Plan razvoja turizma općine Lokve...manifestacije. Sadrži posjet prirodnim znamenitostima: Kraljica šume, Golublja i Ledena spilja i Paklena vrata. Pruža mogućnost rekreacije

0

Lokve, 2010.

Plan razvoja turizma općine Lokve

1

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,

OPATIJA

SVEUČILIŠTE U RIJECI

NARUČITELJ :OPĆINA LOKVE

ZA NARUČITELJA: NAČELNIK, ANTON MIHELČIĆ, ING

UŽI STRUČNI TIM:

PROF.DR.SC. DORA SMOLIČIĆ JURDANA

DR.SC. MARKO PERIĆ

MR.SC. LIDIJA BAGARIĆ

MARIJAN SRDOČ

SADRŽAJ:

2

UVOD ....................................................................................................................................................... 3

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA PGŽ KAO POLAZIŠTE ZA IZRADU PLANA RAZVOJA TURIZMA

OPĆINE LOKVE......................................................................................................................................... 4

RESURSNA OSNOVA ............................................................................................................................... 5

Položaj, klima, prometna povezanost ................................................................................................. 5

Geološke značajke prostora i vodeni resursi ....................................................................................... 6

Pregled prirodne i kulturno-povijesne baštine .................................................................................... 6

Manifestacije i događanja ................................................................................................................... 7

Atrakcije............................................................................................................................................... 8

Smještajni kapaciteti i noćenja ............................................................................................................ 9

Stanovništvo ...................................................................................................................................... 10

ODRŽIVI RAZVOJ I KVALITETA – KONSTANTE U SUVREMENOM PRISTUPU PLANIRANJA

TURISTIČKOG RAZVOJA .............................................................................................................. 11

RAZVOJNI MODEL ...................................................................................................................... 13

Destinacijski menadžment ................................................................................................................. 14

Buduće pozicioniranje i primarna turistička tržišta ........................................................................... 14

-prijedlog razvojnih projekata- .............................................................................................................. 16

Ključni razvojni projekti ..................................................................................................................... 16

Ostali projekti: ................................................................................................................................... 26

PRILOG I.: TABLIČNI PREGLED PROJEKATA PREMA VRSTI ULAGANJA................................................... 31

PRILOG II.: DOSTUPNI IZVORI FINANCIRANJA ....................................................................................... 35

Dostupna sredstva iz EU fondova..................................................................................................... 39

Programi raspoloživi na razini Primorsko-goranske županije .......................................................... 41

PRILOG III.: PRIJEDLOG MJERA OD STRANE OPĆINE LOKVE .................................................................. 42

ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................. 45

3

UVOD

Plan razvoja turizma općine Lokve temelji se na općoj hipotezi da turizam može

značajno doprinijeti ekonomskom razvoju općine te unaprijediti standard i kvalitetu života

lokalnog stanovništva. Ova hipoteza utemeljena je na teorijskim znanjima i praktičnim

iskustvima te dosezima koncepcije održivog razvoja. Istraživanjem se težilo osmisliti model

razvoja turizma koji će osigurati razvoj općine Lokve kao konkurentne turističke destinacije.

Turistički proizvod treba izgraditi i repozicionirati na turističkom tržištu valorizirajući

raspoložive resurse, sukladno suvremenim trendovima na turističkom tržištu. Dugoročno,

turizam treba doprinijeti blagostanju lokalne zajednice i gospodarskom napretku, uz

maksimalnu zaštitu prirodnih i kulturno-povijesnih resursa.

Za uspješno provođenje Plana razvoja općine Lokve nužno je primjenjivati posebne

razvojne i druge mjere i programe podrške. Projekti i programi koji se predlažu u nastavku

predstavljeni su s ciljem da ih potencijalni poduzetnici, samostalno ili u suradnji s javnim

sektorom pokušaju realizirati na području općine Lokve. Intencija je Plana da poduzetnici i

lokalno stanovništvo općine Lokve na vrijeme prepoznaju mogućnost korištenja raznih

potpora za poduzetničke investicije i planove.

S obzirom na specifična obilježja ruralnog turizma Plan želi ukazati da je uz velike

kapitalne investicije i programe, uključivanje u turističke aktivnosti moguće i uz relativno

skromnija financijska sredstva. Osmišljavanje poticaja jedan je od ključnih elemenata koji

treba neposredno pridonijeti realizaciji investicija predviđenih ovim Planom. Uz njihovu

ekonomsku funkciju oživljavanjem poticajnih mjera šalje se jasna poruka o opredijeljenosti

Općine Lokve prema razvoju turizma. Poticaje treba sagledati kao smjernice i aktivne mjere

potpore razvoju turizma.

Intencija je Plana da bude jasan i da daje konkretne ciljne smjernice za razvoj turizma

na području za koje se donosi, u nastavku se iznosi pregled postojećih programa potpore,

čije korištenje može direktno doprinijeti implementaciji Plana na području općine Lokve i

realizaciji projekata.

Predlaže se suradnja i partnerski odnos sa Sveučilištem u Rijeci kroz:

logistiku povezivanja privatnog poduzetništva i lokalne samouprave

pomoć u pronalaženju investitora

zajedničko osmišljavanje, izrada i provedba razvojnih projekata

izrada aplikacija za prijavu projekata koji se financiraju sredstvima iz EU

fondova

4

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA PGŽ KAO POLAZIŠTE ZA IZRADU

PLANA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE LOKVE

Primorsko-goranska županija usvojila je Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske

županije, temeljni dokument budućeg razvoja turizma na prostorima Kvarnera, koji na

maksimalno razumljiv i jasan način prezentira smjernice, ciljeve i zadatke budućeg razvoja

turizma. Postojeće komparativne prednosti iskoristiti na način da Kvarner postane

prepoznatljiva – konkurentna destinacija Mediterana nije jednostavan zadatak. Iz tog je

razloga Glavni plan nedvosmisleno uputio na primjenu scenarija restrukturiranja i

repozicioniranja (na razini Kvarnera) koji se ostvaruje načelima kvalitete, ulaganja u smještaj

– atrakcije – infrastrukturu i usluge, te marketingom koji naglašava krovnu razinu nastupa na

tržištu. Od naročitog je značaja monitoring, kao nedjeljivi sadržaj ostvarenja plana

temeljenog na integriranoj kvaliteti upravljanja destinacijom.

Završetkom i predajom Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije

istraživanje nije okončano. Kontinuirana aktivna turistička politika preduvjet je opstanka na

zahtjevnom turističkom tržištu. Stoga se sukladno međunarodnim iskustvima, te

metodologiji planiranja u turizmu kao jedan od zadataka nameće izrada akcijskih planova

razvoja turizma na razini općina/gradova Primorsko-goranske županije.

U kontekstu prethodno navedenog, na inicijativu Općine Lokve prišlo se izradi Plana razvoja

turizma općine Lokve kao strateškog razvojnog dokumenta općine Lokve za područje turizma

kao dijela gospodarskog sustava općine. Usprkos nedvojbeno značajnim resursima, turizam

se na prostoru ove općine nije značajnije razvijao, te stoga ovaj dokument predstavlja snažno

uporište budućem razvoju turizma na području ove općine, a što bi trebalo potaknuti i razvoj

poduzetništva u drugim, indirektno povezanim djelatnostima.

Temeljem mnogobrojnih radionica i sastanaka Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-

goranske županije izvršena je prostorna raščlamba Kvarnera kako slijedi:

Opatijska rivijera

Crikveničko-vinodolska rivijera

Rijeka i riječki prsten

Gorski kotar

Otoci-Krk, Rab, Cres, Lošinj

Općina Lokve sukladno geografskom pozicioniranju te logičnom povezivanju

komplementarnih sadržaja i povijesnih ishodišta čini sastavni dio Gorskog kotara.

5

Slika 1.: Gorski kotar

Izvor: Izradili autori

RESURSNA OSNOVA

Resursi predstavljaju osnovni preduvjet za turistički razvoj nekog područja. Turistički resursi

su prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski koristiti (valorizirati). Dio su

cjeline razvoja određenog geografskog područja, a bogatstvo resursima komparativna je

prednost u gospodarskom razvoju. Turistički resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti,

kako bi svojim svojstvima i karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje.

Položaj, klima, prometna povezanost

Općina Lokve se prostire na 42 km2 na kojem prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001.

godine živi 1.120 stanovnika. Strukturu reljefa obilježavaju kraški oblici koji prevladavaju na

ovom prostoru, a pogoduju rastu šuma bukve, smreke i jele koje su ponos ljudi koji tu žive.

Lokve okružuju vidici, Risnjak i Snježnik sa jedne, Bitoraj i Bjelolasica sa druge strane.

Kroz općinu Lokve prolazi državna autocesta Rijeka-Zagreb, a upravo ova dva urbana središta

predstavljaju u prvoj fazi turističkog razvoja općine Lokve glavna ciljna tržišta. Premda ovo

znači dobru prometnu povezanost sa ostalim krajevima Hrvatske, problem predstavljaju

gustoće cesta lokalnog karaktera. U zimskom periodu kada nastupe ekstremni vremenski

uvjeti, od velike su važnosti alternativni pravci, koji mogu skratiti vrijeme potrebno za

normalizaciju prometa, a tijekom preostaloga dijela godine ostaje njihova uloga u

povezivanju s pojedinim turistički vrijednim lokalitetima. S obzirom na oštre klimatske uvjete

tijekom zime veliku ulogu u kvaliteti postojećih cesta ima redovito i intenzivno održavanje

6

kolnika, koji se brže i drastičnije oštećuje. Područjem općine Lokve prolazi stara cesta

Karlovac-Rijeka, te željeznička pruga Zagreb-Rijeka.

Područje općine Lokve spada dijelom u zonu kontinentalne, a dijelom planinske klime. Od

naročitog je značaja utjecaj vjetrova, osobito juga i bure koji znaju, posebice u višim

predjelima poprimati žestoke razmjere. Kratka i svježa ljeta, duge i oštre zime s mnogo

snijega karakteristika su klime.

Geološke značajke prostora i vodeni resursi

Geološke značajke prostora. Aluvijalni nanosi pretežito pjeskovitog sastava prisutni su uz

vodotoke. Znatni dio površine zauzimaju škriljevci mezozoika i konglomerati paleozoika, dok

ostali dio čine čiste stijene vapnenca i dolomita mezozoika. Centralnim dijelom općine

dominira duboka uvala u kojoj je smješteno umjetno jezero, te na sjevernom dijelu najviši

vrh – Veliki Risnjak s 1528 m. Lijevo i desno od središnjeg dijela nailazimo na čitav niz

proplanaka, vrtača, livada, gorskih vrhova, jama i drugih krških fenomena koji dopunjuju

mozaičnost ovog prostora. (Glavni plan razvoja turizma PGŽ, separat Gorski kotar, 2005)

Vodene resurse na ovom prostoru karakterizira akumulacijsko jezero koje je smješteno u

središnjem dijelu. Glavni vodotoci na ovom području su: Lokvarka i Križ potok. Oko njih i

jezera ima čitav niz manjih izvora koji uglavnom pune Lokvarsko jezero.

