Bolesti i uzorci bolesti

BOLEST

• Subjektivni neprijatni osjećaj praćen bolom

• Bolest je proizvod djelovanja patogenog agensa, posljedica

oštećenja organizma koje je štetni agens izazvao

• Reakcija organizma na dejstvo raznih patogenih faktora

Medicinski modeli/teorije bolesti

• Germinativna teorija

• Mehanicistička teorija

• Epidemiologijske teorije

• Stanična teorija

• Genska teorija

• itd.

Koje su teorije bolesti pratile razvoj

medicine?

Hipokratova teorija bolest je tumačila kao poremećaj usklađenog odnosa četiri telesna soka: krvi, sluzi, žute i crne žuči, odnosno kao poremećaj telesnih vlakana.

Galenov sintetičko-etiološki model bolesti vladao je hiljadu godina. U 17. veku javljaju se takozvane jatrohemijske i jatrofizičke koncepcije koje bolest objašnjavaju kao hemijsku ili fizičku promenu u organizmu.

Mikrobiološka koncepcija smatra da svaku bolest izaziva određena bakterija, odnosno svaka bakterija izaziva jednu i samo jednu bolest

Germinativna koncepcija je skoro sto godina određivala pravac razvoja naučne i praktične medicine, presudno je uticala na medicinsko obrazovanje

• Snažan razvoj eksperimentalne medicine i medicine zasnovane na dokazima uspostavlja vladavinu biomedicinskog modela.

• Prirodnonaučne teorije bolest shvataju isključivo kao prirodni fenomen, kao objektivni proces promena u organizmu, isključujući sve druge moguće uzroke.

PATOGENEZA

• Proučava nastanak bolesti odnosno dinamiku patološkog

procesa

• Objašnjava smjernice razvijanja patoloških procesa

• Ukazuje na zakonitosti koje su karakteristične za jednu

bolest

• Inkubacija - vrijeme koje prođe od momenta djelovanja etiološkog

faktora (ulaska) do pojave prvih simptoma bolesti;

• Simptomi - znakovi bolesti kliničko manifestovanje bolesnog stanja

(temperatura, glavobolja...);

UZROCI BOLESTI:

• Spoljašni

– Poremećaji izazvani ishranom

– Fizički faktori

– Hemijsko-toksični faktori

– biološki faktori

– Socijalni faktori

• unutrašnji

Uzročnici bolesti - spoljašnji

• Poremećaji ishrane:

– nedovoljno unošenje hrane;

– pretjerano unošenje hrane;

– neadekvatna ishrana (kvalitativno);

• Fizički faktori:

– Opečenost (oparenost);

– Oštećenja hladnoćom;

– Oštećenja uzrokovana elektricitetom;

– Oštećenja izazvana rendgenskim zracima;

– Oštećenja nastala promjena u atmosferskom pritisku;

– Mehanički- traumatski uticaji.

Poremećaji ishrane

• Anoreksija, bulimija, ortoreksija

• Malabsorbcija

• Gojaznost

marasmusMarazam je oblik teške

proteinske malnutritije

karakterizira nedostatak

energije. ( prije 1 god.)

Dijete s marazam izgleda

mršavo. Tjelesna težina

smanjena ( < 80% od

normalne težine za tu

visinu ).

Kwashiorkor - 18

mjeseci.

Prognoza je bolja nego u

kwashiorkor

• skupina vitamina A pripada retinoidima tj. derivatima retinoične kiseline (esteri,

eteri ili alkoholni derivati).

• Vitamin A u užem smislu nazva se retinol ili vitamin A1.

• Retinol je narančasto viskozno ulje, otapa se u alkoholu i biljnim uljima dok u vodi i

glicerolu ne.

• Toplina mu može smanjiti aktivnost, a relativno se brzo razgrađuje djelovanjem

dnevne i ultraljubičaste svjetlosti.

• Važan je za kontrolu rasta i razvoja epitelnog tkiva tj. za diferencijaciju te sudjeluje

u stvaranju vidnog pigmenta. Pa tako njegovi nedostaci nose razne poremećaje, od

noćnog sljepila do određenih dermatoloških problema.

