P--proc Notices-notices 030 K-notice Doc 27266 162051637

8/19/2019 P--proc Notices-notices 030 K-notice Doc 27266 162051637

1/11

TEHNIČKI OPIS

1. OPIS PROJEKTNOG RJEŠENJA A. Potporni armiranobetonski „L“ zid na kontraforima .Ukupna dužina zida iznosi 75.80m. Potporni zid osigurava lokalnu saobraćajnicu, pa jepravac krune zide određen u skladu sa postojećom trasom. Visina zida je promjenjiva od2.00m, sa širinom stope 2.00m. Debljina stope i platna zida iznose 0.35m. Zid se oslanja nabetonske kontrafore, na razmaku 5.00m. Kontrafori su debljine 0.80m, šir ine 2.00m iprojektovane dubine 1.50m. U potpornom zidu potrebno je ostaviti procjednice od PEHDcijevi p rečnika 100mm, na razmaku 1.0m. Zid se izvodi u kampadama dužine 7.50-10.00m,prema grafičkim prilozima. Prostor iza zida zasipa se kamenim materijalom propisanogsastava i porijekla. Stopu zida treba izvesti u nagibu prema d renažnoj cijevi, koja se izvodi uosovini saobra ćajnice. Između kontrafora, zid se oslanja na sloj podložnog betona debljine10cm. Prostor iza zida zasipa se kamenim materijalom, uz izradu tamponskog i asfaltnogsloja saobraćajnice. Širina saobraćajnice iznosi 3.00m.

B. Drenažni sistem .Za odvodnju površinskih i podzemnih voda sa lokacije, predviđen je sistem površinske idubinske odvodnje u vidu površinskih betonskih kanala odnosno drenažnih rovova.Predviđene su cijevi DN200-DN400, sa dubinama iskopa do 6.0m..

C. Kamena rebra ispod ugroženog objekta.Obzirom da su na tri s tambena objekta u čelu klizišta primijećena oštećena i deformacije satendencijom proširenja, predviđena je izrada kamenih rebara na betonskoj ploči sa zubom.Dubina iskopa je 4.00- 5.00m. Ploča je širine 4.00m, sa dužinom 1.00m u podužnom pravcu.Rebra su povezana drenažnim rovom. Iskop rova treba vršiti kampadno, i ne smije se izvršitiiskop za više od 2 rebra bez završetka radova na prethodnim rebri ma.

D. Odvod i ispustSve vode se odvode niz padinu, i ispuštaju preko ispusnog okna u potok Košterac. Odvod jepunim cijevima prečnika DN315-DN400.

2. PRIPREMI RADOVI I REDOSLIJED IZVOĐENJA RADOVA Da bi se radovi izvodili potrebnom dinamikom, a u skladu sa ovim projektom i tehničkimuslovima, izvođač radova na sanaciji klizišta treba izraditi plan rada. Predmetni plan radatreba s adržavati organizaciju i opremu gradilišta, dinamiku izvođenja radova, te popismehanizacije koju će koristiti kod izvođenja sa osnovnim t ehničkim karakteristikama. Planrada daje se na uvid nadzornom inženjeru i projektantu koji mogu tražiti njegovu izmjenu ilidopunu uz odgovarajuće obrazloženje. Po odobrenju ovog plana rada od strane nadzornog


2/11

4. GEODETSKI RADOVIPrije početka radova na izradi potpornog zida i drenaža, karakteristične tačke elemenatastabilizacije i potpornih konstrukcija moraju biti iskolčene položajno i visinski. Izvođač radovaće izvršiti potrebna iskolčenja, biti odgovoran za mjerenja, te poduzeti potrebnupredostrožnost provjere dimenzija. Tačnost iskolčenja treba se kretati u granicama od 0.10mpoložajno i visinski za drenažni sistem, odnosno 0.02m za zidove, a tokom izvođenjapo trebno je konstantno kontrolisati iskolčenje.