Pregled prirodne i kulturno-povijesne baštine

Na području općine Lokve do danas su temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeni sljedeći

vrijedni dijelovi prirodne baštine:

1. Nacionalni park “Risnjak” – dio,

2. Posebni rezervat šumske vegetacije Debela lipa – Velika rebar – dio,

3. Park-šuma Golubinjak i

4. Spomenik prirode – špilja Lokvarka.

Osim toga, Prostornim planom Primorsko-goranske županije evidentirani su za zaštitu:

1. Zaštićeni krajobraz Lokvarsko jezero,

2. Spomenik prirode – pećina Bukovac i

3. Spomenik prirode – Medvjeđa pećina.

Od lokalnih vrijednosti prirodne baštine izdvojeni su: stari drvored u Lokvarskom polju, jela –

kraljica šume u Golubinjaku, Paklena vrata i špilja Ledenica, također u Golubinjaku, ponikva

Kamerkin dol, lokvarski Fratar i ponor Pinora, te nekoliko manje poznatih speleoloških

građevina.

7

Kao kulturno-povijesna baština prostornim planom predviđena je zaštita za:

povijesni sklop i građevine: Kalvarija i sakralna građevina - crkva Svete Katarine

Povijesna graditeljska cjelina: seosko naselje Lokve,

Memorijalna baština: spomen objekt Mrzla Vodica

Spomen obilježje: Mrzla Vodica

Osim navedenog može se istaknuti još:

Lujzinska cesta 1805. g. (miljokazi i obilježja uz Lujzinsku cestu)

Spomenik antifašističkim borcima – poginulim borcima u Španjolskoj u 2. svj. ratu

Kuća Vukonić – najstarija kuća u Lokvama/Sljeme sagrađene krajem 18. stoljeća,

dograđivana 1806. g.

Ploča kralju Tomislavu – 1925.g.(nalazi se u Park šumi Golubinjak)

Goranska kiparska kolonija ostavila je u nasljeđe brojne skulpture na području općine

Manifestacije i događanja

Žabarska noć i Mala žabarska – tradicionalne manifestacije, kulturno zabavnog

karaktera

POJ (pješice oko jezera) i BOJ(biciklom oko jezera)-tradicionalne manifestacije,

sportskog karaktera

Rock koncert na jezeru, Božićni i Uskršnji koncert, manifestacije kulturno zabavnog

karaktera

Prvenstvo Lokava, Utrka sv. Roka, Dan orijentacije, Orijentacijski klub Lokve,

manifestacije sportskog karaktera

Memorijalni turnir u nogometu – NK Risnjak, manifestacija sportskog karaktera

Ljeto na Lujzijani, manifestacija kulturno zabavnog karaktera

Frogstock, bike susret,tradicionalna manifestacija zabavnog karaktera

Susret umirovljenika u Park šumi Golubinjak

Proslava Dana sv. Ane, Dani Općine Lokve

Pohod na Risnjak i Špičunak, Biciklijada

organizacija sportskih manifestacija, Pohod na Špičunak i Risnjak (Planinarsko društvo

”Špičunak”)

Lovačko društvo “Srnjak” – kuhanje lovačkog gulaša povodom Dana Općine, čišćenje

šume, zaštita i hranjenje divljači

Športsko ribolovni klub “Lokvarka” – čišćenje šume, jezera, poribljavanje,

manifestacije Lov na štuke i Ribarska noć

Udruga ”Ljubitelji lokvarskih starina” – svojim radom članovi Udruge pokušavaju

zaustaviti nestajanje tradicijske lokvarske kulture, oživljavanje interesa za bavljenje i

8

njegovanje tradicijskog lokvarskog umijeća proučavanjem etnoloških sadržaja,

organizacija mnogih izložbi, radionica i sudjelovanje na manifestacijama

Goranska kiparska radionica-organizacija simpozija, izložbi, izdavanje monografije

Atrakcije

Prethodno su već spomenuta prirodna i kulturno-povijesna bogatstva i manifestacije pa se iz

svega može izdvojiti nekoliko ključnih atrakcija:

• Špilja Lokvarka – druga najveća spilja u Hrvatskoj uređena za posjetitelje, starost

250000 g., duga 1179m, duboka -277m, za posjet turista osposobljene 3 galerije, od

velikog značaja za razvoj turizma

• Lokvarsko jezero - brana je zatvorila put rječici Lokvarki u njenom donjem toku što

rezultira sakupljanjem sve vode koja se sliva s nepreglednih brda te se stvara

ogromno umjetno jezero na nadmorskoj visini od 770 m a količina vode u jezeru koje

iznosi 48 milijuna kubičnih metara. Time su poplavljene kuće te dio Lujzinske ceste od

Mrzle vodice pa sve do brane Lokvarskog jezera u dužini od 5 km. Na jezeru je u

funkciji splav kao posebna turistička atrakcija

• Pješačka i biciklistička staza oko jezera duga 17,5km

• Šetnica Golubinjak (duga 3km)

• Staza špilja (duga 7km)

• Park šuma Golubinjak-od najranijih dana u tom šumskom raju Lokvarci su tražili

mjesto za svoja javna okupljanja bilo crkvenog ili svjetovnog karaktera, javne

manifestacije. Sadrži posjet prirodnim znamenitostima: Kraljica šume, Golublja i

Ledena spilja i Paklena vrata. Pruža mogućnost rekreacije na višenamjenskom

igralištu, mogućnost najma roštilja i ugostiteljski objekt.

• Zavičajna zbirka -Zbirka starih lokvarskih tradicijskih predmeta. Njeguju se izvorni

dijalekt i običaji. Sadrži velik broj starih fotografija Lokava i Lokvaraca, lokvarsku

tradicijsku glazbu i glazbala (lokvarsko tradicijsko graditeljstvo, stari lokvarski zanati,

lokvarski govor, lokvarski običaji, tradicijska lokvarska odjeća, ručni rad i ostalo

tekstil)

• Muzej žaba - Jedinstven u svijetu. Osim eksponata, sadrži pet vrsta živih žaba koje su

autohtone za ovo područje. VIVARIJI – žive žabe prikazane u okruženju koje oponaša

prirodne uvjete u staništu preparirane žabe, prvaci u žabljim skokovima posebno

vrijedne žabe, umjetnička djela, ostale žabe, suveniri i igračke iz cijeloga svijeta,

kušaonica «Žablje krvi»

9

Smještajni kapaciteti i noćenja

Općina Lokve ima oskudan broj smještajnih kapaciteta pa turisti koji je posjećuju zbog

bogatstva prirodnih ljepota i raznih manifestacija uglavnom su jednodnevni izletnici pa su

tako i zarade od turizma vrlo skromne.

Ponuda smještajnih kapaciteta u Lokvama:

Kuća za odmor – 4 (***), 28 postelja

Apartmani – 9 (***), 46 postelja

Sobe – 9 (***), 16 postelja

Nedostatak smještajnih kapaciteta izrazito je vidljiv i u usporedbi s ostalim mjestima Gorskog

kotara:

Tablica 1: Smještajni kapaciteti u Gorskom kotaru

Izvor: Izvještaj o turistima i noćenjima u Gorskom kotaru, PINS, 2009. godina

Prosječna godišnja popunjenost smještanih kapaciteta za područje GK iznosi: 93584/1997 = 46,86

dana.

BROJ STALNIH POSTELJA - 2008. GODINA

OSTALO

POMOĆNE

POSTELJE UKUPNO

HOTELI,

MOTELI PANSIONI

PLANINARS

KI DOMOVI

ODMA-

RALIŠTA

KUĆA-

NSTVA

KAMP-

OVI

TZG ČABRA 280 55 122 75 0 28 0 0 7

TZG DELNICE 458 107 41 119 0 191 0 0 30

TZG

VRBOVSKO 126 0 0 0 0 64 62 13

TZO

B.MORAVICE 38 0 0 10 0 28 0 0 2

TZO FUŽINE 435 110 50 40 0 150 85 0 60

TZO LOKVE 70 0 0 0 0 70 0 0 20

TZO

MRKOPALJ 296 120 18 54 24 80 0 0 40

TZO RAVNA

GORA 257 0 101 0 110 46 0 0 20

TZO SKRAD 37 0 0 18 0 19 0 0 4

GORSKI

KOTAR 1997 392 332 316 134 676 85 62 196

10

Turizam na ovom području ne generira niti značajan broj zaposlenih:

Turistička zajednica Lokve – 1 zaposlena osoba

Ugostiteljski objekti – 15 zaposlenih (4 kuhara, 11 konobara)

Sezonski radnici – park šuma Golubinjak 3 studenta-vodiči

Tablica 2: Turistički promet i usporedba dolaska i noćenja 2006.-2008.

DOMAĆI STRANI

dolasci % noćenja % dolasci % noćenja %

2006. 674 84,36 3417 109,87 278 98,58 1048 106,40

2007. 799 118,55% 3110 91,02% 282 101,4% 985 93,99%

2008. 668 83,60% 2.035 65,43% 263 93,26% 873 88,63%

Izvor: TZ općine Lokve, 2009.

Stanovništvo

Sukladno zadnjem službenom popisu stanovništva u RH na području općine Lokve

evidentirano, kao što je već navedeno 1.120 stanovnika. Za dalji gospodarski, pa time i

turistički razvoj općine važan je podatak o obrazovnoj strukturi stanovništva. Stoga se u

sljedećoj tablici iznose podaci o obrazovnoj strukturi starijih od 15 godina.

11

Tablica 3: Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi – općina Lokve

Razina obrazovanja Lokve

Bez škole 8

1-3 razreda škole 33

4-7 razreda škole 189

Osnovna škola 222

Srednja škola 455

Viša škola 28

Visoka škola 41

Magisterij 2

Doktorat 3

Nepoznato 5

UKUPNO 986

Izvor: Statistički Ljetopis 2008., Županijski ured Rijeka

Od navedene skupine stanovništva 7,5% ima višu ili visoku školu, fakultet, odnosno

magisterij ili doktorat znanosti. Podatak koji posebno zabrinjava je veliki udio stanovništva

koji imaju osnovno školsko obrazovanje ili niže – 452 osobe ili čak 45% stanovništva starijeg

od 15 godina. Uzimajući u obzir i starost stanovništva, može se zaključiti da su ljudski resursi

potencijalno značajan ograničavajući čimbenik budućeg razvoja. Iz navedenog je razloga

posebno važno pružiti kvalitetnu podršku poduzetničkim inicijativama, s ciljem da se privuče

i iseljeno stanovništvo koje ima porijeklo iz ovog kraja, a zbog osobnih i gospodarskih razloga

iseljeno je. Prometna povezanost pri tome ima posebnu važnu ulogu.

