57
Logika

Philosophy 103: Introduction to Philosophy

  • Upload
    others

  • View
    31

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Logika

Page 2: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

LOGIČKE GREŠKE

B.Ćetković, februar 2009.

Page 3: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Cilj časa

Shvatiti šta su logičke greške Upoznati vrste logičkih grešaka Moći prepoznati logičke greške i njihove

oblike u svakodnevnom životu Moći izbjeći logičke greške u vlastitom

zaključivanju i dokazivanju

Page 4: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

ŠTA SU LOGIČKE GREŠKE?

Svaki ne-valjani oblik zaključivanja ili dokazivanja predstavlja logičku pogrešku u širem smislu ...

Npr: “Ruža je biljka, roda je ptica; dakle, katedrala je crkva”.

Ili, “Hajdeger je filozof, Drina je rijeka; dakle, tenis je sport”.

“A je B, C je D; dakle E je F”

Page 5: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

ŠTA SU LOGIČKE GREŠKE?

Kao što ima nepregledno mnoštvo oblika valjane misli, ima i bezbroj oblika nevaljane misli, bezbroj najrazličitijih vrsta logičkih pogrešaka u širem smislu te riječi

Neke ne-valjane misli su toliko ne-valjane da ih najčešće ne ubrajamo čak ni među logički pogrešne misli.

To je npr. slučaj sa našim primjerima...

Page 6: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

ŠTA SU LOGIČKE GREŠKE?

Zaključak: “Svi bogovi su besmrtni; dakle, svi besmrtni su bogovi” (“Svi S su P :: Svi P su S”) nije valjan, ali je sličan valjanom zaključku.

Za nevaljane oblike misli koji su slični valjanim, te se mogu shvatiti kao odstupanja od njih, kažemo da čine logičke pogreške u užem smislu

Page 7: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

VRSTE LOGIČKIH GREŠAKA

Paralogizmi i sofizmi

Jezičke i vanjezičke greške

Greške u zaključivanju i greške u dokazivanju

Page 8: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Paralogizmi i sofizmi Podjela koja potiče od Aristotela Paralogizmi su nenamjerna, nehotična,

ogrešenja o logička pravila Sofizmi su namjerne, svjesne logičke

pogreške, koje činimo sa ciljem da sagovornika zbunimo, prevarimo ili dovedemo u zabludu

Podjela je psihološke prirode. Da li to zanima logiku?

Page 9: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Sofizmi Ime je nastalo od riječi sofist kojom su se

u antičkoj Grčkoj označavali putujući učitelji retorike

Oni su se često koristili lažnim argumentima u nastojanju da “lošiju stvar predstave boljom” (Platon)

Neki sofizmi predstavljaju prve primjere logičkih paradoksa, teško rješivih logičkih problema

Page 10: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Neki slavni sofizmi... Rogati: “Ono što nisi izgubio, imaš?” - “Da.” -

“Rogove nisi izgubio. Dakle, imaš rogove.”

Gomila: “Čini li jedno zrno gomilu?” -”Ne.”- “A dva zrna?” - “Ne.” Sofist zatim nastavlja sa pitanjima sve dok upitani ne prizna da neki određeni broj zrna (recimo: n+1) čini gomilu. Tada sofist zaključuje: “N zrna ne čini gomilu, a n+1 zrno čini gomilu. Gomila, dakle, nastaje dodavanjem jednog zrna.”

Page 11: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Neki slavni sofizmi... Protagora i učenik: Sofist Protagora podučava je

mladića advokatskoj vještini. Pogodili su se da učenik plati odmah polovinu školarine, a drugu polovinu kad dobije prvu parnicu. Kako po završenom školovanju učenik nije vršio advokatsku praksu i nije plaćao ostatak školarine, tužio ga je učitelj sudu. Na sudu Protagora kaže: “Ti ćeš mi svakako platiti ostatak školarine. Jer ako izgubiš parnicu, platićeš po odluci suda, a ako je dobiješ, platićeš mi prema našem dogovoru.” Mladić odgovara: “Ako dobijem parnicu, neću ti platiti jer je tako sud presudio. Ako izgubim, neću ti platiti jer smo se tako pogodili.”

