Upload
gstantina
View
219
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Ekonomika
Citation preview
Ekonomika preduzeća
Diferenciranje (podjela) preduzeća
Ružica Stojanović
2
DIFERENCIRANJE PREDUZEĆA
Kriterijumi podjele preduzeća su:1. osobine transformacionog procesa2. veličina preduzeća3. pravni oblik preduzeća
3
Prema osobinama transformacionog procesa razlikuju se: proizvodna preduzeća uslužna preduzeća
Prema veličini preduzeća postoje: mala preduzeća srednja preduzeća velika preduzeća
4
Prema pravnom obliku razlikuju se: ortačko društvo komanditno društvo društvo sa ograničenom odgovornošću akcionarsko društvo javno preduzeće
5
DIFERENCIRANJE PREMA OSOBINAMA
TRANSFORMACIONOG PROCESA
Prema osobinama transformacionog
procesa razlikuju se:• proizvodno preduzeće• uslužno preduzeće
6
Proizvodno preduzeće
Proizvodna preduzeća obavljaju svoju djelatnost transformišući ulaganja u procesu proizvodnje u proizvode, mijenjajući upotrebni kvalitet uloženih resursa u upotrebne kvalitete gotovih proizvoda.
Karakteristike proizvodnih preduzeća su: Proces proizvodnje proizvoda odvojen je procesa
njegove potrošnje (proizvodi se nakon proizvodnje skladište, nakon čega se plasiraju na tržište)
Rezultati procesa proizvodnje su fizički opipljivi proizvodi
Proizvodi su uglavnom standardizovani Proizvodna preduzeća su intenzivna kapitalom (u
strukturi njihovih sredstava pretežno su zastupljena osnovna sredstva).
7
Proizvodna preduzeća se dalje mogu diferencirati prema specifičnim karakteristikama proizvodnog procesa na:
industrijska, građevinska, ekstraktivna preduzeća za proizvodnju proizvoda
mineralnog porijekla, ekstraktivna preduzeća za proizvodnju proizvoda biljnog
porekla. Zbog heterogenog procesa proizvodnje, i ove grupe
preduzeća se mogu dalje diferencirati.
8
Preduzeće
Uslužno preduzeće Uslužna preduzeća su preduzeća koja u procesu
transformacije ulaganja u rezultate pružaju uslugu svojim klijentima (usluge prometa robe, usluge transporta, zanatske usluge, knjigovodstvene i sl.).
Karakteristike uslužnih preduzeća su: neodvojivost procesa pružanja usluge i procesa potrošnje
usluge, što podrazumijeva neposredan kontakt pružaoca usluge i njenog korisnika (ljekar-pacijent, banka-klijent)
mogućnost prilagođavanja usluga potrebama korisnika. usluga je nematerijalizovani rezultat, neopipljiva i čine je
uglavnom znanje i umijeće ljudi i informacije. Uslužna preduzeća su iz tog razloga uglavnom radno intenzivna.
uslužna preduzeća ne moraju biti velika da bi bila efikasna. lokacija je od većeg značaja za uspješno poslovanje. viši nivo kompetencije zaposlenih, viši stepen decentralizacije
odlučivanja, manji stepen formalizacije odnosa u preduzeću.
9
SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU PROIZVODNIH I USLUŽNIH
PREDUZEĆA
PROIZVODNA PREDUZEĆA odvojenost procesa
proizvodnje i procesa potrošnje
standardizacija proizvodnog programa
visoka specijalizacija zaposlenih
opipljiv fizički proizvod kapitalno intenzivna veliki značaj
tehnologije
USLUŽNA PREDUZEĆA neodvojivost procesa
proizvodnje i procesa potrošnje
prilagođenost specifičnim potrebama
veličina nije uslov efikasnosti
neopipljiv rezultat radno intenzivna veliki značaj
kompetencija
10
Preduzeće
DIFERENCIRANJE PREDUZEĆA PREMA VELIČINI
Prema veličini, sva preduzeća se mogu podijeliti na: velika, srednja i mala preduzeća.
