Pedagogija - Gudjons_skr

7/26/2019 Pedagogija - Gudjons_skr

1/24

1

Povijest pedagogije

5 razdoblja razvoja1.

Razdoblje od srednjeg vijeka k modernom dobu

2. Prosvjetiteljstvo i peagogijsko stoljede

3.

Njemaka klasika i graansko rutvo u nastajanju

4. Reformska peagogija u prvoj tredini 20. Stoljeda

5. Nacionalsocijalizam i vrijeme poslije rata

PRVO RAZDOBLJE: od srednjeg vijeka k moderni (17. Stoljee) Renesansa i reformacija trojako pripravljaju razoblje moerne (opdenito 1750. g.)

o

ovjek i svijet su shvadeni kao proizvo vlastite prakse (ne vie samo mitologijski)o Razluili su se uenjaci o klerika (time i znanje o vjerovanja)

o Odgoj se iskazivao kao vlastiti mehanizam trairanja ivotnih oblika (uz religiju i

tradiciju)

Na putu ka prosvjetiteljstvu: Komensky i didaktika

Komensky(1592.-1670.), eki biskup

Najavitelj moernog svijeta: uz uboko religijske stavove ovjeku je priznao mogudnost a

svijet dovede u red

Njegovapansophia(nauk svemudrosti), tj. povezanost svih znanosti, ujedno je spoznajom

svijeta i boga, i treba biti omogudena svim ljuima Razvio je program:svakoga sve temeljito (na svaki nain) pouiti (omnes omnia omnino)

o Svakogato je znailo siromane i bogate, plemenite i neplemenite, mlaide kao i

djevojke, gospodu kao i sluge

o Svenije znailo mnogoznalost, ved (svaka primjeren) potpun svjetonazor, koji se

poput prstena proiruje na razliitim stupnjevima kole

o Temeljitoto je znailo ne samo verbalno znanje, ved kao znanje s obzirom na stvar

Zasnovao je stupnjevito kolstvo za svu jecu:

1. Stupanjo roenja o 6. goine (materinska kola)

2. Stupanjmaterinska kola za jezik kao za sve zajenika osnovna kola o 6.-12.

3.

Stupanjod 12.-18. trajuda kola latinskog

4. Stupanjod 18.-24. goine sveuilite

Time je Komensky rani zastupnik naela cjelokupnog kolovanja


2/24

2

DRUGO RAZDOBLJE: prosvjetiteljstvo ili pedagogijsko stoljee(1700-1800)

a) John Locke, Immanuel Kant

Svi ljui trebaju sujelovati na prosvjedivanju razuma John Locke(1632-1704)

o Ljuski uh je tabula rasa, koju, kao to praznu votanu plou treba ispisati, izvana

valja ispuniti sarajima

o Hode sve stalee ogajati na isti nain: oni trebaju biti pouavani suklano umu

lako, kratko i s velikim izgledom za uspjeh

Immanuel Kant(1724-1804)

o 1784. formulirao ogovor na pitanje to je prosvjedenost

Prosvjedenost je izlaenje ovjeka iz njegove nezrelosti koju je sam skrivio.

Nezrelost je nesposobnost da se koristimo vlastitim razumom bez da nas

tkogo rugi voi Sapere aue imaj hrabrosti koristiti se vlastitim razumom! (geslo

prosvjetiteljstva)

o Kant naglaavanjem vlastitog miljenja predstavlja jednu liniju prosvjedenosti. Druga

linija pojmom prosvjedenosti obuhvada prijenos znanja i pouku, a zastupaju ju

filantropi

Temeljne misli razdoblja prosvjetiteljstva:

1.

Ogoj ri ovjek u svojim rukama

2. Ogoj voi u zbiljski ivot, a zbiljski ivot neporecivo trai ogoj

3. Postoji metoda valjana odgoja (tijek prirode)

4.

Ogoj moe shvadati ijete kao ijete, a ne samo kao malog oraslog (prava jeteta)

5. Potreba za odgojem utemeljuje zahtjev za obveznim kolovanjem za sve

6. kola se oslobaa starateljstva crkve

Max Weber: moderna je donijela tri temeljna sustava kao inovacije svaki s vlastitim

posustavom i ogovarajudom vlastitom inamikom razvoja:

1.

Kulturalni sustav, u prvom redu modernu znanost, odgoj i obrazovanje

2. Politiko-administrativni sustav, moernu ravnu ustanovu kao centralnu politiku

ustanovu

3.

Ekonomski sustav poetnu kapitalistiku trinu privreu

Odgoj je reakcija na modernu

b) Jean-Jacques Rousseau (1712-1778): predstavnik i nadilazitelj

prosvjetiteljstva

Njegova je osnovna teza: ovjek je o priroe obar, ali ga institucije ine zlim

Posljeica: ovjeka bi trebalo ogajati a a ga se ne izloi tetnim utjecajima kulture i rutva,

akle samo prema njegovoj vlastitoj priroi. To bi ona bila i najbolja pretpostavka za ravu

rutveni ugovor (contrat social).

Drutveni ugovor (Rousseauovo jelo) pokazuje, kako priroa i pojeinana volja mogu odi

u skla s rutvom: svaki ovjek treba svoju volju postaviti kao zajeniko obro po najvie


3/24

3

voenje zajenike volje. Opdenito obro se raa iz ragovoljne - umstvene - poreenosti

pojeinane volje zajenikoj volji.

Odgoj mora slijediti tijek prirodene nikoji cilj postavljen izvana

Ogoj mora biti prilagoen priroi kao organskom razvoju koji napreuje o stupnja o

stupnja. Formulirano rugaije: ogajatelj se treba suzravati, mijeati se to je mogude

manje. To se naelo ko Rousseaua naziva negativnim ogojem.

Dijete je bide koje svoje ispunjenje i svoju zrelost nosi u samom sebi

c) Filantropi prijatelji ljudi ili prijatelji privrede? Filantropi (gr. philanthropia = prijateljstvo prema ljuima) skupina pedagoga

Po jakim Rousseauovim utjecajem, teili su za religijski prosvijedenim, duorenim,

privreno umnim ovjekom

Njihov voedi zastupnik bio je J. B. Basedow(1724-1790)

On je 1774. Utemelji prvi filantropin, uzorni kolski zavo: bila je to alternativa za latinsku

kolsku uenost, otvorenost prema svijetu bez crkvenog nazora kole, mjesto gje se uemoderni jezici i prirodne znanosti

d) Industrijske kole Marljivost, proizvoljivost, rainost, teljivost bile su sposobnosti, koje su kao ieal

pojenako vrijeile za graanstvo, seljaku jecu i sirotinju.

U mnogim su mjestima bile utemeljene inustrijske kole

One su preenje, kukianje i pletenje djeceakle jeji ra povezivale s nastavom u

osnovnoj koli

1747. u Berlinu utemeljena je prva realna kola, te prve strukovne kole sreinom 18.

stoljeda

e) Johann Heinrich Pestalozzi (1746-1827): puki pedagog i filozof Preuzeo je siromanu jecu kako bi ih pouavao o sposobnostima potrebnim za ivot

(predenje, tkanje, bojenje pamuka..)

