PITANJA IZ RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

PITANJA IZ RAZVOJNE PSIHOLOGIJE1. ta prouava razvojna psihologija?

Razvojna psihologija predstavlja granu ili naunu disciplinu psihologije koja se bavi prouavanjem promjena u ponaanju i sposobnostima koje se pojavljuju i razvijaju s napredovanjem razvoja.

2.Navedite najmanje tri pitanja kojima se bavi razvojna psihologija?

Razvoj govora i miljenja kod djece;

Pojava i razvoj osjeta;

Razvoj i kontrola emocijaKako djeca ue i koji su njihovi kapaciteti;

Problemi vezani za period puberteta, za mlade i za okolinu;

Razvoj interesovanja za izbor profesije 3.ta posebno istrauje razvojna psihologija?

Iako razvojni psiholozi prouavaju promjene u ponaanju u svim fazama razvoja ivota (od fetusa do starake dobi i smrti), ipak, veina ih se usmjerava na prouavanje promjena u ponaanju poev od zaea pa zavrno s periodom adolescencije, bez obzira to ovo hronoloko razdoblje pripada i odgovara DJEIJOJ PSIHOLOGIJI. Novija istraivanja ukljuuju prouavanje ponaanja u svim razvojnim periodima, dakle, od zaea, pa do odraslog i starakog doba, tj. do smrti. Otuda se i pojavljuje u strukturi psiholokih nauka grana psihologije pod nazivom PSIHOLOGIJA CJELOVITOG RAZVOJAPrema tome, razvojna psihologija je iroka psiholoka nauna disciplina sa irokim i sloenim predmetom istraivanja i izuavanja, a prije svega ukljuuje istraivanje i prouavanje razvoja djece i mladih, ali i psihike promjene u zreloj dobi i starosti.4.Pet razloga zbog ega je bitna razvojna psihologija?

Postoji bar pet razloga zbog kojih se razvojni psiholozi orijentiu na prouavanje promjena u ponaanju i tokom djetinjstva. To su:

Najvee promjene u ponaanju dogaaju se tokom prvog dijela ivota: fiziki razvoj je najvei u toku prve godine ivota, a do kraja druge godine djeca dostignu polovicu visine koju e dostii kao odrasle osobe; socijalne interakcije, govor, kognitivne sposobnosti kao pamenje, rasuivanje i druge sposobnosti te funkcioniranje ljudskog organizma najizraenije i najrazvijenije su tokom djetinjstva.;

Dogaaji i iskustva iz prvih godina ivota snano utjeu na kasniji razvoj pojedinca, mada razliite teorije razliito gledaju na ovu osobinu. (pjesnik Wordswordth kae: Dijete je otac ovjeka).;

Sloeni procesi ponaanja odraslih prouavaju se na osnovu istraivanja istih ponaanja u ranom razvojnom periodu;

Prouavanje ponaanja u ranim periodima ima za cilj i rjeavanje pitanja socijalne politike (siromatvo, nepismenost, opojna sredstva, kriminalitet i dr.) kako bi ivot djece bio sretniji i ljepi;

Djeca predstavljaju udesna i oaravajua bia koja privlae ne samo psihologe, nego i umjetnike, knjievnike, pjesnike i uenjake i ostale strunjake iz drugih podruja istraivanja.

5.Koji su razlozi za prouavanje razvojne psihologije?

Razvojna psihologija tei da opie, objasni, razumije i predvidi relevantne i vane pojave u razvoju pojedinca i nastoji da pomogne ljudima da razumiju sami sebe i da ostvare svoje mogunosti i pomognu drugima u njihovom razvoju.6.Objasnite potrebu interdisciplinarnog .....proavanja?

Razvoj, rast i psihike promjene ostvaruju se pod utjecajem biolokog razvoja i sazrijevanja svakog pojedinca, ali i pod utjecajem odgoja i obrazovanja te njegovom socijalizacijom kao bitnom karakteristikom ovjekova razvoja. Socijalizacija predstavlja vrsto povezivanje ovjeka s drugim ljudima, njegovo uklapanje i poistovjeivanje s ljudskim drutvom. Sve to upuuje na zakljuak da je razvojna psihologija vrsto povezana sa socijalnom psihologijom koja prouava i istrauje psiholoku stranu socijalizacije, kao i sa pedagokom psihologijom iji je predmet prouavanja uenje.

7.Metoda identinih blizanaca?

Ovom metodom prouava se utjecaj naslijea i sredine na razvoj odreenih ponaanja kod osoba kao razvoj motornih radnji, emocionalnih reakcija, intelektualni razvoj, govorni razvoj itd. Istraivanja su potvrdila da naslijee ima veliku vanost u svim navedenim podrujima razvoja, ali da i sredina ima utjecaj na psihiki razvoj ovjeka.

Za utvrivanje utjecaja naslijea i sredine na psihiki razvoj ovjeka kao najpodesnija metoda koristi se metoda prouavanja identinih blizanaca. Jedan od blizanaca slui kao kontrolni lan, a kod drugog se primjenjuje i prati utjecaj eksperimentalnog faktora. Psihike promjene koje se zapaze kod eksperimentalne grupe sa sigurnou se mogu pripisati utjecaju sredine, jer je nasljedna osnova potpuno ista kod obadvije grupe.

Izvjesna ogranienost u primjeni ove metode uzrokovana je malim brojem blizanaca.

8.Obrazloi metod identine okoline?

Pri koritenju ove metode koristi se identina sredina na subjektima s razliitim nasljednim osobinama (braa, sestre ili druge osobe ). Zapaene promjene u ponaanju koje se javljaju u takvim uvjetima rezultat su utjecaja nasljednih faktora, a ne utjecaja sredine jer je sredina bila ista za ispitanike, a razlike su postojale kod faktora naslijea. Ovakva ispitivanja podesna su kod prave i usvojene djece pri emu su nasljedni faktori razliiti, a sredina je ista.

9.ta je uradio brani par Kellog?

Veoma zanimljiva istraivanja izvrili su brani par amerikih psihologa Kellog. Kad su dobili sina, usvojili su mladune impanze tako da su Donald i Gua rasli u potpuno jednakim uvjetima, uz isti odgoj, panju i brigu. Rezultati su ukazali na razlike u razvoju izmeu ovjeka i njemu najsrodnije ivotinje.

10.Metod traga?

Koristi se za ispitivanje kretanja subjekata u muzejima, galerijama, pozoritu, djeijem igralitu i sl. onovi obue namau se tako da ostavljaju trag kretanja i zadravanja osobe pri kretanju, a zatim se snimi stanje i analizira. Utvruje se kakav je interes osobe za ponueno razgledanje, ta preferira, ime je vie motivirana, brzina reakcija, razne osobine linosti ekstraverzija (puno zastajanja, zadravanja), introvertirane osobe (manje zadravanja, bri obilazak itd.).

11.Projektivne tehnike?

U prouavanju psihikog ivota ovjeka, u ispitivanju ponaanja subjekata, projektivne tehnike predstavljaju veoma podesnu metodu ispitivanja. Zasnivaju se na pretpostavkama da e ispitanici manifestovati vlastite elje, interesovanja, sklonosti, emocionalna stanja, socijalne dimenzije i to najuspjenije u njihovom slobodnom izraavanju. Projektivnim tehnikama mogue je ustanoviti prisustvo anksioznih i depresivnih stanja kod osobe, konfliktne situacije i teka raspoloenja i to aktivnostima kao to su igra, crtanje, interpretacija crtea, tumaenje mrlja od tinte, prianje pria, igranje uloga itd. U projektivnim tehnikama do posebnog izraaja dolaze sposobnosti percipiranja ili opaanja predmeta, pojava, dogaaja. S obzirom na to da na percepcije znaajno utjee znanje o predmetima, pojavama, iskustvo, emocionalna stanja, karakter, temperament, ispitanici pod utjecajem tih i drugih faktora razliito percipiraju ponuene slike, mrlje, plamena vatre, oblaka itd. U percipiranim crteima i drugim pojavama subjekti projektuju odreena svoja stanja, raspoloenja, elje, oekivanja, strahovanja. Otuda im i naziv projektivne tehnike.