Page 12: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Neki slavni sofizmi... Krokodil: Krokodil koji je uhvatio dijete obećava majci

koja stoji na obali da će joj ga vratiti ako pogodi šta namjerava da učini sa njim. Mati mudruje: “Ti namjeravaš ili da pojedeš dijete ili da mi ga vratiš. Ako namjeravaš da mi ga vratiš, vratićeš mi ga zato što namjeravaš. Ako namjeravaš da ga pojedeš, a ja to pogodim, vratićeš mi ga zato što sam pogodila. Prema tome, vratićeš mi ga u svakom slučaju.” Krokodil odgovara: “Ako namjeravam da pojedem dijete, a ti to pogodiš, neću ti ga vratiti zato što namjeravam da ga pojedem. Ako ne namjeravam da pojedem dijete, a ti to ne pogodiš, neću ti ga vratiti zato što nisi pogodila. Dakle, neću ti ga vratiti ni u kom slučaju.”

Page 13: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Neki slavni sofizmi... Lažljivac: Medju antičkim sofizmima najzanimljiviji i

najslavniji je “Lažljivac”. Jedan Krićanin kaže: “Svi Krićani lažu”. Da li on laže

ili govori istinu? Ako pretpostavimo da govori istinu, to znači da laže,

a ako laže, to znači da govori istinu! Mnogi antički i srednjevjekovni logičari su

pokušavali da riješe paradoks Jedan grčki logičar je i umro uzalud pokušavajući da

riješi problem (“Putniče - kaže nadgrobni natpis - ja sam Philites,

ubi me argument, onaj lažljivi, i duboko noćno razmišljanje.”)

Page 14: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Jezičke i vanjezičke greške...

Od Aristotela potiče i podjela pogrešaka na one koje imaju svoj izvor u jeziku i na one koje ne zavise od jezika

Jezičke - fallaciae dictionis Izvanjezičke - fallaciae extra dictionem

Page 15: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Jezičke greške... Aristotel je razlikovao šest vrsta logičkih

pogrešaka koje izviru iz jezika. Mi ćemo govoriti o četiri oblika:Greška ekvivokacije Greška ambigvitetaGreška kompozicijeGreška divizije

Page 16: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Greška ekvivokacije

Logičke pogreške koje nastaju uslijed upotrebe homonima (riječi koje jednako zvuče, ali se razlikuju po značenju)

Ekvivokacija - iste zvučnosti “Sto je manji od sobe. Pedeset tri je manje

nego sto. Dakle, pedeset tri je manje od sobe”

Page 17: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Greška ambigviteta

Logičke pogreške koje nastaju uslijed upotrebe dvosmislenih rečenica

Ambigvitet - dvosmislenost, dvosmislica “Novac mu je odnio bezbrižan život” “Kapetan je danas bio trijezan.” Delfijsko proročanstvo - amfibolije -

dvosmislenost nastaje uslijed redoslijeda riječi u rečenici:

“Ti ćeš ići vratiti se nikad u ratu poginuti”

Page 18: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Greška kompozicije

Nastaje kada neko svojstvo koje pripada zasebno uzetim dijelovima cjeline ili elementima skupine pripisujemo čitavoj cjelini ili skupini

“Sve drveće u ovoj šumi je malo. Dakle, ova šuma je mala.”

“Nijedan dio ove mašine nije komplikovan. Dakle, ova mašina nije komplikovana”

Page 19: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Greška divizije

Nastaje kada se neko svojstvo koje pripada cjelini ili skupini pripisuje pojedinim dijelovima cjeline ili pojedinim članovima skupine

“Ovo je velika šuma. Prema tome, sve drveće u ovoj šumi je veliko..”

“Švajcarska je bogata. Žan-Žak Ruso je bio Švajcarac. Dakle, Žan-Žak Ruso je bio bogat.”

Page 20: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Greške u zaključivanju

Greške u zaključivanju podijelićemo prema vrsti zaključivanja

Greške induktivnog zaključivanja Greške deduktivnog zaključivanja

Page 21: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Greške induktivnog zaključivanja

Kod induktivnog zaključivanja uvijek smo u opasnosti da načinimo grešku, jer konkluzija samo vjerovatno slijedi iz premisa. Trebamo imati na umu uslove uspješnosti induktivnog zaključka.Česte greške su:

Prebrza generalizacija Post hoc, ergo propter hoc Pogrešna analogija

Page 22: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Prebrza generalizacija

Greška indukcije nabrajanjem. Na osnovu jednog, ili vrlo ograničenog broja

članova neke klase izvodimo opštu konkluziju. Npr. Ako su nam u nekoj prodavnici jednom prodali lošu

robu, zaključujemo da u toj radnji prodaju samo lošu robu.

Ili, ako smo upoznali jednog Italijana koji voli operske arije, zaključujemo da svi Italijani vole operu.

