Pedagogija bezveze

7/30/2019 Pedagogija bezveze

1/93

1

Dr sc. FEHIM ROI, vanr. prof.

TEME IZ OBITELJSKE PEDAGOGIJE(kompendij)

Tema 1:

POJMOVNO ODREENJE, ZNAENJE IDEFINICIJA OBITELJI

ETIMOLOGIJA POJMOVA

Biljke se oplemenjuju njegom, a ljudi odgojemJ.J. Roussea

U zavisnosti od lokalne govorne tradicije i preferencije, u bosanskom jeziku se susreuuglavnom dva termina kojima se oznaava primarna ljudska zajednica: obitelj iporodica, dok je termin familija manje u upotrebi i uglavnom se ee odnosi na ljudskuzajednicu u srodstvu, iru od primarne. U svakodnevnoj, pa i u profesionalnoj komunikacijiupotreba termina obitelj i porodica kao sinonima, ne stvara zabunu, jer se i jedan idrugi pojam odnosi na grupu pojedinaca, odraslih i djece, koji ive u zajednikomdomainstvu i funkcioniraju kao uspjean socijalni i odgojni milje.1

PremaInglish i Inglishpojam familija koristi se u dva osnovna znaenja:a) kao grupa individua srodnih po krvi ili enidbi ib) grupa lica koja ive zajedno u jednom domainstvu.2

Iako u ovom teorijskom rasvjetljavanju terminolokih pitanja nije osnovni cilj baviti sedetaljnom etimolokom analizom pojmova obitelj i porodica, potrebno je ukazati naodreene razlikeu njihovoj pojmovnoj sveobuhvatnosti. Naime, veina autora smatra daima opravdanosti preferirati termin obitelj u odnosu na porodicu zbog njegove neto veestrukovne, pa i naune korektnosti.

Termin obitelj je etimoloki izveden iz termina obitavati to oznaava ivljenje

zajedno, dok je termin porodica nastao od rijei porod, a inom raanja djece, zapravo,od roditeljskog para i nastaje porodica. Prema ovom svom osnovnom znaenju terminporodica bi, dakle, bio manje obuhvatan, jer ne bi semantiki potpuno pokrivao zajednice sausvojenom djecom, kao ni neke druge oblike obiteljskog udruivanja koji se ne zasnivaju nakrvnom srodstvu.

Obitelj je u ovjekovom ivotu i razvoju prva drutvena zajednica u kojoj sedoivljavaju prvi socijalni kontakti i ostvaruju prvi ljudski odnosi. U obitelji dijete stie svojeprve predstave o svijetu i sebi, o interpersonalnim odnosima i relacijama, postaje svjesno

samo sebe i svijeta oko sebe, izgrauje prva mjerila procjenjivanja i prosuivanja, usvaja prve

1Paali-Kreso A.: Koordinate obiteljskog odgoja, Je, Sarajevo, 2004. str. 43.

2Ingli H.B., Ingli A.C.: Obuhvatni renik psiholokih i psihoanalitikih pojmova, Savremena administracija,Beograd, 1972.


2/93

2

norme, pravila i principe prema kojima usklauje svoje ponaanje i vrednuje ponaanjedrugih. Prva znanja dijete stie u obitelji, usvaja prve navike, formira prve elemente svog

pogleda na svijet, u obitelji poinje i intenzivno se odvija djetetov emocionalni, socijalni ikognitivni razvoj, ona predstavlja osnovu fizikom i mentalnom razvoju linosti.

Odgoj predstavlja vrlo sloen drutveni fenomen i njegova drutveno-historijskadimenzija se ne ogleda samo u njegovom drutvenom porijeklu, nego i u injenici da se odgoj,kao proces formiranja mlade generacije, ostvaruje iskljuivo putem drutvenih odnosa, on seostvaruje u drutvu, nemogu je izvan ljudskog drutva i neodvojiv od njega. Ti procesi suveoma kompleksni i stoje u veoma sloenoj meuzavisnosti, jer mi, kako je isticaoMontenj,ne vaspitavamo ni tijelo, ni duu,nego ovjeka.3Obitelj je prva drutvena sredina u kojudijete ulazi i prvi oblik i mogunost odgojnog djelovanja koje ljudsko drutvo prua djetetu.Ona je najmanja organizaciona jedinica drutva i jezgro pedagokih impulsa, odgojniaparat kroz koji od prvoga dana, gotovo beziznimno, mora prolaziti svaki landrutva,4

Odgojna funkcija obitelji je jedna od najstarijih i najznaajnijih njenih funkcija.Znaaj odgoja uope, a posebno obiteljskog odgoja, proizlazi iz sloenosti psihofizikograzvoja i iz tekoa socijalne adaptacije djece i omladine u uslovima sloenih drutvenihodnosa. Nijedno ivo bie na zemlji, sem ovjeka, ne sazrijeva toliko sporo i ufiziolokom i u psiholokom i u socijalnom smislu. Znaaj obitelji, kao fundamentalnog

pedagokog faktora, potvruju i rezultati brojnih istraivanja o negativnom uticaju naukupan razvoj linosti nekih kategorija obitelji, kao to su: moralno negativne obitelji,neuravnoteene, nepotpune, odgojno deficijentne obitelji i dr. Isto tako, brojna savremenaistraivanja su pokazala da se roditeljska ljubav, podrka i zatita, to je naroito znaajno uranom djetinjstvu, ne mogu niim drugim nadoknaditi.

Kada se teorijski, ili kroz empirijska istraivanja, prouava i analizira obitelj sapedagokog aspekta, izdvaja se, posmatra i uzima u obzir vrlo velik broj posebnosti ilifaktora, putem kojih ona ostvaruje svoju pedagoku funkciju. Tu se poseban znaaj ukazujeodnosima u obitelji, pedagokoj atmosferi i klimi u obitelji, njenom sastavu i strukturi,socio-ekonomskom i obrazovnom statusu obitelji i brojnim drugim aspektima. U

razmatranju pitanja vezanih za uticaj obitelji u odgoju i razvoju linosti posebno mjestopripada roditeljima, ija je uloga vrlo delikatna i nezamjenjiva. Roditeljstvo kaokategorija, osim svoje bioloke funkcije i znaaja, ima i svoj pravni, socioloki,psiholoki i pedagoki aspekt i znaaj. Ono je vrlo sloen, kompleksan i irok vaspitnifenomen.

ZNAENJE I DEFINICIJA OBITELJI

Najvanije je u odgojnom radu organizirati ivot u obitelji, uzimajui pri tom u obzirsve sitnice

A.S. Makarenko

a) Kao ljudska zajednica roditelja i djece, obitelj je bila predmet prouavanja iistraivanja filozofije, istorije, etnologije, sociologije, pravnih nauka, ekonomije,a kao bitan faktor razvoja linosti ona je od posebnog interesa za pedagogiju i

3Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str.29.4 Reich W.: Spolna revolucija, Naprijed, Zagreb, 1985. str.103.


3/93

3

psihologiju. Veina savremenih autora se zalae za interdisciplinarni historijskipristup u prouavanju obitelji.

PoHegelu obitelj funkcionira kroz tri svoja osnovna aspekta:

a) u liku svog neposrednog pojma, kao brak,

b) u spoljanjem obliku, kroz vlasnitvo ic) u odgoju djece.5

U definiciji obitelji koju daje Mardokobitelj se odreuje kao drutvena grupa, kojapredstavlja ekonomsku jedinicu po pitanju potronje, a koju karakteriu slijedee osnovneodrednice:

a) dozvoljen seksualni pristup meu odraslim zrelim lanovima,b) raanje zakonite djece,c) odgovornost drutvu za brigu i odgoj djece.

Zakonitost branih odnosa i roenje djece u zakonitom braku isticao je i Malinovski i

predlagao kao kljuni kriterij i univerzalno obiljeje u definiranju obitelji.

Mak Ajvera definira obitelj kao grupu koju odreuje toliko precizna i trajna polnaveza, da je time osigurano raanje i odgoj djece.6 Ovaj autor istie da obitelj odreujeslijedeih pet kljunih karakteristika:

a) odnos mukarca i ene,b)brana forma, na osnovu koje nastaje i odrava se odnos mukarca i ene,c) sistem koji utvruje nain odreivanja potomaka,d) ekonomska djelatnost koja se specijalno odnosi na potrebe u vezi sa raanjem i

odgojem djece i

e) zajedniki stan, dom ili domainstvo.

R. Supek, u svojoj definiciji obitelji, polazi od osnovnih funkcija koje obitelj mora

obezbijediti. Po ovom autoru te funkcije su:

a) reprodukcija vrste, odnosno osiguravanje potomstva spolnim mnoenjem,b) zadovoljavanje spolnog nagona ic) zadovoljavanje ekonomskih i kulturnih obaveza suprunika i roditelja prema djeci.

U definiciji obitelji koju daje Z. Pei-Golubovi obitelj se definira kao primarnadrutvena zajednica bio-socijalnog karaktera, koja istorijski menja svoje oblike i funkcije, aliu osnovi nastaje kao drutveno sankcionisana veza izmeu mukarca i ene i njihove roene

ili adoptirane djece i predstavlja osnov, kako socijalnog formiranja linosti, tako i razvitkanjegovih personalnih karakteristika.7 U ovoj definiciji naglaena je bio-socijalna funkcijaobitelji, po kojoj obitelj predstavlja most izmeu biolokog svijeta pojedinca i socijalnogsvijeta odreenog drutva. Dakle, obitelj je primarna institucija razvoja i formiranja linostidjeteta, primarni agens socijalizacije.

Bio-socijalnu i pedagoku funkciju obitelji naglaava i V. Baki, po kojem je obiteljosnovna drutvena grupa koju sainjavaju lica meusobno vezana biolokim injenicama(seksualna zajednica lica raznih polova, stvaranje i podizanje potomstva), a potom i

srodstvom, kao drutvenom kategorijom.8

5Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str. 46.6Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str. 46

7Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str. 46.8Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str. 47.


4/93

4

U Pedagokom reniku u okviru pojma vaspitanje u porodici, porodica se odreujekao osnovni oblik drutvene zajednice zasnovane na braku i krvnom srodstvu njenihlanova,9 a u vezi s funkcijom porodice naglaava se da je porodica osnovna drutvena

zajednica zasnovana na uzajamnoj ljubavi i poverenju izmeu njenih lanova. Osnovnafunkcija porodice je briga za njene lanove, prvenstveno za decu.10

Analizirajui i sintetizujui razliite pristupe u pedagokom odreenju i definiranjuobitelji, A. Paali Kreso navodi da bi se najprihvatljivije i najsveobuhvatnije moglodefinirati da obitelj ine roditelji, ili najmanje jedna odrasla osoba, i djeca, ili najmanje jednodijete, koji ive u zajednikom domainstvu, uspjeno funkcioniraju kao zajednicazadovoljavanja potreba njenih lanova, a njihov odnos se temelji na krvnom srodstvu,zakonskoj (brak, adopcija) ili na obiajnoj regulativi.11

DRUTVENO - HISTORIJSKIRAZVOJ OBITELJI

Preobraaj drutva zavisi od preobraaja pojedinca odgojem Laboulaye

PERIODIZACIJA DRUTVENO-HISTORIJSKOGRAZVOJA OBITELJI

Nita nije tako stalno kao promjenaHeraklit

Tokom historije mijenjali su se drutveni odnosi i ljudsko drutvo u cjelini, a time iobitelj kao dio tog drutva. Odnosi meu polovima i odnosi u obitelji mijenjali su se uzavisnosti od naina organizacije drutva na odreenom stepenu njegovog razvoja i prijenego to je dostigla dananji monogamni oblik, obitelj je doivjela niz promjena.Odnosroditelja prema djeci i uope odgojna funkcija obitelji, kao faktor razvoja linosti, takoer jerazliito tretirana i shvatana u razliitim historijskim razdobljima. Uloga obitelji, prava iobaveze roditelja u odgoju djece u pojedinim historijskim etapama je umanjivana ili potpuno

zanemarivana, a u drugim posebno naglaavana.

U pristupu prouavanju i praenju drutveno-historijskog razvoja obitelji ima vierazliitih periodizacija koje polaze od razliitih kriterija, uzimajui odreene momentekao bitna obiljeja za prelazak iz jednog perioda u drugi. Obino se, kao najprihvaenija,uzima ona periodizacija u drutveno-historijskom razvoju obitelji koja se podudara sa opomperiodizacijom historije ljudskog drutva. Po toj periodizaciji u drutveno-historijskomrazvoju obitelji mogli bi se uoiti slijedei periodi ili etape:

a) period prvobitne rodovske zajednice,b)period starog vijeka koji se podudara sa robovlasnikom drutvenom formacijom,c) period srednjeg vijeka koji obuhvata epohu feudalizma,

9Teodosi R. (ured.):Pedagoki renik 2., Zavod za izdavanje udbenika SR Srbije, Beograd, 1967. str. 172.