12.Koje testove smatramo pravim testovima za ispitivanje psiholokih promjena?

Pravi test predstavlja valjan, pouzdan, osjetljiv i objektivan istraivaki postupak i mnogo se koristi i razvojnoj psihologiji.-VALJANOST to znai da se s njima ispituje upravo ono to je cilj ispitivanja;-OBJEKTIVNOST koja podrazumijeva da svi ispitivai dou do istih rezultata na istim ispitanicima;

-RELIJABILNOST pouzdanost, to znai da u ponovljenoj primjeni testa dobivamo iste ili gotovo iste rezultate (pri retestu );

-OSJETLJIVOST- koja otkriva i male razlike u znanjima ispitanika;

-EKONOMINOST (vremenski i potrebnim materijalom opravdan).

13.Zavisno od predmeta mjerenja koje vrste testova moemo razlikovati?

Testove znanja:

Testovi znanja u uem smislu kad provjeravaju injenice; testovi

primjene znanja; kombinirani testovi;

Testovi nivoa ili razine kojima se ispituje koliko su uenici nauili i u kojima vrijeme rjeavanja nije odreeno; testovi brzine s kojima se ispituje s kojom brzinom uenici rjeavaju zadatke i za ije rjeavanje je ogranieno vrijeme;

Testovi tipa papir olovka koje uenici mogu rjeavati pismeno i usmeno;

Testovi tipa prepoznavanja; zadaci dosjeanja; zadaci dopunjavanja; zadaci reprodukcije; kombinovani zadaci itd.

Testovi sposobnosti:

Testovi senzornih sposobnosti (ispitivanje vida, sluha),

Testovi psihomotornih sposobnosti (spretnost prstiju i ruku, okulomotorna koordinacija, mirnoa ruke, brzina reakcija, snaga, izdrljivost);

Testovi mehanikih sposobnosti (testovi papir olovka; testovi mehanike izgradnje ili sastavljane dijelova u cjeline itd);

Testovi intelektualnih sposobnosti (mentalnih kognitivnih kao: sposobnost prostornog predoavanja, testovi verbalne fluentnosti; manipulativni testovi kao testovi mehaniih sposobnosti);

Testovi linosti (u uem smislu za ispitivanje afektivne i konativne ili voljne osobine); Analitiki testovi linosti kao: skale sudova; upitnici ili inventari linosti; Sintetiki testovi linosti kao: analiza biografija i autobiografija; Rorschachov test mrlja; TAT test tematske apercepcije Morgana i Murraya sastavljan od niza slika na osnovu kjih ispitank sasavlja priu itd.

14.Kratko obrazloiti koritenje longitudinalnog postupka u istraivanju psiholokih pojava?

Podrazumijeva praenje, ispitivanje i istraivanje psihofizikog razvoja ovjeka u relativno duem vremenskom periodu. Tako npr. praenje tjelesnog razvoja moe se provoditi od prvog pa sve do osmog razreda osnovne kole. Iako je jedan od najstarijih postupaka u historiji razvojne psihologije, koristiti se i u savremenim psiholokim disciplinama.

Biografske studije, studije sluaja predstavljaju longitudinalno istraivanje i ispitivanje osoba u njihovom razvoju. U longitudinalno ispitivanje i istraivanje spada i voenje kumulativnog kartona uenika u kolama,

Longitudinalnim postupkom u prouavanju psiholokih pojava mogue je pratiti subjekte, pojedince, grupe, generacije tokom odgoja i obrazovanja, u predkolskom periodu, kolskom, studentskom itd.Zavisno od usmjerenosti psiholokih istraivanja, od obima problema zavisit e trajanje longitudinalnog istraivanja, ali je pri tome bitno da se vodi rauna o optimalnom vremenu za manifestovanje pojava u svim bitnim aspektima.Longitudinalni postupak u prouavanju pojava je veoma skup jer dugo traje, a osim toga u toku prouavanja dolazi do osipanja subjekata u duem ispitivanju to negativno utjee na nauna uopavanja. Prednost mu je to je prirodniji jer se pomou njega moe pratiti tok razvoja istih subjekata i to daje mogunost uoavanja uzroka i posljedica za razvojne karakteristike pojedinih perioda.

15.Kratko obrazloiti koritenje transverzalnog(horizontalni)postupka u istraivanju?Predstavlja ispitivanje, praenje i istraivanje psiholokih pojava kod djece razliitog uzrasta. Tako se moe pratiti i istraivati emocionalni i socijalni razvoj kod razliitih uzrasta djece, ili pojava straha, razvoj govora i druge psihofizike karakteristike razvoja djece razliitog uzrasta, ali za krai vremenski period npr. jednu godinu. Mogu to biti odreene psihike pojave koje se prouavaju samo na nivou prvog razreda osnovne kole, ili samo maturanti i sl.Pri transverzalnom istraivanju ispitivanje vrimo na uzorcima razliitih uzrasta i kod njih pratimo pojave i razvoj odreenih pojava kao fond rijei, razumijevanje teksta, razvoj sposobnosti, vjetina, navika, interesovanja, stavova i to u periodu istraivanja. Uzorke razliitih uzrasta usporeujemo i utvrujemo kako se mijenja s promjenom uzrasta. Transverzalni pristup u prouavanju psiholokih pojava ima izvjesne prednosti nad longitudinalnim jer se njime brzo dolazi do potrebnih podataka, jer se pojava mjeri na razliitim osobama i izbjegava se utjecaj iskustva na varijable. Smatra se da je transverzalni horizontalni postupak ekonominiji, jer se za kratko vrijeme ispita veliki broj subjekata i ne dolazi do njihovog osipanja. Osnovni nedostatak ovog postupka je to se njime ne dobije uvid u razvoj pojedinca, nego se zakljuivanje i interpretacija vri na osnovu aproksimacija dobivenih rezultata na sadanje mlae u odnosu na sadanje starije pojedince i grupe.16.Obrazloi prednosti i nedostatke primjene longitudinalnog i transverzalnog postupka u prouavanju psiholokih promjena?

OBANJENO U OKVIRU ODGOVORA NA PITANJA 14 i 15.

17. Prema psihoanalitikoj teoriji iji predstavnik je Frojd, psihiki razvoj se odvija u vie faza, koje su to faze?ORALNA FAZA koja je karakteristina za dojene kad dijete ima najvie ugodnih osjeta u podruju usta i u vezi sa sisanjem;

ANALNA FAZA koja se javlja u drugoj godini ivota kada su djeca zaokupljena navikavanjem na istou te nastoje kontrolirati mokrenje i pranjenje crijeva.

FALUSNA FAZA karakteristina za 3. i 4. godinu ivota kad djeca imaju najvie ugodnih osjeta igrajui se svojim spolovilom.

EDIPALNA FAZA period 5. i 6. godine ivota u kojoj djeca poinju naroito voljeti roditelje suprotnog pola.

