskom

Primer: P265NB

Najmanja vrednost

napona tečenja (Re), u

N/mm2, za opseg

najmanjih debljina (tri

brojke)

M = termomehaničko valjanje

N = normalizovanje ili

normalizaciono valjanje

Q = kaljenje i otpuštanje

B = boce za gas

S = jednostavne sudove pod

pritiskom

T = cevi

G = druge osobine, kada se zahteva -

sa 1 ili 2 naredne cifre.

H = povišena

temperatura

L = niska temperatura

R = temperatura

okoline

X = niska i povišena

temperatura

L= Provodne cevi

Primer: L360QB

Najmanja vrednost

napona tečenja (Re), u

N/mm2, za opseg

najmanjih debljina (tri

brojke)

M = termomehaničko valjanje

N = normalizovanje ili

normalizaciono valjanje

Q = kaljenje i otpuštanje

G = druge osobine, kada se zahteva -

sa 1 ili 2 naredne cifre.

Klasa zahteva (slovo)

ukoliko se zahteva

stavlja se jedna brojka

Page 10: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

10

E= Čelici za mehaničke

konstrukcije

Primer: E295

Najmanja vrednost

napona tečenja (Re), u

N/mm2, za opseg

najmanjih debljina (tri

brojke)

G = druge

osobine, kada se

zahteva - sa 1 ili 2

naredne cifre.

C = pogodnost za

izvlačenje u

hladnom stanju

Tabela 10

B= Betonski čelici

Primer: B500A

Najmanja vrednost

napona tečenja (Re), u

N/mm2, za opseg

najmanjih debljina (tri

cifre)

Tabela 10

Y= Čelici za

prednaprezanje betona

Primer: Y1770C

Najmanja vrednost

zatezne čvrstoće (Rm) u

N/mm2

C = hladnovučena žica

H = šipke oblikovane u toplom stanju ili

prednapregnute

Q = kaljena i otpuštena žica

S = užad

G = druge osobine, kada se zahteva - sa 1 ili

2 naredne cifre.

Tabela 13

R= Čelici za šine

Primer: R0900Mn

Najmanja vrednost

zatezne čvrstoće (Rm) u

N/mm2 (slede četiri cifre,

eventualno nula se stavlja

spreda)

M = viši sadržaj Mn

Cr = legiran hromom

Slova i brojke =

G = druge osobine, kada se

zahteva - sa 1 ili 2 naredne

cifre.

Q = kaljenje i

otpuštanje

H(T)= Hladnovaljani pljosnati

proizvodi od čelika

visoke čvrstoće za

oblikovanje u hladnom

stanju

Primer: H420M

Najmanja vrednost

granice tečenja (Re) u

N/mm2 (slede tri

brojke)Najmanja vrednost

zatezne čvrstoće (Rm) u

N/mm2 (HT i tri brojke

slede)

M = termomehaničko valjanje i valjanje

u hladnom stanju

B = otvrdnjavanje starenjem

P = sa fosforom

X = dvofazni (čelik)

Y = sa slobodnim intersticijama

G = druge osobine, kada se zahteva - sa 1 ili

2 naredne cifre.

Tabela 9

Page 11: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

11

D= Pljosnati proizvodi za

hladno deformisanje

Primer: DC04EK

C = hladnovaljano, iza su

dva mesta

D = valjano u toplom

stanju za direktno

oblikovanje u hladnom

stanju, iza su dva mesta

X = proizvod za koji nisu

specificirani uslovi za

valjanje, iza su dva mesta

D = za nanošenje prevlake u toplom stanju

(potapanjem u rastop)

EK = za uobičajeno emajliranje

ED = za direktno emajliranje

H = za šuplje profile

T = za cevi

Slova i brojke =

Hemijski simbol utvrđenog legirajućeg

elementa, na primer Cu, sa jednim brojem

koji predstavlja desetostruku srednju vred.

(zaokrugljeno na 0,1%) od utvrđenog

opsega sadržaja tog elementa

G = druge osobine, kada se zahteva

Tabele 9 i 10

T(H)= Limovi i trake za

pakovanje

Primer: T660

Nazivna vrednost napona

tečenja (Re) N/mm2(slede

tri brojke), za dvostruko

redukovane proizvode

Primer: TH52

Propisana vrednost

tvrdoće za jednostruko

redukovane proizvode

(TH i slede dve brojke)

Dodatne oznake nisu predviđene. Dodatne oznake

nisu predviđene.

M= Elektrolimovi i trake

Primer: M400-50A

Najveći dozvoljeni

gubitak u promeni

polariteta u W/kg x 100

(slede četiri cifre)

100 x nazivna debljina u

mm

Oba podatka su

razdvojeni crticom.