5. ZEMLJANI RADOVISve zemljane radove treba izvoditi u skladu sa ovim projektom, HTZ mjerama za zemljane

radove i uputama nadzornog organa i projektanta. Iskop se v rši prema nacrtima i opisima izprojekta do projektovane kote. Iskope treba tako uraditi da je moguće izvršitiarmiranobetonske radove na temeljima, izradu tajače i postavljanje cijevi za drenaže.Površine iskopa moraju biti ravne bilo da se radi o horizontalnim ili vertikalnim elementima,zatim oštrih ivica i sa tolerancijom tačnosti ±5 cm. Svaki izvedeni plato (osim iskopa zadrenaže) mora biti urađen u nagibu od po 3% kako se na njemu ne bi skupljala podzemna iliatmosferska voda. Višak iskopane zemlje potrebno je transportovati na deponiju koju odrediizvođač radova. Iskope je potrebno vršiti mašinskim putem vodeći računa o mjerama zaštitena gradilištu. Popravke i dorade iskopa moguće je vršiti ručno. Neophodno je na gradilištu zaslučaj kišnih dana imati dovoljnu količinu geotekstila i plastične f olije za zaštitu kosina iskopa.Iskope na potrebnu dubinu treba izvoditi u nagibu definisa nom grafičkim dijelom projekta.Tokom radova na iskopima treba kontrolisati:

- da se iskopi obavljaju prema nacrtima i kotama iz projekta,- da se za vrijeme radova na iskopu, do završetka radova osigura eventualna odvodnja

Dubine iskopa kontrolišu se geodetski, te se upisuju u građevinski dnevnik. Iskope zakontrafore treba pregledati nadzorni inženjer -geotehničar i upisom u građevinski dnevnikodobriti daljne radove.Iskope treba raditi kampadno, bez ugrožavanja lokalne i globalne st abi lno st i lokaci je .Ne smije se započinjati iskop susjedne kampade dok se ne završe svi radovi napre thodne d v i je kampade .

6. IZRADA KONTRAFORANakon završenog iskopa za kontrafore, postavlja se armatura za vezu sa stopom zida, te sevrši betoniranje. Pro jek tovana du b ina ko n t ra fora i znos i 1 .50m. S tvarnu d ub inu kon t ra fora t reba u tv rd i t i

i s k o p o m n a l ic u mjesta, te odobriti od strane nadzornog inženjera. Obavezno je uko pavan je kon t ra fora u sups t ra t min im alno 0 .50m. Ova dub ina se o dno s i na l i cekont ra fora okrenu to n iz pad inu .

7. IZRADA POTPORNOG ZIDANakon završenih radova na betoniranju kontrafora, vrši se betoniranje temel jne stope zida.St se polaže l j dl ožnog betona debljin 10 k MB10 P t b j


3/11


4/11

12. PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Odabrano rješenje sanacije klizišta je takvo da se u cjel osti osigurava potpuna primjena

pravila zaštite na radu, kako bi se svim sudionicima (za vrijeme građenja a i kasnije) osiguraliuvjeti rada bez opasnosti za život i zdravlje. Za vrijeme gr ađenja potrebno je provesti svepropise kao i važećom zakonskom regulativom predviđene mjere zaštite na radu, koje seposebno odnose na:

organizaciju i uređenje samog gradilišta, organizaciju skladišnog prostora, organi zaciju i lokaciju građevina namijenjenih boravku ljudi, organizaciju pružanja prve pomoći u slučaju povrede radnika na radu i sl.,

ispravnost i pravilan način upotrebe osobnih zaštitnih sredstava, sanaciju okoliša te dovođenje u stanje prije same izg radnje.