10Teodosi R. (ured.):Pedagoki renik 1., Zavod za izdavanje udbenika SR Srbije, Beograd, 1967. str. 106.11Paali Kreso A: Koordinate obiteljskog odgoja, Je, Sarajevo, 2004., str. 42.


5/93

5

d)period graanskog drutva,e) obitelj u socijalizmuf) suvremena obitelj.

Drutveni poloaj, mjesto, uloga i struktura obitelji u najveoj mjeri su uvjetovani i

odreeni drutveno-ekonomskim ureenjem i odnosima u drutvu u odreenomperiodu. Tako se u istoj vremenskoj epohi u razliitim drutveno-ekonomskim i politikimsistemima susreu potpuno drukije ureeni odnosi unutar obitelji, kao i odnosi izmeuobitelji i drutva u irem smislu, pa se vremenska periodizacija ne moe i ne smije krutoprihvatati.

OBITELJ U PRVOBITNOJ ZAJEDNICI

Sve je u ovjeku sve je za ovjekaM.Gorki

Na osnovu prouavanja i istraivanja prahistorije ljudskog roda i ivota ljudi koji su nanajniem stupnju drutvenog razvoja dolo se do saznanja da u najranijim periodima

prvobitne rodovske zajednice obitelj, u pravom smislu rijei, nije ni postojala. U tomnajranijem periodu razvoja ljudskog drutva, u plemenu kao opoj zajednici ena imukaraca, odnosi meu spolovima nisu bili regulirani nikakvim normama, pa je vladaloslobodno i neogranieno spolno openje.

Prvi elementi ili zaeci obitelji poinju se javljati pojavom postepenog iskljuivanjaspolnog openja izmeu predaka i potomaka i taj najraniji oblik se oznaava kao obitelj

krvnog srodstva.

U daljem historijskom razvoju dolo je do iskljuivanja spolnog openja izmeubrae i sestara po majci, kao jedino poznatom roditelju, budui da otac nije ni bio, niti jemorao biti poznat. Obitelj na tom stupnju inila je, dakle, zajednica majke i djece unutarkoje se nisu odvijali spolni odnosi. Za ovaj oblik obitelji upotrebljava se naziv obitelj

punalua. Na ovom stupnju drutveno-historijskog razvoja obitelji spolni odnosi su se,dakle, mogli odvijati izmeu brae i sestara po ocu, a tek kasnije je dolo do postepenogiskljuivanja iz ovih odnosa ovih i udaljenijih srodnika i osoba koje su bile u indirektnomsrodstvu, ime je praktino grupni brak bio dalje nemogu i obitelj prerasla u oblik obitelj

jednog para, gdje je brana veza bila, dodue, najee samo privremena.

U svim ovim oblicima obitelji srodstvo se odreivalo i raunalo iskljuivo premamajci, djeca nisu pripadala krvnom srodstvu svojih oeva, oevi su spadali u krvnosrodstvo svojih sestara i njihovu imovinu nisu nasljeivala njihova djeca ve djeca njihovihsestara. Majka je bila glava obitelji i upravitelj obiteljske zajednice, pa se ovaj period, koji se

podudara sa prvobitnom zajednicom, oznaava kao period materinskog prava ili matrijarhat.

Razvojem stoarstva i zemljoradnje javlja se porast drutvenog bogatstva i nastajanjeprivatne svojine, ime praktino zavrava drutveno-historijska epoha prvobitne zajednice. Uosnovi promjena leali su, zapravo, produkcioni odnosi: prema tadanjoj podjeli radapribavljanje hrane bio je zadatak mua i on je postao vlasnik sredstava za rad. Ova

pozicija mua u konstelaciji drutvenih odnosa uslovljavala je da on, u sluaju prestankabrane veze, zadrava sredstva rada i tako je njegov poloaj prema eni postajao sve vaniji.Mijenjao se njegov poloaj u obitelji i relacije i odnos prema djeci. On je elio da ga


6/93

6

nasljeuju njegova djeca, a ne djeca njegovih sestara, to je uslovilo potrebu da se porijeklopone odreivati i raunati prema ocu, a ne prema majci.Tako je primat uloge u porodicimorao prei sa majke na oca, a obitelj iz labave veze jednog para postepeno prei u mnogovru patrijarhalnu monogamnu obitelj, to se, u odnosu na matrijarhat, oznaava kao

patrijarhat. Otac je neprikosnoveni starjeina obitelji i vlasnik imovine, a ova njegova

pozicija imae izuzetno velik znaaj u drutveno-historijskom razvoju obitelji u narednimepohama.

Poto je starjeina obitelji i vlasnik imovine elio biti siguran da su djeca, koja e ganaslijediti zaista njegova, u ovom obliku obitelji vrlo rano se utemeljuje princip i obaveza

bezuslovne vjernosti ene. enino nevjerstvo se vjekovima vrlo strogo kanjavalo, dok seisti kriterij nije primjenjivao i za mua, osim ako se radilo o njegovoj vanbranoj vezi save udatom enom, to je, po obiaju smatrano prijestupom zbog povrede prava drugogmua.Patrijarhalna monogamna obitelj svakako je znaila napredak u odnosu na raniji oblik,ali je istovremeno otvorila epohu apsolutne dominacije jednog spola nad drugim.

EPOHA STAROG VIJEKA

Tek odgojem ovjek postaje pravim ovjekomPlaton

Daljim razvojem proizvodnih snaga i promjenama u drutveno-ekonomskim odnosimadeavaju se vremenom i brojne promjene u organizaciji i funkcioniranju obitelji. Pojavomhrianstvadolazi do znaajnih promjena odnosa u obitelji i do promjene poloaja ene udrutvu uope. Pozivajui se na kult Majke boije, koji je trebao da dokae obavezu

potovanja enskog spola, hrianstvo je deklarativno poboljalo poloaj ene, mada idejaDjevice majke potjee jo iz doba matrijarhata kada je nastao niz enskih boanstava:Izida, Cerera, Milita i dr. U odreivanju stavova i pogleda prema eni hrianstvo jeodreene norme preuzelo iz jevrejske religije i mitraizma. Tako npr., u jevrejskoj obiteljikerki je mua odreivao otac, ali je nacionalna pripadnost djeteta odreivana iskljuivoprema majci: dijete Jevrejina i nejevrejke nema jevrejsku nacionalnost.

U monoteistikim religijama toga doba, a i danas, karakteristina je znaajnaunutranja nedosljednost proklamovanih normi i principa, kada je u pitanju obitelj, brak iodnos spolova, ali i znaajne razlike izmeu tih normi i stvarnog stanja u ivotu.Tako npr.,deset bojih zapovjesti, koje se obraaju openito samo mukarcima, izjednaavale su enu sa

blagom koje mukarac ne treba da poeli ako ono pripada drugom,

12

a u isto vrijemeegzistirala je prostitucija i opa razuzdanost u tolikom obimu da je poela ugroavati ak iopstanak drave. Istovremeno kad se eni dodjeljuje uzviena uloga majke, daje joj se ipeat prokletstva,jer je ona kriva za ovjekovo progonstvo iz raja i zbog toga ona treba dase cijelog svog ivota pokorava gospodaru muu. U prvim stoljeima enama se openitoporicalo da imaju besmrtnu duu i tek je u VI vijeku crkveni sabor u Maconi, samo sa

jednim glasom veine, priznao i enama besmrtnost due.13

itavo vrijeme svog postojanja sve monoteistike religije su se borile da, najprijeobezbijede, a zatim i da trajno odre, svoj odluujui uticaj na brano pravo, a prije svega nasklapanje braka. Monopol u pogledu sklapanja braka, u smislu obaveze crkvenih i

nevaenja drugih branih veza, prvi put je u historiji zvanino ukinut francuskim12 Bebel A.:enska in socijalizem, Cankarjeva zaloba, Ljubljana, 1960. str. 59.13 Kukovec S.: Porodica i odgoj (Pedagogija II), Matica hrvatska, Zagreb, 1969. str. 10.


7/93

7

revolucionarnim ustavom iz 1791. godine, koji je priznavao samo graanski brak. U toku 19. i20. vijeka veina evropskih drava uvela je obavezno sklapanje braka pred dravnimustanovama, a danas se u velikom broju sluajeva susreu istovremeno oba vida zakljuenjabraka: svjetovni i religijski.

Kod svih antikih naroda vrlo rano nailazimo na vrlo vrstu patrijarhalnu obitelj kojukarakterizira izrazita ekonomska i drutvena prevlast mua, koja daje sadrinu svimobiteljskim odnosima. Obitelj je u sistemu drave imala obavezu davanja potomstva, a pomiljenjuAristotela iPlatonai odgoj djece bio je stvar drave. Meutim, to ne znai da ovimislioci nisu pridavali u odgoju djece znaaj obitelji. Oni su, naprotiv, u svojim djelimarazmatrali i naglaavali znaaj i braka i obitelji, ali je briga i odgovornost za odgojmladih narataja pripadala dravi. Platon u svojim Zakonima istie da mladenci trebada imaju na umu kako e se dravi dati to lepa i bolja deca.14

U staroj Grkoj ureivano je pitanje sklapanja braka, ali i nain ivota mladihsuprunika. Mladim branim parovima je u prvoj deceniji braka odreivana posebno

odabrana enakoja je pratila njihovo ponaanje i pomagala im potrebnim savjetima. Ako utoku ovog perioda brani par ne dobije dijete suprunici moraju da odre zajednikosavetovanje sa porodicom i enama-nadzornicima braka i treba da se rastave onako kako

jednom i drugom to odgovara.15

U ranom antikom periodu, koji se naziva Homerovskom epohom, ena je bilapotpuno potinjena mukarcu, ali je bila veoma cijenjena. Vremenom je njen poloaj postajaosve tei. Njihov ivot se svodio u prostor kue na brigu o obitelji i na potpunu pokornostroditeljima i svome muu. Platon je isticao: Rob nema volje, dete je ima, ali nepotpunu,ena je ima, ali nemonu.16Djevojke su, do udaje, ivjele kaozatvorenice pod straom ukui i nisu izlazile bez pratnje robinja. ena je, pored dunosti raanja djece, imala poloajvrhovne sluavke, dok je mu imao na raspolaganju robinje, a u doba uspona Atineprostitucija je bila, ne samo masovno prisutna, nego ak tolerirana i povlatena oddrave.Kurtizane su bile slobodne od svih obiteljskih zabrana, a najvei broj njih ivio je uposebnim prostorima (dikterion) iji je osniva Solon. One su imale vrlo visoku drutvenupoziciju i uticaj: Aspazija je bila prijateljica uvenog Perikla, Frina je bila kurtzana kiparaPraksitela i posluila mu kao uzor za njegovu Afroditu, Danaja Epikurova ljubavnica,LaidaDiogenova, Arheanasa Platonova i dr. Meutim, ene su se osvetile muevima kroz

perverzne odnose sa djeacima (efebima), meusobno sa drugom enom (lezbizam), ili supotajno vrile preljubu sa drugim mukarcem.

U odnosu na Atinu, istovremeno u staroj Sparti obitelj i brak bili su potpuno drukijeureeni i organizirani. U Sparti je veoma dugo postojala ravnopravnost izmeu mukarcai ene, a pojam brakolomstva je bio praktino nepoznat, izuzev u kraljevskoj obitelji. Djevojice su zajedno rasle i razvijale se sa djeacima, ravnopravno su sa djeacima uzimaleuee u svim tjelesnim vjebanjima i svi su ili potpuno goli sve do spolne zrelosti.Tako je,

prema Bebelu, stvoren snaan tip ene koji je bio svjestan svoje vrijednosti. Na izjavu nekogstranca, upuenu Leonidinoj eni: Lakedemonke, jedine ste ene koje vladaju ljudima,anegdota govori da mu je ona odgovorila: Mi smo i jedine ene koje raaju ljude.17

14 Platon:Zakoni, Kultura, Beograd, 1971. str. 248.15

Platon:Zakoni, Kultura, Beograd, 1971. str. 248.16Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str.96.17Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str. 97.


8/93


9/93

9

Poslije cara Augusta nastupio je period monstruoznih udovita u liku nekihpoznatih ena careva, u emu se posebno izdvajaju Valerija Mesalina i Julija Agripina,majka Neronova, koja je ivjela u incestu sa svojim bratom Kaligulom. Ovaj periodrimske historije predstavlja jedan od najmranijihperioda u razvoju drutva koji je bioispunjen surovim obraunavanjima, uasnim perverzijama i monstruoznim ljudima i enama.