ODRŽIVI RAZVOJ I KVALITETA – KONSTANTE U SUVREMENOM

PRISTUPU PLANIRANJA TURISTIČKOG RAZVOJA

Kvaliteta je ključ uspjeha u turizmu, a postiže se prihvaćanjem i realizacijom načela i

metodologije planiranja Integriranog upravljanja kvalitetom (IQM) u turističkim

destinacijama. IQM strategija razvoja turizma uključuje sve sudionike iz privatnog i javnog

sektora koji su odgovorni za aktivnosti u turizmu na lokalnom, regionalnom i nacionalnom

12

planu, a u skladu sa preporukama i standardima europskih i međunarodnih turističkih

organizacija.

IQM-u nužno kombinira sljedeća četiri ključna činitelja:

Zadovoljstvo turista, što nalaže da se ustroji sustav kontinuiranog ocjenjivanja

kvantitativnih i kvalitativnih činitelja ponude;

Zadovoljstvo svih sudionika lokalne turističke ponude, što nalaže evaluaciju realnih

mogućnosti i postignuća u domeni kvalitete poslova i razvoju karijera zaposlenih a na

dobrobit razvoja lokalnih poduzetnika u turizmu;

Zadovoljstvo lokalnog stanovništva kvalitetom života u turističkoj destinaciji zahtijeva

sustavno ocjenjivanje efekata turizma na lokalnoj razini;

Kvaliteta okoliša izrazito je važan činitelj suvremenog razvoja turizma mjerljiv kroz

pozitivne ili negativne utjecaje turizma na okoliš, tj. na prirodno okruženje, kulturnu

baštinu, resurse ljudskog djelovanja, uređenost i organiziranost destinacije.

Strategija održivog razvoja temelji se na standardnom Integriranom menadžmentu kvalitete

turističke destinacije, metodologiji standardnih pokazatelja kvalitete destinacije i turističkog

proizvoda i standardnoj metodologiji monitoringu. Koncepcija održivog razvoja promovira

kontrolirani rast i razvoj uz maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa. Time se

ostvaruje dugoročni ekonomski i društveni razvoj. Razvoj koji bi u dužem periodu posljedično

znatno narušio ekonomsku, društvenu i ekološku osnovu nije razvoj temeljen na načelima

održivosti.

Analizom mogućih realnih dosega koncepcije moguće je definirati slijedeće ciljeve održivog

razvoja turizma:

1. zadovoljiti potrebe i unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva;

2. očuvati socio-kulturni identitet lokalnih zajednica;

3. razviti visoko kvalitetan turistički proizvod;

4. unaprijediti kvalitetu doživljaja turista;

5. sačuvati resurse kako bi ih i buduće generacije mogle koristiti;

6. doprinijeti blagostanju čovječanstva u cjelini.

Očuvanje resursne osnove turizma nužna je pretpostavka za budući uspješan razvoj turizma.

Stanje resursne osnove utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva i na kvalitetu

doživljaja turista.

Pri odabiru razvojnog scenarija uvažavali su se trendovi prisutni na turističkom tržištu. Posebno su se

imali u vidu rastući segmenti tržišta.

13

RAZVOJNI MODEL

Sukladno odabranoj metodologiji rada pri izradi Plana razvoja turizma općine Lokve postavljena su i analizirana dva razvojna scenarija:

1. RESTRUKTURIRANJE I REPOZICIONIRANJE 2. UBRZANI RAST

U turističkoj teoriji i praksi uobičajeno se razmatra i treći scenarij – scenarij održavanja sadašnjeg

stanja. U konkretnom slučaju, za područje općine Lokve, ovaj scenarij nije razmatran zbog današnjeg

niskog stupnja turističkog razvoja čime je razmatranje primjene ovog scenarija bespredmetno.

Postavljeni razvojni scenariji procjenjivani su na način da se određuje njihov potencijalni:

doprinos razvoju gospodarstva na području općine Lokve doprinos blagostanju lokalnog stanovništva općine Lokve i rastu ukupne

kvalitete njihova života doprinos afirmaciji turističke ponude općine Lokve

Pri tome se ima u vidu da se odabranim modelom trebaju minimizirati negativni, a istaknuti

pozitivni utjecaji turizma.

Analiza razvojnih opcija u kontekstu specifične lokalne situacije na području općine Lokve,

odnosno uzimajući u obzir raspoloživu resursnu osnovu, potencijale razvoja, mogućnosti i

realna ograničenja dovodi do zaključka da je nužna primjena scenarija ubrzanog razvoja. Pri

tome je važno naglasiti što ovaj scenarij u konkretnom primjeru podrazumijeva. Naime,

zatečeno stanje turističke ponude na području općine Lokve implicira isključivo snažniji

turistički razvoj. Naime, iako postoji tradicija turističkih aktivnosti na ovom području, u ovom

trenutku se može konstatirati:

a) turistička ponuda je nedostatna i nedovoljno kvalitetna, a resursi neiskorišteni

b) Lokve nisu prepoznate, niti pozicionirane na turističkom tržištu

c) za primjereni turistički razvoj nužne su značajnije investicije u

infrastrukturu

smještajne objekte

atrakcije

kvalitetu usluga

Kvalitetni prirodni resursi trebaju biti korišteni u svrhu turističke valorizacije, no istodobno je

potrebno primjenjivati nastrože mjere kontrole i prevenirati eventualne negativne utjecaje.

Ubrzani razvoj, stoga, u ovom slučaju ne znači degradaciju područja (kako se sagledava ovaj

14

razvojni scenarij u već razvijenim turističkim destinacijama), već njegovo stavljanje u

funkciju.

Implementacija ovog scenarija omogućava zadovoljavanje sljedećih kriterija:

zadovoljstvo turista

unapređenje lokalnog gospodarstva

zadovoljstvo lokalnog stanovništva i unapređenje kvalitete njihova života

kvaliteta okoliša.

Primjena razvojnog modela podrazumijeva aktivan angažman kako lokalne samouprave u

stvaranju pretpostavki za ulaganja, savjetovanju o raspoloživim mogućnostima, te kontroli

realizacije.

Destinacijski menadžment

Rast aktivnosti na razvoju turističke ponude općine Lokve nameće potrebu organizacije

destinacijskog menadžmenta koji je primjeren specifičnosti inicijalne razvojne faze turizma.

Također, pri izradi prijedloga organizacijskog ustroja destinacijskog menadžmenta uzeta su u

obzir prisutna ograničenja – mali broj kadrova u lokalnoj samoupravi, turističkoj zajednici, te

može se reći ukupno osoba angažiranih danas u turizmu općine Lokve.

Stoga se predlaže osnivanje Odbora za turizam općine Lokve koji bi usmjeravao i koordinirao

aktivnosti na području općine.

Članovi odbora - prijedlog:

predstavnik lokalne samouprave – načelnik Općine Lokve

direktor TZ

predstavnik ugostitelja s područje Općine Lokve

predstavnici lokalnog stanovništva (mjesni odbor)

stručnjak za problematiku prostornog planiranja i zaštitu okoliša

stručnjak za problematiku turističkog razvoja

Buduće pozicioniranje i primarna turistička tržišta

Zadatak je pozicioniranja pronalaženje tržišnih segmenata u odnosu na koje turistička

ponuda destinacije ima uvjeta zadovoljiti njihove potrebe i odgovoriti na njihova očekivanja.

Područje općine Lokve potrebno je adekvatno tržišno pozicionirati kako bi turizam postao

razvojna konstanta ove općine. Pri tome je neophodna podrška i angažman Općine Lokve pri

novom tržišnom pozicioniranju. Iz postojećih datosti (ruralni ambijent, dobra prometna

15

povezanost, blizina urbanih središta) potrebno je izvući maksimalne koristi za lokalno

turističko gospodarstvo.

Kako tržište traži posebni i osebujne turističke proizvode potrebno je izvršiti diferenciranje i

branding ugostiteljskih ponuda, uz isticanje lokalnih posebnosti i prepoznatljivih elemenata

(primjerice žaba kao istinski prepoznatljivi simbol ove općine). Očekivano je da se

konukrentnost, uz značajna investicijska ulaganja i njihovu dinamiku, može postići za 3-10

godina.

Primjena razvojnog modela usmjerena je ka privlačenju sljedećih ciljnih tržišta (prema

motivu putovanja):

ljubitelji prirode

ljubitelji aktivnog odmora

osobe sklone sportu i rekreaciji

obitelji s malom djecom

treća dob

Platežni segment tržišta:

srednja platežna sposobnost (prva razvojna faza)

viša platežna sposobnost (druga razvojna faza)

Geografsko područje – emitivna tržišta:

domaće tržište (Rijeka, Zagreb) – u prvoj fazi razvoja

domaće tržište i bliska inozemna tržišta – u drugoj, višoj fazi razvoja

Općina Lokve treba se pozicionirati kao destinacija aktivnog odmora, sporta i rekreacije,

destinacija zdravog stila živoga. To je destinacija za opuštanje, vrlo blizu i lako dostupna.

Prijedlog prodajnog slogana:

''Ljepote zelenog gorja i tajnovitog podzemlja''

16

-prijedlog razvojnih projekata-

Ključni razvojni projekti

Projekt 1: Turistički smještajni kapaciteti na jezeru (hotel, apartmansko naselje

goranskih kuća, kamp)

Opis: Jezero svojom ljepotom privlači brojne turiste koji su

uglavnom u prolazu jer nema dovoljno turističkih sadržaja,

a isto tako niti kvalitetnih smještajnih kapaciteta koji bi

privukli turiste na duži boravak. Iz tog razloga predlaže se

izgradnja turističkih kapaciteta tipa hotela i kampa

uz jezero, a koji bi se svojim izgledom uklopili u okoliš, a

dodatnim sadržajima koristili resurse cijelog područja.

Cilj ovih projekta je pokretanje gospodarskog razvoja, uz

obogaćivanje turističke ponude i otvaranje velikog broja

novih radnih mjesta.

Aktivnosti:

Uz postojeću lokaciju za hotel (DPU 1), predlaže se i lokacija poviše sadašnje gostionice

zbog postojeće infrastrukture i brežuljkastog položaja (pogled na jezero s 2 strane, a ipak

je malo udaljeno od samog ruba jezera)

Pronalaženje ulagača

Izrada projekta

Poslovanje

Izvor financiranja: ulaganje vrste C (privatno) ili B (javno-privatno)

a) Korištenje poticajnih programa Ministarstva turizma ('Zelena brazda', 'Baština u

turizmu', 'Turizam kroz regije')

b) očekuje se poticaj od strane lokalne samouprave

17

Predviđena realizacija: 2012.-2014.g.

Potencijalni rizici: Potencijalna opasnost od devastacije prostora, dug period za ishodovanje

potrebne dokumentacije (usklađivanje s prostorno-planskom dokumentacijom, razne dozvole)

OGRANIČENJE! U slučaju da se proglasi 2. zona sanitarne zaštite za cijelo jezero, značajno će se

smanjiti (gotovo na minimum) uvjeti za turističke aktivnosti, što ima za posljedicu i teškoće pri

pronalaženju zainteresiranih investitora. Može se reći da realizacija ovog, iznimno značajnog

projekta, postaje time upitna i gotovo nerealna.