Podjela preduzeća prema veličini je jako značajna, jer svaka od ovih vrsta preduzeća na svoj način doprinosi privrednom razvoju jedne zemlje
Imajući to u vidu, svaka država je zainteresovana da zna kakva je struktura ovih preduzeća, kako bi mjerama makroekonomske politike obezbijedila njihov balans
11
Osnovni problem kod podjele preduzeća prema veličini je izbor indikatora (mjerila) veličine
Najčešće korišćeni kriterijumi podjele preduzeća prema veličini:
1. broj zaposlenih,2. vrijednost sredstava, odnosno raspoloživ kapital,3. ukupni godišnji prihod,4. profit.
Problem koji se može javiti prilikom izbora indikatora veličine je da izabrano mjerilo ne uvažava specifičnosti pojedinih preduzeća, a time ni njihovu veličinu
Drugi problem prilikom dif. preduzeća je visina granične vrijednosti izabranih indikatora (npr. koliko radnika treba da zapošljava preduzeće da bi se smatralo malim ili srednjim...)
Preduzeće
12
Preduzeće
U praksi se koriste različiti indikatori veličine za preduzeća u različitim privredama ili različitim privrednim granama.
Često se primjenjuje kombinacija više indikatora veličine.
Boltonov komitet u VELIKOJ BRITANIJI koristi različite indikatori i granične vrijednosti za različite djelatnosti
Ovaj komitet definiše malo preduzeće kao preduzeće koje: u industriji zapošljava do 200 radnika, u trgovini ostvaruje prihod od 50.000 funti godišnje, u građevinarstvu zapošljava do 50 radnika, u oblasti transporta ima do 5 vozila i slično.
13
SAD (Američki Komitet za privredni razvoj)
Da bi se preduzeće smatralo malim trebalo bi da ispuni dva od sledeća 4 kriterijuma:
vlasnik preduzeća samostalno upravlja i rukovodi preduzećem
kapital obezbjeđuje pojedinac ili manja grupa ljudi radnici i menadžeri pripadaju lokalnoj zajednici prema osnovnim indikatorima veličine (broj zaposlenih,
prihod, imovina i sl.) preduzeće je manje od drugih preduzeća u istoj oblasti.
Preduzeće
14
Preduzeće
EVROPSKA UNIJA Mikro
zapošljavaju do 10 lica godišnji prihod je manji od 2 miliona EUR vrijednost ukupnih sredstava je manja od 2 miliona EUR
Malo zapošljavaju od 10 do 50 lica godišnji prihod je od 2 do 10 miliona EUR vrijednost ukupnih sredstava je od 2 do 10 miliona EUR
Srednje zapošljavaju od 50 do 250 lica godišnji prihod je od 10 do 50 miliona EUR vrijednost ukupnih sredstava je od 10 do 43 miliona EUR
Veliko zapošljavaju preko 250 lica godišnji prihod je preko 50 miliona EUR vrednost ukupnih sredstava je preko 43 miliona EUR
15
Preduzeća u BiH
Pravna lica razvrstavaju se na mala, srednja i velika, zavisno od pokazatelja utvrđenih na dan sastavljanja finansijskih izvještaja u poslovnoj godini, prema sljedećim kriterijima:
1. visina prihoda,2. vrijednost imovine,3. prosječan broj zaposlenih u toku poslovne godine.
16
BIH
Da bi se preduzeće smatralo malim, trebalo bi da ispuni dva od sledeća tri kriterijuma: prosječan broj zaposlenih je do 50 prosječna vrijednost imovine je do 1 milion KM ukupan godišnji prihod do 2 miliona KM
Preduzeće
17
BIH
Da bi se preduzeće smatralo srednjim, trebalo bi da ispuni dva od sledeća tri kriterijuma: prosječan broj zaposlenih je od 50 do 250 prosječna vrijednost imovine je od 1 do 4 miliona KM ukupan godišnji prihod je od 2 do 8 miliona KM
Preduzeće
18
BIH
Da bi se preduzeće smatralo velikim, trebalo bi da ispuni dva od sledeća tri kriterijuma: prosječan broj zaposlenih je preko 250 prosječna vrijednost imovine je preko 4
miliona KM ukupan godišnji prihod je preko 8 miliona KM
Preduzeće
19
Preduzeća u BiH
U velika preduzeća ubrajaju se i banke, mikro-kreditne organizacije, štedno-kreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicionim fondovima, društva za upravljanje obaveznim odnosno dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije.