Razdoblje koje poinjeKonstantinom, a oznaava se kao period dominata (306-476.godine) obiljeen je naporima za uvrenje braka i obitelji na osnovama doktrine i principahrianstva. U doba Justinijana nastupile su brojne promjene u obiteljskim odnosima:otac je izgubio pravo da raspolae sa ivotom novoroeneta, osnovni uslov za sklapanjebraka postaje pristanak zainteresiranih, ukinuti su brojni paganski obredi, dozvoljen brak

izmeu osloboenih robova i pripadnika senatorskog reda, pogoran je poloaj vanbranihzajednica, a naroito vanbrane djece.

Na slabosti u obiteljskom odgoju ukazivao je najpoznatiji rimski pedagoki teoretiarM. F. Kvintilijan (42-118).U svom djelu Obrazovanje govornika Kvintilijan istie:

Roditelji svojim pogrenim postupcima kvare moral nae djece,naglaavajui pri tomeda blagi i boleivi postupak, koji nazivamo popustljivost, slabi svaku umnu i tjelesnusnagu.19 Ovaj teoretiar ukazuje na brojne slabosti u ponaanju roditelja ime roditeljipredstavljaju negativan uzor u moralnom razvoju djece. U takvim obiteljskim uslovima kod

djece se formiraju negativne navike koje kasnije postaju dio naravi odraslog ovjeka.Kvintilijan se kritiki odnosio prema obitelji i njenoj pedagokoj funkciji i zalagao se zaodgoj djece u dravnim kolama, to je razumljivo obzirom na okolnosti da je ovaj mislilacivio u periodu kada su u obitelji vladali takvi odnosi koji zaista nisu mogli obezbijediti niminimalne uvjete za pravilan razvoj linosti mladih.

Tema 2:

OBITELJ U SREDNJEM VIJEKU

Kakve su ti uobiajene misli, takva e ti bitii narav, jer misli dui daju boju

Marko Aurelije

Ukidanjem ropstva ulogu robovlasnika preuzimaju veleposjednicifeudalci, a ulogurobova kmetovi. Svetenstvo, koje je formalno na drugom mjestu u hijerarhiji vlasti, zajednosa feudalcima predstavljalo je vladajuu drutvenu strukturu, jer je vrlo esto imalo

odluujui uticaj na drutvene odnose i tokove. Samim time, organizacija braka i obitelji iodgoj djece bio je pod snanim uticajem religije. U srednjevjekovnoj Evropi hrianskacrkva je prihvatila Aristotelovo uenje o patrijarhalnoj obitelji, pa je dominiraonegativan stav prema eni i zvanino shvatanje o njenoj podreenosti muu.

Hrianska crkva na zapadu zvanino je proklamovala i ustanovila zabranurazvoda braka, generalno za sve svoje podanike bez obzira na staleku pripadnost, asvom svetenstvu zabranila da stupaju u brak.Propovijedala je istotu tijela i due, branuvjernost i najstroiju zabranu poligamije. Meutim, iako se to odnosilo na sve stalee,stvarnost je bila drukija, ali samo za vie stalee: vladari su se razvodili i ponovo enili aki uz odobrenje i suglasnost samog pape. Najvie svetenstvo, pa i same pape razvodili su se i

enili i vrlo esto ivjeli u razvratu i orgijanju.Tako je papa AleksadarVI ak posebnombulom priznao za svoje dete koje je rodila njegova erka, pa je drugom bulom proglasio za

19Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 23.


10/93

10

oca deteta svoga sina Cezara Bordija.Time je priznao postojanje dvostrukog incesta: izmeuerke Lukrecije i sebe i izmeu brata i sestre.20

U istonoj Evropi pravoslavna crkva je dozvoljavala razvod braka uope isklapanje braka svetenstvu, a islamska vjera razvod braka, ne samo da je dozvoljavala,

nego ga je uinila potpuno slobodnim.Prije pojave Islama brak se u Arabiji zakljuivaootmicom, kupovinom ene i slobodnim ugovorom stranaka. Srodnici su mladoenji mogliprodati ili pokloniti svoju roaku za enu. Iskljuivu vlast u braku je imao mu i on je, premaislamskim pravilima, mogao prodati svoju enu, razmijeniti je za drugu ili pokloniti, pa ak jemogao dati svoju enu drugome u cilju dobijanja djece. Islam je dozvoljavao raskid brakana trinaina:

a) otputanjem ene (talak),b) sporazumom koji bi mu zakljuio sa srodnicima (hul),c) uporeivanjem ene sa svojom majkom.

Feudalni poredak u zemljama azijskog i afrikog kontinenta izrastao je sko ro

neposredno iz prvobitne zajednice, ili bar iz nedovoljno razvijenih robovlasnikih odnosa, dokje evropski feudalizam izrastao na ruevinama rimske imperije i na tekovinama rimskekulture. Posljedice ovih okolnosti odrazile su se i na drutveno-historijski razvoj obitelji naovim prostorima. Svakako, da su na ovaj razvoj uticali i brojni drugi razliiti faktori:

podneblje, vrlo jaki obiaji, ratovi i plemenski sukobi koji su doveli do pomanjkanjamukaraca i sl.

Drutveno-historijski razvoj obitelji, kao elementarne zajednice ljudskog drutva,odvijao se u sklopu razvoja drutva, nosio je uvijek osnovni peat i glavne karakteristike tograzvoja, jer se razvoj drutva u cjelini prelamao i direktno odraavao na razvoj obitelji. Sve donovijeg doba, u drutvima staleko-klasne hijerarhijske drutvene organizacije karakteristino

je da individualna spolna ljubav nije imala nikakvu ili je imala beznaajnu ulogu uformiranju brane zajednice. U cijelom tom vremenskom razdoblju odluujui faktor prisklapanju braka bio je ekonomski i drutveni poloaj obitelji buduih suprunika.Taj princip

je bio toliko dominantan da se u nekim zajednicama, koje su na niem stupnju drutveno-ekonomskog i civilizacijskog razvoja, odrao sve do danas. U tim zajednicama, u interesuouvanja imetka i statusa u drutvenoj hijerarhiji, dozvoljeno je sklapanje braka izmeusrodnika takvog stepena srodstva koji bioloki ne bi mogao biti prihvatljiv. Feudalnigospodar bio je apsolutni gospodar na svom imanju i gospodar nad svim podanicima

koji su na njemu ivjeli. Njemu je pripadalo i tzv. pravo prve brane noi (jus primaenoctis), to se kasnije moglo otkupiti, a pravo na otkup sauvalo se sve do 18. vijeka.21

Negativan stav prema eni u srednjem vijeku i razloge za njenu inferiornu i zavisnupoziciju, apsolutno podreenu muu, nalazimo i u pisanim djelima mislilaca i teoretiara ovogdoba, koji su uglavnom pripadali crkvi. Jedan od najpoznatijih hrianskih filozofa togvremena, Toma Akvinskiistie: ena je korov koji brzo raste, ona je nesavren ovek,homo-imperfectus, ije telo samo zato dolazi bre do potpunog razvitka, to je manjeprednosti i to se priroda manje njime zanima. Ona je roena da bi ivela pod jarmomsvog gospodara, koga je priroda preimustvima, koja su u svakom pogledu prela namukarca, odredila za gospodstvo.22

20Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str. 101.

21 Kukovec S.: Porodica i odgoj (Pedagogija II), Matica hrvatska, Zagreb, 1969. str. 11.22Savievi D.: Obrazovanje za ivot u porodici, Zavod za izdavanje udbenika SRS, Beograd, 1967. str. 15.


11/93

11

Skolastiki teoretiari, osim to su svojim uenjem utemeljili i inaugurisali sistemobrazovanja, koji se jako dugo odrao i predstavljao krajnje nedopustiv i grub atak nadostojanstvo i linost djeteta, oni su i u domenu odgoja polazili sa stanovita koja su danas

potpuno neprihvatljiva. Meutim, uprkos crkvenoj dogmi o optereenosti djeteta grijehom,neki od ovih teoretiara su zastupali gledite po kojem je mo i efikasnost odgoja skoro

neograniena. Tako je skolastiki filozofHrabanus Maurus(784-856) pisao: ovjekova jedua pristupana izmjenama i promjenama, pa je potrebno u odreenom smislu na njuutjecati putem odgojne djelatnosti i tako je formirati u eljenom pravcu.23

U perioduhumanizma i renesanse, naroito od kraja 16. vijeka, dolazi do znaajnihizmjena shvatanja o obitelji i njenoj funkciji u odgoju. Rani renesansni socijalisti-utopisti,

osim to su se prvenstveno bavili pitanjima drutveno-politikog ureenja drutva, isticali sui probleme obitelji i njene odgojne uloge. Tomas Mor(Thomas Morus, 1478 -1535) u svom

djelu Utopija raspravlja i o braku, obitelji i obiteljskom odgoju. On se, dodue, zalae zamonogamnu patrijarhalnu obitelj, sa najstarijim lanomna elu, u kojoj vladaju vrstipatrijarhalni obiteljski odnosi, zasnovani na poslunosti ene i djece, odnosno, mlaih

starijima.24 On osuuje slobodnu ljubav i zalae se da se predbrani odnosi kanjavajuzabranom braka za cijeli ivot. Brak se, po njegovom miljenju, moe rastaviti u sluajupreljube ili potpunog neslaganja.25U obiteljskom odgoju Mor ukazuje na znaaj primjeraroditelja, koji kroz svakodnevnu komunikaciju treba da utiu na pravilan odgoj djece.

U djelu Grad sunca drugog znaajnog predstavnika ranog utopijskog socijalizma,Tomaza Kampanele(Thomaso Campanella, 1568 -1633), daje se koncept obitelji u kojoj je

ena ravnopravna sa mukarcem u drutvu koje predstavlja zajednicu dobara i zajednicuena26, gdje se svi zajedno hrane i zajedno spavaju, a drava kontrolie raanje i odgojdjece. Majka treba da brine o odgoju djeteta samo prve dvije godine, a zatim se dijete predaje

uiteljima.

Iako obitelj i brak nikad nisu bili organizirani prema idejama ovih socijalista-utopista,

ipak epoha humanizma i renesanse, u odnosu na mrani srednji vijek, oznaila je do tadanajvei progresivni istorijski pomak u svim sferama ivota, nauke i umjetnosti.

OBITELJ U EPOHI GRAANSKOG DRUTVA

Nemojte misliti da dijete odgajate samo ondakad s njim razgovarate, kad ga pouavate,

kad mu nareujete. Vi ga odgajate svakim djeliem

svoga ivota, ak i onda kad niste kod kueA.S. Makarenko

Francuska burosaka revolucija 1789. godine oznaila je poetak nastajanjagraanskog drutvenog poretka i odlazak feudalizma sa historijske scene. U nastajanju novihdrutvenih odnosa i obitelji se, kao osnovnoj i najmanjoj eliji drutva odreuje i postavljadrukija organizacija, mjesto i uloga u drutvu i znaaj i funkcija u odgoju djece. Kao i udrugim oblastima buroazija je sruila feudalna shvatanja o braku i obitelji i postavila naelaza izgradnju nove modernije organizacije i uloge obitelji u drutvu. Meutim, proklamirane

23imlea P.: Pedagogija, Pedagoko knjievni zbor, Zagreb, 1971. str. 42.24

Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 24.25 Mor T.: Utopija, Kultura, Beograd, 1951. str. 195.26Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str. 329.


12/93

12

radikalne promjene ubrzo su nakon izvedene revolucije zamijenjene umjerenijim i prvobitno

zagovarani pedagoki projekti nisu nikad u cjelini realizirani.

Iako mnogi analitiari u buroaskom revolucionarnom pokretu u Evropi nalaze brojneelemente antifeministikog, francuska buroaska revolucija je, po svojim ciljevima, bila

daleko iznad obinog antifeministikog pokreta.Naime, ene u revoluciji nisu igralegotovo nikakvu ulogu, a ona im je ak, na odreen nain, oduzela i dio onog to su u javnom idrutvenom ivotu imale prije revolucije. One, po novim naelima, nisu mogle biti birane,niti su bile birane, u predstavnike organe, niti su mogle zauzimati javne funkcije.aksu pogrdno nazivane pletiljama (tricoteuses), aludirajui tako na njihovu poziciju, potosu, kao publika, samo mogle posmatrati rad parlamenta i drugih organa.