Kontrolu navedenih mjera zaštite na radu provode izvođač radova, nadzorni inženjer,ovlašteni predstavnici investitora, te predstavnika državne uprave. Izvođač radova seobavezuje izraditi Plan uređenja privremenog gradilišta , koji treba sadržavati sljedećeelemente:

osiguranje granica gradilišta prema okolini,

uređenje i održavanje prometnica na gradilištu i pristupnih puteva do gradilišta, mjere privremene odvodnje na području radova i osiguranje uvjeta rada u suhom, uređenje mjesta, prostora i načina razmještanja i uskladištenja građevinskih

materijala, izgradnja i uređenje prostora za čuvanje eventualno opasnih materijala, način transportiranja, utovaranja, istovaranja i deponiranja građevinskog materijala,

opreme i teških predmeta, način obilježavanja, odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroženih prostora na

gradilištu (opasne zone), način rada na mjestima gdje se pojavljuju eventualno štetni plinovi prašina, para,odnosno gdje može nastati vatra,

smještaj električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestimagradilišta,

određivanje vrsta i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja, te odgovarajućaosiguranja s obzirom na lokaciju gradilišta,

način i zaštita od pada s visine ili u dubinu,

mjere zaštite od povećane opasnosti po zdravlje i život radnika kao i vrste i količinepotrebnih osnovnih zaštitnih sredstava, odnosno zaštitne opreme, izgradnja, uređen je i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu, organiziranje smještaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilište i sa gradilišta.

Izvođač radova daje plan uređenja gradilišta nadzornom orga nu na pregled i odobrenje priječ k d


5/11

13. PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZAŠTITE OD POŽARA Za vrijeme izvođenja radova potrebno je provesti sve propisane i važećom zakonskom

regulativom predviđene mjere zaštite pri radu i rukovanju s lako zapaljivim materijalima, kojimogu i zazvati požar. Takve materijale potrebno je držati udaljene od toplinskih izvora iotvorenog plamena, kako n e bi došlo do izbijanja požara. Lako zapaljive materije (primjerice:benzin, eksploziv, nafta, razna ulja i sl.) tre ba čuvati u posebnim skladišnim prostorima,sigurnim od požara, u svemu prema važećim odre dbama, propisima i standardima.Električne instalacije, uređaji i oprema moraju svojom kvalitetom i načinom izvedbeodgovarati važećim propisima i standardima. Kontrolu prove dbe predmetnih mjera zaštite odpožara provode izvođači, nadzorni inženjer, kao i ovlašteni predstavnici nadležnih tijela.Nakon završetka predmetnih radova potrebno je urediti gradilište i ukloniti sve ostatke građeizapaljivih materijala, te dovesti okoliš u prvobitno stanje.

14- MJERE ZAŠTITE I SANACIJE OKOLIŠA Nakon završetka radova na sanaciji, pristupa se generalnom čišćenju područja izvođenjaradova i pristupnih puteva od ostataka građ evinskog materijala. U ovoj fazi izvodi sedemontaža privremenih skladišta, baraka, ograda i slično, dovođenje okoliša u prvobitnostanje, te sanacija nastalih šteta koje su posljedica izvođenja radova. Deponiranje otpadnoggrađevinskog i ostalog materijala vrši se u dogovoru s odgovarajućim komunalnim službamana siguran način, tako da ne dođe do onečišćenja i ugrožavanja okoliša. Radovi provođenjamjera zaštite i sanacije okoliša ubrajaju se u radove pripreme i organizacije radova. Tokomizvođenja radova investitor je dužan neprekidno kontrolisati provođenje mjera zaštite okoliša,odmah utvrditi opseg eventualno nastalih šteta i uvrditi način sanacije i obavezu izvođača zaprovedbu sanacije šteta na okolišu. U postupku preuzimanja izvedenih radova, investitor jedužan donijeti zaključak o stanju okoliša i utvrditi eventualne obaveze izvođača u odnosu nasanaciju nastalih šteta.


6/11


7/11


8/11


9/11


10/11


11/11

Documents

P--proc Notices-notices 030 K-notice Doc 27266 162051637