FAZA LATENCIJE - traje od 6. do 11. godine ivota u kojoj dolazi do potiskivanja spolnog nagona. Izraena je identifikacija s roditeljima istog spola i vrnjacima istog spola.

FAZA PUBERTETA predstavlja period mladistva i

djevojatva. Javlja se heteroseksualnost kao norma odraslih ljudi.

Prema psihoanalitikoj teoriji, najbolje je da se dijete do 6. godine ivota odgaja u porodici, a zatim u drutvenim odgojnim grupama.

18. Prema Frojdu djetetova psihika struktura i proces socijalizacije djetetove linosti odvija se kroz tri dijela, koja su to?

Prema Frojdovom shvatanju, osnovna pokretaka snaga razvoja linosti jeste njena seksualna ili libidinalna energija. Najstarija i najdublja djetetova psihika struktura je ID - ONO . U drugoj ili treoj godini ivota dijete postaje svjesno svoje linosti, svoga JA koje, da bi dolo do izraaja, ID mora biti kontrolisan ili potisnut. Ta nova JA struktura naziva se jo i djetetov EGO

Proces socijalizacije djetetove linosti poinje kontrolom djetetovog EGA kako ne bi dolazio u sukob s drutvom. Ovaj proces socijalizacije vre poinje da se odvija u predkolskom periodu kroz organizirani rad u predkolskim ustanovama i kolama. Dijete ugrauje zahtjeve drutva u svoju najviu psihiku strukturu ili trei psihiki sloj poznat pod nazivom djetetov SUPER EGO NAD JA.

19. Obrazloite kako prema Ericssonu reagira ego i kako rjeava konfliktne situacije?

EGO ima mogunost da kontrolira konfliktne situacije koje se javljaju u kontaktu s okolinom i drutvom. Rjeavanje konfliktnih situacija mogue je provoditi u interesu razvoja linosti i ne moraju se uvijek javljati traume kako je to tvrdio S. Frojd. Psihosocijalne krize (line krize)koje se javljaju kod svakog pojedinca, mogu se uspjeno rjeavati i njihovo rjeenje da bude u funkciji razvoja i uspjenijeg prilagoavanja pojedinca okolini. Bitno je poznavati svakog pojedinca i nain savladavanja kriza kroz koje prolazi. Od naina savladavanja kriza zavisi kakav e razvoj pojedinac imati.

20. Faze razvoja prema Ericssonu?

1. Prva faza obuhvata prvih 18 mjeseci ivota i sadri Temeljno povjerenje nasuprot temeljnom nepovjerenju ili sumnjiavosti.. Manifestuje se kroz osiguranje hrane, toplote, zatite, brige, kontakta.2. Druga faza koja traje od 1,5 do 3 godine ivota sadri: Autonomiju - nasuprot - ponienju ili sumnji. Djeca ue da budu samostalna u svakodnevnim aktivnostima, da vjeruju u svoju sposobnost, da imaju samopouzdanje to omoguavaju pozitivna rjeenja. Negativna rjeenja vode ovisnosti, slabljenju volje, stidljivosti, sumnji sve do povrnosti i gubljenja samopouzdanja.

3. Trea faza traje od 3 6 godine a sadri Inicijativu ili krivnju.

Djeca ele raditi ono to odrasli rade pa prelaze granice svojih sposobnosti. Dobra usklaenost odraslih i djece daju osjeaj razumijevanja za radoznalost, a suprotno se javlja osjeaj krivnje.

4. etvrta faza od 6 do 11 godina je faza aktivnosti-produktivnost - nasuprot inferiornosti. Djeca su sposobna i kompetentna za ono to rade. Negativno rjeenje stvara inferiornost, znai da su nesposobni za ono to ele. To je kolsko doba i bitne su vrijednosti i kompetentnosti za djecu.

5. Peta faza od 12 do 18 godina je faza identiteta nasuprot pometnji, konfuziji identiteta. Vani su seksualni, profesionalni, lini identitet, Ko sam ja ? Negativna rjeenja - proizvode revolte, neprilagoenost, depresiju.

6. esta faza od 19 do 24 godine odnosi se na bliskost ili intimnost naspram izoliranju. To je, po Eriksonu, period mladalatva ili adolescencije kada mladi ulaze u intimne, prisne odnose s prijateljima, grupama, nastoje uspostavljati dobre odnose sa drugima i kada preuzimaju odreene odgovornosti. Pozitivna rjeenja znae sposobnost biti i sam i u drutvu. Negativna rjeenja znae udaljavanje od drugih ljudi i pribjegavanje izolaciji i rezignaciji.

7. Sedma faza od 25 do 65 godine predstavlja zrele godine- sredovjenost a karakterie je plodnost i produktivnost nasuprot stagnaciji. Dolazi do izraaja osobina uspjenog roditelja ili osobe, a u suprotnom, postaju osobenjaci, egoisti, antidrutveni.

8. Osma faza od 65. godine do smrti, a predstavlja integritet naspram oajanju. Traje od sredovjenosti do starosti. Svi koji osjeaju da im je ivot protekao na zadovoljavajui nain, imat e osjeaj ZADOVOLJSTVA, u suprotnom, osjeat e OAJ.

21. ta predstavlja model razvoja prema Vigotskom?U svoj model razvoja ovjeka Vigotski je ukljuivao elemente koji su afirmirani marksizmom, pa je nazvan SOCIOKULTURNIM modelom.

Za Vigotskog je razvoj pojedinca produkt njegove kulture, a taj razvoj se uglavnom odnosio na mentalni razvoj, proces miljenja, jezika, rasuivanja. Ove se sposobnosti razvijaju kroz socijalnu interakciju s drugima, posebno s roditeljima i predstavljaju zajedniko znanje jedne kulture. Prema Vigotskom, intelektualne sposobnosti puno su specifinije za kulturu u kojoj je dijete odgojeno.. Tako SOCIOKULTURNI MODEL razvoja ovjeka postaje jedan od najutjecajnijih modela o tome kako socijalno iskustvo utjee na kognitivni razvoj.

22. ta je po Vigotskom podruje priblinog razvoja?

To podruje predstavlja razliku izmeu onoga to dijete moe uiniti samo i onoga to moe uiniti uz tuu pomo. Ono to dijete moe uiniti samo za VIGOTSKOG je STVARNA RAZVOJNA RAZINA i ona se mjeri testovima inteligencije. Ono to dijete moe uiniti uz pomo drugih naziva se RAZINA MOGUEG RAZVOJA. Razlika izmeu ove dvije razine predstavlja DJEIJE PODRUJE PRIBLINOG RAZVOJA.

23. Kakav je znaaj Arnolda Gezela za razvojnu psihologiju?

Gezel se nije slagao s Holovom teorijom da ljudski razvoj odraava evoluciju vrste. Gezel je vjerovao da razvojem upravljaju, prije svega, genetski procesi i isticao da rast i pojava motorikih vjetina kao to su puzanje, sjedenje, hodanje itd. treba da slijede vrlo predvidljiv redoslijed.

Prema Gezelovom shvatanju, okolina igra samo sporednu ulogu tako to utjee na dob period u kojem e se pojaviti odreene vjetine, ali ne djeluje na redoslijed ili obrazac ponaanja, odnosno razvoja.

Sloene bioloke mehanizme koji upravljaju razvojem Gezel je nazvao MATURACIJA SAZRIJEVANJE.