Projekt 2: Zabavni centar na snijegu

Opis: Područje Suhe Rečine procijenjeno je idealnim za

Uređenje skijaškog centra zbog svog položaja, dovoljne

nadmorske visine i mnoštva izvorišta u blizini. Predviđa se

uređenje nekoliko staza za alpsko skijanje sa žičarom, staze

za skijaško trčanje (koja će ljeti biti biciklistička staza) i

klizalište.

Cilj ovog projekta je pretvoriti Lokve u planinski centar u

zimskim mjesecima i pružiti turistima novi doživljaj.

Aktivnosti:

Definiranje točne lokacije

Izmjene prostorno-planske dokumentacije

Izrada detaljnog plana uređenja (DPU)

Konzultacija sa stručnjacima i izrada projekta

Izbor modela financiranja

Pronalazak investitora

Implementacija

Izvor financiranja: Ulaganje vrste C (privatno) ili B (javno-privatno)


Potencijalni rizici: Opasnost od devastacije prostora, potrebna izmjena prostornog plana

18

Projekt 3: Plutajuće plaže

Opis: Zbog čestih promjena vodostaja jezera nemoguće je

urediti plaže za kupanje pa se preporuča postavljanje

plutajućih plaža koje bi se izrađivale od drva, kako bi se

korištenjem prirodnih materijala zadržala očuvanost prostora.

Cilj ovog projekta je povećanje atraktivnosti jezera kao

kupališne destinacije u ljetnim mjesecima.

Aktivnosti:

Definiranje količine, površine i izgleda plutajućih objekata


Implementacija

Izvor financiranja: Ulaganje vrste C (privatno)


Potencijalni rizici: Opasnost od devastacije prostora

OGRANIČENJE! U slučaju da se proglasi 2. zona sanitarne zaštite za cijelo jezero, neće biti

dozvoljen nikakav oblik izgradnje niti kupanja na tom području, te je projekt nemoguće

provesti.

Projekt 4: Uređenje terena za ekogolf

Opis: Područje Mrzlih Vodica (Podtisovac, Suha Rečina)

zamijećeno je kao pogodno za uređenje terena za ekogolf.

To je način uređenja golf terena pri kojem se u potpunosti

poštuju svi prirodni lokaliteti kraja, odnosno prostori budućih

golf igrališta prilagođeni su prirodnom okolišu. U potpunosti

se poštuju sve ekološke odrednica vezane uz očuvanje okoliša.

To znači

da se na igralištu ne smiju upotrebljavati štetne kemikalije i

zaštitna sredstva i ne predviđa se dodatna izgradnja tipa

apartmana.

Cilj projekta je privlačenje turista veće platežne moći i

očuvanje područja od dodatne izgrađenosti, naročito gradnje

19

kuća za odmor.

Aktivnosti:

Definiranje lokacije

Izmjene prostorno-planske dokumentacije

Konzultacija sa stručnjacima i izrada projekta

Izbor modela financiranja


Implementacija

Izvor financiranja: Ulaganje vrste B (javno-privatno)


Potencijalni rizici: Opasnost od devastacije prostora, potrebna izmjena prostornog plana

Projekt 5: Obiteljsko (seljačko) gospodarstvo

Opis: Turističko seljačko gospodarstvo je manja gospodarska

cjelina, smještena u turistički atraktivnom kraju, koja daje

izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva, a u rad su uključeni

svi članovi obitelji.

Glavna odlika i posebnost u pružanju usluga jela i pića je

činjenica da su namirnice proizvedene na klasičan način na

seljačkom gospodarstvu i da na taj način vjerno slijede

suvremene trendove o “zdravoj prehrani”.

Svaki domaćin u skladu sa mogućnostima i vlastitoj

kreativnosti može upotpuniti sadržaj na svom obiteljskom

gospodarstvu i na taj način svakom gostu pružiti što sadržajniji

boravak u ozračju prijateljske obiteljske sredine.

Područje: Lazac, Podtisovac

Aktivnosti: U sklopu svoje turističke ponude turističko seljačko gospodarstvo može pružati

slijedeće turističke usluge:

smještaj gostiju na vlastitom gospodarstvu,

ponuda vlastitih proizvoda

ponuda jela iz vlastite kuhinje

20

ponuda pića iz vlastitog podruma

kušanje domaćeg vina i rakije

organizacija izleta u okolicu

kampiranje na posjedu

iznajmljivanje konja za jahanje

berba voća i povrća

ubiranje ljetina

pružanje usluga prema najavi za grupu i sl.

Izvor financiranja: Ulaganje vrste C (privatno),

a) Korištenje poticajnih programa Ministarstva turizma ('Razvoj turizma na selu', 'Zelena

brazda', poticanje formiranja multisektorskih klastera)

b) očekuju se olakšice od strane lokalne samouprave


Potencijalni rizici: Nedostatak interesa i sredstava lokalnog stanovništva

Projekt 6: Adrenalinski šumski park

Opis: Predlaže se uređenje adrenalinskog

parka u sklopu park šume Golubinjak.

Adrenalinski šumski park pruža obilje

noviteta u savladavanju različitih vježbi

na stablima i nudi nezaboravno iskustvo i

to ne samo zbog visine, već je to i

avanturističko iskustvo. Adrenalin park

sastoji se od visećih staza integriranih u

šumi. Instalacija čeličnih sajli, špaga i

platformi u drvu omogućuju korisnicima

realizaciju u potpunoj sigurnosti, a

potrebna je samo ravnoteža,

koncentracija i malo tjelesne kondicije. Staze je moguće označiti kao plave, crvene i zelene,

ovisno o zahtjevnosti (visini) na kojoj se konopci nalaze.

Cilj ovog projekta je „Fun for life“ koji podržava razvoj avanturističkog turizma u Gorskom kotaru.

Aktivnosti:

Izrada projekta

21

Poslovni plan za projekt

Izbor investitora

Implementacija

Poslovanje

Izvor financiranja: ulaganje vrste C (privatno), mogućnost i ulaganje vrste B (javno-privatno) u

slučaju da država ili Općina ustupi zemljište.


Potencijalni rizici: poštivanje ograničenja zbog režima zaštite park-šume

Projekt 7: Dječji grad

Opis: Dječji grad (park) je potreba kako turista tako i lokalnog stanovništva. U Lokvama ne postoji adekvatan otvoreni

prostor opremljen dječjim sprava za zabavu i igranje pa se

predlaže uređenje dječjeg grada u predjelu zone Sljeme

i Golubinjak.

Cilj je unaprijediti ponudu vezano uz stratešku smjernicu

razvoja obiteljskog turizma u Lokvama.

Aktivnosti:

Odrediti lokaciju dječjeg parka

Kontaktirati proizvođače i izraditi nacrt parka

Nabavka opreme i montiranje parka

Kontrola

Izvor financiranja: Ulaganje vrste A (javno)

a) Proračunska sredstva

b) Korištenje sredstava iz EU fondova

c) Razne donacije


Potencijalni rizici: -

22

Projekt 8: Eko-etno selo

Opis: Predlaže se uređenje eko-etno sela na području Podtisovac. Mogućnosti razvoja kroz plasman lokalnih domaćih poljoprivrednih proizvoda, tradicionalnih rukotvorina i proizvoda domaćeg obrta. Mogući tipovi i sastavnice sela ovisit će o tome koji od

mogućih scenarija bude odabran (ovisno da li se uređuje

postojeće 'živuće' selo, napušteno selo, ili se ide na potpuno

novu izgradnju zapuštenih i razrušenih sela), a u svakom

slučaju potrebno je ponuditi autohtonost i izvornost, kako

u arhitekturi, tako i u popratnim izložbenim sadržajima.

Cilj ovog projekta je razvoj novih turističkih proizvoda,

očuvanje tradicije i oživljavanje nerazvijenih i rijetko

naseljenih ruralnih područja.

Aktivnosti:

Izbor scenarija razvoja eko-etno sela,

Konzultacija sa stručnjacima i izrada projekta,

Izbor modela financiranja,

Pronalazak investitora,

Implementacija.

Izvor financiranja: Ulaganja vrste B (javno-privatno) ili C (privatno), tražiti mogućnosti dobivanja

sredstava iz EU fondova

a) Korištenje poticajnih programa Ministarstva turizma ('Razvoj turizma na selu', 'Baština u

turizmu', 'Zelena brazda')

b) Očekuje se poticaj od strane Županije

c) Donacije


Potencijalni rizici: Dug period ishodovanja potrebne dokumentacije i prikupljanja građe. U slučaju proglašenja šireg i značajnijeg vodozaštitnog područja navedeni se sadržaji ne mogu realizirati na ovoj lokaciji, već se moraju koncipirati eventualno na lokaciji Lazac.

23

Projekt 9: Ulaz u Općinu Lokve

Opis: Zapušten i neugledan ulaz u Lokve zasigurno će ostaviti loš prvi dojam na svakog posjetitelja.

Prijedlog je uređenje ceste i okoliša i postavljanje

prepoznatljive skulpture na ulaz. Dislocirati ili

zakloniti skladište drvnog materijala koje nagrđuje

okoliš na samom ulazu. Cilj je ostaviti upečatljiv i

prepoznatljiv dojam na svakog posjetitelja.

Aktivnosti:

Uređenje ceste

Uređenje zelene površine i sadnja cvijeća ili uređenje kamenjara

Postavljanje prepoznatljive skulpture u suradnji s Goranskom kiparskom radionicom

(npr. drvena skulptura koja simbolizira žabu kao prepoznatljivost Lokava)

U suradnji s Hrvatskim šumama dislocirati ili zakloniti skladište drvnog materijala

Također urediti što je moguće više zelenih površina na području Općine

Izvor financiranja: - ulaganje vrste A (javna sredstva - Općina, Županija, Ministarstvo).



Projekt 10: Biciklistička staza oko jezera –povezivanje u mrežu staza i

poboljšanje signalizacije

Opis: Trend brdskog biciklizma je u porastu, postojeća

staza oko jezera vrlo je interesantna, ali kako bi zadovoljila

šire potrebe, predlaže se njezino umrežavanje.

Ovaj projekt je namijenjen dvjema ciljnim skupinama:

„Relaksiranje, obiteljski biciklizam“ – koriste lake staze,

kao i asfalt, žele uživati u prirodi, traže mirne staze, vole

lijepe vidikovce i mjesta za odmor.

24

„Sport i priroda“ – žele poboljšati fizičku spremnost,

žele boraviti u netaknutoj prirodi, vole avanture.

Cilj projekta je povećati atraktivnost područja oko jezera, ali i

šireg područja općine i obogatiti turističku ponudu.

Aktivnosti:

Definirati mogućnosti povezivanja s postojećim stazama i planirati uređenje dodatnih

Obilježiti mrežu staza interpretacijskim pločama

Utvrditi mjesta za iznajmljivanje bicikala i kaciga

Postaviti postolja za držanje bicikala

Edukacija vodiča za planinski biciklizam

Izvor financiranja: Ulaganje vrste A (javno),

a) suradnja sa privatnim sektorom zainteresiranim za iznajmljivanje opreme

b) poticajna sredstva Ministarstva turizma 'Zelena brazda', 'Tematski putevi'


Potencijalni rizici: Ukoliko dođe do jačanja i širenja vodozaštitne zone biciklističke staze bit će

nužno velikim dijelom dislocirati, odnosno udaljiti od samog jezera. To ima za posljedicu: (a)

značajno smanjenje atraktivnosti biciklističkih staza; (b) značajno smanjenje duljine biciklističkih

staza (za cca 50%) čime također pada njihova atraktivnost.