Opde obrazovanje ovjeka treba stajati ispre svakog obrazovanja poziva i stalea

Bio je jean o prvih koji je otroumno shvatio a s nastupajudom inustrijom kolabiva

potrebnom

kola postaje potrebnom za sve pozive: rutveno potrebno znanje tako je naraslo, a se bez

institucionalizirane pouke ono vie ne moe prenositi

Govori o tri stanja ovjenosti, tri sloja: ivotinjsko, rutveno i duoreno stanje. ovjek

posjeuje duorenu volju, a ona se moe razvijati ogojem

Ljuski ivot se bez ogoja ne moe usavravati

Kao a namah viim a okolnosti ine ovjeka, ali i ovjek tvori okolnosti meusobni

utjecaj i onos izmeu peagogije milieua (ovjek je proizvo svojih okolnosti) i duorene

autonomije (ovjek kao jelo sebe sama)


4/24

4

TREE RAZDOBLJE: njemaka klasika odgoj i obrazovanje ugraanskom drutvu u nastajanju (1800-1900)

Povezanost politike i ogoja je igrala oluujudu ulogu u procesu nastajanja graanskog

rutva u Njemakoj

Samo razoblje se moe opisati kao borba novog humanizma i pruske reakcije

a) Veliki pedagozi Schillerumjetnost kao posreovanje osjetilnosti i duorenosti, a igra kao autentini meij

obrazovanja

Schleiermacheropreke (onos starijeg narataja prema mlaemu)

Frbelprekolska peagogija i igraka naarenost

Herdersloboa i ogovornost ovjeka

Na borbu oko strukturne reforme kolstva u sveuilita u Pruskoj nitko nije utjecao toliko

koliko Wilhelm von Humbolt kao zastupnik novog humanizma

b) Humboldt (1767-1835) i sljedbenici

Obrazovanje je za njega bio put pojedinca ka samom sebi

Istinska svrha ovjekova jest najvie i najsrazmjernije obrazovanje njegovih snaga u jenu

cjelinu

Obrazovanjeod zanatlije do obrazovanogtreba biti oreeno iniviualnodu, totalnodu

i univerzalnodu

4 su temeljna stavka, koja ine jezgru Humbolt-Svernove reforme:

1. Prenost opdeg obrazovanja ovjeka prije svake potrebne izobrazbe za poziv

2.

kolstvo kao jeinstven sustav vodoravno podijeljen prema dobnom stupnju

3. Potiskivanje utjecaja rave u poruju ogoja i obrazovanja

4. Borba protiv mentaliteta podanika

c) Razvoj kolstva

1. Sveuilite

1809. Godine utemeljeno u Berlinu

Znanost je sustav nezavisnog miljenja, nevrijedi nikakav drugi autoritet doli autoritet

vlastitog miljenja

U sreitu sveuilita stoji obrazovanje kroz znanost kao filozofiju

2. Gimnazija

Reforma stare latinske kole u novu gimnaziju

Gimnazija je bila planirana kao rugi stupanj opdeg obrazovanja ovjeka iza elementarne

kole

Izraen je obvezni nastavni plan i program

U sreitu su bili nastava jezika i matematike (stari jezici i njemaki), ali takoer i estetika i

prirodoznanstvena nastava

Dok su nastavnici stare latinske kole preteito bilibuudi ili sprijeeni teolozi, pouavanje na

gimnaziji je postalo samostalnim pozivom uvoenjem vlastita ispita za pristupanje pozivu za

gimnazijske nastavnike


5/24

5

S ruge strane (loa strana) postoji kritika razvoja gimnazije: prenaglaavanje jezine

izobrazbe, zaputanje moernih prironih znanosti, tehnikih sposobnosti, znanja vezanih za

poziv, materijalno-korisnog rada..

Sve u svemu nastanak ravne elitne kole za izobrazbu slubenike uhovne aristokracije

Gimnazija je dugo vremena bila klasino-jezino-humanistika gimnazija

3. Realna kola

Izmeu gimnazije i elementarne kole postojale su realne i graanske kole

Nastale su o latinskih kola kojima nije uspio skok o gimnazija

Te kole, koje su bile usmjerene na trgovako-obrtnike saraje, kolebale su se ugo izmeu

vie puke kole, strune obrtnike kole i srenje ili vie opdeobrazovne kole

Ova kola je otvarala pristup oreenim slubenikim zanimanjima

Djevojke su jedva bile uzimane u obzir

4. Nova elementarna kola i obrazovanje njezinih uitelja

Reforme su trebale stajati pod humboldtovskim ciljemzaokret od nagomilavanja znanja ka

formiranju snaga i k opdem obrazovanju ljui

To se trebalo ostvariti uvoenjem Pestalozzijeve metoe, a moralo je poeti ko obrazovanja

uitelja

Tako su uitelji slani Pestalozziju a bi nauili metoiku i u Prusku a bi jelovali kao

multiplikator

U nekom periou ra uitelja je bio veoma ogranien (npr. zabrana knjievnosti njemake

klasike, raunanje s ecimalnim razlomcima i korjenovanje)

Uvode se nove vrste kole: srenje kole s proirenim pukokolskim nastavnim planom i

programom i jednim stranim jezikom

d) Johann Friedrich Herbart (1776-1841) i formalni stupnjevi nastave

Prema Herbartu ovjeka tvore iskustvo, ophoenje i pouka.

Iskustvo i ophoenje ne spaaju u ogoj; on njih nema u svojoj modi. Ostaje pouka

Obrazovanje kruga misli je bitan io ogoja

Obrazovanje kruga misli voi uobliavanju volje onosno svijesti i interesa

Izgranja misaonog kruga mora ustrojiti prema pomodnim stupnjevima:

1. Stupanj jasnode Uenik se najprije mora uubiti u ponuene nove preobe, mora

ih jasno shvatiti i razumjeti o emu se rai

2.

Stupanj asocijacijeNajprije valja jo izolirane, pojeinane ijelove prispojiti,pojeinani elementi se meusobno uruuju

3.

Stupanj sustavaNovozapaeno se povezuje s ved postojedim krugovima preobi,

ono biva sistematizirano

4. Stupanj metodeRezultat uenja se primjenjuje, postupak postie svoj cilj

Herbartovi osnovni elementi (opaanje, miljenje, preraa sve o primjene) zajeno

predstavljaju razumni opis stupnjeva usvajanja koji vrijedi za spoznajni proces

To je ralanjivanje nazvano i artikulacijanastave: tj. Njezino jasno stupnjevanje u slijedu

oreenih koraka. To ui jo anas svaki uitelj-pripravnik, premda po drugim kriterijima


6/24

6

Njegovi uenici su alje razvili Herbartovu temeljnu misao o planu pouavanja po

stupnjevima kulture, pri emu je starosna ob uenika oveena u svezu s stupnjevima

napreovanja ovjeanstva

No oni su Herbartovo otkride, po sebi genijalno, potpunoformalizirali pa je, nakraju, svaka

nastava planirana prema istoj shemi

ETVRTO RAZDOBLJE: protest-reformska pedagogija (1900-1933) Reformsko-peagogijski pokret esto se povezuje za protest protiv formaliziranja nastave o

strane herbatrovaca

Reformsku pedagogiju se ne da opisati. Ona je nacionalno/internacionalna pojava, teorijski

nejeinstvena, obuhvada posve heterogena strujanja, politiki se artikulira krajnje razliito, a

ak ni u peagogijskom pogleu nije postojana veliina.