Kako je zbjeći? Voditi računa da uslovi uspješne indukcije budu zadovoljeni!

Page 23: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Post hoc, ergo propter hoc

Poslije toga, dakle zbog toga Zbog toga što neka pojava slijedi iza neke druge

pojave, zaključujemo da je ona njen uzrok. Vremenska povezanost dviju pojava nije dokaz

uzročno-posljedične veze među njima! Npr. Rimska imperija je propala nakon prihvatanja

hrišćanstva kao zvanične religije. Prema tome, prihvatanje hrišćanstva je uzrok propasti Rimske imperije.

Iza dana uvijek dolazi noć, prema tome dan je uzrok noći.

Page 24: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Post hoc, ergo propter hoc

Različiti oblici sujeverja često počivajuna ovoj grešci Npr. Crna mačka nam je prešla preko puta. Nakon toga

desilo nam se nešto loše. Prema tome, crna mačka je izazvala nesreću.

Kako je izbjeći? Nije dovoljno da jedna pojava samo prethodi drugoj da bi bila njen uzrok. Moramo se pitati da li postoji stvarna uzročno-posljedična povezanost tih pojava.

Page 25: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Pogrešna analogija

Nastaje kada konkluziju izvodimo na osnovu sličnosti u nekoj osobini između dviju vrlo raznorodnih pojava ili njihovih nebitnih osobina.

Npr. Kao što na brodu imamo jednu osobu koja upravlja brodom i izdaje naređenja (kapetan), tako bi i državni brod morao imati jednog zapovjednika.

Zemljina kora puca zbog nedostatka vlage. I vaša koža će ispucati ako joj ne obezbjedite dovoljno vlage. Zato ja koristim Vichy, hidratantnu kremu koja mojoj koži daje potrebnu vlagu...

Page 26: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Pogrešna analogija

Kako prepoznati i izbjeći pogrešnu analogiju? Voditi računa o uslovima uspješnosti induktivnog

zaključka. Koje su osobine u kojima se pojave koje poredimo

slažu, koje su osobine u kojima se razlikuju? Da li pojave koje poredimo pripadaju srodnim ili vrlo

udaljenim grupama? Koliko su osobine koje poredimo bitne za klasu i sl.. ?

Page 27: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Greške deduktivnog zaključivanja

Čista konverzija A suda Učetvorostručenje termina Neraspodijeljeni srednji pojam Nedopušteno proširenje velikog pojma Nedopušteno proširenje malog pojma Nepotpuna disjunkcija (Lažna dilema) Negacija antecedensa Afirmacija konsekvensa

Page 28: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Čista konverzija A suda

Greška neposrednog deduktivnog zaključivanja.

Nastaje kada izvršimo čistu konverziju A suda (Svi S su P:: Svi P su S)

Npr. Svi bogovi su besmrtni. Prema tome, svi besmrtnici su bogovi.

Page 29: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Učetvorostručenje termina

Quaternio terminorum Greška kategoričkog silogizma. Nastaje ako u kategoričkom silogizmu koristimo

četiri umjesto tri pojma. Ovu grešku je relativno lako prepoznati. Teže se

prepoznaje ako se udruži sa greškom ekvivokacije.

Npr. Sve mace su umiljate. Tigar je maca. Tigar je umiljat.

Page 30: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Neraspodijeljeni srednji pojam

Non distributus medius Greška kategoričkog silogizma. Nastaje kada srednji pojam nije raspodijeljen

ni u jednoj premisi. Primjer: Svi milioneri su bogati. Neki Amerikanci su

bogati. Dakle, neki Amerikanci su milioneri. Kako prepoznati? Otkriti srednji pojam i

provjeriti da li je raspodijeljen barem u jednoj premisi!

Page 31: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Nedopušteno proširenje velikog pojma

Illicitus major Greška kategoričkog silogizma Nastaje kada je veliki pojam raspodijeljen u

konkluziji, ali nije raspodijeljen u premisi Primjer: Svi Bavarci su Nijemci. Nijedan Prus nije

Bavarac. Dakle, nijedan Prus nije Nijemac. Kako je prepoznati? Provjeriti da li je veliki

pojam raspodijeljen u premisi ako je raspodijeljen u konkluziji

Page 32: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Nedopušteno proširenje malog pojma

Illicitus minor Greška kategoričkog silogizma Nastaje kada je mali pojam raspodijeljen u

konkluziji, ali nije raspodijeljen u premisi Primjer: Svaka upala pluća je opasna. Svaka upala

pluća je bolest. Prema tome, svaka bolest je opasna. Kako je prepoznati? Provjeriti da li je mali

pojam raspodijeljen u premisi ako je raspodijeljen u konkluziji

Page 33: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Nepotpuna disjunkcija

Fallacia disjunctionis Greška disjunktivnog silogizma Nastaje kada polazimo od premise u kojoj

nije izvršena potpuna disjunkcija (nisu uzete u obzir sve alternative)

Primjer: Svaki trougao je oštrougli ili tupougli. Ovaj trougao nije oštrougli. Prema tome, ovaj trougao je tupougli.