Projekt 11: Tematski putovi (Putovima podzemlja-lokvarske spilje, Turizam

ispod horizonta, Putovi zdravlja, Putovi ljekovitog bilja)

Opis: Područje Lokava poznato je po brojnim spiljama koje bi

trebalo povezati i objediniti u jedinstven turistički proizvod.

Povezati spilje s pričom ispod jezera (Turizam ispod horizonta)

Putovi zdravlja je dobro osmišljena rekreativna trim staza.

Na trim stazu se postavljaju sprave za vježbanje izrađene

primarno od drveta te nekoliko mjesta za odmor (klupice

na vidikovcu, odmor uz rječicu ili jezero i slično).

Kod svake sprave postavlja se tabla s uputstvima za vježbanje

te dužinom ponavljanja ovisno kojoj kategoriji turist pripada.

Na ulazu se postavlja tabla s opisom rute, terena, dužine

staze, sprava te potrebne snage.

25

Aktivnosti:

Definirati mjesto za postavljanje staze,

Kontaktirati trenera da postavi srednje tešku stazu,

Kontaktirati proizvođače,

Izraditi projekt,

Izvesti projekt,

Nadzor izvođenja i stalna kontrola,

Promocija.

Izvor financiranja: Ulaganje vrste A (javno)

a) suradnja sa privatnim sektorom zainteresiranim za iznajmljivanje opreme

b) poticajna sredstva Ministarstva turizma 'Zelena brazda', 'Tematski putevi'



Projekt 12: Sportski centar ''Lokve''

Opis: Na prostoru iza zgrade općinske uprave nalazi se solidno uređen i

održavan nogometni teren i veliki

zapušteni prostor bivše kuglane.

Za ozbiljnije pripreme nogometnih

klubova i organizaciju turnira

potrebna su dodatna ulaganja.

Cilj je privući klubove na pripreme

te poboljšati kvalitetu lokalnog

kluba i obogatiti Općinu dodatnim

sportskim sadržajima.

Aktivnosti:

Uređenje samog igrališta (bina, postavljanje umjetne trave na pomoćnom terenu)

Uređenje svlačionica koje su potpuno zapuštene, a prijedlog je rekonstrukcija u cilju

dobivanja soba s kupaonom u kojima bi sportaši mogli boraviti više dana

Urediti teretanu u blizini soba za smještaj sportaša

Uređenje prostora bivše kuglane u boćalište ili slične sadržaje interesantne lokalnom

stanovništvu

26

Osigurati dovoljan parkirni prostor

Nadzor

Izvor financiranja: - ulaganje vrste A (javno) ili ulaganje vrste B (javno-privatno)

a) Sredstva Općine, Županije ili Ministarstva b) Razna sponzorstva



Ostali projekti:

Projekt 13: Pansion Gorica

Opis: Nasuprot općinske zgrade nalazi se objekt značajne

arhitekturne vrijednosti, ali koji je u iznimno lošem

stanju, u čijem je prizemlju buffet Gorica. Zbog

atraktivnosti lokacije i samog objekta predlaže

se uređenje i otvaranje pansiona s prepoznatljivim

autentičnim restoranom koji bi privlačio goste sa šireg

područja županije.

Aktivnosti:

Uređenje objekta u turističke svrhe (pansion s originalnim restoranom)

Adekvatna promocija

Suradnja s Općinom i TZ u cilju uključivanja u organizaciju raznih manifestacija

Izvor financiranja: - ulaganje vrste C (privatna sredstva). Predviđena realizacija: 2010.-2011.g.


27

Projekt 14: Objekt Turističke zajednice

Opis: Prepoznatljiva i lijepo uređena zgrada TZ na odličnoj

je lokaciji i šteta je da dio površine predviđen za

poslovni prostor stoji neiskorišten pa se predlaže

otvaranje suvenirnice ili kioska sa proširenim sadržajima.

Aktivnosti:

Raspisati natječaj za najam poslovnog prostora s

definiranom namjenom

Animirati potencijalne ulagače da se uključe

Suradnja TZ i budućeg najmoprimca

Izvor financiranja: - ulaganje vrste B (javno-privatno).

Predviđena realizacija: 2011.g.


Projekt 15: Cafe bar u prostoru skloništa

Opis: U samom centru, iza zgrade TZ nalazi se zapušten prostor nekadašnjeg skloništa koji je u kamenu i

nalazi se na atraktivnoj i mirnoj lokaciji. Predlaže se

uređenje prostora skloništa i okoliša i otvaranje cafe

bara s velikom terasom. Cilj je obogatiti ugostiteljsku

ponudu stavljanjem prostora u funkciju.

Aktivnosti:

Uređenje unutrašnjeg dijela skloništa u cilju otvaranja cafe bara

Uređenje okoliša i postavljanje terase

Izvor financiranja: - ulaganje vrste C (privatno).

Predviđena realizacija: 2011.g.

Potencijalni rizici: Moguća devastacija prostora, zahtjevni propisani uvjeti kod iznajmljivanja

tunelskih i sklonišnih prostora

28

Projekt 16: Uređenje 'učiteljske' zgrade

Opis: Zgrada u vlasništvu Općine nekada je služila kao smještaj za učitelje, a danas je gotovo prazna i

zapuštena. Jedan stan se još koristi, ali smještaj nije

adekvatan. Potrebno je pronaći zamjenski smještaj

za postojećeg stanara )ako ima prava zaštićenog

najmoprimca) i cijeli objekt renovirati i dati prostor

na korištenje (npr.udrugama, preseljenje zavičajne

zbirke iz skučenog prostora škole, prijedlog da se

bez naknade korištenja ustupi prostor za preseljenje Muzeja žaba).

Razmotriti mogućnost pretvaranja objekta u hostel.

Aktivnosti:

Preseljenje ili zbrinjavanje jedinog preostalog stanara

Uređenje cijelog objekta

Ustupanje, iznajmljivanje ili prodaja objekta

Izvori financiranja: - ulaganje vrste A (javna sredstva - Općina, Županija, Ministarstvo).


Potencijalni rizici: Zbrinjavanje preostalog stanara, naročito ako je zaštićeni najmoprimac

Projekt 17: Zavičajna zbirka

Opis: Zavičajna zbirka s brojnim eksponatima nalazi se na

neadekvatnom i skučenom prostoru u prizemlju

osnovne škole. Ti brojni vrijedni eksponati zaslužuju

kvalitetnu prezentaciju i dostupnost, kako turistima, tako i

svom stanovništvu.

Predlažu se dvije mogućnosti: jedna je smještaj zbirke u

prostoru 'Učiteljske zgrade' nakon što se preuredi (što je

29

već prethodno spomenuto), a druga je suradnja s

potencijalnim ugostiteljima koji žele investirati u

otvaranje autentičnog restorana koji bi mogao biti

uređen u etno stilu korištenjem brojnih eksponata iz

zbirke, a to bi ujedno bio i izložbeni prostor koji bi Zbirku

približio javnosti.

Aktivnosti:

Napraviti popis i detaljan opis svih eksponata

U suradnji s Općinom i TZ iznaći rješenje za reprezentativno predstavljanje Zbirke

javnosti

Nastaviti sa brojnim edukativnim radionicama za djecu kako bi dobili nova saznanja o

prošlosti svoga kraja i kako bi im se pobudila želja za očuvanjem nasljeđa

Izvor financiranja: - ulaganje vrste A ili B (javno ili javno-privatno).



Projekt 18: Nekadašnji bunker kao muzej

Opis: U neposrednoj blizini park šume Golubinjak nalazi se

nekadašnji bunker koji je zapušten i djelomično razrušen.

Zbog svoje atraktivne lokacije (uz lokalnu cestu, a

istovremeno u šumi, na 'Stazi spilja' ), moguće je njegovo

uređenje i stavljanje u funkciju muzeja.

Svojim neobičnim i uz atraktivno prezentiran sadržaj

zasigurno bi privukao veliki broj posjetitelja,

onih koji bi dolazili ciljano, ili kao dio doživljaja

Gorskog Kotara u okviru mreže «Staza špilja».

Aktivnosti:

Javni poziv zainteresiranim ulagačima

Pronalaženje investitora

Uređenje objekta

Uređenje okoliša i postavljanje terase

30

Poslovanje, promocija

Izvor financiranja: - ulaganje vrste C (privatno) ili ev. B.


Potencijalni rizici: Moguća devastacija prostora

31

PRILOG I.: TABLIČNI PREGLED PROJEKATA PREMA VRSTI ULAGANJA

o Projekti A vrste: Za ove je zahvate zadužena javna uprava (uz sredstva lokalne samouprave preporuča se korištenje:

poticajnih programa Ministarstva turizma, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i HBOR-a,

korištenje sredstava iz EU fondova kroz kandidiranje projekata

razna sponzorstva i donacije o Projekti B vrste: Za ove je zahvate zadužen privatni subjekt koji dobiva pravo na korištenje javnih površina kroz javno-privatno partnerstvo (preporuča se korištenje poticajnih programa i ostalih dostupnih sredstava)

o Projekti C vrste: Za ove su zahvate zaduženi privatni poduzetnici, osim u slučaju eventualnih doprinosa javnih tijela (preporuča se korištenje poticajnih programa i ostalih dostupnih sredstava)

1) Manje zahtjevni projekti čija je očekivana realizacija do godine dana:

Projekti A vrste Projekti B vrste Projekti C vrste

INFR

ASTR

UK

TUR

NI P

RO

JEKTI

Uređenje prilaza, odn. ulaza u

Općinu Lokve s glavne ceste

Staviti u funkciju prazni poslovni

prostor u objektu gdje je smještena

TZ (zgrada je u općinskim

vlasništvu: npr.Tisak ili suvenirnica)

Uređenje postojećeg dućana s

prehranom u zgradi Općine i

otvaranje barem još jednog

marketa

Organizacija prometa u mirovanju

(parkirališta) i uređenje parkirnih

površina

Uređenje zgrade ambulante i

parka ispred, a koja se nalazi u

samom centru nasuprot zgradi

Općine

Uređenje zelenih površina na

području Općine

RA

ZVO

JNI

PR

OJEK

TI

Poticanje pokretanja seljačkih

domaćinstava

Zapušteno sklonište koje se nalazi

iza zgrade TZ urediti i dati mu

ugostiteljsku namjenu

Urediti splav i osmisliti dodatne

načine korištenja

(npr.organizacija vjenčanja,

party, kružni obilasci uz

glazbu...)