27

Meutim, ideje koje su se nale u pedagokim projektima francuske buroaskerevolucije predstavljaju novo shvatanje odgoja, koje je iz temelja suprotno feudalnim

shvatanjima i srednjevjekovnom sistemu. U Planu nacionalnog odgoja, kojeg je Konventu

iznioLepeltje(L.M.Lepeletier) istie se: Hrabriti majke i pomagati im, pouavati ih, ivo ih

zainteresirati za hranjenje svoje djece, poruiti njihove stare zablude i nemar, ukazati naspasonosnu potrebu panje i brige, uiniti im raanje i sauvanje djece, ne tekoama kojeoptereuju, ve obrnuto, izvorom zadovoljstva i predmetom sve veih nada samo u ovimmjerama sastoji se ono to moemo uiniti na poboljanju odgoja do pet godina.28

Nastajanjem graanskog drutva individualna spolna ljubav, kao faktor usklapanju braka, poinje dobijati vanu ulogu i to najprije u niim drutvenimslojevima kod kojih briga za ouvanje imetka i svojine nije bila dominantna drutvenapotreba. Razvojem produkcionih odnosa, porastom industrijalizacije, zaposlena ena svevie dolazi u poziciju ravnopravnog hranitelja obitelji, ime je stvarno bio potkopan

privilegovani poloaj mua. Na taj nain zaivljavaju bitno drukiji novi obiteljski odnosi.Meutim, ta ravnopravnost nije potpuna. Zaposlena ena je skupo platila taj bolji poloajkroz iskoritavanje putem rada, jer je njena satnica tada, a jo i danas nakon vie od 200godina u mnogim zapadnim zemljama, na istim poslovima, manja po cijeni od satnice

mukarca. Marks je u Kapitalu podrobno analizirao, i objasnio kako je upravo toiskoritavanje unosilo u proleterske obitelji neraspoloenje i ogorenost, koji su pratioci

bijede, a time esto uzroci i razbijanju brakova.29Iako je brak deklarativno u novom graanskom drutvu definitivno i oficijelno

monogamni, on je to praktino samo kada je u pitanju ena. Zapravo , ene nisu smjele bitipoliandrine. Briga za vlastitu egzistenciju i za budunost djece esto je, uz obiajne norme,bila presudan razlog za enino podnoenje muevljevog nevjerstva.

Obzirom da je brak, koji je zasnovan na individualnoj spolnoj ljubavi istovremeno i

monogaman, on to i istinski moe postati samo u potpunoj ravnopravnosti ene i mua, nesamo u branoj zajednici, nego i u drutvu uopte. Engelsje u Porijeklu porodice, privatnesvojine i drave zakljuio da e onda kad sredstva za proizvodnju postanu drutvenasvojina, monogamija postati najzad istinita i za mukarca,30elei time, zapravo, izrazitisvoje miljenje da e onda kad ekonomski razlozi budu presudnije uticali na vrstinu braneveze, mukarci postati monogamniji, odnosno, tada e svijest o meusobnoj odgovornosti

27Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str. 104. 28 Syrkina O. S.:Pedagoki projekti francuske buroaske revolucije (u redakciji Frankovi D.), Pedagoko knjievni zbor , Zagreb, 1951. str. 86.29 Kukovec S.: Porodica i odgoj (Pedagogija II), Matica hrvatska, Zagreb, 1969. str. 12.30 Kukovec S.: Porodica i odgoj (Pedagogija II), Matica hrvatska, Zagreb, 1969. str. 13.


13/93

13

suprunika i osjeanje dunosti prema zajednikoj djeci biti dovoljno jaka za istinskimonogamni brak.

Ovaj sloen meuodnos izmeupreobraaja drutva i preobraaja obitelji i zakonitostte povezanosti uoio je i Nacquet, kada je isticao: Ranije sam bio sklon da verujem da

drutvena revolucija poinje u porodici da bi se proirila najzad na ekonomski teren svakenacije. Sada sam uveren da e preobraaj naeg drutva otpoeti sa ekonomskimpreobraajem i da e porodine slobode, umesto da budu uzrok, biti njegova posledica.31

Graansko drutvo svojim nastajanjem proklamiralo je ukidanje feudalno-hrianskeorganizacije obitelji i odnosa u obitelji zasnovanih na ovakvoj organizaciji. Meutim, ovimidejama su se vrlo rano isprijeile snane barijere buroaskog klasnog drutva, kome jo nije

prihvatljiva stvarna jednakost ljudi i itav niz kasnijih propisa buroaskog graanskog drutvai formalno je legalizirao i ozakonio nejednakost spolova. ak su i brojni teoretiaribiolokim, sociolokim, filozofskim i drugim argumentima dokazivaliinferiornost ene uope, a u braku posebno.

Buroasko graansko klasno drutvo je preuzelo staru patrijarhalnu obitelj i pokazalose da se ono uspjeno prilagodilo hrianskom uenju, a posebno uenju katolike crkve, o

braku i obitelji, jer je i jedno i drugo uenje zagovaralo i isticalo nejednakost spolova inejednakost mua i ene u braku. Osim to je preuzelo, prihvatilo i uvrstilo nejednakostspolova, u obitelji i uope, buroasko drutvo je apsolutno legaliziralo i nejednakost ljudiuope, pa i nejednakost u pogledu prava na odgoj i obrazovanje. Deklarativno to pravo nijerazliito za razliite drutvene slojeve, ali u stvarnosti ono nije za sviju jednako ostvarivo.

NEKA OBILJEJA SUVREMENE OBITELJI

Odgojna pitanja u suvremenom svijetu su pitanjaivota ili smrti; od njih zavisi budunost nae civilizacije

Renan

Krajem prolog i poetkom ovog vijeka obitelj je na naim prostorima bila izloenavrlo intenzivnom procesu transformacije i u strukturi i u interpersonalnim obiteljskim

odnosima, zbog brojnih sudara i preplitanja razliitih ekonomskih, politikih i sociolokihuticaja i promjena sistema vrijednosti. Promjene koje su zahvatile obitelj direktno se i snanoodraavaju na promjenu i znaaj njene funkcije, mjesta i uloge u drutvu, a posebno na njenu

odgojnu funkciju i znaaj.

Suvremena obitelj, kako naglaava M. Mladenovi, transformira se uglavnom na trinivoa i to:

a) u odnosu prema drutvu i drutvenim institucijama,b) u interpersonalnim porodinim odnosima ic) u poloaju linosti u porodici.32

Proturjenost patrijarhalnog i postojeeg sistema vrijednosti predstavlja znaajnoprisutno obiljeje u transformaciji obitelji na naim prostorima i za posljedicu ima stvaranje

31Mladenovi M.: Uvod u sociologiju porodice, Savremena administracija, Begrad, 1977. str. 105. 32Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 41.


14/93

14

konfuzije kod veine roditelja zbog naputanja ranije, a istovremeno neizgraenosti nekenove, ivotne filozofije.

Meu teoretiarima i analitiarima ne vlada jedinstveno miljenje o znaenju i uloziindividualne ljubavi kod zasnivanja braka danas, niti podudarnost u stavovima i ocjenama

ravnopravnosti u braku. Jedni su spremni glorificiranju nove obitelji, demokratskih promjenau njoj kao segmentu sveope demokratizacije u drutvu, odlazak sa scene socijalistikih idealai razmiljanja o obitelji, dokdrugitvrde da u obitelji znaajno slabe emocionalne veze i da jedananji brak na niem nivou od patrijarhalnog.

Suvremena obitelj, kao centralna institucija socijalizacije, doivjela je krupne iznaajne promjene. Prema Kreppneru te promjene se naroito ogledaju u tri kljunaaspekta:

33

a) Obitelj vie nije statina jedinica, ona je u stalnom mijenjanju i razvoju i eleiodrati unutranju ravnoteu, mora se neprekidno prilagoavati unutranjim ivanjskim promjenama, to izaziva este i snane krize.

b) Obitelj ne doivljavaju jednako djeca i roditelji, pa ni djeca iste obitelji. Takonpr., zbog veoma intenzivnih promjena u vanjskoj, iroj drutvenoj sredini, za

prvoroeno i zadnje po roenju dijete, ista obitelj nije ustvari ista.34 Vremenskiinterval izmeu njihovog roenja dovoljno snano utie da se ista obitelj promijenii doivi drukije.

c) Kognitivni obrasci koje dijete stie vrlo rano, kroz mehanizme vezivanja(attachment) prenose se i primjenjuju na druge socijalne odnose u interakcijskimrelacijama u suvremenoj obitelji, mnogo snanije i direktnije nego u obiteljiranijih historijskih epoha.

U segmentu odnosa i orijentacije prema djeci kod dananje obitelji primjeuju sedva bitna obiljeja:

a) briga za budunost djece ib)preferiranje materijalne u odnosu na psiholoko- pedagoku orijentaciju.

Naime, tranzicijske pojave u drutvu neminovno su se odrazile i na obitelj, panemogunost pouzdane anticipacije, ak ni bliske budunosti, kod roditelja dovodi dopojaane brige za materijalnim obezbjeenjem djece. Na taj nain psiholoko -pedagoka orijentacija prema djeci postaje sve vie sekundarna.

U podruju strukturalnih promjena kod suvremene obitelji se sve vie primjeuje

nestajanje velikih patrijarhalnih obiteljii stvaranje veeg broja malih obiteljskih zajednicasa jednim do dvoje djece. Ova pojava je prisutnija u ekonomski i kulturno razvijenijimsredinama, iako i u ruralnim podrujima velike patrijarhalne zajednice ve predstavljaju

pravu rijetkost. Djeca odrastaju uglavnom samo uz svoje mlade roditelje, koji sve vei diovremena provode izvan obitelji da bi joj obezbijedili egzistenciju, kontakti djece sa drugim

odraslim osobama bliskog srodstva (bake, djedovi, strievi i dr.) su rijetki, pa je vertikalna ihorizontalna komunikacija djece u obitelji znaajno smanjena i osiromaena.

U mladim obiteljima urbanih prostora sve je naglaenija tendencija da se ima samojedno dijete, pravdajui to eljom da se djetetu omogue bolji uvjeti ivota i sigurnijabudunost. Roditelji najee zanemaruju injenicu da se djetetu-jedinetu tako onemoguava

33 Gudjons H.: Pedagogijatemeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994. str. 137.34 Kreppner K.: Sozialisation in der Familie, K.Hurrelmann, Hamburg, 1991. str. 321.


15/93

15

doivljavanje bratske i sestrinske ljubavi i da mu se uskrauje mogunost da se uporodinom krugu, u kontaktu sa braom i sestrama, ui pravoj ljudskoj komunikaciji.35

S druge strane, u odreenim slojevima stanovnitva ruralnih podruja raste brojobitelji sa veim brojem djece, to je najee vie posljedica odreenih aktuelnih politikih

orijentacija i njihovih programa demografske nacionalne obnove, nego objektivno ekonomskii realno utemeljena vlastita odluka same obitelji.

U veem broju sredina na naim prostorima danas biljei se porast broja nepotpunihobitelji i samakih domainstava. Jednim dijelom ova pojava predstavlja posljedicu ratnihdeavanja (gubitak mueva), ali su prisutni i brojni drugi razlozi: raspadi brane zajednicezbog ekonomskih prilika, migraciona kretanja stanovnitva i dr. U velikom broju sluajevasamohrane majke ulaze u nove brane veze, koje se najee pravno ne registriraju, kako bi seouvala izvjesna rentna dobit po osnovi izgubljenog mua, te tako nastaju nove zajednice sadjecom iz dva ili vie brakova, vrlo razliite strukture, sastava i interpersonalnih odnosa.

U pogledu zasnivanja braka u dananjim uvjetima mogu se uoiti, kao izraenoprisutne, dvije meusobno suprotne pojave. S jedne strane velik broj mladih dugo odlaei sve kasnije ulazi u brak, a s druge strane, biljei se porast broja maloljetnikihbrakova.Odlaganje zasnivanja braka dobrim dijelom je uvjetovano drutveno-ekonomskimokolnostima i faktorima (nezaposlenost, nemogunost jasne projekcije i perspektive

budunosti i dr.), ali i promjenama ivotne filozofije i sistema vrijednosti uope. Adolescentnimaloljetniki brakovi u pojedinim socijalnim slojevima predstavljaju vraanje u obitelj nekihdavnih tradicionalnih vrijednosti i obiaja, a u velikom broju drugih sluajeva oni se javljajukod mladih koji, zbog migracionih i drugih kretanja, ive bez obitelji, preputeni sami sebi. Unekim sluajevima ovi su brakovi izraz elje samohrane majke za brim odrastanjem sina,kao kompenzacija za izgubljenog mua.

Razvojem ljudske civilizacije mijenjala se struktura i mjesto obitelji u drutvu, njenefunkcije i uloga. Obitelj je, pored svoje seksualno-reproduktivne dobijala i ekonomsko-

proizvodnu, odgojno-obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu i brojne druge

funkcije. Meutim, napretkom civilizacije u drutvu se javljaju brojne druge institucije(kola, bolnica, vjerske, socijalne i kulturne ustanove i dr.) koje institucionalno obavljajufunkcije iz domena obitelji, pa se otvara pitanje budunosti obitelji i njene uloge u drutvu u

budunosti. U radovima futurologa, koji su se, pored ostalog, bavili i pitanjem opstankaobitelji, mogu se nai odgovori na ova pitanja.