Page 34: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Lažna dilema

Jedan oblik nepotpune disjunkcije je greška koja se naziva lažna dilema

Kao jedina alternativa postavlja se nešto što nije nužno jedina alternativa

Primjer: Ili ćeš se baviti sportom ili ćeš život provesti sjedeći u fotelji i gledajući TV.

“Domovina. Ili je voli ili napusti.” Kako prepoznati grešku? Provjeriti da li su

navedeni disjunkti sve alternative koje postoje

Page 35: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Negacija antecedensa

Greška hipotetičkog silogizma Vezana uz modus ponendo ponens Nastaje kada iz negacije antecedensa

zaključimo negaciju konsekvensa. Primjer: Ako sunce sija, đaci su veseli. Sunce ne

sija. Prema tome, đaci nisu veseli.

Page 36: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Negacija antecedensa

Modus ponendo ponens:

P=>QP

--------Q

Negacija antecedensa:

P=>Q-P

----------Q

Kako prepoznati grešku?

Page 37: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Afirmacija konsekvensa

Greška hipotetičkog silogizma Vezana uz modus tollendo tollens Nastaje kada iz afirmacije (potvrđivanja)

konsekvensa zaključimo afirmaciju antecedensa.

Primjer: Ako sunce sija, đaci su veseli. Đaci su veseli. Prema tome, sunce sija.

Ako snijeg pada, ulice su mokre. Ulice su mokre. Prema tome, snijeg pada

Page 38: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Afirmacija konsekvensa

Modus tollendo tollens:

P=>Q-Q

---------P

Afirmacija konsekvensa:

P=>QQ

---------P

Česta greška, čak i među naučnicima. Kako je prepoznati?

Page 39: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Logičke pogreške u dokazu

Pošto se u dokazu služimo zaključkom, mogu se pojaviti sve one greške koje se pojavljuju i u zaključivanju

Postoje neke greške koje su karakteristične baš za dokaz

Tri grupe grešaka:• pogreške irelevantnosti• pogreške neosnovanog razloga• pogreške slijeda

Page 40: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Pogreška irelevantnosti

Sastoji se u tome da se ne dokazuje (ili pobija) sporna teza, nego neka druga, ona koja je samo naizgled identična sa spornom tezom

Javlja se u mnogo različitih oblika Obično razlikujemo ignoratio elenchi

(nepoznavanje pobijanja) i mutatio elenchi (promjena pobijanja)

Možemo je generalno nazvati “zamjena teze”

Page 41: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Pogreške irelevantnosti

Argumentum ad hominem (Argument za čovjeka)

Argumentum ad populum (Argument za narod)

Argumentum ad misericordiam (Argument milosrđa)

Argumentum ad ignorantiam (Argument neznanja)

Argumentum ad baculum (Argument batine)

Argument (lažnog) autoriteta

Argument novine Argument starine Klizava nizbrdica Crvena haringa Tu Quoque! (I ti takodje) Sugestivno pitanje

Page 42: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Argumentum ad hominem

Argument za čovjeka (zapravo argument protiv čovjeka)

Ne raspravlja se o spornoj tvrdnji, nego se pokušava diskreditovati čovjek koji je tu tvrdnju izrekao

“Vi tvrdite da ateista može biti moralan... Hm, slučajno znam da ste napustili vašu ženu i dijete.”

Hajdegerova filozofija je bezvrijedna. Uostalom, šta očekivati od nekog ko je bio član Hitlerove partije.

Page 43: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Argumentum ad populum

Argument za narod (gomilu) Ne raspravlja se o spornoj tvrdnji, nego se

pokušava pridobiti publika djelujući na njihova osjećanja, predrasude, taštinu...

“Vi svi dobro znate...”, “Svima je poznato...” “Zemlja mora biti ravna. Milioni ljudi to znaju. Hoćeš da

kažeš da su svi oni glupe neznalice?” (Kraljica Izabela Kolumbu)

varijanta - Argument sveopšteg slaganja.