Treba uzeti u obzir da je reformska peagogija imala svoj temelj u snanim rutvenim i

socijalnim procesima: emografske promjene, inustrijalizacija, raniki pokret,koloniziranje, naoruanje prije 1. svjetskog rata. Stoga se reformska peagogija ne moe

razumjeti bez poglea na opdu kritiku kulture onoga vremena

a) Kritika kulture Julius Langbehn (1851-1907)otro je kritizirao raspaanje obrazovanja, umjetnosti i kulture

i zauzimao se za ono stvaralako, za osjedanje, naro (s jasnim antisemitskim tenencijama)

Paul de Lagarde (1827-1891)- traio je (s nacionalistiki prizvukom) a mlae ne treba

prevakavati ieale prajeova, ved treba razvijati vlastite ieale usmjerena na buudnost

Friedrich Nietsche (1844-1900)kritika historicizma obrazovanja i destruktivna kritika

morala

b) Drutveni i drutvenopedagogijski pokreti Reforme ogoja zaputenih (o zatvora o ogojnih misli o zatvoru za mlae) i

rutvenopreagogijska skrb

Pokret enatraenje aktivnog i pasivnog izbornog prava i mogudnost obrazovanja.

Obrazovanje jevojaka i ena postaju po prvi put posebnom temom i u povijesti peagogije

Pokret mlaeiobacivalo se je noenje baruna i kravata, zagovaralo mijeanje grupe

mlaida i jevojaka, povezanost s priroom i njega priroe, ali su zazvuali i nacionalni

tonovi, a njegovalo se naelo oabranih

c) Pojedinani pedagogijski pravci

Stoljee djeteta Ellen Key

Vaan poticaj reformske peagogije bila je knjiga Stoljede jetetaveanke Ellen Key. Ona je

traila a se pri razmiljanju raikalno polazi o jeteta

Mnogi peagozi su kritizirali autoritet aministracije, jenostranu kolu prinue, kolu rijei,

knjige i uenja.

Novakolska utemeljenanaglaavala su element sloboe (slobone walorfske kole),

kolski ivot umjesto puke nastavne ustanove, bliskost ivotu i prironu nastavu

Maria Montessori je htjela aktivnost unapreivati ved u obi malog jeteta


7/24

7

kola samodjelatnosti i radna kola: B. Otto G. Kerschensteiner H. Gaudig

Bertolt Otto(1859-1933)obrazovanje se je trebalo ostvarivati na podlozi onoga, to su

djeca sama pitala, bez ocjenjivanja, s potpunom slobodom glede nastavnog plana i programa.

Postojalo je suupravljanje uenika, sabor uenika i ueniki su

Pokret rane kole(naglaava samostalan ra uenika) sastojao se o va razliita glavna

pravce

S jedne strane je to bio mnchenski graski kolski savjetnik i profesor Georg

Kerschensteiner (1854-1932). On je knjikoj koli suprotstavio manualni ra kao i

samodjelatni duhovni in uenika. U kolama je stvorio raionice, zbliio je poziv i kolu (on je

otac strukovne kole). Polagao je veliku vrijenost na oblikovanje karaktera pri rau i

naglaavao vrijenost raa za strukovno obrazovanje.

Meutim, Kerschensteinerov ogoj graana pokazuje jaku ieologijsku crtu, kaa trai

uenje socijalnih vrlina u slubi zajenice

S ruge strane, to su bili Lajpciani oko Huga Gaudiga(1860-1923) koji su ali peat pokretu

rane kole. Oni su razvili niz praktinih metoa (tehnika rada) za svaku nastavu. Te sumetoe trebale unaprijeiti samostalnu razrabu tema o strane uenika. Gaiigov je cilj bio

obrazovanje za osobnost u smislu uhovnog samostalnog, kritikog ovjeka sa svestrano

formiranim snagama (to, dakako, uvijek unutar nacionalno-ravnih ciljeva ogoja). Ono

najvanije je bio sloboan, uhovan kolski ra

Politiki koncept reforme kole

Ako je rana kola jo smjerala ka poboljanju nastave bez korjenite kritike kole, rugi nacrti

su ili alje i uzeli su na nian osnovno obiljeje institucije kole.

Rus Blonski (1884-1941) zacrtao je kolu proizvonje, koja je naglaavala obrazovnu

vrijenost inustrijskog raa, a kolu shvadala kao rano mjesto prema inustrijskom uzoru. Savez olunih kolskih reformatora u Njemakoj, po vostvom Paula Oestreicha (1878-

1959), razvio je ieju elastine jeinstvene kole, koja je za cilj imala bratski ogoj u smislu

etikog socijalizma (sujelovanje uenika, roitelja i uitelja, zajeniko upravljanje kolom,

integracija zanatskog i duhovnog obrazovanja)rani nacrt osnovne koncepcije kole naih

dana

Pokret za umjetniki odgoj

Glavni inicijator Pokreta za umjetniki ogoj bio je hamburki uitelj i ravnatelj umjetnike

hale Alfred Lichtwark (1852-1914).

On je zagovarao naela originalnosti, fantazije, osjedanja i vlastitog izraavanja. Amaterizamse ovaio nasuprot akaemiziranju umjetnosti s umjetnikim ogojem kao naelom

Pokret seoskih odgojnih domova

Pokret seoskih odgojnih domova imao je obuhvatno postavljen cilj povezan s prirodom i

unapreenjem osobnost.

Opirali su se nezdravim uvjetima moderne velikogradske civilizacije i zagovarali su jedinstvo

kole i oma, vedu vanost ogoja o nastave, manualni ra, raionice, koeukaciju,

obiteljsko uenje u skupnom ivotu (uiteljski brani par kao roitelji)


8/24

8

Brojni daljnji pokreti i poticaji

Bilo je to vrijeme mnogih eksperimentalnih kola, novoutemeljenih kola premda su

milijuni jece i alje pohaali staru kolu carskog vremena

Najistaknutiji primjer je kola Jena plana Petera Petersena (1884-1952) (kola ivotne

zajednice)

Treba spomenuti i utemeljenje pukih sveuilita i uspostavljanje pukih knjinica

PETO RAZDOBLJE: nacional-socijalizam poratno vrijeme suvremenost (1933-1993)

U smislu povijesti ideja to razdoblje, sarajima, ne pripaa relevantnima

Ogoj za faistiku ravu, militaristiki ogoj uz prezir prema ovjenosti za mlaide i

ieologija majke za jevojke, iskoritavanje ljuske potrebe za zajenicom i rutvenodu,

ogojno naelo voenja i slijeenja/poslunosti, naglaavanje tjelesnosti usmjerene prema

vojnoj poobnosti i prema sposobnosti raanja. Cjelokupna smea ieologija zasluila je samo jean ogovor koji se nalazi u zahtjevu

Theodora W. Adornanajviim ciljem svakog ogoja treba biti a se jo jeanput ne ponovi

Auschwitz

U praksi obrazovne politike nacional-socijalizam se usreotoio na etiri toke:

1. kolstvo je bilo sarajno i organizacijski objeinjeno

2. Ulanjenje mlaei u partijske saveze izvan kole, kako bi se postigao politiki ogoj

izvan kole

3.

Negativna selekcija rasno manjevrijenih, pozitivna selekcijaosposobljene

njemake jece

4.