Vitamin A

• Vitamin B1 (tiamin, aneurin) je vitamin koji se otapa u vodi i ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata. Vrlo je važan i za normalno funkcioniranje živčanog sustava, a pomanjkanje tog vitamina uzrokuje bolest poznatu pod nazivom beri-beri.

– Periferna polineuropatija

– Srčane mana ( dilatacija srca i edem noga)

– Wernicke encefalopatija (je sindrom karakteriziran ataksijom, ophthalmoplegiom, zbunjenošdu, i umanjenjem kratkotrajne memorije. Patološke promjene se vide u medijalnioj thalamic jezgri, mammillarnom tijelu, periaqueductal i Periventrikularna Brainstem jezgri, a superior cerebellar vermis)

• Vitamin B2 dio B kompleksa koji se primjenjuje u obliku soli topljivih u vodi. Često ga nazivaju i faktorom rasta odnosno disanja stanica. Uključen je u metaboličke procese cijeloga tijela te je neophodan u iskorištavanju energije iz hrane.

• Hipovitaminoza nastaje najčešde nedovoljnim unosom hrane pa može dodi do problema sa vezivnim tkivom, noktima i vidom.

• Vitamin B6 ili piridoksin je vitamin B-kompleksa topljiv u vodi.

• Osim piridoksina vitaminsku aktivnost pokazuju, pirodoksal i

piridoksamin.

• Slabo se razgrađuje, ali je osjetljiv na sunčevu svjetlost.

• Piridoksina ima u biljnom i životinjskom tkivu, osobito u jetri i

bubrezima, zatim u kvascu, ribi, soji, jajima, mlijeku te voću (osobito

suho voće, banane, avokado) i povrću (špinat, pšenične klice) .

• Nedostatak vitamina B6 je vrlo rijedak. Javlja se kod primjene nekih

lijekova ili vezan za nedostatak nekih drugih vitamina B-kompleksa.

Simptomi nedostatka se očituju na koži i u središnjem živčanom

sustavu. Uz to ovaj vitamin ima i relativno nisku toksičnost.

• Vitamin B12 je u vodi topljivi vitamin s vrlo važnom ulogom u

različitim metaboličkim i sintetskim putevima.

• Naziv "vitamin B12" općenito se koristi za skupinu sličnih spojeva

koji sadrže kobalt. Nedostatak može dovesti do megaloblastne

anemije i nekih neuroloških oštećenja.

• Bogati izvori vitamina B12 su riba, plodovi mora, mlijeko, jetra, srce i

fermentirani sirevi.

• Preporučene dnevne količine (RDA) za zdravu odraslu osobu su 2

μg, a to je količina prisutna u normalnoj prehrani.

• Vitamin B3 se inače nalazi u dva oblika: kao nikotinska kiselina (niacin, vitamin B3) i kao amid te kiseline -nikotinamid (niacinamid, vitamin PP). Topljivi su u vodi. Nikotinska se kiselina najčešde upotrebljava u profilaksi i u liječenju pelagre. ( dermatitis, dijareja, demencija)

• Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin topljiv u vodi, a

prisutan je u svježem voću i povrću.

• Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima.

• Važan je za sintezu kolagana i karnitina te za metabolizam masnih

kiselina.

• Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi.

• Nedostatak vitamina C dovodi do skorbuta, poremedaja u razvoju kosti i kolagena,

Vitamin D

• Zajedno sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju

kalcijevih iona u plazmi.

• Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem

ultraljubičastih zraka iz provitamina, ali se može unositi i hranom.

Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim prozvodima i

žumanjku.

• Nedostatak vitamina D očituje se hipokalcijemijom, hipofosfatemijom

ili općom demineralizacijom kosti, bolovima u kostima, spontanim

frakturama i slabošću mišića. To je uzrokovano nedovoljnom

resorpcijom kalcija i fosfata.

• Vitamin E predstavljaju u mastima topljivi tokoferoli koji u organizmu djeluju kao jako dobri antioksidansi. Nedostatak vitamina E vrlo je rijedak jer je taj vitamin vrlo široko zastupljen u hrani. Nalazi se u svim tkivima u organizmu, a najviše ga je u jetri, masnom tkivu i mišidima.