20
Preduzeće
MALO PREDUZEĆE
Značaj malih preduzeća ogleda se u njihovoj ulozi u povećanju zaposlenosti, diversifikovanju privredne strukture, inovativnoj aktivnosti i tehničkom progresu, realizaciji širih društvenih ciljeva i sl.
21
Preduzeće
Sa malim preduzećem obično se povezuje pojam PREDUZETNIŠTVO, zato što se preduzetničke ideje obično realizuje osnivanjem novih preduzeća
Preduzetništvo predstavlja sposobnost da se uoče određene mogućnosti za obavljanje određene djelatnosti primjenom novih ideja, postupaka i procesa i sposobnost da se okupe ljudi oko te ideje, prikupi kapital i preuzme rizik
Preduzetništvo je uvek vezano za promjene Preduzetništvo ne treba vezivati samo za
novoosnovana preduzeća Preduzetnika ne treba poistovjećivati sa pravnom
formom preduzetnička radnja
22
Preduzeće
MALO PREDUZEĆE – DJELATNOST
Prednost malih preduzeća dolazi do izražaja u: djelatnostima koje pružaju lične usluge (ljekarske,
frizerske i sl.) u kojima je neposredan kontakt pružaoca i korisnika usluge veoma značajan
djelatnostima koje imaju ograničene mogućnosti plasmana (tržišna niša) gdje velika preduzeća nemaju veliki interes
proizvodnja proizvoda koji u izradi zahtijevaju preciznost i stalnu i neposrednu kontrolu
proizvodnja proizvoda koji u izradi zahtijevaju posebno znanje, zanatsku vještinu ili umjetnički talenat
pojedinačna proizvodnja (unikatna) ili u malim serijama
23
Preduzeće
MALA PREDUZEĆA – PREDNOSTI
Prednosti malih preduzeća su: Fleksibilnost, odnosno sposobnost preduzeća da se
brzo prilagodi promjenama u okruženju Mala preduzeća su značajan izvor inovacija, što
može biti velika prednost na tržištu Prednost u upravljanju ljudskim resursima
usled manjeg broja radnika i neposrednijeg odnosa vlasnika i zaposlenih, kao i između zaposlenih
Time je veći i stepen motivisanosti i radnika i vlasnika, jer se ljudi lakše identifikuju sa preduzećem
Takođe je i stepen kontrole visok
24
Preduzeće
MALA PREDUZEĆA – NEDOSTACI
Nedostaci malih preduzeća su: Neefikasnost koja se ispoljava u visokim troškovima
proizvodnje po jedinici proizvoda zbog usitnjenosti obima proizvodnje, čestih promjena asortimana, malih serija i sl.
Rizik ključnih ljudi – velika zavisnost ovih preduzeća od znanja, sposobnosti i drugih profesionalnih i ličnih karakteristika jednog ili malog broja ključnih ljudi, odnosno vlasnika i članova njegovog užeg tima
Nisu atraktivna za stručnjake specijaliste Visoki tržišni rizici jer svoje poslovanje zasnivaju na jednom
ili malom broju proizvoda Teškoće u obezbjeđivanju finansijskih sredstava
25
Preduzeće
SREDNJE PREDUZEĆE Relativnost indikatora veličine otežava jasno razgraničenje srednjih
preduzeća od malih, s jedne strane, i velikih preduzeća, s druge strane, tako da srednja preduzeća imaju karakteristike i malih i velikih preduzeća
Najveća razlika između malih i srednjih preduzeća je u: organizaciji rada, organizacionoj strukturi i načinu upravljanja.