Izgranja sustava izvankolskih ustanova za aljnju izobrazbu i obrazovanje za

partijski i inovniki pomlaak

Na putu u sadanjost

Peesete goine opdenito vrijee kao razoblje opde restauracije, tj. Ponovne uspostave

traicijskih obrazovnih struktura na cijelom poruju

Tek ezesetih, a jo vie seamesetih goina olazi o zamaha osuvremenjivanja:

zapoinje kritika naslijeenih obrazovnih ustanova. Opdi val reforme zahvada kole, nastavne

planove i programe te oblikovanje nastave

Osamesete goine onose, zbog financijske situacije, meu inim, totalni zastoj

zapoljavanja peagoga, aljnje opaanje zabrana obavljanja poziva zbog pripanosti

organizacijama neprijateljskih ustavu


9/24

9

1. RAZDOBLJE:

Prijelaz iz srednjeg vijeka k

moderni

J. A. Komensky (1592-1670)Didactica Magna,Orbis pictus

1700

2. RAZDOBLJE:

ProsvjetiteljstvoPeagogijsko stoljede

J. Locke (1632-1704)Misli o odgoju

J. J. Rousseau (1712-1778)Emile, Contrat social

I. Kant (1724-1804)to je prosvjedenost?

Filantropi (Basedow, Salzmann, Rochow, Campe)

Inustrijske kole

J. H. Pestalozzi (1746-1827)Lienhard iGertrua, Pismo iz Stanza, istraivanja

1750

1800

3. RAZDOBLJE:

njemaka klasika,graansko rutvo unastajanju, novovjeki

obrazovni sustav

F. D. Schleiermacher (1768-1934)Predavanja

J. F. Herbart (1776-1841)Opda peagogija F. D. Frbel (1782-1852)Ogoj ovjeka

W. v. Humboldt (1767-1835)Humboldt/Svernke reforme, sveuilite,uiteljska kola, gimnazija, elementarne kole

A. Diesterweg (1790-1866)

Realne kole

Herbartijanizam

1850

1900

4. RAZDOBLJE:

Reformska pedagogija

E. KeyStoljede jeteta

H. Lietz, G. Wynecken, P. Gebeeb, seoski odgojni

omovi, pokret mlaei, pokret ena,rutveno/peagoki pokreti

B. Otto, G. Kerchensteiner, H. Gaudig, P.

Oestreichkolska reforma1933

5. RAZDOBLJE:

Nacionalsocijalizam, obnova,

saanjost

NScentralistika ravna pedagogija

Razdoblje restauracije

Pokuaji obrazovne reforme1945


10/24

10

Ciljevi i norme u odgoju

Razlikovanje ciljeva, normi i vrijednosti

Cilj

Cilj u uem smislu slui konkretnoj svrsi i opisu praktike intencije glee jelatnosti

Ciljevi opisuju ili propisuju neko eljeno stanje ili sposobnost

Ciljeve netko (snagom autoriteta ili modi) postavlja

Oni navoe ieal za onoga koga treba ogajati (eukan)

Impliciraju zahtjev za jelatnodu ogajatelja

Brezinka pie a cilj ogoja opisuje neku za eukana kao ieal postavljenu psihiku

ispoziciju i a o ogajatelja trai, a on jeluje tako a eukan zaani ieal ostvari to je

mogude potpunije

Norma

Norma je uvjerenje/preoba o zaanu stanju koje poiva iza cilja.

Norme su se razvile u uim vremenskim razmacima i vrijee za vedi kulturalni krug (npr.

ljudska prava)

Normu moemo razumjeti i kao generalni zahtjev koji ne vrijei pojeinano ili jenokratno

Vrijednosti

Od normi se razlikuju vrijednostina kojima se one temeljetemeljne vrijednosti (npr.

vrenovanje neega kao obro/loe)

Temeljne vrijednosti(npr. vrednovanje neeg kao obro/loe)

Norma(npr. ne ubij)

Odgojni cilj(npr. odgoj miroljubivosti)


11/24

11

Funkcije i svojevrsnosti odgojnih ciljeva

Djelovanje nije mogude bez ciljeva

Oluke glee oreenih ciljeva i iza njih poivajudih normi i vrijenosti, onose se u praksi

Da bi pruili mjerilo za kontrolu uspjeha, ciljevi trebaju biti formulirani kao pojmovi kojima se

oreuje proukt (a ne proces) Cilj odgoja rauna s oreenim srestvima ogajanja (o pohvala/kuenja,

nagraivanja/kanjavanja sve o knjiga, institucija)

Cilj odgoja i stil odgoja povezani su

Ciljevi odgoja danas

Dok su sve do 60-ih goina bili u sreitu isciplina, ispunjavanje unosti, poslunost,

poreak it., posljenjih je goina olo o promjene vrijenosti, a time i o promjene ciljeva

odgoja

Naglaavaju se vrijenosti samorazvijanja (emancipacija, upravljanje samim sobom,sposobnost za kritiku, itd.)

Struja suprotna ovoj naglaava unosti i vrijenosti prihvadanja (savjesnost, marljivost,

spremnost na uklapanje u neki red)

Suvremena rasprava krede se izmeu tih polova:

o Na jenoj strani naglaavanje zrelosti, suionitva i emancipacije

o Na rugoj strani se otro kritizira a bi anas sumnjiavost bila ispre vjerovanja,

kritika ispred ljubavi, svjetonazorska usmjerenost ispred usmjerenosti na znanost,

neograniena sloboa izbora ispre svijesti o unosti

Ostaje injenica, a norme i bitni ciljevi ogoja nastaju uvijek u ijalektikom procesu izmeu

dvaju polova: iskustva i refleksije


12/24

12

Modeli odgoja

Odgoj kao komunikacija, interakcija i reprodukcija

U svojemu klasinom jelu o teorijama ogojnog proces, Mollenhauer razlikuje tri pristupa:

1. Odgoj kao komunikacijsko djelovanjeu toj su komunikaciji vane njezina kognitivna

struktura, efinicija onosa, te saraji komunikacije i simbolika srestva

komunikacije

2. Odgoj kao interakcijaprema teoriji simbolikog interakcionizma, ogojni proces je,

na socijalnoj mikrorazini, simboliki posreovano jelovanje

3.

Odgoj kao reprodukcijataj pristup nastoji materijalistiki utemeljiti

interakcionistiko shvadanje ogoja. Ogoj je time re-produkcija ekonomskih odnosa

modi i uvjet proizvonje

etiri modela - Kron1. Funkcionalni-intencionalni odgoj

Funkcionalni ogoj misli o rutveno jelatnim imbenicima, koji nisu stvoreni a bi

ogajali, ali utjeu na mlae. Spektar takvih imbenika obuhvada televizije,

ilustrirane asopise i uopde meije, socijalne norme, sve o obiaja ili navika

U intencionalnom ogoju u sreitu je onos face-to-face i namjerni utjecaj

pedagogije

Intencionalni i funkcionalni ogoj ograniavaju jean rugoga

2.

Peagoki onos

Ovaj model opisao je ponajprije Hermann Nohlunutar reformske pedagogije, u prvoj

tredini 20. stoljeda, kao peagoki onos, a znai strastan onos zrela ovjeka

prema ovjeku-u-postojanju, i to porai njega sama, a tako oe o vlastita ivota i

oblika

Ogajatelj pojenako uzima u obzir stvarnost mlaa ovjeka, kao i anticipiranu

idealnost

Pritom je i dijete aktivno i odgovorno za svoj proces odgajanja i obrazovanja, pa se

stoga rai o meusobnom onosu

3. Ogoj kao promjena ponaanja

U bihevioristikoj psihologiji uenja polazi se o injenice a organizam pokazuje

spontane aktivnosti, ali se i oblikuje pojaanjem svog ponaanja

Definicija ponaanja opazivi i mjerljivi postupciomoguduje postupno izgraivanje

pojeinanih jeinica ponaanja i njihovo kombiniranje u sloenije nizove ponaanja

Time postaje pedagogijski relevantna efinicija jasnih ciljeva za socijalno ponaanje

kao i oblikovanje ogovarajude okoline koja eljeno ponaanje jaa

4.