32

Poticanje razvoja kvalitete i

raznovrsnosti ugostiteljske

ponude

Muzej žaba premjestiti na

adekvatniju lokaciju, prijedlog da

Općina ustupi prostor

Stvaranje i umrežavanje

obiteljskih seljačkih

gospodarstava

Kreiranje novih proizvoda na

osnovi kulturno povijesne baštine

Tematski putevi (npr.putevi

lokvarskih spilja)

Priča o selu i barci na dnu jezera

kao turistička atrakcija

Urediti prilaz spilji Lokvarka

(urediti zapušteni kiosk na ulazu) i

povezati promidžbu s park šumom

Golubinjak

Osmišljavanje, uređenje i

izgradnja sportske

infrastrukture s ciljem turističke

valorizacije (motokros,

biciklizam, nordijsko hodanje...)

Dovršiti uređenje Kalvarije

MA

RK

ETINŠK

I PR

OJEK

TI

Akcije tipa nagrade za najbolje

uređeni vrt ili balkon

Akcija 'Zeleni cvijet' Izrada prepoznatljivih suvenira

Osmisliti raspored i održavanje

skulptura Goranske kiparske

radionice koji su postavljeni na

području cijele općine

Aktivno sudjelovanje pri izradi

promotivnih materijala

Osmišljavanje originalnog branda

općine Lokve

Tiskanje promotivnih materijala

33

2) Veći i zahtjevniji projekti čija se realizacija očekuje kroz nekoliko godina

Projekti A vrste Projekti B vrste Projekti C vrste

INFR

ASTR

UK

TUR

NI P

RO

JEKTI

Izgradnja kanalizacijske mreže

Obnova Crkve

Plinofikacija Zgradu uljare koja je potpuno

devastirana prodati ili dati na

dugoročno korištenje

zainteresiranim poduzetnicima

Gradnja novog vodoopskrbnog

sustava (dio regionalnog

vodovoda)

Uređenje cjelokupnog kompleksa

oko igrališta (pomoćni teren s

umjetnom travom, zapuštene

svlačionice pretvoriti u sobe za

smještaj sportaša, prenamjena

prostora kuglane)

Urediti zgradu (nekadašnji

smještaj za učitelje) koja je

zapuštena i prazna i dati prostor

raznim udrugama; predvdjeti

prostor za preseljenje zavičajne

zbirke koja je u neadekvatnom i

skučenom prostoru škole

Naći lokaciju za uređenje

školskog igrališta i dvorane jer

ono pored škole nije adekvatno

(djeca se igraju na cesti)

RA

ZVO

JNI

PR

OJEK

TI

Uređenje biciklističke staze oko

jezera

Objekt bivše lugarnice staviti u

funkciju uz prenamjenu objekta

(npr.bolnica, dom za starije osobe i

sl.)

Buffet Gorica preurediti i otvoriti

pansion s prepoznatljivim

restoranom

Urediti mrežu staza i puteva

(povezati sve spilje, jezero i šumu

Projekt uređenja skijališta na U prostoru bivše pošte urediti

suvremeni pansion (zgrada je u

34

Golubinjak, poučne staze sa

upoznavanjem ljekovitog bilja,

flore i faune)

području Mrzlih vodica privatnom vlasništvu i u fazi je

uređenja)

Uređenje park površina i igrališta

za djecu

Centar za zimski turizam

(kombinacija staza za nordijsko

trčanje zimi i staza za biciklizam

ljeti)

Uređenje turističkih smještajnih

kapaciteta (hotel, apartmani,

kamp) pored jezera

Izgradnja ili uređenje eko-etno

sela. Prijedlog je korištenje

eksponata iz zavičajne zbirke (u

etno prostoru otvoriti restoran s

autentičnom kuhinjom)

Uređenje plutajućih plaža na

jezeru

Bunker koji se nalazi iza

Golubinjaka preurediti u muzej

Ponovno oživjeti farmu konja i

drugih životinja kao turističku

atrakciju, uz osmišljavanje

dodatnih sadržaja

Uređenje terena za ekogolf Uređenje zabavnog ili

adrenalinskog parka (Gorski land)

MA

RK

ETINŠK

I PR

OJEK

TI

Promocija putem Interneta

kreiranjem i održavanjem

jedinstvenog portala

Suradnja s Općinom i TZ u raznim

promotivnim aktivnostima

Aktivno sudjelovanje u

promotivnim aktivnostima i

uključivanje u organizaciju raznih

manifestacija

Kontinuirano održavanje raznih

edukacijskih seminara

Profesionalizacija organizacije

manifestacija

Izvor: Pripremili autori

35

PRILOG II.: DOSTUPNI IZVORI FINANCIRANJA

Programi kreditiranja i sufinanciranja od strane ministarstva RH

NAZIV PROJEKTA

CILJEVI

KORISNICI KREDITA

NAMJENA KREDITA

IZNOS I UVJETI KREDITA

Raz

voj t

uri

zma

na

selu

Cilj programa kreditiranja je poticanje razvoja seoskoga turizma na ruralnim područjima Republike Hrvatske kroz: • Razvoj turističke ponude kao dopunske aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima kojom se ostvaruje dodatni prihod • Povećanju kvalitete života na ruralnim područjima i stvaranju uvjeta za ostanak na selu, poglavito mladih • Očuvanje okoliša i primjenu ekoloških standarda • Očuvanje i obnovu tradicijskih objekata (stambenih, gospodarskih i drugih objekata koji su sastavni dio OPG-a), kao i izgradnju novih koji neće narušiti ambijentalnost prostora • Omogućavanje izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda putem ugostiteljske ponude seoskog turizma • Oživljavanje starih zanata i lokalnih običaja • Razvoj seoskog turizma i eko turizma kao novog turističkog proizvoda • Profiliranje Hrvatske kao odredišta ruralnog turizma

Korisnici kredita po ovom programu mogu biti fizičke osobe (obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti) i pravne osobe (trgovačka društva i zadruge)

• Stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: - obnovu tradicijskih kuća s pripadajućim gospodarskim objektima, kušaonica, podruma - izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postojećih objekata, koji neće narušiti vrijednosti i nasljeđe hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu - kupnju postojećih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma - opremanje objekata • Stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: - izgradnju, obnovu i uređenje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale, gatori, ribnjaci, pješačke, biciklističke staze i dr.) - obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta - uređenje pripadajućeg okoliša

najniži iznos kredita je u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 10.000 EUR najviši iznos kredita je u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 300.000EUR Rok otplate do 15 godina uključujući poček Poček do 1 godine

Zele

na

bra

zda

- poticanje izrade i realizacije programa i projekata koji će doprinijeti razvoju, unapređenju i obogaćivanju turističke ponude na kontinentu

- povećanje sigurnosti i doživljaja pri odvijanju posebnih oblika turizma (lovnog/ribolovnog, planinskog, športsko – rekreativnog, avanturističkog i drugih posebnih oblika turizma)

- stvaranje osnovne i dodatne ponude u nerazvijenim kontinentalnim destinacijama, zaleđa Jadranske obale i unutrašnjosti otoka.

Korisnici programa mogu biti pravne i fizičke osobe (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, ustanove, jedinice lokalne i regionalne samouprave, turističke zajednice, obiteljska poljoprivredna gospodarstva -OPG), koji kao predlagatelji/nositelji projekata imaju kvalitetno pripremljene/razrađene projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi.

Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: - izgradnju, dogradnju, obnovu, opremanje objekata, ribnjaka, parkova, staza i dr. turističke infrastrukture za posebne oblike turizma na kontinentu - osmišljavanje programa i provođenje mjera sigurnosti vezanih za navedene posebne oblike turizma na kontinentu - nabavku sredstava i opreme neophodnih za pružanje usluga turistima u posebnim oblicima turizma - i druge provedbene aktivnosti na unapređenju i povezivanju selektivnih (posebnih) oblika turizma na kontinentu.

Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.

36

Baš

tin

a u

tu

rizm

u

- razvoj turističke ponude na područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim područjima, područjima od posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turističke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini

- zaštita, obnova i vrednovanje kulturne baštine uključivanjem u turističku ponudu

- zaštita, obnova i vrednovanje prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu

Korisnici programa mogu biti pravne i fizičke osobe (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, ustanove, jedinice lokalne i regionalne samouprave, turističke zajednice, obiteljska poljoprivredna gospodarstva –OPG, hrvatski državljani), koji kao predlagatelji/nositelji projekata imaju kvalitetno pripremljene/razrađene projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi.

Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:

a) projekte ulaganja u obnovu kulturne baštine: tradicijskih kuća i/ili pripadajućih gospodarskih objekata i okućnica, podruma, mlinova, radionica tradicijskih obrta, uređenje privatnih etno zbirki i dr.,

b) projekte ulaganja u uređenje i zaštitu prirodne baštine: vidikovci, poučne, pješačke staze, špilje, zaštićeni parkovi i dr, u svrhu uključivanja u turističku ponudu (kao gospodarski – ugostiteljsko / turistički objekti ili turističke atrakcije).


Tem

atsk

i pu

tovi

- usmjeravanje turističke potražnje/prometa prema područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen

- zajedničko oblikovanje i promidžba regionalnog turističkog proizvoda i povezivanje više mjesta, općina, gradova i županija koje povezuje ista tema

- vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu

- postizanje kvalitetnije informativno – interpretacijske razine turističkih sadržaja kroz razvoj tematskih putova, tematskih parkova (tematski parkovi koji su nastali/nastaju oko „in situ“ baštinskih lokaliteta, npr. arheoloških, povijesnih, prirodnih) i interpretacijskih centara.

- povezivanje s europskim tematskim putovima

Korisnici programa mogu biti pravne osobe (jedinice lokalne ili regionalne samouprave, turističke zajednice, udruge, zadruge), koji kao predlagatelji/nositelji projekata imaju kvalitetno pripremljene/razrađene projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi.

Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:

a) projekte utemeljene na turističkoj valorizaciji kulturne, povijesne i prirodne baštine

b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva

c) projekte utemeljene na sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi

Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 250.000,00 kn po pojedinom korisniku

Izvo

rni s

uve

nir

Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetničkih obrta i domaće proizvodnje.

Korisnici programa mogu biti pravne i fizičke osobe (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, ustanove, turističke zajednice, jedinice lokalne i regionalne samouprave, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i fizičke osobe koje imaju odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja)

Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za sufinanciranje programa/projekata kojima se ostvaruje unapređenje izrade i plasmana izvornih suvenira, i to za: - uređenje proizvodnih i prodajnih prostora - nabavku strojeva i alata - opremanje suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža, promotivni materijal) - ulaganje u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi - ulaganje u stručni dizajn i redizajn


37

Po

tica

nje

fo

rmir

anja

m

ult

ise

kto

rski

h

klas

tera

Cilj Programa dodjele bespovratnih sredstava je poticanje formiranja multisektorskih klastera i poticanje djelovanja operativnih klastera za potrebe turizma.

Na Javni poziv može se javiti predstavnik / voditelj klastera / međusobno povezanih gospodarskih subjekata i ostalih institucija, čiji je rezultat djelatnosti cjeloviti proizvod, grupa proizvoda ili usluga namijenjenih plasmanu u turizmu.