U svom djelu Trei talas Alvin Tofler analizira specifinosti uloge i funkcijuobitelji u toku razvoja ljudskog drutva, koji on dijeli u tri talasa:

a) Predindustrijsko drutvo: Prilikom formiranja obitelji u ovom periodu bila jeprimarna spremnost i spretnost suprunika za zdravo potomstvo i ekonomskiopstanak obitelji.

b) Industrijsko drutvo: Poto su odreene funkcije obitelji preneene na drugeinstitucije drutva, postaje dominantna psiholoka funkcija obitelji, to seodraava na izmjenu kriterija pri izboru branog druga, gdje ljubav dobijaposebno znaajno mjesto. Meutim, uz ljubav, u izboru branog druga,klasna pripadnost i drutveni poloaj, takoer, igraju vanu ulogu.

c) Postindustrijsko drutvo: U treem talasu Tofler ne predvia da e neki drugioblik zamijeniti uu dvogeneracijsku obitelj iz drugog talasa. Nijedan35Golubovi Z.: Porodica kao ljudska zajednica, Naprijed, Zagreb, 1981. str.267.


16/93

16

pojedinaan oblik nee na due vreme preovladati u porodinoj smei.Umesto toga videemo veliko arenilo porodinih struktura.36

Moe se, dakle, zakljuiti da dananja obitelj, kao osnovna i najmanja elija drutva,prolazi kroz promjene koje se na makro planu deavaju i u iroj drutvenoj zajednici. U

vremenu globalizacije u naem drutvu, kao i u drugim dravama koje su u procesutranzicije, krupne drutveno-ekonomske i politike promjene na irem planu prelamaju se idirektno odraavaju i na mjesto i ulogu obitelji i na promjene odnosa unutar nje. Uopenouzevi, sama promjena sistema vrijednosti, nastala kroz promjenu modela drutveno-

politikog organizovanja drutva, uslovila je potrebu promjene i redefiniranje cilja odgoja, asamim time su pred obitelj, u okviru njene pedagoke uloge, stavljeni novi i drukiji zadaci.Osim toga, padom ivotnog standarda, zbog enormnog porasta nezaposlenosti, veoma velik

broj obitelji doao je u poziciju izraene materijalno-finansijske potrebe, a zbog posljedicarata na naim prostorima, katastrofalne demografske, socioloke i ekonomske promjenedirektno su se odrazile i na samu obitelj.

Tema 3:

ULOGA I ZNAAJ OBITELJI U RAZVOJU LINOSTI

to roditeljski dom ovjeku prui ili propusti,djeluje kasnije duboko u njegovom biu,

mogue i kroz itav njegov ivotG. Pfahler

SHVATANJA O FAKTORIMA RAZVOJA LINOSTI

Kako li je vana i sveta sluba odgajatelja:u njegovim rukama nalazi se sudbina pojedinog ovjeka

V.G. BjelinskiU toku razvoja naune misli kroz historiju ljudskog drutva mijenjala su se

shvatanja o znaaju i znaenju brojnih faktora i njihovom uticaju na razvoj linosti djeteta uprocesu odgoja. U pojedinim vremenskim epohama razliite teorije i pravci pridavali sudominantnu ulogu pojedinim od faktora razvoja, zanemarujui, ili potpuno negirajui, uticajdrugih. U osnovi je uvijek bilo traenje odgovora na pitanje ta odreuje fiziki i psihikirazvoj ovjeka, ili konkretnije: koju ulogu u tom razvoju ima naslijee, koju imadrutvena sredina, a koju odgoj i vlastita aktivnost, odnosno, kakvi su odnosi i vezemeu ovim faktorima.

Razmatranja o znaenju odgoja u razvoju linosti javljaju se jo u antikom dobu.Epikurejci i stoici precjenjivali su znaenje sudbinske odreenosti ljudi naslijeem inegirali neke znaajnije mogunosti odgoja.

Platon (427347. prije n.e.) je, meutim, zastupao suprotno stanovite, pripisujuiodgoju naroito znaenje. On, ipak uoava i odreene granice efikasnosti odgojnihnastojanja, zbog uticaja naslijea, razlikujui plemenite i neplemenite ljudske prirode.37

Aristotel(384-322. prije n.e.) je naglaavao da efikasnost odgoja zavisi od prirodepojedinca

36 Tofler A.: Trei talas, Zenit, Beograd, 1983., str. 249.37 Pregrad Z.:Mo i granice odgoja, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, 1971. str. 42.


17/93

17

Iako je hrianstvo propovijedalo djetetovu optereenost grijehom, u toku cijelogsrednjeg vijeka dominantno je istican znaaj odgoja u razvoju linosti, a u vrijemehumanizma i renesanse i posebno naglaavan. Tako Erazmo Roterdamski (1456-1536)istie: Priroda, ako ti je poklonila sina, nije ti dala nita drugo do sirovu masu, a tvoja jestvar da toj savitljivoj i oblikovanju prilagodljivoj materiji da najbolju formu.38

Empirizam, kao pedagoku doktrinu i pravac koji zastupa miljenje o presudnomznaaju sredine kao faktora u razvoju linosti, a time i odgoja u odnosu na naslijee,zastupaju napredni mislioci 17. i 18. vijeka, a posebno francuski materijalisti (Volter,

Helvecijus,Didro i dr.) i predstavnici empirizma u filozofiji.

Teorijsku osnovu pedagoki empirizam je naao u uenju engleskog filozofaDona Loka (John Locke, 1632 -1704) koji je tumaio da je dua djeteta kao neispisanaploa (tabula rasa) i da u njoj nema nikakvih uroenih ideja. Dijete na svijet nita u svojojsvijesti ne donosi sa sobom, sve to je u svijesti ovjeka dolo je uticajem vanjskog svijeta

preko ula. Helvecijus (1715-1771) je tvrdio da se ljudi raaju sa jednakim sposobnostima i

da se ovjek raa bez ideje, bez strasti. Za svoje obrazovanje i karakter (on) dugujeiskljuivo prilikama u kojima ivi.39

Predstavnici njemake klasine filozofije Emanuel Kant (Emanuel Kant, 1724 -1804) i G.W. Fridrih Hegel (Georg Wilhelm Fridrich Hegel, 1770 -1831), pridavali su

poseban znaaj odgoju.Kantje isticao da je ovjek jedino bie koje moe da se vaspitavai pomou vaspitanja postane ovek.40Ameriki psiholog Votson(J.B. Watson) takoe jezastupao miljenje da razlike u linosti pojedinaca proizlaze iz razlika u uvjetima u kojimasu ti pojedinci ivjeli, to se posebno vidi iz njegove poznate izreke: Dajte mi normalnu decui mogunosti da ih vaspitavam u uslovima u kojima elim, pa vam garantujem da u odsvakog deteta napraviti ta hou: lekara, umjetnika, trgovca. A ako hoete i prosjaka ilopova, bez obzira na talente, osobenosti, sklonosti, sposobnosti, i zvanja njihovih

predaka.41

Uz izvjesne manje razlike, zajedniko obiljeje uenja svih predstavnikapedagokog empirizma ogleda se u zastupanju miljenja o svemoi odgoja, azanemarivanju naslijea i njegovog uea u razvoju i formiranju linosti. Ovakvo gledanjena odgoj i njegov znaaj podizalo je uvjerenje u njegovu mo i dovodilo do tzv.

pedagokog optimizma, a imalo je svoje razloge u drutveno-ekonomskim odnosima ipredstavljalo je izraz idealistikog i prosvjetiteljskog uvjerenja da se korijenite drutvenepromjene mogu postii novim sistemom odgojai novim odgojnim metodama.

Uenja i shvatanja koja su se pojavila kao reakcija na pedagoki empirizam ioptimizam, mogla bi se podijeliti u tri grupe:

a) odgoj kao funkcija drutveno-ekonomskih odnosa,b) pedagoki pesimizam,c) nativizam

Suprotno pedagokom empirizmu i idealizmu, krajem 18. vijeka, javlja se miljenjeda odgoj i razvoj linosti zavise od drutveno-ekonomskih i proizvodnih odnosa udrutvu. Poznati engleski filozof i ekonomistAdam Smit(Adam Smith, 1723 -1790.) u tom

38 Pregrad Z.:Mo i granice odgoja, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, 1971. str. 42.39

Pataki S.: Opa pedagogija, Pedagoko knjievni zbor, Zagreb, 1952. str. 32.40Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 8.41 Rot N.: Psihologija linosti, zavod za izdavanje udbenika SRS, Beograd, 1969. str. 147.


18/93

18

smislu je isticao da je duhovni razvitak ogromne veine ljudi odreen njihovimsvakidanjim zanimanjem,42 naglaavajui time da su posljedice podjele rada znaajnije zarazlike u linostima ljudi nego njihove prirodne uroene predispozicije.

U 19. vijeku se javljaju stanovita koja istiu sumnju u efikasnost odgojnih

nastojanja uz prenaglaavanje znaaja uroenih faktora. Tako je openhauer(Schopenhauer, 1788-1860) tumaio da je razvoj ovjeka sudbinski odreen naslijeem itvrdio da se kod svakog ovjeka, u njegovu djelovanju i postupcima, oituje njegov priroenii nepromjenljivi karakter, koji se putem odgoja moe samo obogatiti spoznajama, ali se uosnovama ne moe izmijeniti. Zato egoistian ovjek moe poukama postati samo oprezniji ilukaviji, ali ne i drukiji; dobar pak ovjek ostaje po prirodi uvijek takav i ne moe seloim

primjerima, ili loim poukama, iskvariti.43 Predstavnici antropoloke kole, a posebnoLombrozo (C. Lombrosa, 1836 -1910.), kao poznati predstavnik kriminalneantropologije,pokuali su dokazati postojanje posebne vrste ljudi, tzv. uroenih zloinaca,koji se po anatomskim, fiziolokim i psihikim obiljejima razlikuju od drugih ljudi. Gleditao prenoenju nasljednih osobina predaka susreu se i u knjievnosti toga doba, kao npr., kod

H. Ibsena (Sablasti) i E. Zole (ovjek zvijer).

Intenzivan razvoj prirodnih nauka u drugoj polovini 19. vijeka aktualizira znaajnaslijea kao faktora u razvoju i formiranju linosti. Tome su posebno doprinjela otkria

Lamarka (J.Lamarck, 1744 -1829) i Darvina (Ch. Darvin, 1809 -1882), a znaajno jeuticala i injenica da je ameriki psiholog i filozof Stenli Hol (Stanley Hall, 1846 -1924)

Hekelov biogenetski zakon o ontogenezi kao kratkoj rekapitulaciji filogeneze prenio na

ovjeka i a tome zasnivao svoju tvrdnju da razvoj djeteta i ovjeka predstavlja ponavljanjerazvoja ivog svijeta i ljudske vrste na prirodnoj biolokoj osnovi. Pored toga, treba uzeti uobzir i uticaj Sigmunda Frojda (S. Freud, 1856-1939) i njegove psihoanalize koja, kao

teorijski sistem, objanjenje svijesti ovjeka postavlja na bioloko-nagonsku osnovu, a istotako i uticaj konstitucionalne psihologije eldona i Kremera, koja linost ovjekaobjanjava antomsko-fiziolokim osobinama i konstitucionalnim svojstvima.

Ove i brojne druge okolnosti bile su presudne na pojavu drukijeg pedagokoguenja, poznatog kao nativizam, po kojem bioloki faktori naslijea imaju presudnu uloguu razvoju i formiranju linosti ovjeka. Tako je uvrena teorija koja je tvrdila da psihikirazvoj djeteta, naroito njegovih sposobnostii, zavisi o naslijeenim svojstvima, a da nisredina ni odgojni rad u tome nemaju neku vaniju ulogu. 44 Prema ovom shvatanjuiskljuivo od nasljednih faktora zavisi hoe li neko dijete razviti neke sposobnosti i osobinelinosti, bez obzira da li onou svoj rad ulae napor i bez obzira na sredinu u kojoj ivi, pa

nativizam predstavlja ekstremnu teoriju o nemoi odgoja i praktino negira znaaj sredine iodgoja, kao faktora razvoja linosti. Argumente za utemeljenost svojih shvatanja nativistisu nalazili u rezultatima istraivanja provedenim kod jednojajanih blizanaca, gdje jenaena visoka korelacija izmeu nekih osobina linosti, iako su ovi blizanci, rano nakonroenja, odrastali u razliitim sredinama.