Istraivanjem djece Gezel je otkrio visok stepen uniformnosti u djeijem razvoju to znai da se sva djeca nisu razvijala istom brzinom te su neka prohodala ranije, neka kasnije, ali ono to je bitno to je da je REDOSLIJED RAZVOJA BIO UVIJEK DOSLJEDAN. Tako su sva djeca prije hodala, nego trala, trala prije nego skakala na dvije noge, skakala prvo na dvije zatim na jednoj nozi itd. Tako je Gezel utvrdio neku vrstu STATISTIKIH NORMI u razvojnom rasporedu razvoja i ponaanja koje su bile od velike vanosti za lijenike i roditelje. Neke od tih statistikih normi i danas se upotrebljavaju.

U istraivanju psihofizikog razvoja linosti Gezel se koristio istananim istraivakim tehnikama i tako dao veliki doprinos istraivanju u psihologiji. Prvi je upotrijebio FILMSKU KAMERU kako bi to realnije i bez ometanja zabiljeio djeije ponaanje, prvi razvio JEDNOSMJERNO STAKLO I KONSTRUISAO FOTOGRAFSKU KUPOLU za praenje ponaanje djece iz svih uglova a da to djeca ne vide i ne znaju.

24. Kakav stav je imao Gezel kad je u pitanju odgoj djece?

U odgoju Gezel je predlagao da djecu treba hraniti onda kada pokazuju znakove gladi, omoguiti im spavanje kad pokau da su zadrijemali, da se igraju i istrauju u skladu s njihovim prirodnim rasporedima. Zahtijevao je strpljivost roditelja i uivanje u trenutanim sposobnostima i ponaanjima i to bez pourivanja ka zrelijim vjetinama. Gezel je zagovarao fleksibilno obrazovanje zasnovano na interesima i linim stilom uenja svakog djeteta.

25. Koja su etiri razvojna stepena prema Pijaeu?

l. SENZOMOTORIKI PERIOD obuhvata prve dvije godine ivota. Sheme dojeneta su jednostavni refleksi koji se postepeno kombiniraju u vee, fleksibilnije jedinice aktivnosti.

2. PREDOPERACIJSKI PERIOD od 2. do 6. godine ivota.

Dijete poinje upotrebljavati simbole pa rijei i brojevi zauzimaju mjesto objekta i dogaanja. Akcija se poinje izvoditi mentalno;

Ovo je predkolski period u kojem se javlja sposobnost predoavanja. Simbolika funkcija ogleda se u sposobnosti upotrebe jedne stvari za predoavanje neeg drugog (erpa na glavi umjesto kape, eira, metle za konja i sl.).

Sposobnost predodbenog funkcioniranja javlja se pri kraju ranog djetinjstva kao:

unutranje rjeavanje problema kao i sposobnost baratanja s nevidljivim premjetanjem predmeta (stalnost predmeta, jer tu su i kad ih ne vidi);

pojava rijei;

pojava neizravnog oponaanja (oponaanje prolih ponaanja upuuje na sposobnost pohrane tog ponaanja u nekom predodbenom obliku);

pojava simbolike igre kao pokazatelja simbolike funkcije (stvari i predmete zamjenjuju za neto drugo (tap amac, hrpe pijeska kolai, metla konj itd.).

Predodbeno rjeavanje problema nadmonije je od senzomotorikog jer je predodbena inteligencija znatno bra i djelotvornija, drutveno je djeljiva.

U predoperacijsko doba djeca razvijaju posebne oblike spoznaje koje je Pijae nazvao KVALITATIVNI IDENTITET, TJ. uvianje da se kvalitativna, generika priroda neke stvari ne mijenjaju ako se mijenja njen izgled (ica je ica i kad je savijena, voda je voda u bilo kakvoj posudi)mada na ovom stepenu djeca ne shvataju da duina ice ili koliina vode ostaju nepromijenjene.

3. PERIOD KONKRETNE OPERACIJE od 6. do 11. godine. Operacije izvode slaganjem, oduzimanjem, zbrajanjem, obrtanjem.

4. PERIOD FORMALNIH OPERACIJA - od 11. godine do odrasle dobi. Ukljuuje sve vie stupnjeve aktivnosti operacija koje ne zahtijevaju konkretne objekte ili materijale.

26. Kroz koje se faze odvija senzo-motoriko razdoblje intelektualnog razvoja?

Ovo razdoblje u razvoju djeteta Pijae je podijelio na 6 podstupnjeva i to:

Vjebanje refleksa od roenja do kraja prvog mjeseca (sisa kad bradavica dotakne usne, hvata predmete kad mu se stave na dlan, okree glavu na prikladan vidni podraaj);

Razvoj shema od 14. mjeseca: kognitivne strukture najranijeg djetinjstva, uvjebana ponaanja kao: sisanje bradavice, dude, prsta ili bilo ega; hvatanje svakog predmeta s kojim se susretne; gledanje i okretanje glave na razliite podraaje; koordinacija meu osjetilima je izraenija;

Postupci otkrivanja od 48. mjeseca. Izraenije zanimanje za vanjski svijet, baratanje igrakama uz istraivanje; na sluajne reakcije dodirivanje igrake i ljuljanje, sposobno je ponoviti radnju - dakle, uoava uzrono-posljedine veze i odnose;

Namjerno ponaanje od 812. mjeseca. Javlja se prvo istinsko namjerno ponaanje pri kojem dijete prvo opaa eljeni cilj, a zatim razmilja kako e ga ostvariti. Dolazi do razdvajanja sredstva od cilja pa je dijete sposobno gurnuti jastuk u stranu kako bi dohvatilo igraku to predstavlja stvarno inteligentno ponaanje po odreenom obrascu;

Novost i istraivanje od 1218. mjeseca, stupanj otkria novih sredstava pomou aktivnog istraivanja. Sad dijete osmiljeno i sistematski mijenja svoje ponaanje i tako stvara nove sheme i uinke (konopac, tap, guranje, njihanje, dohvatanje igrake sposobnost upotrebe orua; bacanje kaike na pod nije hir nego kognitivni razvoj);

Mentalno predoavanje od 1824. mjeseca; djeca su sposobna misliti, predoavati, planirati aktivnosti iznutra, a ne kroz vanjsko djelovanje kao u prethodnim stupnjevima.

27. Koje je glavno postignue senzo-motorikog razvoja po Pijaeu?

Glavno postignue senzomotorikog razvoja djece po Pijaeovoj teoriji spoznajnog razvoja je STALNOST PREDMETA tj. spoznaja da predmeti imaju stalnost koja je neovisna o perceptivnom dodiru s njima.

28. ta karakterie razdoblje konkretnih operacija po Pijaeu?

Razdoblje konkretnih operacija traje od 7. do 11. godine ivota. Dijete je ogranieno na konkretno to se nalazi pred njim: konkretnim, opipljivim, stvarnim predmetima i stvarima.

U toku ovog razdoblja djeca ovladaju razliitim oblicima konzervacije. Tako djeca spoznaju da su kvantitativna svojstva predmeta nepromjenljiva bez obzira na promjene odreenih karakteristika (zamjene mjesta brojevima, promjena oblika, promjena zapremine posude za istu koliinu vode itd.).

29. ta karakterie razdoblje formalnih operacija po Pijaeu?

Razdoblje formalnih operacija traje od 11. g. do kraja ivota.