Ogoj kao simbolika interakcija

Ova teorija nastoji pokazati kako rutvo ini ovjeka rutveno sposobnim za

jelovanje, kako ovjek uspijeva postati nezamjenljivim subjektom, te kako mu polazi

za rukom izgraditi vlastiti identitet


13/24

13

Simboliki interakcionizam s pomodu misaone figure inter-akcionizam prekida s

preobom o ogoju kao jenostranoj intencionalnosti o strane ogajatelja

Strukturalni model odgoja

Razliite efinicije pojma, moeli i teorijske osnove o ogoju au se saeti samo u

otvorenom moelu, tj. onom koji je povoljan za irenje i sarajno ispunjavanje.

On se moe onositi samo na opde strukturne momente ogoja kao na polje djelovanja

razliito o rugih poruja ivota, ali se ne moe utvriti to je obar a to lo ogoj,

koje su norme, a koji ciljevi

Takav moel nede obuhvatiti bit ogoja u fenomenologijskom smislu, on de ponuiti

elemente mogudeg pojanjavanja pojmova

1. Odgoj je intencionalan; on nastoji ostvariti ciljeve, norme i vrijednosti. Odgojno

zbivanje je svojom intencionalnom strukturom usmjereno na ukidanje sama sebe. Ne

postoji odgoj bez ciljeva i svjesnosti2. Odgojno zbivanje je interakcijski proces. U njemu se tumaenje smisla i ranji

usmjeruju na jelovanje rugoga. Ogajatelj i eukan uzimaju meusobne uloge

kojih karakter ovisi o rutvenom institucionaliziranju ogoja. Nema odgoja bez

meusobnog utjecaja

3. Procesi koji pritom nastupaju su mnogostruko metoiki organizirani i upravljeni na

uvjete uenja adresata, koji je pak pozvan na samodjelatnost. Ogoj kao injenje ne

postoji

4. Odgoj jeukljuujudi ciljeve i procese interakcije upleten u historijsko-rutveni

kontekst, pa polijee procesima promjene. Ne postoji odgajanje kao takvo

5.

Ogoj se ostvaruje kroz saraje, premete, teme, it., koji se onose na kognitivnurazinu (znanje, uvi) afektivnu razinu (stavovi) ili razinu jelovanja (umijeda). Ne

postoji ogoj u (zrakopraznom) prostoru lienu saraja

Drutveno-historijsko-socijalni kontekst ivota

Institucije ivota (npr. kola, obitelj)

odgajatelj edukandinterakcija

Opadanje kompetencije uloge

Namjerno metoiko jelovanje

Predmeti teme

Odgojni ciljevi (norme, vrijednosti)


14/24

14

Zahtjevi suvremene pedagogije

Iritacija postmoderne

Pojmom postmoerna obuhvaden je ubokoseniproces promjene i kritika moerne

Po moernom se misli razoblje o prosvjetiteljstva sve o posljenjih esetljeda 20.

stoljeda

Izazov postmoderne

Postmoenim miljenjem nije bila samo razvijena kritika analiza kulture

Ne postoji vie jeinstvo, ne postoji nikakav osiguravajudi temelj, nema nikakvog boga:

Oabire se pluralizam stilova ivota, traga se za iniviualnodu umjestoza ientitetom

zahtjev za sposobnodu sueljavanja i tolerancije naspram iniviualnosti rugih

Postmoderna i pedagogija/znanost o odgoju

Konrad Wnsche kontingencija umjesto telosa tj. u svako oba biti otvorenim za

bilokakvo iskustvo namjesto telosa, dakle ciljnog normiranja odgoja

Dvije linije rasprave:

o Dieter Lenzen zalae se za refleksivnu znanost o ogoju. Prema njemu se teoriji

naprosto ne moe vratiti njezina referencija s pomodu nove efinicije onosa teorija-

praksa, jer postoji hiperstvarnost koja poiva onkraj znanstvene teorije i prakse

o Helmut Peukert pita, ne voi li takvo miljenje bijegu pre globalnim problemima i

fragmentiranju zbiljnosti uz pomod inustrijske kulture oreene meijima. On kae

a se je peagogijsko miljenje moerne uvijek upravljalo kritiki i prema samomusebi i to:

Time to je pokretanje rutvenog razvoja bilo ujeno i protest protiv

njegovih razornih tendencija

Time to je to miljenje tragalo za alternativama i novim ivotnim oblicima,

koji su trebali izvesti iz otuenja

Saanja znanost o ogoju treba sebi:

1. Postaviti pitanje o normativnim posljeicama peagoke interakcije

2. Na temelju tog zahtjeva, razvijati neku teoriju odgoja i obrazovanja

3. Dovesti u svezu ogovarajudom teorijom rutva i njegovim posustavima

Aktualni zahtjevi pedagoke prakse i pedagogijske teorije

Ekologija mir Trei svijet Ekoloka kriza(troenje prironih resursa, unitavanje prironog okolia, globalne klimatske

promjene) posljenjih je goina ovela o zahtjeva za novim uenjem. Razvila su se tri

razliita iaktika koncepta:

1. Ogoj za okolini svijetrjeenje krize trai se izmijenjenom tehnikom i znanodu i

trai se neki novi onos prema priroi i buudnosti

2.

Ekoloko uenje naglauje razvoj samooblikovanih ivotnihprostora

3. Ekopedagogija kritiki preispituje prirone znanosti i tehniku kao vlastitu maksimu


15/24

15

Odgoj za mirpokuaj a se rat, sila i ugnjetavanje u ogojnom procesu tumae kao razlozi

nemogudnosti ljuskog zajenitva. Cilj je promjena zauzetih stavova. U ogoju za mir voeda

su etiri naela:

1. Analiza aktualnih konflikata

2. Razvoj sustavnih preobi koje se onose na mir

3.

Ukljuenje historijske imenzije

4. Izgradnjapraktikih oblika postupanja koji se onose na mir

Tredi svijetpovezivanje i uzimanje u obzir subjektivne pogoenosti uenika (oakle olazi

guma za nae tenisice?)

Interkulturalni odgoj

Tema Tredi svijets problematikom useljenika neposreno se preplide s tematikom

intekulturalnog odgoja.

Socijalizacija inozemne jece i mlaei pradena je temeljnim sukobom: ta jeca i mlae su

izloeni vama razliitim sustavima vrijenosti, normi i ponaanja, meu kojima se onisvakodnevno moraju snalaziti i to s ozbiljnim posljedicama po razvoj njihova identiteta

Dananji interkulturalni ogoj naglauje a upravo heterogenost treba shvatiti kao ansu

uenja. Djeca trebaju biti ogajana u rutvu obiljeenom raznovrsnodu. To znai promjenu

cjelokupne nastave, promjenu kurikuluma, nova srestva pouavanja itd.