Teorija koja u razvoju i formiranju linosti uvaava i unutranje (nasljedne) i vanjske(sredinske) faktore poznata je kaoteorija konvergencije (W.Stern). Po ovoj teoriji ovjek je,zapravo, ono to od njega uini priroda u njemu i sredina izvan njega.45Meutim, ovjeknije potpuno pasivni i mehaniki proizvod uroenih i sredinskih faktora. U formiranju

42 Pataki S.: Opa pedagogija, Pedagoko knjievni zbor, Zagreb, 1952. str. 33.43

Pregrad Z.:Mo i granice odgoja, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb, 1971. str. 43.44Tolii I.:Psihiki razvoj djeteta i omladinca, (Pedagogija 1), Matica hrvatska, Zagreb, 1969. str. 162.45 Pataki S.: Opa pedagogija, Pedagoko knjievni zbor, Zagreb, 1952. str. 38.


19/93

19

ovjekove linosti veoma je znaajna i njegova vlastita aktivnost. To posebno ilustrirapoznati sluaj Helen Keler, koja je slijepa i gluha od 19. mjeseca ivota, ulaui ogromninapor, nauila da govori, uspjela da zavri univerzitet, poloila doktorat i razvila se uistaknutog pisca i svestrano izgraenu linost.46

Savremena pedagogija polazi od shvatanja da su naslijee, drutvena sredina ivlastita aktivnostpojedinca kljuni faktori u razvoju linosti. Odgoj, kao sloen proces,objedinjuje i usmjerava djelovanje sva tri ova faktora. Poznato je da se ni najboljim odgojem

ne mogu razviti sposobnosti koje nemaju nikakvih naslijednih osnova, a isto tako, da te

nasljedne osnove, bez uticaja drutvene sredine i vlastite aktivnosti, nee se moi razviti usposobnosti. Meutim, djelovanje sredine, kao faktora u razvoju linosti, ne smije se

jednostavno i usko shvatati. Znaaj okoline obuhvaa sve utjecaje okoline koji dolaze nakonoplodnje. Ovaj utjecaj okoline obuhvaa i pitanje kako drugi ljudi, direktno ili indirektno,utjeu na dijete unutar razliitih razvojnih podruja. Sve to je naueno i sva iskustvavanjskog svijeta sadrana su u utjecajima okoline.47

ULOGA I ZNAAJ OBITELJI UTEORIJAMA LINOSTI

Kome u domu nije prijatno,i domovina mu je tijesnaJahn

Da bi se temeljito sagledao i analizirao odgojni uticaj obitelji, ili konkretnije, stila

roditeljstva, kao znaajne dimenzije obiteljskog odgoja, na razvoj i formiranje pojma o sebi,kao bitnog svojstva linosti, potrebno je osvrnuti se na neka najkarakteristinija teorijskaodreenja i shvatanja o linosti.

Podjeli i klasificiranju teorija linosti moe se prii na vie naina: prema pravcima ilipsiholokim kolama, na ijim se teorijskim osnovama one zasnivaju; prema teorijskimorijentacijama autora; prema shvatanjima o strukturi, dinamici i razvoju linosti i dr. N. Rotsve teorije linosti svrstava u tri osnovne grupe:

a) teorije koje naglaavaju ulogu biolokih momenata, pa time i naslijea -biologistike ili instinktivistike teorije,

b) teorije koje naglaavaju osobenost svakog pojedinca, njegovu potpunu razliitostod svih ostalih ljudipersonalistike teorije,

c) teorije koje poseban naglasak stavljaju na znaaj sredine, a posebno na ulogusocijalnih faktorasocijalne teorije.48

Na osnovu pristupa tumaenju determinanti i mehanizama putem kojih se ostvarujeproces razvoja linosti,Stanojlovi B. teorije linosti klasificira u pet grupa:a) psihoanalitike,b) personalistike,c) socijalne,d) razvojno-kognitivne ie) faktorsko-analitike.49

Psihoanalitike teorije

46 Rot N.: Psihologija linosti, zavod za izdavanje udbenika SRS, Beograd, 1969. str. 151. 47

Hwang P., Nilsson B.:Razvojna psihologija, Sarajevo, 2000. str. 19.48 Rot N.: Psihologija linosti, zavod za izdavanje udbenika SRS, Beograd, 1969. str. 10. 49Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 10.


20/93

20

Ove teorije naglaavaju znaaj biolokih uroenih faktora i nesvjesnih psihikihprocesa u razvoju linosti. Sigmund Frojd (S. Freud, 1856-1939), osniva psihoanalize, kao

pravca u psihologiji, u tumaenju razvoja linosti polazi od kljune teze da se dijete raa saodreenom koliinom seksualne energije, nazvane libido, koja se, kako dijete raste,

usmjerava na odreena mjesta na tijelu zvana erogene zone.Dolazak libida na svaku taku u tijelu oznaava novu fazu u psihoseksualnom razvojudjeteta.50Ta centracija libida odreuje slijedeih pet faza u razvoju:

a) oralna fazaod roenja do, otprilike, 18 mjeseci,b) analna fazaod 18 mjeseci do 3. godine,c) falusna fazaod 3. do 5. godine,d) faza latencijeod 6. do 12. godine,e) genitalna fazaod 12. godine dalje.

Ova psiholoka teorija u osnovi polazi od presudnog znaaja prvih godinadjetetovog razvoja, odnosno, presudnog uticaja njegovog pregenitalnog razvoja, centracije

libida u pojedinim fazama tog razvoja, te razrjeenja razliitih konflikata i sloenih odnosa narelaciji dijeteroditelj.

Novoroene, zbog svoje nezrelosti, u poetku ivi u stanju potpune ovisnosti. Utoku njegovih prvih djejih iskustava, njegova majka i njegovateljska briga koju mu ona daje,stvara njihovo dvojno jedinstvo ili dijadu u kojoj se individualne komponente mogu

razlikovati samo u trenucima nagonskih potreba. Majka je tada neto drugo i neto vie odsame funkcije hranjenja, kroz koju ona postaje personalizirana, ona je sredinja figuradjeje imaginacije i prvi objekt ljubavi i vezanosti.

Ta najranija iskustva u interakciji djeteta i njegove majke daju djetetu osnovu i za

doivljaj vlastitog tijela. U najranijem djetinjstvu, kada dijete ne moe razlikovati sebe odvanjskog svijeta, odnosno, svoje tijelo od majinog tijela, ono doivljava svoje tijelo kaodobro ili kao loe ovisno o tome kakva iskustva ono ima u odnosu sa majkom. Odnos s majkom je dobar ako je majka sposobna pravilno prepoznati djetetove fizike iemocionalne potrebe i kad mu prua odgovarajuu njegu. Svaka neugoda, bol ilineispunjavanje potrebe za dijete znae loe iskustvo. Dakle, ova oscilacija izmeu satisfakcijei frustracije potreba omoguuje malom djetetu da kreira distinkciju izmeu dobre i loepredstave majke.

Prije psihodinamske ere, teorija obiteljskih odnosa bila je odreena biolokim,

socijalnim i moralnim kategorijama. Dijete je najvie opisivano u kategorijamaneurobiolokog razvoja,pri emu se smatralo da obiteljski odnosi nemaju bitno znaenje, adjetetove veze sa njegovim roditeljima bile su definirane u kategorijama poslunosti i ljubavi.Psihodinamika, kao nauka o strukturi linosti i unutranjoj dinamici mentalnogfunkcioniranja .51 otkrila je konfliktne elje i frustracije koje se neizbjeno pojavljuju uranom djejem razvoju i rasvijetlila poseban znaaj i ulogu meuindividualnih iunutarobiteljskih konflikata. Time je centralno mjesto u prouavanju djeteta i obitelji dato

prirodi i posljedicama odreenih situacija izazvanih interpersonalnim fantazijama iji jeuzrokEdipov kompleks kao temelj obiteljske dinamike.

Ovaj kompleks ima svoje korjene u ambivalenciji: dijete voli svoju majku koja ga,

normalno, mora frustrirati i zbog toga izaziva njegove agresivne reakcije. Djeak eli50 Vasta R., Haith M.M., Miller A.S.: Djeja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1998. str. 18.51Nikoli S. et. all. :Mentalni poremeaji djece i omladine 1., i kolska knjiga, Zagreb, 1988. str. 136.


21/93

21

eliminirati svoga oca, ali osjeajui se krivim zbog takvih elja, on ga, takoer, eli osvojiti.Mala djevojica slijedi mnogo sloeniji put, budui da se mora okrenuti od svoje majke inainiti od svog oca objekat ljubavi.52 Ova transformacija nastaje zbog deziluzioniranja:trauma to je djevojica doivljava kao kastracioni kompleks tjera je da pokua ugoditi ocu ida se okrene od majke. Drugim rijeima, dok se djeak boji kastracije kao finalnog ina

edipske drame, dotle predstava o kastraciji za djevojicu postaje polazna toka za edipskutriangulaciju.53

Aktivacijom prvih poetaka govora i prvim razlikovanjem izmeu moje i tvoje,predstava oca za dijete postaje ono to je njegovo, a sve dotle, u odreenom smislu, otac jepripadao stranim osobama. Dijete sada poinje da razlikuje oca od majke i konstruiefantazije o recipronom posjedovanju. Sada dijete, na svoju vlastitu tetu, mora uiniti da tatrea osoba, otac, ima zahtjeva i obzirom na majku i da ona gotovo iskljuivo pripada njemu.U ovoj perspektivi postaje jasno da prepoznavanje razlika izmeu oca i majke uslovljavanastajanje triangulacijskog problema u obiteljskim odnosima. Postojanje roditeljskog para

oca dovodi kod djeteta u dijalektiku elje54 i ini od njega fantaziranog predstavnika

frustracije i zabrane. Dakle, dolazi do dvojnog prepoznavanja majke: kao objekta elje i kaoposrednika u zadovoljavanju potreba, a spoznaja razlika izmeu majke i oca i veza meunjima dovodi do edipskih fantazama.

Kada otac uestvuje u triangulacionom odnosu, on biva prepoznat i shvaen saspecifinim karakteristikama, tako da se tad moe kazati da je stvoren obiteljski nukleus.Meutim, ako je suprotno, ako je otac fiziki odsutan, ako ne uestvuje u triangulacionomodnosu, on nee biti prepoznat u potpunosti i u ovoj ulozi koja mu pripada u triangulaciji.KatrynZerbe iznosi kako otac, bilo zbog svoje fizike odsutnosti, bilo zbog toga to nijestvorio dovoljno dobru osjeajnu vezu sa kerkom, ne moe pomoi kerki da se izvue izmajinog kruga uticaja.55 Takvo neodgovarajue ponaanje oca 56 predstavlja snanusmetnju za kerku da razvije manje ovisnu vezu sa majkom.

Doprinos psihoanalize pedagogiji obiteljskog odgoja, pored izvjesnih zamjerki zbog

dominantnog naglaavanja pregenitalne djeje seksualnosti i uloge nagonskog i nesvjesnog urazvoju linosti, je veoma znaajan, jer je posebno istaknuta i naglaena uloga roditelja urazvoju linosti u prvih pet godina ivota, kada dijete treba odgajati u obitelji. Svojom

poznatom izrekom Dijete je otac ovjekov57Frojdje skrenuo panju na znaaj ponaanjaroditelja i presudnu ulogu ranog djetinjstva u razvoju linosti.

Slijedei osnove Frojdovog uenja, velik broj kasnijih psihoanalitiara i

neopsihoanalitiara ovoj koncepciji gledanja na razvoj linosti dodali su nova saznanja i noveelemente. Veina njih je prihvatila Frojdovo uenje o nesvjesnom, o seksualnom nagonu i oznaaju ranog djetinjstva za razvoj linosti, ali su i novim doprinosima dalje razvijali ovajteorijski pristup. Meu njima su bili: njegova kerka Ana Frojd (Anna Freud), DonaldVinikot (Donald W. Winnicott, 1896-1971), Melani Klajn (Melanie Klein, 1882-1960),

Margaret Maler(Margareth Mahler, 1901- 1985), Erik Erikson (Erick Hommburger Erikson,

1902-1994) i dr.

52Laplanche J., Pontalis J.B.: Rjenik psihoanalize, Naprijed, Zagreb,1992. str.53Nikoli S. et. all. :Mentalni poremeaji djece i omladine 1., i kolska knjiga, Zagreb, 1988. str. 138.54Nikoli S. et. all. :Mentalni poremeaji djece i omladine 1., i kolska knjiga, Zagreb, 1988. str. 138.55

Vidovi V.: Anoreksija i bulimija, 4P d.o.o., Zagreb, 1998. str. 76.56Vidovi V.: Anoreksija i bulimija, 4P d.o.o., Zagreb, 1998. str. 76.57Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 10.