Dok je za mala preduzeća karakteristična neformalna organizacija i jednostavna organizaciona struktura, org. struktura u srednjim preduzećima je formalizovana sa više hijerarhijskih nivoa, sa definisanim radnim mjestima, jasno utvrđenim pravilima i procedurama, formalizovan sistem kontrole i sl
Složeniji problemi tekućeg poslovanja i rasta zahtijevaju profesionalno upravljanje srednjim preduzećem
Glomaznost preduzeća time zahtjeva i delegiranje autoriteta na zaposlene
26
Preduzeće SREDNJE PREDUZEĆE – PREDNOSTI
Prednosti u odnosu na mala preduzeća Srednja preduzeća raspolažu sa većim kapitalom,
ostvaruju veći prihod, ali i ona imaju probleme oko pribavljanja kapitala
Profesionalno upravljanje i specijalizacija Veće tržišno učešće
Prednosti u odnosu na velika preduzeća ostvaruju u: Zadovoljavanje specijalizovane tražnje Na tržištima na kojima fleksibilnost predstavlja
konkurentsku prednost Snabdijevanje velikih preduzeća neophodnim
poluproizvodima
27
Preduzeće
SREDNJE PREDUZEĆE - NEDOSTACI
Problemi finansiranja rasta i razvoja Složenija kontrola, komunikacija, problemi
28
Preduzeće
VELIKO PREDUZEĆE
Veličina znači mogućnost da se utiče na rezultate, što predstavlja jedno od osnovnih obeležja velikih preduzeća
Velika preduzeća imaju brojne prednosti koje potiču upravo od njihove veličine (efekati ekonomije veličine)
Ekonomija veličine ispoljava se u pozitivnim efektima, prije svega u smanjenju prosječnih troškova usled veličine preduzeća
Ekonomija veličine posledica je brojnih racionalnosti koje nastaju u velikim preduzećima usled korišćenja opreme velikih kapaciteta, tržišnih prednosti, efikasnijeg upravljanja, prednosti u obezbjeđivanju finansijskih sredstava itd.
29
Preduzeće
Ekonomije veličine: Tehničke ekonomije Efekti učenja i iskustva Ekonomije zaliha Upravljačke ekonomije Komercijalne ekonomije (ekonomije nabavke i prodaje) Finansijske ekonomije Istraživačko-razvojne aktivnosti
30
Preduzeće
1. Efekat korišćenja sredstava velikih kapaciteta (tehnička ekonomija)
Nastaje kao posledica neproporcionalnog odnosa između troškova kupovine ili izgradnje sredstava i troškova proizvodnje koji nastaju njihovim korišćenjem.
Veoma često efikasnost sredstava zavisi od njihovog kapaciteta dok troškovi nabavke ili izgradnje sredstava zavise od njihove veličine.
31
Preduzeće
2. Efekat koristi od učenja
Proizvodnjom veće količine proizvoda u dužem vremenskom periodu akumulira se iskustvo i znanje, što ujedno dovodi do smanjenja prosječnih troškova.
Efekat koristi od učenja izražava se raciom napretka (progresa) koji se izračunava kao odnos prosječnih troškova udvostručene kumulativne količine proizvoda i prosječnih troškova prije promjene količine proizvoda.
Racio progresa manji od jedan ukazuje na efekat učenja.
Visina racija progresa različita je za pojedina preduzeća, ali u prosjeku iznosi oko 0,8, što znači da dupliranje kumulativne količine proizvoda dovodi do smanjenja prosječnih troškova za oko 20 procenata.
32
Preduzeće
3. Efekat ekonomije skladištenja Preduzeća držanjem optimalnih zaliha materijala i rezervnih
dijelova smanjuju svoje prosječne troškove, a samim tim i doprinose ostvarivanju efekta ekonomije skladištenja.
Položaj velikih preduzeća na nabavnom tržištu kao velikih i značajnih kupaca, doprinosi smanjenju troškova naručivanja zaliha (troškovi pripreme narudžbine, troškovi analize i izbora dobavljača, troškovi obrade, troškovi otpreme, troškovi prihvatanja i kontrole naručene količine, troškovi evidentiranja i sl.), tako da velika preduzeća lakše od drugih preduzeća mogu optimizirati svoje zalihe, odnosno minimizirati troškove zaliha.
Ekonomiji skladištenja doprinosi i efekat velikog broja koji se ogleda u povoljnijem odnosu troškova zaliha rezervih dijelova i broja sredstava za rad.
33
Preduzeće
4. Efekat ekonomije upravljanja ili administrativne ekonomije
Ekonomija upravljanja posledica je korišćenja savremenih metoda i tehnika poslovnog upravljanja, informacione tehnologije i slično
Sa rastom preduzeća troškovi upravljanja manje se povećavaju u odnosu na rast preduzeća.
34
Preduzeće
5. Efekat komercijalne ekonomije
Velika preduzeća mogu ostvariti više cijene svojih proizvoda i niže prosječne troškove korišćenja kanala distribucije po osnovu svog velikog tržišnog učešća.
Imaju bolju pregovaračku poziciju prilikom nabavke resursa.