Jedan od glavnih problema je nastava iz materinskog jezika koju treba organizirati za

inozemne uenike

Ciljevi multikulturalne nastave su razvijanje sposobnosti zapaanja kulturalnih razlika i

kulturalne mnotvenosti, ali i sposobnosti kritike kulture, zajenikog razvoja ivotnih

mogudnosti, te pomod ko tranja izlaza iz konflikata

kolska nastojanja imaju samo ogranien uspjeh. To se pokazuje meu inim to tome, to

otprilike polovica inozemne mlaei ne obiva nikakvu izobrazbu za poziv

Problemi u podruju socijalne pedagogije ini se a otru granicu izmeu problematinih i normalnih situacija u kojima ijete

raste, nije lako povudi

Pokazalo se, npr., kako su djeca rastavljenih roditelja u 30%-50% sluajeva normalna

Nasilje je za kole svakonevna pojava. Drogiranje je ved ugo problem mlaei i srenjeg i

vieg sloja

Problemi kojima se bavi socijalna peagogija lee u svakom polju socijalizacije: promjene

obitelji kao instancije socijalizacije, promjene u mlaei i njenim subkulturama

Treba se pozabaviti problemima: zlostavljanje djece, seksualna zlouporaba, samoubojstva

ko mlaei, rastudi psihosomatski poremedaji i bolesti. Treba razmisliti i o uinku medija na

jecu i mlae

Postavlja se pitanje, treba li socijalna peagogija jeino ublaiti probleme to ih stvara

rutvo? Mora li ona moa, kako bi se olo o uzroka u peagogijskom promiljanju

rutvenih onosa, pokazivati gje valja zahvatati politiko-rutveno?


16/24


17/24

17

2. Urbanizacijomu porastu ujeno slabe rutvene kontrole: u graovima nas mori

anonimnost, nepripadanje i otuenost, sa svim popratnim pojavama to voe

kriminalu. Istoobno de odi o pojaanog sueljavanja s ljudima najrazliitijih

vrijenosnih preobi. Pluralistiki sustav vrijenosti de praviti tekode onima koji za

svoje jelovanje oekuju tvru voedu liniju: rast de sklonost spram faistike ili

rugih razrjeiteljskih ieologija

3. Znatno ue pohaanje kole sve vedeg broja mlaih jaat de birokratsku tendenciju

u upravljanju obrazovanjem. To znai opasnost, a mlai ljui sebe sve vie oivljuju

kao objekt organizacije rutva neprozirne strukture

4. Obrazovanje i steene sposobnostise u rutvu koje ui kaovie o porijetla i

steena imutka. Informacije koje su potrebne upravo glee eksplozije znanja

tehnologijski su lake raspoloive. To za obrazovne institucije ima loe posljeice:

uenje postaje vanijim o pouavanja. Za kolu to znai preispitivanje njezina

saraja koji se ui to se mora uiti, to ne

5.

Cijeli sustav obrazovanjastoji pred jednomfazom porastakoja nikad prije nijepostojala. Barem 80% mlaih de svoje obrazovanje prouiti. vrsta vezanost za

ikakvu oreenu izobrazbu za poziv vrijei sve manje. Vanim de biti opde

obrazovanjekako bi se ovlaalo irokim spektrom neprevienih zaataka. Sve se

vie naglauje razvoj tzv. kljunih sposobnosti(npr. modanalitikog miljenja,

sposobnost timskog rada, samostalnost, samoinicijativa i sl.)

6.

Oblici uenjade se ubuude promijeniti. Meiji kao sklaita informacija izmijenit de

tradicionalnu ulogu uitelja. Uitelj buudnosti de prije biti ijagnostiar uenja, koji

uenicima na raspolaganje stavlja priklaan materijal za uenje i pomae im

savjetom. Umnaat de se TV-teajevi, uenje stranih jezika it. Porast de uenje u

manjim skupinama s 10-20 suionika, te informiranje u vedim grupama, zatim timskai visokoiniviualizirana nastava. kola buudnosti biti de kola rutva koje ui,

rutva raznolikih i mnogostrukih potreba

7. Obrazovne ustanove de morati proiriti svoju funkciju pouavanja, kako bi ved u

saanjici za jecu i mlae bile smisaonim iskustvenim prostorom. To znai

rjeavanje sve vede potrebe za savjetovanjem uenika ko rjeavanja osobnih

problema, pitanja oabira buude kole ili profesije i pomod ko ogojnih tekoda


18/24

18

Socijalizacija

to znai socijalizacija? Ne postoji oreena socijalizacija, ved samo teorijske postavke o socijalizaciji

Socijalizacija je pojmovni konstrukt, snop teorijskih pitanja i problemskih postavki. To je

oue u stvarnosti postojedi, sli ne konkretni opipljiv premet istraivanja. Ako hodemo: ti je

moel koji slikovito prikazuje ono to nije tako zorno.

Pojam socijalizacijeuveo je francuski d+sociolog Emile Durkheim (1907), a bi oznaio

ogaanje porutvljenja ovjeka, tj. jelovanje rutvenih uvjeta na oblikovanje ljuske

osobnost.

Opdenito prihvadena efinicija Geulena i Hurrelmanna: socijalizacija se moe shvatiti kao

proces nastajanja i razvoja osobnosti u meusobnoj ovisnosti o rutveno posreovanom

socijalnom i materijalnom svijetu okoline. Pritom je osobito vano kako se ovjek izgraujeu rutvenog subjekta sposobna a jeluje

Socijalizacija se usmjerava

1.

Protiv jednostrano biologijskih shvadanja, koja razvoj ovjeka svoe na genetski

unaprije ane imbenike ueenosti

2. Protiv iealistike i iniviualistike pozicije, koja prihvada imanentan proces

sazrijevanja za genezu osobnosti

3. Protivpedagogijski reducirane perspektive, koja u sreite peagogije stavlja

intencijski utjecaj ogajatelja na mlaa ovjeka (peagogijski onos)

Jenostavnije reeno: pri postavljanju pitanja u smislu teorije socijalizacije stoji postajanje

lanom u nekom rutvu

To postajanje lanom se u teoriji socijalizacije razmatra:

1.

S obzirom na subjekt: naglauje se aktivna uloga orastajudeg ovjeka u procesu

razraunavanja jer on samo tako postaje rutvenim subjektom sposobnim za

djelovanje

2.

S obzirom na institucije: koje postavljanje ciljeva, koju funkciju imaju rutvene

institucije, kako posreduju vrijednosne stavove

3. S obzirom na kulture: to ljue nekog rutva ili grupe povezuje jene s rugima, to

ih ini slinima, to je njihova kultura

U sreitu novijih istraivanja socijalizacije stoji moel subjekta koji prouktivno preraujestvarnost. To znai a obje velike jeinice analize, rutvona jednoj strani i organizacijska

psihana rugoj, nalaze svoje sjecite u osobnosti, odnosno u razvoju osobnosti. Sam proces

posredovanja zbiva se bitno interakcijom, komunikacijom i aktivnostima.


19/24

19

Najvaniji teorijski pristupi Ko Hurrelmanna i Tillmanna razlikuju se velika klasina teorijski poruja:

1. Psihologijske (bazine) teorije: to su psihologija uenja i ponaanja, psihoanaliza,

kognitivna (i razvojna) psihologija i ekologijska osnova

2.