Ovom razdoblju moe se odrediti poetak, ali ne i kraj. Poetak se uzima izmeu 1213. godine, s poetkom adolescencije. Meutim, formalne operacije mogu se pojaviti i kasnije ili se uope ne pojaviti. Sad djeca ne pokazuju ogranienja kao na stupnju konkretnih operacija i sad su sposobna da hipotetiki - deduktivno rasuuju i zakljuuju. Razdoblje formalnih operacija ukljuuje razliite oblike misaonih radnji zasnovanih na postavkama: ako, da; moda; ako onda, i sl . Za razliku od razdoblja konkretnih operacija gdje je polazite za djecu uvijek neposredna stvarnost, za djecu u razdoblju formalnih operacija polazite je svijet mogunosti, odnosno ta je to to se moe smatrati istinitim. (primjer sa klatnom i njihanjem: duina konopca, teina, zamah itd). Djeca na stepenu konkretnih operacija ne mogu rijeiti zadatke s klatnom, dok e djeca sa 910 godina na inteligentan nain traiti rjeenje, ispitivati i provjeravati mogunosti (moda je bitna teina, duina konopca, nain njihanja itd.).

30. Navedite osnovne vrste periodizacije u razvoju ovjeka?

PEDAGOKA periodizacija koja pshihiki razvoj ovjeka dijeli na osnovu perioda koji se poklapaju sa kolskim stupnjevima;

ORGANSKA periodizacija koja za kriterij uzima promjene u razvoju kao to su nicanje i ispadanje prvih zuba, polno sazrijevanje i sl;

PSIHOLOKA periodizacija koja poiva na psiholokim odlikama ovjeka razliitog uzrasta31. Koje su osnovne vrste prenetalnog perioda?

Zaee ili oplodnja

Zigot (ovum) od zaea do kraja druge sedmice,

Razdoblje embrija (EMBRIO) od tree do kraja 8. sedmice nakon zaea;

Razdoblje fetusa (FETUS) od 9. do 38. sedmice32. U kojim se fazama razvija postnatalni period?

Period dojeneta prva godina ivota kada se stjeu osnovne vjetine i navike: uslovni refleksi, hvatanje, hodanje, govor;

Period ranog djetinjstva od 1. do 7. godine u kojem preovladava intenzivan psihofiziki razvoj. Dijete usavrava hod, jede samo, samo se oblai, stie navike hranjenja, spavanja, kontrolisanja pranjenja, ui prve odnose s drugima;

Period srednjeg djetinjstva od 7. do 11. godine kad dijete pohaa kolu, razvija smisao za druenje, preuzima prve ozbiljnije obaveze;

Period kasnog djetinjstva od 11. do 14. godine kojeg karakterie mnotvo fizikih i psihikih promjena u razvoju i to je period puberteta;

Period rane mladosti od 14. do 16. godine kada nastupa fizika zrelost, ali jo emocionalna i psiholoka nezrelost;

Period kasne mladosti od 16. do 20. godine kojeg karakteriu izmijenjeni odnosi sa drugovima, s roditeljima. Zavrava se razvoj inteligencije, interesovanja za suprotan spol su izraena, izraena ideoloka i politika interesovanja, aktuelno pitanje je pitanje izbora budueg poziva;

Period zrelosti od 20. do 60. godine u kojem se ostvaruju sve vanije ivotne potrebe i elje;

Period starosti poslije 60. godine, period povlaenja u miran ivot.

33. Navedite opte zakonitosti psiho-fizikog razvoja ovjeka i objasnite jednu po vlastitom izboru?Intermitentnost, Alternativnost u razvoju, Konstantnost razvojnog reda, Cefalokaudalni pravac razvoja, Proksimodistalni pravac razvoja.Alternativnost u razvoju ukazuje na zakonitost naizmjeninog javljanja raznih funkcija. Tako neka djeca razviju sposobnost hodanja, a imaju zastoj u razvoju govora, dok je kod druge djece to obrnuto i sl.

34. U tjelesno-fizikom razvoju u rastu kostiju i miia javljaju se neravnomjernosti,koje?

U rastu i razvoju kostiju i miia javlja se neravnomjernost te se smjenjuju spori i brzi periodi, a osnovni su:

- nagli porast visine i teine javlja se od roenja do 6. godine;

- usporeni rast i razvoj od 6. godine do pojave puberteta;

- intenzivan rast i razvoj u periodu puberteta;

- ponovno usporavanje rasta i razvoja nakon perioda puberteta.

35. Smatra se da je tjelesna visina genetski odreena, a da je teina faktor sredine u kojoj ovjek ivi. ta je utvreno prouavanjem tjelesnog i fizikog razvoja?

Dok je tjelesna visina genetski programirana, tjelesna teina manje je odreena nasljednim faktorima, a vie uvjetima ivota i pravilnom ishranom.

Praenjem tjelesnog fizikog razvoja utvreno je i slijedee:

Zapaaju se razlike u tjelesnom razvoju s obzirom na socijalno-ekonomsko kulturne karakteristike sredine u kojoj djeca ive i razvijaju se. Bolji uvjeti ivota i rada i naobrazba roditelja imaju povoljan utjecaj na tjelesni razvoj djece;

Ustanovljeno je da postoji akceleracija (ubrzanje)tjelesnog razvoja jer su nove generacije i vie i tee od prethodnih;

.36. Koji faktori utiu na tjelesni i fiziki razvoj?

Mnogobrojni su faktori koji utjeu na tjelesni fiziki rast i razvoj, a meu njima zapaeno mjesto pripada: rasi, polu, ishrani, oboljenjima, fizikim aktivnostima itd.37. Kakva je razlika u tjelesnom i fizikom razvoju izmeu djeaka i djevojice?

Postoje razlike u tjelesnom fizikom rastu i razvoju izmeu djeaka i djevojica. Tako su djeaci, uglavnom, vii i tei pri roenju pa sve do 1112. godine. Zatim na kratko, oko 2 godine, djevojice prednjae u rastu i razvoju, da bi opet prednjaili djeaci u rastu i razvoju. Svaki period razvoja ima svoje karakteristike tako da je za period puberteta karakteristina pojava nezgrapnosti u izgledu jer se neravnomjerno razvijaju i rastu pojedini dijelovi tijela.

38. ta utie na usporeni razvoj motorike kod djece?

Slabo tjelesno stanje djeteta -uslijed slabe konstitucije ili bolesti (rahitis);

Tjelesna veliina djeteta- via i deblja djeca sporije prohodavaju, a sitnija i laka djeca to lake ostvaruju;

Postoji povezanost izmeu psihomotorike i inteligencije pa senzomotorni razvoj moe biti usporen;

Normalan razvoj motorne kontrole u najranijim periodima razvoja, jer pretjerano zamotavanje sputava motorne pokrete djece;

Nedostatak podsticanja od strane roditelja- jer neki roditelji vie vole kad dijete lei mirno i bez aktivnosti;

Forsiranje od strane roditelja preuranjenih pokreta za koje dijete nije sazrelo- zbog ega se moe pojaviti i strah i averzija prema odreenim aktivnostima.

39. Kako tee razvoj socijalnih odnosa?

Ve u doba dojeneta, u prvih est mjeseci uspostavljaju se prvi oblici socijalnog ponaanja koji su potrebni za uspostavljanje i odravanje drutvenog kontakta. Zahvaljujui uroenim mehanizmima djeca, u 3. mjesecu, upuuju smijeak, oglaavaju se gukanjem, prate pogledom osobe i predmete u pokretu i tako uspostavlja socijalne kontakte. To su prvi oblici komuniciranja.

Rastom i razvojem proiruje se broj osoba s kojima djeca uspostavljaju kontakte. U 3. godini izraenije pokazuju interes za uspostavljanje kontakta s vrnjacima i upuuju im znakove drutvenosti. U poetku, tipian nain komuniciranja je PARALELNA IGRA. Djeca su zajedno, ali svako dijete se zabavlja vlastitim aktivnostima i ne ulaze u interakcije druge djece iako su jedno pored drugog.U predkolskom periodu karakteristian je izrazita potreba za interakcijama s vrnjacima te manja ovisnost o odraslim osobama.