22/93

22

Eriksonova teorija je psihosocijalna teorija razvoja, jer on naglaava da svaka kulturapostavlja razliite zahtjeve koji utiu na razvoj, a razvoj treba odgovoriti tim zahtjevima.Problem nastaje kada tradicionalne odgojne metode ne daju dovoljnu pripremu za ivotodrasle osobe. Ovo se npr., dogaa kada drutvo prolazi kroz brze promjene, tako da odraslivie ne prepoznaju svijet mladih.58

Personalistike teorije

Olportova (G.Allport) teorija, koja pripada personalistikoj, grupi teorija linosti,naglaava osobenost svakog pojedinca i ulogu svjesnih momenata (svjesnih motiva zarazliku od nesvjesnih nagona) u razvoju linosti.

Centralni pojam ove teorije je pojam optih crta personalnih dispozicija. Svakipojedinac je svojevrsna i drukija organizacija personalnih osobina, koje ine drukijipersonalni sklop.

Ono to Frojdnaziva instinktima, za Olportasu bioloki motivi (motiv gladi, ei, idr.) i oni predstavljajuodluujue regulatore ponaanja deteta.59Veza izmeu biolokih inovoformiranih motiva je historijska, jer je mogue da neto to je ovjek nekad davno inioiz biolokih potreba, postane kasnije samostalna pokretaka snaga i ovoj funkcionalnojautonomiji motiva.

Olport pridaje poseban znaaj u razvoju linosti. Od jedinke koja je pri roenjuiskljuivo bioloko bie, na taj nain, a pre svega uenjem i funkcionalnom autonomijommotiva, postaje zrela individua koju pokree sistem, u toku ivota formiranih, osobina.60 Narazvoj svake crte linosti, a time i na razvoj linosti u cjelini, utie i naslijee i sredina, auticaje sredine Olport svodi na tzv. socijalne sile koje obezbeuju ili ne obezbeujuosnovne uslove nune za adekvatan razvoj linosti.61

Socijalne teorije

Brojna socioloka i antropoloka istraivanja pruila su uvjerljive dokaze o tome da seljudi koji odrastaju i ive u razliitim socijalno-kulturnim sredinama razlikuju u mnogimosobinama linosti. Na tim saznanjima su u psihologiji nastale teorije, koje se svrstavaju ugrupu socijalnih teorija linosti.

Prema teoriji linosti Eriha Froma (Erich Fromm) prvi odluujui uticaj na dijetekoje raste dolazi iz porodice, ali ukupna struktura porodice, svi primjereni osjeajni o dnosi unjoj, svi ideali odgoja koje ona zastupa, sami su sa svoje strane uslovljeni drutveno-klasnom

pozadinom porodice, drutvenom strukturom iz koje ona izrasta. Porodica je medij kroz kojidrutvo, odnosno klasa utiskuje svoj odgovarajui ig svojevrsnoj strukturi djeteta, a time iodrasloga.62 Odgojni postupci, kojima obitelj djeluje na razvoj linosti djeteta, odreujusutinu i nain odgoja i razliiti su u pojedinim drutvenim sredinama i drutvenim slojevima.

Nain odgoja, takoer, je razliit u pojedinim tipovima obitelji.Tako npr., odgoj u

58 Hwang P., Nilsson B.:Razvojna psihologija, Sarajevo, 2000. str. 47.59Rot N.: Psihologija linosti, zavod za izdavanje udbenika SRS, Beograd, 1969. str.21.60

Rot N.: Psihologija linosti, zavod za izdavanje udbenika SRS, Beograd, 1969. str. 22. 61Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 12.62 Fromm E.: Autoritet i porodica, Naprijed, Zagreb, 1980. str. 15.


23/93

23

autoritarnoj porodici, po Fromu, stvara rigidnu i autoritarnu linost. Nasuprot tome, odgoj uobitelji treba biti humanistiki, koji ima za cilj formiranje slobodne, samostalne,stvaralake linosti, linosti sa osjeanjem sopstvenog identiteta.63

U grupu socijalnih teorija linosti spada i Adlerova teorija koja u prvi plan stavlja

ovjekovu tenju za superiornou. Meutim, ovdje superiornost ne znai samo elju zaisticanjem, za vostvom i viim poloajem, ve prije svega predstavlja tenju zausavravanjem, tenju pojedinca da se razvije i da izrazi svoje sposobnosti. Dijete, zbog svoje

bespomonosti, osjea svoju nesavrenost, nerazvijenost i inferiornost, pa njegova loa ranaiskustva, za kojaje odgovoran odgoj, mogu uticati da kasnije izabere pogrean stil ivota.

Kognitivno-razvojne teorije

Ove teorije su su prevazile ekstremna shvatanja empirizma i nativizma tumaei dasu za razvoj linosti znaajni uticaji i sredine i naslijea u jednom vrlo sloenom procesu

meusobnog djelovanja.Pijae (Jean Piaget, 1896-1980), u svojoj teoriji istie da naslijeeima odluujuu ulogu i uticaj na redosljed javljanja razvojnih stadijuma i da se razvoj linostiodvija u meudejstvu individue i njene okoline.

Pijae je, naime, prouavajui pogrene odgovore djece na testovima inteligencijeuoio da su djeca istog uzrasta davala veoma sline pogrene odgovore, to dokazuje da serazvoj miljenja odvija u razliitim stadijumima. On je utvrdio postojanje slijedea takvaetiri glavna stadijuma ili faze u kognitivnom razvoju:

a) senzomotorni: obuhvata uzrast do 2 godine; djeca koriste svoja ula i svojemotorne vjetine da bi razumijela svijet oko sebe,

b) predoperativni: na uzrastu izmeu 2. i 6. godine; u razumijevanju svijeta oko sebedjeca koriste simbolino miljenje, ukljuujui i govor,

c) konkretno-operativni: na uzrastu 7-11 godina; djeca mogu razumjeti i primjenjivati

logine operacije i principe u razumijevanju i tumaenju iskustava i shvatanja,d) formalno-operativni: na uzrastu od 12 godina na dalje; mladi mogu razmiljati o

apstraktnim i hipotetinim pojmovima i koristiti se operacijama apstraktnogmiljenja.

Kognitivno-razvojna teorija Pijaea, a i druge teorije iz ove grupe teorija linosti,posebno naglaavaju delatnost organizma kao izvora meudejstva64 faktora naslijea i

faktora drutvene sredine. Bez sopstvene aktivnosti i povoljnog uticaja sredine kognitivni isveukupni razvoj e zaostajati i naslijeem determinisan redosljed javljanja navedenih fazarazvoja e pokazivati odstupanja u trajanju tih stadijuma.

Faktorsko-analitike teorije

Predstavnici ovih teorija linosti, osim to naglaavaju znaaj i hereditarnih faktora ifaktora drutvene sredine, odnosno njihovog sloenog meudejstva u razvoju linosti, nastojeutvrditi i mjeru tog meusobnog dejstva, odnosno, koliko je djelovanje jedne i druge grupeovih faktora u razvoju svakog konkretnog svojstva ili osobine linosti. Katel(R.B.Catell)

je, prouavajui meusobnu povezanost uticaja ove dvije grupe faktora, a posebno uenja,

63Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 14.64Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 17.


24/93


25/93

25

i vlastita aktivnost individue, jer se ovjek, zapravo, ne raa kao linost, on to postajezahvaljujui, pre svega, delovanju drutva na njega i sopstvenoj aktivnosti u komunikaciji saokolinom.70

Tema 4:

ULOGA I ZNAAJ OBITELJI U PEDAGOKOJ TEORIJI

Pedagogiji je zadaa da njeguje ideju istinitosti i ljepote.Stoga ona ne spada u estetske, ve u etike vjetine

Weygoldt

U toku historijskog razvoja pedagoke teorije od antikog perioda, pa sve dorenesansnih socijalista, moe se uoiti da su u odgoju kljune kompetencije pridavane

dravi.Teoretiari u ovom periodu nisu dovoljno razraivali i analizirali odgojnu funkcijuobitelji, jer je dominiralo miljenje da roditelji nisu u stanju kompetentno voditi procesodgoja u obitelji i da ta dunost pripada dravi. Tek pojavom humanizma i renesanse, anaroito od kraja 16. vijeka, interes pedagoke teorije se znaajno pomjera premaobitelji.

Pojava uenja Montenja (Michel Montaigne, 1533 -1592) u tom smislu predstavljalaje krupan iskorak i zaokret. U svom djelu Ogledi o vaspitanju on iznosi svoje poglede imiljenje o odgoju, istiui da odgoj mora biti usklaen sa interesima djeteta i daje vaneupute i savjete roditeljima. U obiteljskom odgoju je veoma znaajna roditeljska ljubav itoplina:djecu treba voleti pravom oinskom ljubavlju, i to tako da prirodna naklonost ide ukorak s razumom,71 a isto tako je veoma bitno djecu ukljuivati u obiteljski ivot krozravnopravan razgovor, kroz njihovo uee u odluivanju, uvaavanje njihovog miljenja umjeri u kojoj to dozvoljavaju njihove uzrasne mogunosti. On naglaava da roditelji trebaju,svojom ljubavlju i dobrotom, stei potovanje i uvaavanje od strane djece i da se to nemoe silom ili ekonomskom ucjenom i zavisnou istinski postii, osuuje svako nasilje uobitelji i ukazuje na tetnost pristrasnosti roditelja prema sopstvenoj djeci u procjenjivanjunjihovih osobina i postupaka. Shvatanja ovog teoretiara o vaspitanju dece u porodiciduboko su humanistiki orijentisana.On se, u stvari, zalae za humane odnose u porodici, za

porodinu toplinu, prijateljski odnos prema deci.72

U 17. i 18. stoljeu, u djelima pedagokih klasika, uoava se dalji veoma znaajan

razvoj ideje o ulozi i funkciji obitelji u odgoju mladih.eki pedagogJan Amos Komenski(Jan Amos Komensky, 1592 -1670) u svom djelu Materinska kola bavi se pitanjimaodgojnog znaaja obitelji, ukazujui posebno na znaaj i potrebu organiziranog obiteljskogodgoja, a naroito na vanu ulogu majke u odgoju djece. Roditelji bi trebali imati odreennivo pedagokog obrazovanja, dakle, raspolagati odreenim znanjima o odgoju, te posebnu

panju posvetiti razvijanju pozitivnih navika i osobina linosti kod djece. Komenski posebnoistie znaaj linog primjera odraslih, odnosno roditelja, koji predstavljaju snaan uzor zadjeje ponaanje.

U svom pedagokom djelu Misli o vaspitanju Don Lok(John Locke, 1632 -1704)je iznio svoja gledanja o mnogim pitanjima odgoja: znaaj, cilj, funkcija, sadraj odgoja,


71 Montenj M.: Ogledi o vaspitanju, Pedagoko drutvo, Beograd, 1953. str. 14.72Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 26.


26/93

26

uloga obitelji, osobine odgajateljai dr. Kao predstavnik empirizma i pedagokog optimizma,isticao je neogranienu mo odgoja, tvrdei da je odgoj presudan za razvoj linosti i da jenjegova snaga tolika da su od svih ljudi koje viamo, njih devet desetina ono to su, dobri iliravi, korisni ili ne, samo po svome vaspitanju.73 Lok se zalagao za odgoj u obitelji, uzneposrednu pomo odabranihodgajatelja. Isticao je da je odgoj djece velika dunost i briga

roditelja i ukazivao na znaaj linog primjera roditelja i znaaj njihovog onosa prema djeci:Onaj ko hoe da njegov sin ima potovanje prema njemu i njegovim naredbama, taj i sammora imati potovanja.74

Brojni mislioci iz epohe prosvjeenog francuskog materijalizma u 18. stoljeu, kaopretee francuske buroaske revolucije, kritikovali su drutvene odnose koji su tada vladali,nain ureivanja braka i obiteljskih odnosa, pridajui velik znaaj odgoju i tvrdei da on moeizmijeniti drutvene odnose i tokove. Kritikujui feudalne drutvene odnose i izopaenidrutveni moral, an ak Ruso (Jean-Jacques Rousseau, 1712 -1778), kao jedan odnajznaajnijih predstavnika pedagoke misli tog vremena, zalaui se za povratak prirodi,tumaio je da i odgoj mora biti usklaen sa prirodom djeteta. U svom djelu Emil ili o

vaspitanju Ruso je iznio svoje pedagoke poglede i shvatanja. U procesu obiteljskog odgojaon prednost daje majci, ali i pored ovog, u izvjesnoj mjeri, konzervativnog stava, on

naglaava znaaj, ulogu i dunosti oba roditelja i otro kritizira njihovo zanemarivanjeroditeljskih obaveza. Ko nije u stanju da ispuni dunosti oca, nema pravo da postaneotac,75isticao je Ruso, zalaui se time vrlo otvoreno i decidno za odgovorno roditeljstvo.