Sociologijske (bazine) teorije: strukturalnofunkcionalna teorija, interakcionistiateorija i rutvena teorija (ukljuujudi materijalistiku osnovu)

Mnotvopristupa kompleksu socijalizacije potvruje kako ne postoji oreenasocijalizacija

Psihologijske teorije

a) Psihologija uenja i ponaanja

Temeljni iskazi

Uenje se u klasinom biheviorizmu shvada kao nastajanje veza izmeu poraaja i reakcije

Ponaanjese tumai kao rezultat ovjekove reakcije na impulse (poraaje) iz okoline

Pritom nije oluujudi niti genetski utjecaj niti unutarnji proces sazrijevanja: naprotiv,ponaanje se istrauje kao preraa iskustava nastalih utjecajima okoline

Glavni koncepti bili su pritom klasino uvjetovanje i operantno uvjetovanje

Prema tom konceptu ovjek je naelno spreman za aktivnost; njegovo operantno

ponaanje ima najprije obiljeje pokuaja i pogreke, pri emu o stjecanju oreenih naina

ponaanja (uenja) oluuju pozitivna ili negativna potkrepljenja

Kritika

Teorijske osnove pokazuju mehanicistiki moel ovjekova ponaanja i uenja, jer su

unutarnji psihiki procesi naprosto poreeni crnoj kutiji koja se ne a ispitivati; ispituju se

tek kratkotrajne sekvence uenja koje ne voe nekomu moelu razvoja u smislu ontogeneze

ovjeka niti nekom obuhvatnom moelu osobnosti; najposlije, rutvena strana toliko vanih

uvjeta okoline ne sagleava se kritiki

Bitan napredak pokazuju noviji radovi Alberta Bandure (1979.) o uenju prema moelu. Ali,

preuzimanje ponaanja nekog moela nije puka imitacija. U ophoenju s rugim ljuima

(socijalni moeli), mi graimo kognitivne sheme i sustav pravila koji upravljaju naim

ponaanjem. Time uenjem (suklano bihevioristikom postulatu) ostaje ovisno o socijalnim

utjecajima i onosima, ali se naglauje vlastita ovjekova aktivnost te kognitivna preraa

b) Psihoanaliza

Temeljni iskazi

Sve psihoanalitike kole naglauju znaenje nesvjesnogza ljudsku osobnost, njezino

nastajanje, njezino ponaanje

Pozadina prividno namjernih i racionalnih radnji su nama skrivene nesvjesne sveze

Te psihike strukture izrastaju na procesima izmeu roitelja, jece i svijeta okoline, u

procesima osjetilno emocionalne interakcije

Mertens: Teite je na naglaavanju transakcijskog i na ukljuenju nesvjesnih oekivanja i

fantazija

Nastajanje (konfliktne) subjektivnosti zbiva se prema tom shvadanju u stalnom procesu

interakcije, tj. afekti, spoznaje i namjere ovjeka promatraju se kao izraz interakcijskih scena


20/24

20

Za postavke teorije socijalizacije o znaenja je takoer i model fazapsihoseksualnog razvoja.

Taj se moel usmjerava prema tijeku libiinoznog zaposjeanja razliitih regija i ujeno

integrira upravo ocrtane instance

Psihoseksualni razvoj djeteta1. faza Oralna faza(1. goina ivota) Erogena zona: usta

Zadovoljenje: sisanje

Objekatski odnos prema majci

2. faza Analna faza(2.-3. god.) Erogena zona: marZaovoljenje: zaravanje, otputanje

3. faza Falusna faza(2.-5. god.) Erogena zona: penis odn. klitoris

Zaovoljenje: masturbacija se zavrava edipovskomsituacijom

Ientifikacija s istospolnim roiteljem, time psihikospolno diferenciranje

4. faza Daljnje faze Izlaenjem iz eipovske situacije ijete stupa u seksualnufazu latencije, koja se zavrava stupanjem u pubertet(oko 13. goine ivota)

Kritika

Novija psihoanaliza znatno je korigirala, proirila i varirala Freuove osnovne postavke

To se ae pokazati npr. na nastajanju spolnog ientiteta, o ega olazi ved nakon roenja.

Za nj nikako nije presudna samo Edipova faza

c) Kognitivna psihologija razvoja

Temeljni iskazi Jean Piaget je osniva teorije kognitivnog razvoja

Polazi se o opde sklonosti subjekta a se prema materijalnoj i socijalnoj okolini onosi tako

da ju aktivno usvaja: ljudi svojim djelatnim aktivnostima dospijevaju do nekog razumijevanja

okoline ovjek koji orasta razvija svoje unutarnje strukture u interakciji s uvjetima

okolnog svijeta

Dijete se razvija samo, ali ono to ne ini potpuno slobono i nevezano, ved se prilagouje

okolini. Ono to ini u jenom utvrenom reoslijeu

Piaget je izradio sheme poretka za te procese usvajanja i prerade

Kognitivne strukture formiraju se genetski

Kritika

Kritiki je bilo zapaeno na raun Piageta sljeede: jeva a igraneku ulogu oblik socijalne

onosno materijalne okoline, kvaliteta socijalnih interakcija u rutvenim grupama, te nain

konkretna oblikovanja socijalnih uvjeta ivota, jer se svijet okoline shvada samo kao neke

vrste meij gje se razvoj osobnosti zbiva


21/24

21

d) Ekologijski pristup

Temeljni iskazi

Teorijski pravac ekologije psihologije razvio je Bronfenbrenner

O Piageta je preuzeta teza o aktivnu ovjeku koji kreativno usvaja svijet okoline

No, kako i okolina utjee na ovjeka, postaje nunim i mogudim proces meusobneprilagobe u smislu prava onosa meusobnosti

Kritika

Koncept je oved nov. Stoga konkretni empirijski istraivaki raovi koji se na njemu

zasnivaju zasa zaostaju na mikroanalitikoj razini i manje obuhvadaju sloene veze

socijalnokulturalnih uvjeta

Sociologijske teorije

a) Strukturalnofunkcionalna teorija

Temeljni iskazi

Socijalizaciju glea iz perspektive promatraa (ili na makrorazini)

Talcott Parsons (1902-1979) je utemeljitelj teorije

Pitanje je: Koji su uvjeti stabilnosti jednog rutvenog sustava?

Pojam strukturaoznauje statiki aspekt sustava

Pojamfunkcijaoznauje inamiki aspekt sustava

Parsons razlikuje razliite sustave:

1. Organski sustavovjekove osobnosti ine osnovne fiziologijske funkcije

2.

Psihiki sustavima zadatak da te nagonske energije ovjeka upravi ka rutvenoprihvadenim putovima

3. Socijalni sustavoznauje obrazac onosa izmeu onih koji jeluju

Najobuhvatniji je sustav rutva. Urastanje u rutvo se zbiva uenjem uloga. Proces

socijalizacije je preuzimanje sve vedeg i sve iferenciranijeg broja uloga, preko ega ovjek u

sebe prima vrijednosne postavke i norme socijalnog svijeta okoline, tako da one napokon

postaju ciljevima i motivacijskim snagama vlastita djelovanja

Kritika

Socijalizacija zapravo na kraju znai porutvovljenje

ovjek nije shvaden kao subjekt koji shvada i aktivno oblikuje okolinu, on stoji nasuprotnamodnu rutvu, o ijih utjecaja jeva a se moe obraniti

b) Simboliki interakcionizam

Temeljni iskazi

Interakcionizam polazi od perspektive sudionika (ili od mikrorazine):svaganja interakcija

stoji u sreitu zanimanja

Utemeljitelj je George Herbert Mead (1863-1931)

Mea razjanjuje osnovno obiljeje ljuske interakcije na razlici ovjeka i ivotinje: ivotinja

reagira na poraaj ruge ivotinje, a a ne pita za njezinu namjeru ili znaenje. Drukije je


22/24

22

ko ljui: u svakianjoj interakciji polazimo o toga, a jezini izriaji rugoga ovjeka, imaju

oreenu namjeru, aja njihovo znaenje mogu razumjeti.