Napomene:

Za magnetnu indukciju pri 50 Hz od 1.5

Tesla

A = neorijentisana struktura (zrno)

D = nelegiran poluproizvod (bez završnog

žarenja)

E = legiran poluproizvod (bez završnog

žarenja)

N = normalno orijentisana struktura (zrno)

Za magnetnu indukciju od 1,7 T pri

frekvenciji od 50 Hz

S = orijentisana struktura (zrno) sa visokom

permeabilnošću

P = orijentisana struktura, sa niskom

permeabilnošću

Dodatne oznake

nisu predviđene.

Tabela 7. Označavanje čelika Grupe 1

Oznaka Značenje

+H Sposobnost za kaljenje (prokaljivost)

+Z15 Garantovane osobine po celoj debljini; najmanje suženje 15 %

+Z25 Garantovane osobine po celoj debljini; najmanje suženje 25 %

+Z35 Garantovane osobine po celoj debljini; najmanje suženje 35 %

NAPOMENA: Oznake se odvajaju od prethodnih znakom plus (+). Ove oznake se odnose na specijalne

zahteve za nešto što predstavlja uobičajenu karakteristiku čelika. Iz praktičnih razloga ove oznake su

svrstane u oznake za proizvode od čelika.

Tabela 8. Dodatna oznaka - oznake za specijalne zahteve

Page 12: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

12

Oznaka Značenje

+A Prevlaka od aluminijuma nanesena toplim postupkom (potapanjem u rastop)

+AR Prevlaka od aluminijuma nanesena oblaganjem

+AS Prevlaka od legure aluminijum-silicijum

+AZ Prevlaka od legure cink-aluminijum (> 50% Al )

+CE Prevlaka od hrom/hrom-oksida nanesena elektrolitičkim postupkom (ECCS)

+CU Prevlaka od bakra

+IC Neorganska prevlaka

+OC Organska prevlaka

+S Prevlaka od kalaja nanesena toplim postupkom (potapanjem u rastop)

+SE Prevlaka od kalaja nanesena elektrolitičkim postupkom

+T Prevlaka od legure olovo-kalaj nanesena toplim postupkom (potapanjem u rastop)

+TE Prevlaka od legure olovo-kalaj nanesena elektrolitičkim postupkom

+Z Prevlaka od cinka nanesena toplim postupkom (galvanizacijom)

+ZA Prevlaka od legure cink-aluminijum (> 50% Zn ) nanesena toplim postupkom (potapanjem

u rastop)

+ZE Prevlaka od cinka nanesena elektrolitičkim postupkom

+ZF Prevlaka od legure cink-železo nanesena toplim postupkom (potapanjem u rastop)

+ZN Prevlaka od legure cink-nikal nanesena elektrolitičkim postupkom

NAPOMENA: Ove oznake se odvajaju od prethodnih znakom plus (+); Da bi se izbeglo mešanje sa ostalim oznakama,

ispred ovih oznaka može se staviti slovo S, na primer: +SA.

Tabela 9. Dodatna oznaka - oznake za vrste prevlaka

Oznaka Značenje Oznaka Značenje

+A Žareno radi omekšavanja (smanjenje tvrdoće) +NT Normalizovano i otpušteno

+AC Žareno radi globulizacije (sferoidizacije)

ugljenika

+P Otvrdnjavanje termičkim taloženjem

+AR Neobrađeno posle valjanja (bez posebnih

uslova valjanja ili termičke obrade)

+Q Kaljeno

+AT Žareno radi rastvaranja +QA Kaljeno na vazduhu

+C Otvrdnjavanje hladnom obradom +QO Kaljeno u ulju

+Cnnn Otvrđavanje hladnom obradom da bi se

dobila najmanja zatezna čvrstoća od nnn, u

N/mm²

+QT Kaljeno i otpušteno

+CR Valjano u hladnom stanju +QW Kaljeno u vodi

+DC Uslov za isporuku – izbor proizvođača +RA Žareno radi rekristalizacije

+FP Termički obrađeno radi dobijanja feritno-

perlitne strukture i tvrdoće u određenom

opsegu

+S Termički obrađeno radi sečenja makazama

(obrezivanja) u hladnom stanju

+HC Valjano u toplom stanju i otvrdnuto u

hladnom stanju

+T Otpušteno

+I Termički obrađeno na konstantnoj

temperaturi (izotermički)

+TH Termički obrađeno za dobijanje tvrdoće u

određenom opsegu

+LC Ravnanje (dresiranje) ili vučenje u

hlad.stanju

+U Neobrađeno

+M Termomehanički oblikovano +WW Prerađeno u toplom stanju

+N Normalizovano ili normalizaciono

oblikovano

NAPOMENA: Ove oznake se odvajaju od prethodnih znakom plus (+); Da bi se izbeglo mešanje sa ostalim

oznakama, ispred ovih oznaka može se staviti slovo T, na primer: +TA.