• Nedostatak ovog vitamina je vrlo rijedak, a može se pojaviti jedino

nakon iscrpljenosti i neadekvatne prehrane koja traje mjesecima.

• djeluje na krvotok i prokrvljenost tkiva,

• Kod dugotrajnog uzimanja većih količina mogu nastupiti poteškoće

sa vidom.

• Vitamin K je prijeko potreban za sintezu bjelančevina koje sudjeluju u procesu koagulacije krvi. Sinteza tih bjelančevina odvija se u jetri.

• Hipovitaminoza je kod ovog vitamina rijetka jer je prisutan u različitim vrstama hrane, a ako ona postoji, potrebno je uzimati vede količine vitamina K zbog raznih hemoragija. Može dodi čak i do hipoprotrombinemije (kad oštedene jetrene stanice ne mogu iskoristiti vitamin K).

Koža i povrede mekih tkiva su najčešće u traumi

• Abrazija

• Kontuzija

• Laceracija

• Incizija

• Akutna povreda mekih tkiva i kosti

• Hronična povreda ( npr. Osteoartritis )

Oštećenje toplotom

• Sunčanica (insolatio)

• Toplotni udar

Oštećenja hladnoćom

• Promrzline

• Smrznutost

• Prehlađenost

• Djelovanje visoke temperature na kožu ovisno je od dužine djelovanja i stepena toplote

Opekotine – ekstravazati tekućine

– Gubitak proteina

– Udisanje ugljen monoksida

– Sekundarne infekcije (psseudomonas, Staphylococcus, Candida)

opekline prvog stupnja ( samo

epidermis) cjele brzo bez ožiljka

Uzročnici bolesti - spoljašnji

Hemijsko - toksični faktori:

• Biološki agensi;

• Životinjski

• Minerali

Socijalni faktori

• Toplotni grčevi-th nadomjestak soli

• Toplotno iscrpljenje- bljedilo, vrtoglavica,

mučnina, povraćanje, nesvjestica, umjereno

povišena temperaturua

• Toplotni udar temperatura tijela veća od 41 C

• Hypothermia je stanje u kojem se

temperatura tijela spušta ispod one

koja je potrebna za normalan

metabolizam

• Hypothyreoidisam

• Dermatitis actinica je akutna inflamatorna reakcija kože na

opekotine nastale usled prevelikog izlaganja sunčevim

zracima ili drugim izvorima zračenja (hladan ili topao

kvare), zatim fotosenzitivnost kože na izvesne lijekove ili

preosetljivost na svijetlo što nastaje u nekim

konstitucionalnim oboljenjima. Kontaktna fotosenzitivnost

se javlja u kontaktu kože sa parfemom, antisepticima i

drugim hemikalijama.

• Melanoma malignum

• Basal cell carcinoma

• Xerodermia pigmentosum

Jonizirajuće zračenje

• X, γ, alfa čestice, beta čestice, i neutroni

– Lagano, kumulirajuće

– Neočekivano, cijelo tijelo

– Visoka doza lokalno

• Promjene na krvnim žilama ( proliferacija intime, hijalinizacija,

fibrinoidna nekroza)

Wilhelm Conrad Roentgen, otkrio X-zrake 1895

• < 0,5 Gy Mutacija

• 0,5-2 Gy Radiaciona bolest

• 2-6 Gy Hematopoetski sindrom

• 3-10 Gy Gastrointestinalni sindrom

• 10-Gy Cerebralni sindrom

Hemijski:

• Alkohol,

• nikotin (20%, ),

– Policiklični karbonat,

– Nikotin

• Respiratorni, digestivni, urogenitalni rak

• Kardiovaskularne, respiratorne, digestivne bolesti, CNS

• Sedativi, stimulansi, halucinogeni,

• MDMA- DIC, tačkasta krvarenja, koma, i smrt

Uzročnici bolesti - unutrašnji

• Nasljedni (genetski) faktori;

• Hormonalne disfunkcije