Pritom je oluujude a Ja (ego) sebe mogu staviti u nain gleanja rugoga (alter), akle

komunikaciju mogu vijeti njegovim oima

Mi akle meusobno interpretiramo u interakciji nae uloge i jelujemo ogovarajude.

Taj proces Mead nazivapreuzimanje uloga(role-taking)

Na odgovarajudi nain egooblikuje svoju ulogu djelovanjem prema zacrtanom planu vlastita

ientiteta, koji se ne mora poklapati s onim to altero njega oekuje; egoakle grai

ulogu. Mead taj proces naziva role-making

Time biva jasno da u role-taking i role-making lei koncept socijalizacije u smislu teorije

jelovanja, koji koncept polazi o ovjeka kao onoga koji naelno kreativno i prouktivno

oblikuje i prerauje svijet okoline

ovjek je stvaralaki interpretator i konstruktor vlastitog socijalnog svijeta ivota

Ovje se pokazuje a simboliki interakcionizam shvada razvoj osobnosti kao zajeniku

naizmjeninu igru porutvljenja i iniviualizacije, pri emu rutveni uvjeti zacijelo utjeuna strukturu ovjekove svijesti i njegovo jelovanje, ali ih ne eterminiraju

Kritika

Kritiki se prigovara a ta pozicija ne stavlja na raspolaganje nikakav analitiki instrument za

utvrivanje linije modi, utjecaja i konflikata inustrijskih rutava

No ovdje su se socijalne strukture oslobodile svojih tvoraca i imaju vlastitu inamiku, ime

prestavljaju vlastitu zbilju koja se ne iscrpljuje u tomu koliko to subjekt o njoj zna i kako ju

tumai

c) Socijalnoteorijski pristup

Temeljni iskazi

Habermas povezuje temeljnu kritiku Parsonove strukturalnofunkcionalne teorije s

naovezivanjem na simboliki interakcionizam

Pri tom uzima u obzir psihoanalizu, teorije razvoja i djelovanja te analize u smislu filozofije

rutva

Habermas pita o osnovnim kvalifikacijama subjekta potrebnim za djelovanje unutar

interakcionistikog koncepta.

Rai se o sljeedem:

o

Mnoge uloge omoguduju suionicima tek malo zaovoljenja, pa ipak oni morajuoravati interakciju: to ini poeljnim sposobnost za toleranciju na frustraciju

(egrt trpi nesposobna metra)

o Oekivanje uloga nerijetko je ifuzno i treba ga protumaiti, pa je potrebna

sposobnost ponoenja takvih nejasnoda i viestranosti (uitelj koji treba jelovati i

irokogruno i pravno besprijekorno)

o Subjekti ne jeluju na temelju uloga koje su bez vedih tekoda internalizirali, ved

prema ulozi naelno imaju reflektirajudi onos (peagog koji se protivi

ocjenjivanju)

Habermasov teorijski zahtjev ispunjava mnoge zahtjeve u svojoj sloenoj arhitekturi: On u

sreite stavlja razvoj aktivnog (jezino) jelatnog subjekta, opisuje svezu izmeu razvoja


23/24

23

subjekta i nareenih razina procesa socijalizacije, te razrauje onos izmeu postojede

formacije rutva i struktura ientiteta koji se formiraju

Kritika

Kritizirano je jenostrano naglaavanje ominacije jezine kompetencije naspram npr.

Emocionalnoj dimenziji

Novije integrativne istraivake osnove Aktualna pitanja vezana za teorije socijalizacije

o Osnove u smislu usporeivanja kulturaopisuju i analiziraju ivotne i izraajne oblike

razliitih kultura

o Historijsko istraivanje socijalizacijenaglauje u povijesti ogoja stajalite u smislu

sociologije kulture i odgoja

o Kao sveza socijalne strukture i socijalizacijeistrauju se razioba i pripaanje

puanstva socijalnim poraajima uzrona komponenta njihovih ivotnih ansi

o Osnove u smislu teorije o tijeku ivotaistrauju proces interakcije glee njihova

vremenskog odvijanja unutar neke biografije

Instance socijalizacije

Kaa socijalizacija istrauje proces postajanja lanom u nekom rutvu u presjeku rutva i

osobnosti, onda su, naravski, rezultati ispitivanja prema instancama

Prvi primjer obitelj

Posljenjih se goina znatno izmijenio oblik obitelji kao jene o sreinjih instancijasocijalizacije. To se dade pokazati s obzirom na tri aspekta:

1.

Obitelj vie nije statika jeinica, koja svojim strukturama interakcije ravnomjerno i

trajno utjee na ivotni svijet jece

2. Jenu i istu obitelj jeca (i roitelji) oivljavaju razliito; sve ovisi o trenutku

nastupanja jeteta

3. Ispitivanja vezanosti pokazuju a ijete ved vrlo rano stjee kognitivni temeljni

obrazac koji primjenjuje u prenosi na druge socijalne odnose

Drugi primjer kola

Ona je najosljeniji izraz institucionaliziranja ogoja u vrlo sloenim rutvima s

organiziranom podjelom rada

Uinak kolske socijalizacije obuhvada sljeeda glavna poruja:

o kolski sustav

o kolska klima

o Onos uenik-uenik

o Onos uitelj-uenik


24/24

Socijalizacija uvjetovana spolom

Tzv. spolno specifina socijalizacija

Djevojke i jeaci olaze u kolu, a kola kako pokazuju istraivanja uvrduje spolno

specifine razlike u ponaanju, ukljuujudi kognitivne, emocionalne i motivacijske aspekte

Na razini ophoenja meu jeacima i jevojicama moe se zapaziti jasno spolno specifinohijerarhiziranje. U nastavnim je sarajima klieizirani prikaz uloge spolova. Izbor struke

pokazuje spolno specifine jenostrane preference oreenog spola

Sve to voi naelnoj raspravi o koeukaciji. Ona se krede izmeu feministikih zahtjeva z a

kole za jevojke i prijeloga za promjenu koeukacijskih kola

Rezultati istraivanja socijalizacije uvjetovane spolom izvan kole su, meutim, jo jeva

pregleni. Oni seu o najranijih razliitih interakcija sa enskom i mukom ojenai, preko

tjelesne socijalizacije (muka i enska tjelesnost je kulturalni simbol),, emocionalne

socijalizacije (izraavanje emocija priaje se enama), socijalizacija kroz meije, sve o

mukog i enskog morala i o stuija glee temelja socijalizacije za i kroz spolom uvjetovanu

podjelu rada

Aktualne tendencije promjene su pritom npr. Promjena spolno specifine pojele raa i

izmijenjena struktura obitelji

Stara polarnost spolova, karakterizacija muevnosti i enstvenosti tenencijski gubi svoj

saraj prestizanjem i prekoraivanjem oreenih granica

Teorijski to znai takoer otklon o paraigme spolno specifina socijalizacija i ukazuje na

primjenu koncepta k iniviualnom (ili subjektivnom) oblikovanju ivota i razvoja, s jene

strane, ka rutvenim procesima konstrukcije i proukcije nae zbiljnosti, s ruge

Documents

Pedagogija - Gudjons_skr