Vaan skok u razvoju drutvenih odnosa dogaa se polaskom djeteta u kolu. Iz do sada, zatienog i povlatenog poloaja u porodici prelazi u novu, sloenu i nepredvidivu socijalnu situaciju. Sve vie raste utjecaj vrnjaka i vrnjaci predstavljaju kriterij za usporeivanje: kakav sam, da li sam jai, bolji, ljepi, pametniji u odnosu na druge.Period adolescencije ili mladenatva predstavlja doba u kojem su odnosi s vrnjacima i pripadnost skupini jo vaniji. Za adolescente karakteristino je da ele biti neovisni, nastupa slabljenje veze s roditeljima, teko se komunicira s njima, esto se javljaju nesporazumi i konfliktne situacije kao rezultat stanja: kako udovoljiti roditeljima, a zadovoljiti svoje prohtjeve.Priroda socijalnih odnosa u adolescentsko doba se sve vie mijenja, skupina nije vie jednospolna.40. Kakav znaaj za dijete imaju odnosi sa vrnjacima?

Vrnjaci predstavljaju socijalnu grupu koja ima znaajan utjecaj na razvoj pojedinca i manje je ograniena od porodice. Uloga i znaaj grupe vrnjaka sastoji se u slijedeem:

kao lan grupe vrnjaka djeca po prvi put nisu podvrgnuta aprioristikom utjecaju autoriteta kao to su roditelji i nastavnici;

djeca vlastitom aktivnou stvaraju sebi uvjete za adekvatan poloaj u grupi i sredini u kojoj ive;

grupa vrnjaka kao socijalna grupa prua lanovima mogunost da naue neto to ne mogu nauiti u porodici i u koli, ali pri tome valja imati u vidu da mogu nauiti i neke oblike neeljenog ponaanja (puenje, psovanje, upotrebu alkohola, opojnih sredstava itd.),

kao lanovi grupe mladi ue kako se ponaati i ophoditi s vlastitom generacijom;

u grupi se najee uspostavljaju prvi kontakti sa osobama suprotnog spola,

pripadanjem grupi pojedinci usvajaju i formiraju vlastiti pogled na svijet.

41. Koje su karakteristike oite kod adolescenata?

Za adolescente karakteristino je da ele biti neovisni, nastupa slabljenje veze s roditeljima, teko se komunicira s njima, esto se javljaju nesporazumi i konfliktne situacije kao rezultat stanja: kako udovoljiti roditeljima, a zadovoljiti svoje prohtjeve. Za svoje postupke, reakcije, aktivnosti adolescenti dobivaju u grupi emocionalnu pomo i razumijevanje, sve se vie uvruju vrijednosti, a slika o sebi dobiva jasniji izgled.

42. Koje su socijalne interakcije oite kod adolescenata?

Priroda socijalnih odnosa u adolescentsko doba se sve vie mijenja, skupina nije vie jednospolna. Adolescenti uspostavljaju vie vrsta socijalne interakcije: uspostavljaju individualna prijateljstva; ukljueni su u iru skupinu koju nazivaju rulja; pripadaju uoj skupini koju nazivaju klapa, kvadra. Ovu pripadnost adolescenti manifestuju u slinom odijevanju, u podjednakim kriterijima za izbor glazbe, knjievnosti, slini su u izboru idola itd.

U periodu adolescencije prijateljstva igraju veoma vanu ulogu. Uspostavljanje prijateljskih odnosa s vrnjacima kod adolescenata jaa osjeaj sigurnosti i sve uspjenije potvruju lini identitet.

43. Kako se ispoljava socijalna osjetljivost?

Socijalna osjetljivost se ispoljava u sposobnosti pojedinca da:

- ispravno percipira i razumije svoju socijalnu sredinu;

- da procjenjuje tua emocionalna stanja na osnovu govora, ponaanja, gestikulacija itd;

- da procjenjuje socijalne situacije, odnose izmeu drugih ljudi i odnose drugih prema sebi;

- razumije i predvia tue postupke;

- posjeduje sposobnost i smisao za humor itd.

44. Do ega dovodi pretjerana strogost i nedostatak ljubavi?

- agresivnosti,

- povuenosti u sebe,

- nedosljednosti u ponaanju,

- osjeanju nesigurnosti,

- sklonosti ka neurotinosti.

45. Kako Pijae gleda na moralne norme i ponaanja mladih?

Pijae smatra da djeca do 4. godine starosti ne razumiju kako pravila funkcioniraju. Sve do 8. godine pravila se smatraju kao da su dola od vieg autoriteta i apsolutna su, ne mogu se mijenjati Ovu vrstu morala Pijae je nazvao heteronomnim ili moralnim realizmom poznat kao prisilni moral . Kazne slijede bez obzira na namjeru da se greka napravi. Autonomni moral ili moral subjektivizma, poznat pod nazivom moral saradnje javlja se u periodu od 8. do 12. godine ivota. U ocjeni postupaka uzima se u obzir ne samo rezultat nego i namjera. Interakcija s vrnjacima je ta koja stimulira i upravlja prelaskom iz jedne vrste moralnosti u drugu.

46. Kolberg u razvoju moralnosti istie tri nivoa,koji su to?

Pretkonvencionalni stepen (preddogovorni) ukljuuje djecu od 4 10 godine. U prvom stadiju djeca su orijentirana na kaznu i bezrezervno pokoravanje sili. Je li neto dobro ili zlo, zavisi od posljedica.

U drugom stadiju ispravan postupak je onaj koji slui kao sredstvo zadovoljavanja svojih pa i tuih potreba. Tako dijete opravdava krau koja rjeava pitanje gladi neke osobe.

Konvencionalni stepen (dogovorni) u kojem u prvom stadiju preovladava tenja da se bude dobar. Bitna je namjera. U drugom stadiju se opredjeljuje prema autoritetu i ustanovljenim pravilima. Orijentacija je na ispunjavanje svojih dunosti.

Postkonvencionalni stepen, autonomni stepen, koji u prvom stadiju opredjeljuje se za drutvene dogovore i opa dobrobit. U drugom stadiju je odluivanje prema savjesti i prema samostalno izabranim etikim principima. Osobe sa ovim stadijem su nosioci novih ideja i teorija i vrlo su rijetke.

47. Votson je ispitao emocije kod djece, na koj nain?

Stavljao je djecu na podlogu koju je mogao izmicati, ali iznenadno ili je udarao dlan o dlan. Reakcije djece su bile pojava plaa. Votson je ovu reakciju registrirao kao pojavu straha. Votson je primjenjivao eksperiment i tako to je sputavao djeije pokrete drei ih vre za ruku. Reakcije djece su bile da su trzali ruku, pokuavala su da izvlae ruku kako bi se oslobodili sputavanja pokreta, poinjala su da crvene, jae da plau to je Votson proglasio emocijom gnjeva. Slijedei eksperiment se odnosio na to da je Votson stavljao djecu u mlaku vodu, davao im igrake, milovao ih. Zapazio je da su tada djeca bila raspoloena, pokazivala su zadovoljstvo. Takvo stanje Votson je proglasio emocijom ljubavi. Iz navedenih eksperimenata i reakcija Votson je zakljuio da djeca roenjem donose na svijet navedene tri emocije (strah, gnjev, ljubav), dakle, nasljeuju ih.