Shvatanja i pogledi koje je zastupao Ruso imala su, u vremenu kada su nastajala,

veoma velik znaaj i uticaj na dalji razvoj pedagoke misli. Meutim, sa dananje vremenskedistance, njegova shvatanja o eni i njenom odgoju su konzervativna, jer su bila uvjetovanatadanjim vremenom i njegovom klasnom pripadnou. On je tumaio da ena treba da budedrukije vaspitavana od mukarca, jer se od njega razlikuje po misiji, sposobnostima izanimanju.76 Po njegovom miljenju cjelokupni odgoj ene treba biti podeen premamukarcima, ona treba koristiti mukarcima i dopadati im se, uljepavati im ivot, u mladostiih odgajati, a brinuti se za njih kad odrastu, i na njen odgoj od djetinjstva, pa nadalje, treba

obraatiposebnu panju.

Ruso je, svojim uenjem o odgojnoj funkciji obitelji, znaajno uticao i na vicarskogpedagoga J.H. Pestalocija (Johann Heinrich Pestalozzi, 1746 -1827), koji je, takoer, uodgoju pridavao poseban znaaj majci, kao nezamjenjivom odgajatelju. Osnove svog uenja oodgoju Pestaloci je iznio u svojoj knjizi Kako Gertruda ui svoju djecu, a u svom drugomdjelu Knjiga za roditelje obrauje pitanja znaaja i uloge obitelji i roditelja u odgoju.

Centralnim pedagoko-obiteljskim problemom Pestaloci smatra odnose roditelja i djece. Uovim odnosima on posebno istie vanost i znaaj potivanja linosti djeteta, stil odgoja kojikoriste roditelji, ulogu linog primjera u svakodnevnoj komunikaciji sa djetetom, primjenu

pedagokih mjera i postupaka, te humanizaciju odnosa u obitelji u cjelini. Smatrao je da jesnaga odgoja u podsticanju sila koje su u prirodi djeteta.

U 19. stoljeu pedagoka misao, kroz djela mnogih pedagokih teoreiara, biljeisvoj dalji intenzivan razvoj.Herbert Gudjons ocjenjuje: Jedva da je postojalo razdoblje u

povijesti pedagogije, koje je dalo toliki broj pedagogijskih mislitelja i djela kao to je to dala

73 Grupa autora:Pedagoka enciklopedija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1989. str. 437. 74

Lok D.:Misli o vaspitanju, Znanje, Beograd, 1967. str. 62.75Russo ..: Emil ili o vaspitanju, Znanje, Beograd, 1950. str. 34.76Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 30.


27/93

27

smjena stoljea oko 1800. i prva polovica XIX stoljea .77 U tom razdoblju ivjeli su istvarali svoja djela veliki pedagozi, kao: Frebel (Frbel), Fihte (Fichte), Herder(Herder),

Humbolt (Humboldt), Herbart (Herbart) i brojni drugi. Meutim, pedagoka teorija ovograzdoblja vie se bavila pitanjima odgoja uope i posebno pitanjima obrazovanja i reformeobrazovanja, nego pitanjima obiteljskog odgoja i roditeljstva, kao njegovog znaajnog

segmenta.Za razliku od mnogih sovjetskih pedagoga, koji su negirali znaaj i ulogu obitelji u

odgoju, A.S. Makarenko(Anton Semjonovi Makarenko, 1888 -1939) je poseban znaaj urazvoju linosti mladih pridavao upravo obiteljskom odgoju. Odgovorno roditeljstvo

Makarenko je smatrao drutvenom obavezom, obavezom roditelja prema drutvu i dravi iukazivao na znaaj odnosa roditelja prema djeci i ponaanja roditelja uope. Vae sopstveno

ponaanje, isticao je on, je najodluniji faktor. Nemojte misliti da vi vaspitavate detesamo tada kada s njim razgovarate, ili ga pouavate, ili mu nareujete. Vi ga vaspitavatesvakim momentom svoga ivota, ak i onda kada niste kod kue.78

U svojim djelima Knjiga za roditelje i Porodino vaspitanje Makarenko temeljito

analizira i obrauje brojna pitanja obiteljskog odgoja, kao to su: uloga linog primjeraroditelja, unutranja organizacija obitelji, cjelovitost i deficijentnost obitelji, struktura ibrojnost obitelji, autoritet roditelja, disciplina i sloboda u obiteljskom odgoju, emocionalni

odnos roditelja prema djeci i dr.Makarenko se zalae za vei broj djece u obitelji, istiui dasu u obitelji sa veim brojem djece povoljnije mogunosti za razvoj ljubavi i prijateljstva uraznovrsnijim oblicima, za uenje meuljudskih odnosa, za suzbijanje sebinosti i sl. Premamiljenju ovog pedagoga, u obiteljskom odgoju je posebno znaajna uloga majke, koja se ne smije svesti samo na zadovoljenje biolokih i higijenskih potreba djeteta, majka je odgojnisistem u jednoj rijei.79

U razvoju shvatanja o ulozi i znaaju obitelji u odgoju kod autora sa bivihjugoslovenskih prostora, prema Stanojlovi B., mogu se razlikovati tri faze ili perioda:

- do Prvog svjetskog rata,- izmeu dva rata i- poslije Drugog svjetskog rata.80

Svakako, da ovu periodizaciju ne treba shvatiti kruto, jer ove faze nisu potpuno

odvojene, one se meusobno isprepliu, pa se u nekim sluajevima uticaj prethodne fazenastavlja i osjea i u narednoj. Meutim, svaki od ovih perioda ima odreene karakteristike nairem drutveno-ekonomskom planu koje su se odrazile na razvoj pedagoke misli o obitelji injenoj funkciji u odgoju.

U periodu do Prvog svjetskog rata ne susreu se u znaajnijem broju posebni nauniradovi u kojima se dublje i ire razrauje odgojna funkcija obitelji, ve je ova problematikarazmatrana u djelima mislilaca tog doba u sklopu pitanja o odgoju uope. Pionirski radoviVuka Karadia (1787-1864) nude veoma velik broj dragocjenih podataka o organizacijiobitelji i obiajima iz obiteljskog ivota tog vremena, a u djelima Valtazara Bogiia(1834 -1908) koji je istraivao obiteljski ivot Junih Slovena i sainio prvu tipologiju obitelji kodnas, posebna panja poklanjana je obiajnom pravu. Obiajne norme, koje veoma snanodeterminirajuu organizaciju i unutranje odnose u obitelji, odraavaju se i na odgojnufunkciju obitelji.

77 Gudjons H.: Pedagogijatemeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994. str. 75.78

Makarenko A.S.:Porodino vaspitanje, Savez prosvetnih radnika Jugoslavije, Beograd, 1948. str. 19.79 Makarenko A.S.:Porodino vaspitanje, Savez prosvetnih radnika Jugoslavije, Beograd, 1948. str. 31.80Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 34.


28/93

28

U ovom periodu takoe su od velikog pedagokog znaaja i brojni radovi JovanaCvijia (1865 -1927), koji je u svojim brojnim antropogeografskim radovima o migracionimkretanjima i razvoju naselja u jugoslavenskim zemljama, prouavao i razvoj i promjeneobitelji na ovim prostorima.

U svojoj knjizi Pouke o vaspitanju dece u roditeljskoj kui pedagog Vojislav Baki(1847-1929) istie znaaj pedagokog obrazovanja roditelja, a posebno majke.81 On majkamadaje korisne savjete o ciljevima i zadacima odgoja uope, o razvoju pozitivnih crta linostikod djeteta, o njegovanju i zatiti zdravlja djeteta i sl. Razvoju pedagoke misli o znaajuobitelji u odgoju i vanosti uloge roditelja doprinjeli su radovi i velikog broja drugihteoretiara iz ovog perioda, meu kojima se mogu posebno izdvojiti: Jovan Miodragovi(1853 -1926), Stevan Okanovi (1871 -1917) iMilan evi (1866 -1933).

Iako su u ovom periodu vie bili prisutni radovi koji su obitelj prouavali sahistorijskog i etnolokog stanovita, nego sa pedagokog, ipak je znaajno da se u tim

radovima ukazuje na brojne momente koji imaju veliki pedagoki znaaj, kao to su: potrebaza veom demokratizacijom odnosa u obitelji, potivanje i uvaavanje linosti djeteta,znaaj iuloga roditeljskog primjera u odgoju, pravedan odnos prema djeci, stvaranje vedre obiteljske

atmosfere i dr.

Period izmeu dva rata (1918 -1941) karakterizira naglaenije prisustvo opsenijihempirijskih istraivanja u djelima pedagokih autora koji su se bavili pitanjima znaajaobitelji u odgoju i razvoju linosti. Razmatrajui faktore razvoja linosti Vientije Raki(1881 -1969) ukazuje na sloenu povezanost naslijea i uticaja sredine, istiui da povoljnenasljedne predispozicije u nepovoljnoj i looj sredini imaju malu mogunost da budurazvijene, ali s druge strane, povoljna sredina moe takoer sprijeiti razvoj loih,nepovoljnih i tetnih predispozicija.

U ovom periodu djeluje i pie jedan od najpoznatijih slovenakih pedagogaFran ge(1896 -1961) iji su istraivaki radovi o problematici odgoja slovenake djece i socio-ekonomske analize uslova u kojima se dijete razvija, predstavljali znaajan doprinos razvoju

pedagoke misli.82Neposredno pred poetak Drugog svjetskog rata istraivanja Vere Erlikna reprezentativnom uzorku u tri stotine sela dalo je dragocjene podatke o znaajuautoriteta oca, poloaju majke, odnosima roditelja i djece i brojnim drugim pitanjimavezanim za tadanju jugoslovensku obitelj i njenu ulogu i znaaj u odgoju djece.

U istraivanju i prouavanju obitelji i njene odgojne prakse u peridu poslije Drugogsvjetskog rata Stanojlovi B.83razlikuje tri meusobno povezane faze:a) od 1945. do 1950. godine,b) od 1950. do 1970. godine ic) od 1970. godine.

Navedene vremenske granice ne mogu se kruto shvatati, periodizacija je izvrena izpraktinih razloga da bi se lake uoile razlike u fazama razvoja pedagoke misli o obitelji injenoj funkciji u odgoju i razvoju linosti djeteta.


82 Grupa autora:Pedagoka enciklopedija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1989. str.534.83Stanojlovi B.: Porodica i vaspitanje dece,Nauna knjiga, Beograd, 2001. str. 37-39.


29/93

29

Osnovna karakteristika pedagokih shvatanja u prvoj postratnoj fazi ogledala se unastojanju i tendenciji da se i obitelj stavi u funkciju izgradnje socijalistikog drutva.Pedagoka misao kod nas se i nije bavila vlastitim pedagokim problemima, ve je

podravala i prihvatala shvatanja sovjetske pedagogije u kojoj se polazilo od stavova onepotrebnosti i nefunkcionalnosti obitelji, pa sve do tumaenja o njenom odumiranju,

odnosno, o prenoenju njene uloge na odreene drutvene ustanove.

U razdoblju od 1950. do 1970. godine prvu deceniju karakterizira potiskivanje

shvatanja o mogunosti zamjene obitelji drutvenim institucijama, a drugu deceniju pojaaninteres za obitelj i za istraivanje njene pedagoke prakse.

Od 1970. godine nadalje prisutna je jo snanija usmjerenost na empirijska istraivanjaobitelji i njene uloge u odgoju u pedagokoj teoriji i praksi kod nas.

Na prostoru Bosne i Hercegovine u razvoju pedagoke misli odraavao se uticajdrutveno-historijskih promjena koje su se deaavale u ovim razdobljima. Pedagoki

analitiari i kroniari danas izdvajaju u periodu do Prvog svjetskog rata razdoblje podotomanskom vlau i razdoblje pod austrougarskom upravom. Bavljenje pitanjima uloge iznaaja obitelji u odgoju u pisanim pedagokim materijalima iz ovog vremena odraavaizvjesne specifinosti. Naime, preovladavalo je bavljenje pitanjima kolstva i prosvjete, dokse obiteljski odgoj tretirao i podrazumijevao vie kao podruje u okviru etnikih ikonfesionalnih zajednica.

U glasilima prosvjetno-kulturnih drutava bile su prisutne teme iz pedagoke teorije iprakse, iako je veina ovih glasila imala dominantna obiljeja narodno-prosvjetiteljskog,

poli

Documents

Pedagogija bezveze