Page 13: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

13

Tabela 10. Dodatna oznaka - oznake za stanje posle obrade

Grupa 2 - sistem za označavanje

Grupu 2 čine čelici koji se označavaju u saglasnosti sa svojim hemijskim sastavom. Čelici

su prema ovom sistemu podeljeni u četiri podgrupe u zavisnosti od sastava legirajućih

elemenata.

1. Nelegirani čelici Čelici sa srednjim sadržajem mangana <1%

Oznaka se sastoji od slova C i broja koji označava procentualni sadržaj ugljenika (x 100).

Primer : C45

2. Niskolegirani čelici Čelici sa srednjim sadržajem mangana ≥ 1%, nelegirani čelici za obradu na automatima i

legirani čelici (izuzev brzoreznih čelika) gde je sadržaj svakog legirajućeg elementa

manji od 5%.

Slovna oznaka se sastoji od broja koji je 100 puta uvećan i specificira prosečni sadržaj

ugljenika, koga slede hemijski simboli koji predstavljaju legirajuće elemente koji

karakterišu čelik (po opadajućem redosledu vrednosti njihovih sadržaja), praćeno sa

brojevima koji pokazuju vrednosti sadržaja indiciranih vrednosti sadržaja legirajućih

elemenata. Ovi kasniji brojevi predstavljaju, respektivno, prosečni procentni sadržaj

indicirajućeg elementa, uvećan faktorom koji zavisi od elementa, kao što je prikazano

u tabeli 11.

Element Faktor

Cr, Co, Mn, Ni, Si, W 4

Al, Be, Cu, Mo, Nb, Pb, Ta, Ti, V, Zr 10

Ce, N, P, S 100

B 1000

Tabela 11. Faktori za legirajuće elemente

Brojevi koji se odnose na razl. elemente su zaokruženi na najbliži ceo broj i odvojeni su

crticom.

Primer : 45CrMoV6-7

Page 14: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

14

3. Visokolegirani čelici Legirani čelici (osim brzoreznih) gde je sadržaj bar jednog legirajućeg elementa ≥ 5%.

Oznaka počinje slovom X, sledi broj koji je 100 puta uvećan procentni sadržaj ugljenika,

koga slede hemijski simboli koji predstavljaju legirajuće elemente po opadajućem

redosledu u zavisnosti od njihovog sadržaja. Ovde broj predstavlja, respektivno, prosečan

procentni sadržaj indiciranih elemenata, zaokruženih na najbliži broj i razdvojeni crticom.

Primer : X5CrNiMo18-12

4. Brzorezni čelici

Oznaka se sastoji od slova HS koga slede brojevi koji pokazuju vrednosti procentnih

sadržaja legirajućih elemenata po redosledu: volfram (W), molibden (Mb), vanadijum (V),

kobalt (Co). Svaki broj predstavlja prosečni procentni sadržaj respektivnog elementa,

zaokruženog na najbliži ceo broj, sa brojevima različitih elemenata razdvojenih crticama.

Napomena :

Za obe grupe (Grupa 1 i Grupa 2), ukoliko ispred imena čelika stoji slovo G, onda se

čelik odnosi na liv.

Primer : HS10-4-3-10

Page 15: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

15

Osnovna oznaka Dodatna oznaka

Oznaka Sadržaj C Prvi deo Drugi deo

1.

Nelegirani

čelici

C=

G=liveni čelik

(ako je

potebno)

Nelegirani čelici sa srednjim

sadržajem Mn < 1% izuzev

kod čelika za obradu na

automatima

Primer: C35E

100x srednji utvrđeni sadržaj

ugljenika. ako opseg sadržaja

ugljenika nije utvrđen, mora se

izabrati odgovarajuća

reprezentativna vrednost.

E = propisani max. S-sadržaj

R = propisani opseg S-sadržaja

D = za žicu za izvlačenje

C = za oblikovanje u hladnom

stanju

S = za opruge

T = za alate

W = za žicu za elektrode

G = ostale karakteristike, a ako

je potrebno u nastavku je 1 ili 2

mesta

Iza oznake E i R može biti

jedno mesto koje predstavlja

100x najveći ili srednji sadržaj S

zaokrugljeno na najbliži 0,1%.

Slova i cifre =

Hemijski simbol

utvrđenog

legirajućeg

elementa, na

primer Cu, sa

jednim brojem

koji predstavlja

desetostruku

srednju

vrednost (zaokru

žuje se na 0,1) od

utvrđenog opsega

sadržaja tog

elementa

2.

Niskolegirani

čelici

G = liveni

čelik

(ako je

potrebno)

Nelegirani čelici sa srednjim

sadržajem Mn ≥1%, nelegirani

čelici za obradu na automatima

i legirani čelici (osim

brzoreznih) kod kojih je

sadržaj svakog legirajućeg

elementa < 5%.