48. Kako tee razvoj emocija kod Katarine Brides?

Bridesova je praenjem i ispitivanjem utvrdila da djeca roenjem ne donose neku odreenu emociju i da je poetni emocionalni ivot nerazvijen i neizdiferenciran. Prema K. Brides, djeca ispoljavaju opu uzbuenost kao poetnu emocionalnu uzbuenost, ali to nije emocija. Razvojem i rastom djeteta sve se vie ustanovljuju emocionalna ponaanja. Prema shemi koju navodi Bridesova, prvo se javlja opa uzbuenost. Sa tri mjeseca dolazi do blage diferencijacije emocija i djeca pokazuju zadovoljstvo i uznemirenost. Iz emocije zadovoljstva, smatraju psiholozi, razvijaju se pozitivne emocije, a iz uznemirenosti se javljaju negativne emocije. Do kraja 6. mjeseca javljaju se emocije straha, gnjeva i gaenja prema neemu. Sa navrenih 12 mjeseci ivota kod djece se javljaju emocije oduevljenja i naklonjenosti prema odraslim osobama. Do kraja 18. mjeseca javlja se emocija naklonjenosti prema djeci, ali i emocija ljubomore. Sa 24 mjeseca javlja se emocija radosti.

49. Po emu se razlikuju emocije kod djece u odnosu na odrasle?

. Za emocije kod djece karakteristino je da su povrne, da ih ispoljavaju otvoreno, djeca nisu u stanju da maskiraju i prikrivaju svoja emocionalna stanja i lako ih je uoiti kod djece. Uestalost emocija kod djece predstavlja takoer karakteristian nain reagiranja. Kod djece se odreena emocija moe pojavljivati u toku dana vie puta, to za odrasle osobe nije karakteristino.Slijedea karakteristika djeijih emocija je da su emocije kod djece kratkotrajne i da se javljaju iznenadno i neoekivano. Kod odraslih iste te emocije mogu da traju dosta dugo. Smjenjivanje emocionalnih stanja kod djece, to jest prelazak iz jedne vrste raspoloenja u drugu, slijedea je karakteristika djeijih emocija (plau, a zatim se smiju i obratno ). Emocije kod djece su snane i duboke to im daje posebnu karakteristiku. To upuuje na zakljuak da su neprihvatljiva shvatanja prema kojima djeca nisu u stanju da snano i duboko doivljavaju razliite vrste raspoloenja. Djeca veoma snano i duboko mogu doivjeti kanjavanje, zabrane, uskraivanje zadovoljenja odreenih motiva, suvie strog odnosroditelja to sve ugroava djeiji ponos i ini ih nesigurnim i emocionalno nestabilnim. Djeca snano i duboko doivljavaju ljubomoru, tugu, radost, ushienja50. Objasni jednu od emocija?

Gnjev, strah, ljubav i ljubomora.

LJUBOMORA kao negativna emocija javlja se kod svakog djeteta, ali s odreenim individualnim razlikama. Uzroci za pojavu ljubomore su razliiti kao:

usporeivanje djece i neoprezno i nesmotreno isticanje slabije osobine i nedostatka kod jednog u odnosu na drugu djecu. Dijete je povrijeeno, omalovaeno, ljubomorno na drugo dijete.;

davanje igraaka i drugih predmeta drugom djetetu bez saglasnosti djeteta;

pojava drugog djeteta u porodici bez prethodne pripreme dovodi do ljubomore;

panja, njenost roditelja prema bolesnom djetetu moe izazvati ljubomoru kod drugog djeteta, jer se boji da e biti zapostavljeno i da e izgubiti poloaj kod roditelja. Da bi se zatitilo, dijete i samo poinje glumiti bolesno stanje kako bi skrenulo panju na sebe.

Blagovremena obavjetenja, tane informacije i pravilan odnos roditelja prema svakom djetetu smanjit e pojavu ljubomore kod djece.

Djeca ispoljavaju emociju ljubomore na vie naina:

otvoreno ispoljavanje ljubomore pri emu dijete reakcije manifestuje fiziki ili rijeima i ovo je, smatra se, prihvatljiv nain reagiranja;

prikriveno ispoljavanje emocija ljubomore kad se ljubomora maskira i javlja se povlaenjem djeteta i promjenama u ponaanju.

Smatra se da se emocija ljubomore vie javlja kod djevojica, jer su muka djeca vie maena, da im se vie udovoljava, da ih se smatra vanijim u porodici i sl. to je u nekim sredinama vrlo esta pojava.

Pojava i uestalost ljubomore se mijenja sa uzrastom. Najjaa i najea emocija ljubomore je u periodu izmeu 34. godine

starosti. Nakon toga ljubomora poinje slabiti da bi se ponovo javljala u jakom obliku u periodu puberteta i adolescencije.

U predkolskim ustanovama djeca znaju biti ljubomorna jedna na druge, a uzrok mogu biti odgajateljice koje nepanjom posveuju vie brige nekoj djeci. Igra i igrake mogu biti uzrok pojavi ljubomore. Pojava ljubomore i njeno trajanje mogu biti uzrok neprilagoenim oblicima ponaanja djece. Ako se ustanovi da ima ovih oblika ljubomore treba potraiti savjet strunjaka. Ljubomora se manje javlja u porodicama u kojima ima vie djece.

51. Kognitivni razvoj sa aspekta razvoja ima sljedei tok?

Razvoj tee od vrste povezanosti za neposredno iskustvo, do zamjene stvarnosti simboliki, predstavama;

kognitivni razvoj tee od egocentrinog odnosa prema socijaliziranom odnosu;

psihike funkcije, posebno miljenje, razvija se od konkretnog prema apstraktnom;

u poetku se razvoj usmjerava na jedan aspekt stvarnosti, da bi se u kasnijem razvoju istodobno zahvatala stvarnost s vie aspekata;

razvoj tee od upotrebe vanjskih simbola (motorne radnje, glasan govor) prema unutranjim simbolima, od vanjske aktivnosti u baratanju predmetima do unutranje misaone konstrukcije;

od uslovnih refleksa, preko steenih navika do inteligentnih radnji;

52. Kako se odvija strategija pamenja?

Tokom razvoja djeca sve vie koriste strategiju zapamivanja tako da:

ponavljanje u sebi kao nain zapamivanja djeca poinju koristiti oko 5. godine;

sa 9 godina gotovo sva djeca koriste ponavljanje u sebi kao oblik zapamivanja i pohranjivanja zapamenog;

izmeu 9 10. godine dolazi do grupiranje predmeta ili materijala kako bi se bolje zapamtili;

nakon 12. godine zapaa se elaboriranje, odnosno, pridodavanje novih sadraja i asocijacija u sadraje koji se zapamuju.

53. Prema Mc. Carthyju djeca prolaze kroz sljedee promjene prije govora?- Disanje se regulisalo,

- Dijete se uspravilo,

- Dijete je prestalo da doji,

- Poelo je da jede vrstu hranu,

- Pojavili su se prvi zubi.

54. Prema razultatima istraivanja razvoj govora i broj rijei uveava se na sljedei nain?

Bogaenje rjenika u mnogome zavisi od bogaenja djeijeg iskustva. To znai da na bogaenje rjenika veliki utjecaj ima sredina u kojoj dijete ivi i svakodnevno komuniciranje s njim. Bogata i raznovrsna sredina poveava broj imenica, a zanimljive i djeci interesantne aktivnosti poveavaju broj glagola itd. Pridjevi, prilozi i druge vrste rijei najvie zavise od stepena inteligencije i maturacije ili sazrijevanja djece.55. U odnosu na prve rijei djecu moemo klasificirati na naprednu, prosjenu, zaostalu?