35
Preduzeće
6. Efekat finansijske ekonomije Ispoljava se u nižim troškovima finansiranja u
odnosu na druga preduzeća.
Zbog značajnih sredstava kojim raspolažu, diversifikovanog prozvodnog programa, reputacije i sl., kao i činjenice da su velika preduzeća najčešće akcionarska društva, zbog čega kapital mogu obezbjeđivati na tržištu kaptala, velika preduzeća imaju mogućnost obezbjeđenja sredstava iz različitih izvora i pod povoljnijim uslovima od drugih preduzeća.
36
Preduzeće
7. Istrazivačko-razvojne aktivnosti
Za razliku od malih preduzeća, u kojima inovacije u poslovanju nastaju više kao rezultat preduzetničkog talenta njihovih osnivača da uoče poslovne mogućnosti kojima drugi ne pridaju značaj, velika preduzeća u svojim istraživačko-razvojnim jedinicama ili institutima organizovano pristupaju istraživanju i razvoju.
Razultati tih istraživanja, kao što su novi proizvodi, novi materijali, nove tehnologije, ali i nove tehnike upravljanja, značajno doprinose održanju i razvoju konkurentske prednosti velikih preduzeća.
37
Preduzeće
NEDOSTACI VELIKIH PREDUZECA
Povećanje veličine preduzeća preko optimalne veličine dovodi do povećanja prosječnih troškova i ova pojava se naziva disekonomija (neekonomija) veličine.
Sa povećanjem veličine nastaju problemi kontrole i koordinacije u samom preduzeću koji se izražavaju samom mogućnošću kontrole podređenih radnika od strane odgovornog lica tj. menadžera.
Optimalna veličina preduzeća zavisi od tehnoloških faktora (tipa proizvodnje) tržišta (veličine tržišta i tražnje za proizvodima)
38
Preduzeće
NASTANAK VELIKIH PREDUZEĆA
Velika preduzeća mogu nastati: Internim rastom (povećanjem obima i širenjem aktivnosti) -
ostavaruje se razvojem sopstvenih kapaciteta preduzeća, kao što je npr. investiranje u izradnju nove fabrike, ili razvojem proizvoda preduzeća
Eksternim rastom (fuzijom dva ili više preduzeća) – Može se ostvariti spajanjem ili pripajanjem preduzeća u
zavisnosti od pravnog subjektiviteta. spajanje ili pripajanje može biti dobrovoljno (merdžer), ili
protivno (preuzimanje).
39
Preduzeće
Interni i eksterni rast mogu biti:
- Horizontalni (u okviru postojeće djelatnosti)
- Vertikalni (uključivanje preduzeća u više ili niže faze proizvodno-prometnog procesa)
- Konglomeratski rast (širenje djelatnosti preduzeća na djelatnosti koje nisu ni horizontalno ni vertikalno povezane)
40
Preduzeće
Velika preduzeća mogu nastati i finansijskim povezivanjem više pravno samostalnih preduzeća
Najznačajniji oblici preduzeća koja tako nastaju su holding
čist holding mješovit holding
koncern
41
Preduzeće
HOLDING Holding predstavlja oblik privrednog društva čija je
osnovna karakteristika da kontroliše jedno ili više društava na osnovu ućešća u njihovom kapitalu
U tom slučaju razlikujemo vladajuće društvo i zavisno društvo
Holding čija je osnovna djelatnost kontrola zavisnih društava naziva se “čist holding”
Samu kontrolu holding obavlja posjedovanjem hartija od vrijednosti zavisnog preduzeća
Ukoliko se holding pored kontrole zavisnih preduzeća bavi i nekom drugom djelatnošću onda govorimo o “mješovitom holdingu”
42
Preduzeće
Sticanje učešća u kapitalu jednog društva u mjeri koja holdingu omogućava kontrolu nad njim može se ostvariti na dva načina:
1. ustupanjem imovine društva holdingu (društvo ustupa holdingu cijelu ili dio imovine (kapital, udio, akcije) u zamjenu za sticanje članskih prava učešća u dobiti holding društva) ili
2. investiranjem holdinga u nova društva (vladajuće društvo investira sopstveni kapital u osnivanje novih društava ili sticanje učešća u kapitalu postojećih društava), što se može ostvariti na tri načina:
Sistem radijalnog učešća Sistem piramidalnog učešća Sistem uzajamnog (cirkularnog) učešća
43
Preduzeće
Sistem radijalnog učešća (afilijacija) – nastaje investiranjem u filijale koje nisu međusobno vezane učešćem u kapitalu. Ovaj način nastanka holdinga karakterističan je za mješovite holdinge ili koncerne, odnosno vladajuće društvo povezano u proizvodno-prometnom lancu sa zavisnim društvima.