Sredstva su namijenjena za sufinanciranje dijela troškova aktivnosti klastera u osnivanju i za operativne klastere za 2009. godinu kako slijedi: - konzultantske usluge - usluge studije opravdanosti osnivanja klastera, - izrade plana i programa - investicijskog projekta, - tehničko-tehnološkog elaborata, - stručnog usavršavanja - izradu dizajna proizvoda, ambalaže i poslovne dokumentacije, - promidžbene aktivnosti (istraživanje tržišta, marketing, web-stranice - nabavke i prilagodbe informacijsko-komunikacijske tehnologije, - operativne troškove voditelja klastera do 50%.

Potpora po pojedinom korisniku može iznositi najviše do 150.000,000 kn.

Turi

zam

bez

zap

reka

Ministarstvo turizma odobravanjem bespovratnih sredstava sufinancira programe i projekte osnovne turističke infrastrukture kojima se rješavaju infrastrukturalni problemi osoba s invaliditetom kao pretpostavke za daljnji razvoj turizma s ciljem podizanja nivoa ukupne turističke ponude na razinama destinacija.

Sredstva su namijenjena tijelima područne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi, općine), udrugama i turističkim zajednicama na tom području.

Sredstva će se odobravati za projekte i izradu projektne dokumentacije kojima se rješavaju infrastrukturni problemi osoba s invaliditetom, a čija provedba će biti završena do kraja 2009.g. Kandidirati se mogu projekti kako slijedi: - prilagođeni pristupi turistički

ugostiteljskim i drugim objektima u funkciji turizma za osobe s invaliditetom

- prilazne rampe -javni sanitarni čvorovi

Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeći iznos veći od 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog projekta, odnosno najviše 100.000,00 kn po pojedinom projektu

Turi

zam

kro

z re

gije

Ministarstvo turizma, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, odobravanjem bespovratnih sredstava sufinancira programe i projekte osnovne turističke infrastrukture kao pretpostavke za daljnji razvoj turizma s ciljem podizanja nivoa ukupne turističke ponude na razinama destinacija.

Sredstva su namijenjena tijelima područne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi, općine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizičke osobe, uz suglasnost jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu

Sredstva će se odobravati za projekte i izradu projektne dokumentacije kojima se rješavaju osnovni infrastrukturnih problemi koji imaju utjecaj na razvoj turizma, a čija provedba će biti završena do kraja 2009. godine. Kandidirati se mogu projekti turističke infrastrukture za: - za dobivanje plave zastave na plažama - uređenje šetnica - uređenje zelenih povr. - uređenje javnih površina za održavanje manifestac. - mjesta za parkiranje - turističku signalizaciju - info punktovi i drugi projekti uređenja javne turističke infrastrukture.

Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeći iznos veći od 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog projekta, odnosno najviše 150.000,00 kn po pojedinom projektu.

38

Man

ife

stac

ije

i d

ruge

p

rom

oti

vne

ak

tivn

ost

i

Ministarstvo turizma Programom dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima potiče obogaćivanje turističke ponude odredišta, a u konačnici ukupne hrvatske turističke ponude.

Na javni poziv mogu se javiti jedinice područne (regionalne) uprave i lokalne, turističke zajednice, udruge te fizičke i druge pravne osobe-nositelji aktivnosti.

Sredstva su namijenjena za sufinanciranje svih aktivnosti i radova na neposrednoj realizaciji turističkih manifestacija ( tradicijskih, kulturnih, sportskih, festivala…) i drugih promotivnih aktivnosti koji doprinose bogatijoj turističkoj ponudi. Poticajna sredstva su bespovratna.

Sredstva državne potpore i poticaja dodjeljuju se sukladno Uredbi o državnim potporama i Državnom proračunu RH za 2009.g

Un

apre

đe

nje

kv

alit

ete

u

gost

ite

ljske

ind

ust

rije

- razvoj ponude ugostiteljske industrije na područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen - poseban poticaj hotelskoj i ugostiteljskoj industriji, posebno tamo gdje još nije bitno investirano u izgradnju, rekonstrukciju, dogradnju i obnovu - u bitnom, cilj programa je uspostaviti sustav potpore aktivnostima poduzetnika u hotelijerstvu radi kontinuiranog poboljšanja kvalitete poslovanja i pružanja usluga hotela i ugostiteljskih objekata uvođenjem inovacija, novih tehnologija i razvijanja konkurentnih prednosti.

Korisnici programa mogu biti pravne osobe (trgovačka društva i obrti na području Republike Hrvatske), koji kao predlagatelji/nositelji projekata imaju kvalitetno pripremljene/razrađene projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi

Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za projekte u 2009. godini kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa: - uvođenje, certifikaciju i održavanje HACCP sustava - uvođenje, certifikaciju i održavanje sustava kvalitete 9001:2000 - uvođenje sustava upravljanja okolišem u ugostiteljski objekt - uvođenje metodologije čistije proizvodnje u ugostiteljski objekt - poticanje marketinških aktivnosti (promotivni materijali, izrada web stranice) - poticanje posebnih programa (npr. izgradnja wellness-a i sl.) - poticaj ulaganja u energetsku učinkovitost

Dodijeljena bespovratna sredstva ne mogu prijeći 100.000,00 kuna po projektu.

Ob

razo

van

je i

ob

uka

kad

rova

u

ugo

stit

eljs

tvu

i tu

rizm

u

− podizanje kvalitete hrvatskog turizma kroz obrazovanje novih i stručno usavršavanje postojećih kadrova − jačanje interesa mladih za stjecanjem zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu − podizanje standarda obrazovanja uređenjem kabineta za stručnu nastavu u školama − poticanje kvalitetnijeg povezivanja obrazovnih institucija i gospodarskih tvrtki u turizmu − osiguravanje obavljanja kvalitetne stručne prakse učenicima i studentima − osiguranje zapošljavanja − podizanje svijesti poslodavaca o potrebi suradnje s obrazovnim sustavom − podizanje kvalitete kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, u konačnici ukupne razine usluge

Namjena sredstava: − učenicima i studentima čije stipendije sufinanciraju gospodarski subjekti − učenicima obrtničkih zanimanja čije stipendije sufinanciraju Hrvatska obrtnička komora odnosno županijske obrtničke komore − županijama za srednje strukovne škole za uređenje kabineta za praktičnu nastavu − srednjim strukovnim školama za promociju zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu

Sredstva se odobravaju za: − sufinanciranje stipendija učenicima srednjih strukovnih škola za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu − sufinanciranje stipendija studentima za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu − sufinanciranje stipendija učenicima srednjih strukovnih škola za obrtnička zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu − sufinanciranje uređenja kabineta za izvođenje stručne nastave za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu − sufinanciranje troškova promocije zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu

Ministarstvo sudjeluje s iznosom do najviše 200.000 kuna po gospodarskom subjektu

Izvor: pripremljeno na temelju podataka sa službene Internet stranice Ministarstvo turizma, www.mint.hr

39

Dostupna sredstva iz EU fondova

Pretpristupni programi Europske unije pretežno su namijenjeni javnom sektoru zaduženom za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te nevladinim organizacijama. Financijska pomoć usmjerena je prema najzahtjevnijim područjima prilagodbe: pravnoj stečevini EU, poljoprivredi, zaštiti okoliša i prometu.

U tu se svrhu, Hrvatska koristi programima PHARE, ISPA, IPA i SAPARD.

PHARE

Phare program nastao je 1989. godine kao pretpristupni instrument namijenjen zemljama kandidatkinjama Srednje i Istočne Europe kao program pomoći u pripremanju za članstvo u EU. Danas se Phare program odnosi se na zemlje pristupnice i zemlje kandidatkinje i primarno uključuje mjere za izgradnju institucija (sa uključujućim investicijama), kao i mjere napravljene za promoviranje ekonomske i socijalne kohezije.

Phare pruža sredstva za izgradnju institucija kroz twinning i tehničku pomoć, te kroz investicijsku potporu za pomoć zemljama pristupnicama u njihovim naporima, što uključuje:

jačanje njihove javne uprave i institucija radi učinkovitog funkcioniranja unutar EU, promoviranje konvergencije sa opsežnim zakonodavstvom Europske Zajednice i

smanjivanja potrebe za prijelaznim razdobljem, promoviranje ekonomske i socijalne kohezije.

Ovisno o pripremljenosti svake zemlje, Phare programi provode se po centraliziranoj ili decentraliziranoj strukturi upravljanja. Za Republiku Hrvatsku, program Phare je dostupan od proračunske godine 2005. Otada je 167 milijuna eura alocirano u sklopu programa Phare 2005 i Phare 2006.

RH je bila vrlo uspješna u ugovaranju Phare 2005, kada je ugovoreno 88.34% ukupnih sredstava odnosno 55.548.297, 63 eura. Provedba projekata iz programa Phare traje do 30. studenog 2010.

ISPA

ISPA je pretpristupni instrument financiran od EK za pomoć zemljama kandidatkinjama u njihovim pripremama za pristup vezano uz infrastrukturne projekte u područjima zaštite okoliša i transporta. ISPA uspostavlja Instrument za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju,

40

pruža osnovu za potporu Zajednice zemljama pristupnicama u područjima ekonomske i socijalne kohezije, u području zaštite okoliša i transporta. ISPA program bavi se investicijskom potporom u područjima okoliša i transporta na visokoj razini i spada pod odgovornost Glavne uprave za regionalnu politiku.

Glavni prioriteti ISPA programa su pripremiti zemlje pristupnice da:

upoznaju zemlje kandidatkinje s politikom i procedurama EU, pomognu zemljama kandidatkinjama da sustignu EU standarde zaštite okoliša, prošire i povežu trans-europske transportne mreže.

ISPA je vođena kroz Pristupno partnerstvo i Državni program za usvajanje pravne stečevine Europske unije. Ipak, u slučaju Republike Hrvatske, Europsko partnerstvo je potpisano, kao i Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji, 2005.

IPA

Instrument pretpristupne pomoći (IPA) pruža pomoć unutar okvira Europskog Partnerstva za potencijalne zemlje kandidatkinje i Pristupnog partnerstva zemalja kandidatkinja. IPA je stvoren kao fleksibilni instrument sastavljen od pet komponenti, s glavnim ciljem pomoći u izgradnji institucija i vladavine prava, ljudskih prava, uključujući i temeljna prava, prava manjina, jednakost spolova i nediskriminaciju, administrativne i ekonomske reforme, ekonomski i društveni razvoj, pomirenje i rekonstrukciju te regionalnu i prekograničnu suradnju.