Primer: 28Mn6

100x srednji utvrđeni sadržaj

ugljenika. ako opseg sadržaja

ugljenika nije utvrđen, mora se

izabrati odgovarajuća

reprezentativna vrednost.

Legirajući elementi:

Slova = Hemijski simboli

legirajućih elemenata koji

karakterišu čelik i iza kojih su:

Brojke = brojevi, razdvojeni

crticom, koji predstavljaju

srednji sadržaj elemenata, u %,

umnožen sledećim faktorima:

Element Faktor

Cr, Co, Mn, Ni, Si,W 4

Al, Be, Cu, Mo, Nb,

Pb, Ta, Ti, V, Zr

10

Ce, N, P, S 100

B 1000

Dodatni simboli

nisu predviđeni.

3.

Visokolegirani

čelici

X =

G = liveni

čelik

(ako je

potrebno)

Legirani čelici (osim brzorez-

nih) kod kojih je sadržaj bar

jednog od legirajućih

elemenata ≥ 5%

Primer: X5CrNi18-10

100x srednji utvrđeni sadržaj

ugljenika. ako opseg sadržaja

ugljenika nije utvrđen, mora se

izabrati odgovarajuća

reprezentativna vrednost.

Legirajući elementi:

Slova = Hemijski simboli za

karakteristične legirajuće

elemente poređani po

opadajućem sadržaju elementa

(pri istoj vrednosti sadržaja

uzima se alfabetski redosled

elementa).

Brojke = Brojevi, razdvojeni

crticom, koji predstavljaju

srednji sadržaj elemenata, u %,

Page 16: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

16

zaokrugljeno na najbliži ceo

broj.

4.

Brzorezni

čelici

HS = Brzorezni čelici

Primer: HS2-9-1-8

Brojevi, koji su razdvojeni

crticama, predstavljaju % sadržaj

legirajućih elemenata po

sledećem redosledu: W,Mo,V,Co

Dodatne oznake nisu

predviđene.

Dodatne oznake

nisu predviđene.

Tabela 12. Označavanje čelika Grupe 2

3.2.2 SRPS/EN 10027-2, OZNAČAVANJE ČELIKA - BROJČANI SISTEM

U ovom delu evropskog standarda SRPS/EN 10027 utvrđuje se sistem za dodeljivanje

brojeva za označavanje vrsta čelika. U standardu se daju struktura brojčanih oznaka čelika,

kao i organizacija za njihovo registrovanje, dodeljivanje i proširivanje. Ovaj sistem se

naziva brojčani sistem, a za svaku vrstu čelika dodeljuje se samo jedna brojčana oznaka.

Broj se sastoji od fiksnog broja cifara i zato je mnogo pogodniji za elektronsku obradu

podataka.

Broj je oblika : 1.XXXX gde se 1. odnosi na čelik, a ostali brojevi se odnose na druge

vrste materijala. Prve dve cifre koje slede "1" označavaju grupu čelika.

1. XX XX(XX)

1. Glavna grupa materijala (1 za čelik, čel.liv)

2. Grupa čelika

3. Registrovani broj čelika

(brojevi u zagradi su obezbeđeni za neku buduću upotrebu)

Nelegirani čelici

Osnovni čelici 1.00XX - osnovni čelici

Kvalitetni čelici 1.01XX - opšti konstrukcioni čelici sa Rm < 500 N/mm2

Specijalni čelici 1.11XX - konstrukcioni, za sudove pod pritiskom i inženjerski čelici sa

C < 0.50%

Legirani čelici

Kvalitetni čelici 1.08XX - čelici sa specijalnim fizičkim karakteristikama

Specijalni čelici

Alatni čelici 1.23XX - Cr-Mo, Cr-Mo-V ili Mo-V čelici

Razni čelici 1.35XX - čelici za ležajeve

Nerđajući i

vatrootporni

čelici

1.46XX - hemijski otporni i otporni na visoke temperature Ni čelici

Page 17: OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u · 1 OZNAČAVANJE ČELIKA PO JUS-u Označavanje čelika i čeličnog liva je bilo propisano standardom JUS C.B0.002 iz 1986. godine, kojim su bila definisana

17

Konstrukcioni,

za sudove pod

pritiskom i

inženjerski čelici

1.51XX - Mn-Si ili Mn-Cr čelici

Tabela 13. Primeri za brojčanu oznaku čelika

Finalne cifre u brojčanoj oznaci čelika su dodeljene sekvencionalno. Danas se koriste

samo dve cifre, ali napravljeno je pravilo za proširenje sistema sa još dve brojke ukoliko

se u budućnosti poveća broj vrsta čelika.

Tabela 14. Označavanje čelika brojčanim oznakama po SRPS/EN 10027 - Grupa čelika