Sistem piramidalnog učešća - Po ovom sistemu holding nastaje tako što vladajuće društvo direktno učestvuje u kapitalu jednog ili više društava ‑ filijale, društva ‑ kćeri, a ova društva svojim kapitalom kontrolišu druga društva ‑ podfilijale, društva ‑ unuke. Na ovaj način vladajuće društvo sa relativno malim kapitalom može kontrolisati čitav niz društava, pošto se njegov finansijski napor decentralizuje na veliki broj društava.
Sistem uzajamnog (cirkularnog) učešća - Po ovom sistemu, da bi vladajuće društvo kontrolisalo sve filijale nije neophodno da učestvuje u kapitalu svake od njih. Dovoljno je da učešćem u kapitalu kontroliše jednu filijalu, a preko nje može kontrolisati drugu filijalu u čijem kapitalu prva filijala ima većinsko učešće.
44
Preduzeće
Prednosti holdinga su: jeftiniji i jednostavniji od fuzije ili kupovine imovine
preduzeća zadržava se ime i reputacija zavisnih preduzeća
Nedostaci su: složeni odnosi koji smanjuju efikasnost veći porez
45
Preduzeće
KONCERN
Koncern predstavlja oblik povezivanja preduzeća koje se ostvaruje jedinstvenom upravom.
Preduzeća pod zajedničkom upravom zajedno obrazuju koncern preduzeće, a članice su koncern preduzeća.
46
Preduzeće
Koncern može nastati pribavljanjem učešća od strane jednog društva u kapitalu drugih društava čime to društvo (vladajuće društvo) stiče pravo kontrole nad njima (zavisna društva). Vladajuće društvo pored čiste kontrolne funkcije obavlja neku industrijsku ili trgovačku djelatnost zbog čega je ova vrsta koncerna, koja se naziva faktički koncern, identična mješovitom holdingu.
Osim toga, koncern može nastati inkorporiranjem (uključivanjem) jednog društva u drugo (čist tip koncerna). Inkorporirano društvo zadržava pravni subjektivitet, a glavno (vladajuće) društvo stiče neograničeno pravo upravljanja inkorporiranim društvom.
Koncern može nastati na osnovu ugovora (ugovorni koncern). Ugovorom se jedno društvo može potčiniti upravi drugog društva (ugovor o vladanju ili dominaciji) ili se ugovorom društva koja nisu zavisna jedna od drugog mogu staviti pod jedinstvenu upravu.
47
KOMPARACIJA PREDUZEĆA PO VELIČINI
MALO PREDUZEĆE neposredan kontakt prilagođenost specif.
zahtjevima zadovoljenje užeg segmenta pojedinačna/maloserijska pr. visoka fleksibilnost visoka motivisanost
VELIKO PREDUZEĆE ekonomija veličine efekat koristi od učenja ekonomija skladištenja ekonomija upravljanja komercijalna ekonomija finansijska ekonomija efekat IR aktivnosti
SREDNJE PREDUZEĆE formalizovana org. struktura složeniji problemi profesionalno upravljanje delegiranje autoriteta veći iznos kapitala i veći
prihod lakše pribavljanje kapitala zadovoljenje specijalizovane
tražnje fleksibilnija od VP efekti ekonomije obima kroz
snabdijevanje VP poluproizvodima
veza između MP i VP
48
KOMPARACIJA PREDUZEĆA PO VELIČINI- NEDOSTACI -
MALO PREDUZEĆE manja efikasnost od VP zavisnost od osobina vlasnika nema specijalizacije visok tržišni rizik problem pribavljanja fin.
sredstava
VELIKO PREDUZEĆE niska fleksibilnost disekonomija veličine otuđenost zaposlenih problemi u koordinaciji
SREDNJE PREDUZEĆE nedostatak kapitala zavisnost od VP problemi u upravljanju složeniji problemi