Program IPA sastoji se od sljedećih komponenti:

1. Pomoć u tranziciji i jačanje institucija; predstavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti iz programa Phare, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije;

2. Regionalna i prekogranična suradnja; financira zajedničke prekogranične aktivnosti između država korisnica programa IPA, kao i njih te država članica Europske unije (primjer takve suradnje su prekogranični projekti između Hrvatske i Slovenije ili Hrvatske i Italije);

3. Regionalni razvoj; sastavnica koja predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa Phare, te financira infrastrukturne projekte većih razmjera na području zaštite okoliša i prometa, kao i programe poticanja nacionalne konkurentnosti te ujednačenog regionalnog razvoja. Ova sastavnica programa IPA predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja EU;

4. Razvoj ljudskih resursa; preteča Europskog socijalnog fonda financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje;

41

5. Ruralni razvoj; neposredno se nastavlja na program SAPARD i osigurava financijska sredstva za projekte primjene pravne stečevine na području poljoprivrede, kao i one kojima se promiče razvoj u ruralnim područjima.

Zastupljenost pojedine IPA komponente:

Izvor: podaci preuzeti sa službene Internet stranice SAFU (Središnje agencije za financiranje i ugovaranje), www.safu.hr

Programi raspoloživi na razini Primorsko-goranske županije

Primorsko-goranska županija ima na raspolaganju program «Unapređenje turizma» s kojim sredstvima sufinancira lokalne projekte razvoja turizma, poput turističkih manifestacija,izgradnje i uređenja šetnica, obilježavanja turističkih znamenitosti i slično.

Također, u okviru programa poticaja gospodarstvenicima i poduzetnicima Primosko-goranske županije moguće je aplicirati i s projektima direktno ili indirektno vezanim uz turizam.

42

PRILOG III.: PRIJEDLOG MJERA OD STRANE OPĆINE LOKVE

Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane Općine Lokve

Izradom Plana razvoja turizma općine Lokve stvorena je osnova za dugoročno promišljanje budućnosti Općine, kako u gospodarskom, tako i društvenom kontekstu. Turizam, više od bilo koje gospodarske aktivnosti, zadire u sve pore gospodarstva područja na kojem se razvija te utječe na ukupno socio-kulturološko okruženje. Turizam, kontrolirano i ciljano razvijan sukladno načelima održivog razvoja, može ovom području donijeti novi iskorak u smislu uvjeta i kvalitete života lokalnog stanovništva.

Skroman dosadašnji razvoj turizma na području općine Lokve i dosadašnja tradicionalna usmjerenost općine ka drugim gospodarskim djelatnostima nameće potrebu da Općina Lokve, kao jedinica lokalne samouprave, preuzme aktivnu ulogu u promicanju «turističke klime», te donese set mjera aktivne turističke politike. Pri tome je nužan maksimalan angažman Turističke zajednice Općine Lokve i ostalih relevantnih subjekata.

Opći cilj

Sustavom financijskih poticaja pozitivno utjecati na razvoj turističkog poslovanja unutar općine.

Stvaranje osnova za kreiranje novih usluga i aktivnosti vezanih za sustav doživljaja navedenih u Planu razvoja turizma.

Poboljšanje konkurentnosti raznih sektora (smještaj, hrana i piće, organizacija aktivnosti, slobodna zanimanja – vodiči, lokalni umjetnici koji prodaju svoje proizvode, itd.)

Stvaranje turistički orijentiranog poslovanja.

Otvaranje novih radnih mjesta.

Poticanje poduzetništva.

Glavne naznake primjene

Sustav mjera i poticaja

Otvoren je za pojedince i tvrtke

Uključivanje javnog sektora u razvoj turizma.

Aktivna uloga lokalne samouprave u upravljanju razvojem.

Očekivani rezultati

Povećanje investicijskih ulaganja navedenih u Planu razvoja turizma.

Poboljšanje doživljaja i konkurentnosti turističke ponude Lokava.

Poboljšanje ekonomičnosti privatnog sektora.

43

Aktivnosti koje moraju biti uključene u sustav poticaja

Nova investiranja prema ključnim smjernicama Plana razvoja turizma općine Lokve.

Očuvanje i obnova objekata i imovine od kulturno-povijesnog značenja.

Stvaranje strateških saveza i destinacijskog menadžmenta.

Izgradnja smještajnih objekata.

Stvaranje stalnog zapošljavanja.

Investiranje u aktivnosti namijenjene zaštiti okoliša.

Njegovanje tradicije.

Očuvanje starih zanata.

a) Edukacija

„Čovjek je ključ uspjeha u turizmu” – ova tvrdnja nije samo krilatica, već predstavlja i izražava ključnu kariku u lancu vrijednosti uspjeha neke destinacije. U turizmu sve počinje i završava s čovjekom. Kako operacionalizacija Plana podrazumijeva realizaciju ključnih razvojnih projekata, to znači i angažman lokalnih stručnjaka, poduzetnika i svih onih koji imaju direktnog ili indirektnog utjecaja na turistički razvoj.

Turizam je specifičan i nikada nije ograničen samo na poduzetnika i njegov poduzetnički projekt, već je turizam kao takav inkorporiran u svaki segment života lokalne zajednice na čijem se području razvija. Stoga i programi edukacije za turizam trebaju biti shvaćeni u najširem smislu riječi. Podrazumijevaju niz aktivnosti koje za krajnji cilj imaju ovladavanje znanjima relevantnim za poslovanje u ugostiteljstvu i turizmu, ali i edukaciju najšireg stanovništva o učinicima i prednostima razvoja turizma i očekivanjima turista.

Uzimajući u obzir ove spoznaje, a slijedeći nabrojene i druge sadržaje, mogućnost stjecanja nedostajućeg znanja treba ponuditi u obliku radionica/seminara sljedećim ciljnim skupinama:

• Poduzetnicima i menadžerima

• Zaposlenima u sustavu turističke ponude

• Ostalim sudionicima na razini turističke destinacije

• Lokalnom stanovništvu

Edukacija je vrlo važan činitelj ostvarivanja ciljeva, definiranih razvojnim modelom Plana razvoja. Pravilno proveden sustav edukacije osigurava specijalizaciju i visok stupanj profesionalnosti u obavljanju svih, a posebno specijalnih zadataka svih sudionika u turističkoj ponudi općine Lokve. Time se jamči visoka kvaliteta usluga, mjerena potrebama i željama kupaca onih ciljnih tržišta kojima se turistička ponuda Lokava usmjerava. Visoki profesionalizam uz istovremeno isticanje značajki očuvane prirode i autohtone kulture, zahtjevi su koje suvremeni turizam postavlja, a edukacija ih mora slijediti.

44

b) Financijski poticaji

U ovoj fazi razvoja turizma na području općine Lokve neophodno je usvajanje niza mjera kojima se omogućavaju poticajni investicijski uvjeti za ulaganja u izgradnju novih i unapređenje postojećih smještajnih kapaciteta, te realizaciju ostalih za turizam važnih projekata. U okviru proračunskih mogućnosti Općina Lokve kao jedinica lokalne samouprave treba poticati razvoj turizma na svom području, a u cilju otvaranja mogućnosti za poduzetničke aktivnosti i zapošljavanje.

Zbog izuzetne važnosti za razvoj turizma na području općine Lokve, ali i u kontekstu očuvanja tradicijske graditeljske baštine predlaže se mogućnost dodjele bespovratne kapitalne pomoći od strane Općine Lokve pri kupnji, obnovi i uređenju tradicijskih kuća, s ciljem njihova stavljanja u turističku funkciju kao smještajnih objekata. Sredstva se trebaju dodjeljivati sukladno javnom natječaju kojim se definira maksimalni iznos pomoći od strane Općine Lokve po korisniku i ostali uvjeti za odobravanje sredstava. Navedeni prijedlog zahtjeva i donošenje odluke o ukupnim sredstvima Općine Lokve raspoloživim za ovu namjenu u jednoj godini.

Uz smještajne kapacitete na području općine u ovom trenutku nedostaju drugi sadržaji turističke ponude (npr. izvorni suveniri, stari zanati, etno kuća, sadržaji za sport i rekreaciju, prehrana i piće, zbirke...). Primjenom Plana i njegovom promocijom u praksi očekuju se inicijative i ulaganja u različite oblike sadržaja turističke ponude od strane investitora. Predlaže se otvaranje mogućnosti dodjele bespovratne pomoći od strane Općine Lokve pri realizaciji sadržaja od izuzetnog značaja za razvoj turizma na području Lokava. Procjenu poduzetničke ideje i njena značaja za turizam mora izvršiti relevantno tijelo formirano na razini Općine.

Monitoring realizacije Plana razvoja turizma pokazat će da li će biti potrebe za daljom primjenom navedenih mjera, njihovom modifikacijom ili uvođenjem novih u budućoj fazi razvoja turizma.

c) Savjetodavne usluge

S obzirom na obilježja ulaganja u kapacitete i sadržaje turističke ponude na području općine Lokve realno je za očekivati da su lokalnim poduzetnicima od velike pomoći savjetodavne usluge vezane uz:

• zakonsku regulativu

• raspoložive izvore financiranja

• druge relevantne informacije

za realizaciju poduzetničkih projekata koji se tiču ugostiteljstva i turizma. S ciljem kvalitetne i profesionalne provedbe ciljeva i zadataka vezanih uz aktivnu politiku razvoja turizma na području općine Lokve preporuča se ispunjavati sljedeće zadatke:

45

a) Profesionalna pomoć lokalnim poduzetnicima pri realizaciji poduzetničkih ideja vezanih uz turizam

b) Profesionalno savjetovanje potencijalnih investitora u sadržaje direktno ili indirektno vezane za razvoj turizma ili unapređenje pretpostavki za njegov razvoj

c) Umrežavanje interesnih skupina na pojedinim projektima direktno ili indirektno vezanim za razvoj turizma (različiti oblici partnerstva)

d) Sudjelovanje u osmišljavanju i realizaciji multidestinacijskih turističkih proizvoda općine Lokava i općina/gradova u okruženju

e) Praćenje pravne regulative iz područja turizma i ugostiteljstva, te aktualizacija mogućnosti financiranja

f) Ostale aktivnosti koje proizlaze iz Plana razvoja turizma općine Lokve i drugih strateških odluka Općine.

ZAKLJUČAK

Područja općine Lokve zbog svojih iznimnih prirodnih resursa i očuvane prirode ima potencijala za turističku valorizaciju. Tome pridonosi i relativna blizina, u ovoj razvojnoj fazi, najznačajnijih emitivnih tržišta, a to su urbana središta (prije svega Zagreb i Rijeka).

Koristi od razvoja turizma na području općine Lokve su smanjenje depopulacije stanovništva, kroz otvaranje novih poduzetničkih prilika za investitore, te otvaranje mogućnosti za samozapošljavanje i razvoj obiteljskih poslova.

Razvoj turizma također bi doprinio razvoju infrastrukture, te ukupnom uređenju općine, a time i kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Proširenje vodozaštitnog prostora i njegovo jačanje koje se može javiti kao posljedica projekata Hrvatskih voda, nažalost, dovodi u pitanje veliki dio projekata predviđenih ovim Planom. Posljedice bi svakako bile gospodarski značajne, te dugoročne. Upravo je ova činjenica najveći rizik za realizaciju Plana.

Documents

Plan razvoja turizma općine Lokve...manifestacije. Sadrži posjet prirodnim znamenitostima: Kraljica šume, Golublja i Ledena spilja i Paklena vrata. Pruža mogućnost rekreacije