Page 44: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Argument milosrđa

Argumentum ad misericordiam Umjesto da se raspravlja o spornoj tezi,

nastoji se izazvati samilost kod sagovornika ili publike

“Nadamo se da će Odbor prihvatiti naš izvještaj. Komisija je mjesec dana naporno radila na pripremi izvještaja.”

“Vjerujem da će sud donijeti oslobađajuću presudu za mog štićenika. U protivnom bi jedna žena i troje maloljetne djece ostali bez jedinog hranitelja.”

Page 45: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Klizava nizbrdica

U cilju da se dokaže neprihvatljivost neke teze, pokazuje se da iz nje slijedi niz sve manje prihvatljivih tvrdnji.

“Ako počneš da igraš LOTO uvalićeš se u kocku. Nećeš moći da prestaneš i uskoro ćeš sav novac potrošiti na kocku. Uvalićeš se i u kriminal da bi obezbjedio novac za kocku.”

Ako donesemo zakon protiv nošenja automatskog oružja, onda ćemo uskoro donijeti i zakon protiv nošenja svakog oružja, a onda i zakone koji će ograničiti i druga prava. Na kraju ćemo završiti u totalitarnoj državi.

Page 46: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Argumentum ad ignorantiam

Argument neznanja Dovoljnim dokazom za neku tvrdnju smatra

se nepostojanje dokaza za tvrdnju koja joj je protivrječna

“Vanzemaljska inteligentna bića ne postoje. Niko još nije pružio nikakav siguran dokaz njihovog postojanja”

Page 47: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Argumentum ad baculum

Argument batine Kao razlog za prihvatanje (ili odbijanje) neke

tvrdnje uvodi se neka prijetnja ili sila

Page 48: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Argument novine

Kao razlog za prihvatanje (ili odbijanje) neke tvrdnje navodi se da je to nešto novo, moderno i sl.

Mnogi proizvodi reklamiraju se time što se navodi da su oni “NEW”

“Trebao bi da instaliraš Vistu na ovaj računar umjesto XP-a.” “Zašto?” “Pa to je novija verzija Microsoft-ovog operativnog sistema!”

Page 49: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Argument starine

Kao razlog za prihvatanje (ili odbijanje) neke tvrdnje navodi se da je to nešto staro, od davnina, tradicionalno i sl.

Ljudi su hiljadama godina vjerovali u postojanje Boga. Prema tome, Bog postoji.

Page 50: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Sugestivno pitanje

Greška nastaje kada je neko pitanje tako formulisano da je u njemu samom već sadržan odgovor.

Nastavnik učeniku koji ne zna da odgovori na postavljeno pitanje: “Zašto nisi učio?”

Policijski inspektor pita osumničenog: “Gdje si sakrio novac koji si ukrao?”

Tema jedne tribine: “Zašto Srbi izumiru?”

Page 51: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Pogreške neosnovanog razloga

Traženje principa (Petitio principii) Krug u dokazu (Circulus in demonstrando)

Page 52: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Petitio principii

Nastaje kada se kao razlog za prihvatanje teze navodi tvrdnja koja predstavlja samu tezu (najčešće u malo izmijenjenoj formulaciji)

“opijum uspavljuje zato što ima moć uspavljivanja”

“Sve što vlada čini je u najdubljem interesu njenih gradjana...”

“Moj sin nikada nikom nije razbio prozor, pa nije ni vama...!”

Page 53: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Krug u dokazu

Circulus in demonstrando naziva se i vrćenje u krugu (circulus vitiosus) Za dokazivanje neke teze koristimo argumente

koji se opet mogu dokazati jedino pomoću teze “Ja sam čestit čovjek, što vam može potvrditi moj

prijatelj NN, za koga vam mogu garantovati da nikada ne laže....”

“Bog je savršeno biće, jer je svijet kao njegovo djelo savršen... A svijet je savršeno uređen zato što je božije djelo”

Page 54: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Greške slijeda

najčešća greška je Ne slijedi! (Non sequitur!) Dokazujemo pravu tezu i služimo se istinitim

argumentima, ali naša teza jednostavno ne slijedi iz argumenata

Dešava se uvijek kada izvodeći tezu iz argumenata pogrešno zaključujemo...

mnogo različitih oblika...

Page 55: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

podpitanja?

Page 56: Philosophy 103: Introduction to Philosophy
Page 57: Philosophy 103: Introduction to Philosophy

Nastaviće se....