Vrlo napredna djeca- kod kojih se prva rije javlja sa oko 9 mjeseci,

Napredna djeca -sa navrenom prvom godinom,

Prosjena djeca- sa oko 15 mjeseci,

Zaostalija djeca -do kraja druge godine ivota

56. Prema ternu koje su vrste rijei preovladavajue na odreenim uzrastima?

U 15 mjesecu -sve su rijei imenice,

U 20. mjesecu -75 % rijei su imenice,

Sa 23 mjeseca -64 % rijei su imenice, 23 % glagoli, a ostalih 13 % su ostale vrste rijei.

57. ,,,

58. Kako se odvija interes za itanje?

Karakteristika dananje djece vrlo rano se javljaju interesi za razne simbole: slova, figure i sl. to predstavlja poetni interes za itanje. U predkolskom uzrastu djeca rado upoznaju slikovnice sa laganim kratkim tekstovima. U poetku posmatraju slike, a zatim postepeno, najee mehaniki naue tekst ispod slike. Slikovnice treba da imaju razne sadraje i boje to pojaava interes i djeluje na memoriju onoga to su vidjeli. Djeca se za slikovnice interesuju i na poetku kolskog perioda. Izmeu 4 7 godina javlja se period interesa za bajke. U tom periodu djeca vole da sluaju misteriozne sadraje o vilama, udovitima i najee vjeruju u irealne likove. Istovremeno to je period veoma burne djeije mate, a neka djeca imaju veoma snane predstave matanja. Zamiljaju odreene situacije u kojima i sami uestvuju, a esto ih obuzimaju i odreene emocije, posebno strah. Poslije 7. godine nisu sklona da vjeruju u postojanje irealnih likova i o njima raspravljaju kao o izmiljenim, stranim ili smijenim likovima koji postoje samo u bajkama.59. Faze u razvoju privrenosti?

60. Karakteristike zrele dobi?

Nakon perioda djetinjstva, puberteta i mladenatva slijedi razvojni period zrele dobi koji traje od 20 40. godine ivota. Sa 30 godina ovjek je na vrhuncu tjelesnih, intelektualnih i emocionalnih snaga i ima punu odgovornost za svoje postupke. To je razdoblje u kojem se ostvaruje prilagodba na ivot u odreenim drutvenim grupama, kad se dostie odgovarajui stepen obrazovanja. Zrele osobe su samostalnije, emocionalno stabilnije, bez pojava razdraljivosti, neraspoloenja, bez uzbudljivih dogaaja, s umjerenom potrebom za zabavom. Zrele osobe prestaju biti zavisne od prijateljstva s jednom osobom i pripadnosti uskoj grupi, nego ostvaruju iru drutvenu povezanost i saradnju, komunikaciju sa okolinom uz uvaavanje specifinosti u pogledu pripadnosti odreenom tipu linosti (introverti, ekstraverti). Zrele osobe su otpornije na frustracione situacije. One konstruktivno i drutveno prihvatljivo ispoljavaju i iskazuju svoje potrebe, izraavaju svoja osjeanja i napetosti. Ostvaruju uspjeh u poslu i meuzavisnost s roditeljima i rodbinom. Za zrelu dob karakteristino je da je uenje intenzivno jer je to razdoblje u kojem se stjee visoka struna sprema, visoka kvalifikacija. To je razdoblje ljubavi, braka i porodinog ivota.61. Karakteristike srednje dobi?

Razdoblje srednje dobi u razvoju linosti takoer je razdoblje zrele dobi koje u pravilu zahvata period od 40. do 65. godine ivota. Kako se produava ljudski vijek i kako uvjeti ivota postaju sve bolji tako raste i interes za prouavanje razvoja linosti u periodu srednjih godina. Smatra se da je srednja dob razdoblje stabilnosti i staloenosti i da u tom periodu ne dolazi do veih promjena kako u radnim sposobnostima linosti tako i u mentalnom kapacitetu kada iskustvo i racionalna potronja vremena i snaga mogu nadomjestiti promjene ako do njih doe. Bez obzira to je srednje doba razdoblje u ivotu u kojem je ovjek najsreeniji, emocionalno, ekonomski, socijalno najstabilniji ipak i ovaj period ima svojih potekoa i problema koje valja uspjeno rijeiti. Jedan od najvanijih je zaposlenje i zadovoljstvo s radnim mjestom te tenja osobe da na hijerarhijskoj ljestvici poslova zauzme to bolje mjesto. Zato je potrebno da ostvare to bolju kvalifikaciju to e i uspjeti pod utjecajem intrinzine ili unutranje, primarne motivacije.

U periodu srednje dobi dolazi do promjena u vidnim i slunim sposobnostima to umanjuje sposobnosti za odreena radna mjesta. Iako se smanjuje brzina kognitivnih procesa, intelektualna aktivnost i vjetina u rjeavanju problema bitnije se ne mijenjaju.

62. Karakteristike starosti?

U ovom razdoblju opada sposobnost uenja, posebno zbog smanjene motivacije i promjena u navikama i shvaanjima. To je period kad kod uenja manje dolazi do izraaja transfer, a vie se javljaju interferencije pa se starije osobe vie oslanjaju na iskustvo, a manje na uenje. Iako se spoznajne sposobnosti u predstarako doba znatnije ne smanjuju, znatnije se smanjuju kreativne ili stvaralake sposobnosti. Ipak, to je period kad osobe razmiljaju o povlaenju iz aktivnog profesionalnog rada i o odlasku u mirovinu. Stare osobe svoje radne, porodine i drutvene obaveze moraju zamijeniti aktivnostima koje odgovaraju njihovim psihikim i fizikim sposobnostima i mogunostima. Njihove kognitivne sposobnosti su izmijenjene, smanjene. Panja postaje selektivna i usmjerena na sadraje koji ih zanimaju. Pamenje je znatno slabije. Bolje pamte sadraje koje su davno doivjeli pa su vie orijentirani na prolost. esto su rastreseni i lahko zaboravljaju ta su govorili ili gdje su ta ostavili. Jo vie dolazi do slabljenja sposobnosti vienja i sluanja. Otean nain ishrane i san. Degenerativne promjene sve vie dolaze do izraaja to smanjuje ope mentalne sposobnosti. Ameriki spiholog Torndajk je utvrdio da se mentalni kapacitet od 4o. do 60. godina smanjuje za 1 do 1,5 % godinje. Starije osobe sve vie zapaaju negativnosti kod mladih i smeta im sve to nije u skladu s njihovim shvatanjima.

Karakteristino je za osobe u ovom razdoblju ivota da su manje aktivne i da se sve vie socijalno izoliraju to ima negativne posljedice na planu psihikog razvoja u ovom periodu. Zato je veoma znaajno da se i u starosti osobe aktivno nastave baviti nekim aktivnostima i drutvenim angairanjem jer to povoljno djeluje na odgaanje starenja.

63. Objasnite pojam konzervacije po Pijaeu?

U predoperacijskom periodu bitan pojam je pojam KONZERVACIJE kao drugi oblik nepromjenljivosti predmeta, pored stalnosti predmeta. Konzervacija (sauvati informacije)se ispituje u podruju koliina: mase, teine, volumena, duine, prostora i udaljenosti, vremena, brzine pokreta.

Konzervacija broja koja se prvo stjee (5 6 g. kod amerike djece). Slino je sa konzervacijom mase i kontinuiranih koliina, dok se konzervacija duine i teine javljaju 2-3 godine poslije prvih konzervacija.