List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIVBroj 1755 Petak 24. lipnja 2005.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Nakon devetomjeseËne obnove uLipiku je sveËano otvoren izvor ter-momineralne vode ”Grofovo vrelo”,spomenik parkovne arhitekture, uni-πten u Domovinskom ratu. Obnovuvrela i paviljona Podravka je podu-prijela sa 600 tisuÊa kuna, dok suostatak investicije, ukupno vrijedne1,2 milijuna kuna, sufinancirali Mini-starstvo kulture, grad Lipik, te Speci-jalna bolnica za medicinsku rehabi-litaciju u Ëijem se perivoju i nalazi tovrijedno zdanje. Izvor, koji je dobioime po grofu Izidoru JankoviÊu izbu-πen je 1870. godine, a s dubine odoko 240 metara crpi se voda od 64stupnjeva koju su brojni gosti naotvorenju i pili.«Grofovo vrelofl simboliËno je otvo-

rila potpredsjednica Vlade i mini-strica obitelji, branitelja i meuge-neracijske solidarnosti Jadranka Ko-sor, a sveËanosti su izmeu ostalih,nazoËili i predsjednik UpravePodravke Darko Marinac, Ëlan Up-rave Miroslav VitkoviÊ, te direktorsektora PiÊa Valent Vrhovski. »elniËovjek Podravke Darko Marinactom je prilikom kazao kako kopriv-niËka prehrambena tvrtka svoju vo-du planira ponuditi i na inozem-

nim træiπtima, jer je hrvatsko pre-malo.- Namjera nam je ambicioznije iÊi u

izvoz. Kako naπe sve vode, a rijeË jedakako o mineralnoj, izvorskoj i aro-matiziranoj zadovoljavaju najstroæe eu-ropske i ameriËke propise, uskoroæelimo izaÊi izvan granica lijepe naπe.Nije realno na hrvatskom træiπtu oËe-kivati stope rasta koje bi nas zadovo-ljavale - rekao je Marinac. Osvrnuo sei na proteklu godinu kada je zbogloπega vremena prodaja vode pala, no

Podravka pomogla projekt obnove spomenika kulture u Lipiku

Otvoren izvor ”Grofovo vrelo”Piπe: Dijana JendraπinkinSnimio: Nikola Wolf

ove, kaæe, sve ide prema planu itrenutaËno postoje razlozi za zado-voljstvo.Otvorenje «Grofova vrelafl bila je pri-

lika i za prvo javno predstavljanjeizvora prirodne mineralne vode «Stu-denacfl, te prirodne izvorske vode «Stu-denafl na lijepo ureenom izvoriπtuBukovac.Prema rijeËima direktora sektora Pi-

Êa Valenta Vrhovskog, Podravka je uËetiri godine u Tvornicu mineralnevode u Lipiku uloæila 130 milijuna

kuna. S ponosom istiËe kako je premanalazima Instituta ”Ruer BoπkoviÊ”,voda na lipiËkim izvorima starija od7600 godina. Zbog redovitih i Ëestihanaliza spada meu najispitivanije uHrvatskoj. Osim brandova «Studenacfl,«Studenafl, Ledenih Ëajeva pod mar-kom «Studenafl, te sokova «Deitfl,Podravka je asortiman piÊa poveÊala iprvom domaÊom «COOL colomfl kojaje ovih dana stigla na police prodava-onica, a tijekom ove godine najavljenisu i novi proizvodi iz linije piÊa.

Javnosti prvi put predstavljen izvor Studene - Bukovac

”Grofovo vrelo” obnovljeno prema svom prvobitnom izgledu

IzvuËeni dobitnicivrijednih nagradau nagradnoj igriStudene8. str.

U Podravkiodræanakonferencijainternacionalnihtræiπta2. str.

2 Broj 1755 Petak 24. lipnja 2005.

Pripremila: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

Podravka je na træiπtu SlovaËkeprisutna veÊ dvanaest godine i pre-ma rijeËima direktora marketingaPodravka International BratislavaHrvoja KovaËiÊa, moæe se pohvalitivisokim stupnjem poznatosti.- Na træiπtu SlovaËke Podravka je

prisutna od 1993. godine i preπlismo sve faze razvoja, ukljuËujuÊi1998. godinu kada smo i odgovorilina nove izazove. Od te godine ima-mo i novu distribuciju πto se poka-zalo vrlo dobrim potezom, jer smopreduhitrili poËetak koncentracijetrgovaËke mreæe. Tako smo spre-mno doËekali razvoj i ulazak stranihlanaca, kojima smo se veÊ na prvimpregovorima pokazali kao dostojnipartneri. Podravka je na slovaËkomtræiπtu jedan jak i poznat brand,buduÊi da je poznatost branda u

SlovaËkoj pri samom vrhu meuPodravkinim Internacionalima, izu-zmemo li zemlje bivπe Jugoslavije.- Koji je Podravkin asortiman za-

stupljen na træiπtu SlovaËke?- Prisutni smo s dodacima jelima,

od kojih je Vegeta lider veÊ godina-ma i do sada se uspjeπno branila odsvih napada i zadræala svoju lider-sku poziciju. Tu su Podravka jela,ukljuËujuÊi juhe, bujone i polugoto-ve proizvode poput Talianette, aimamo i kondimente od kojih je dosada bio samo prisutan ajvar, a una-zad mjeseca dana imamo i tri novi-teta. To su pinur, paprika u senfui relish. Veoma sam optimistiËan πtose tiËe uvoenja tih proizvoda naslovaËko træiπte, buduÊi da je onosvih ovih deset godina, koliko samtamo, preæivjelo velike transforma-

cije, a sve se ubrzalo ulaskom uEuropsku uniju, tako da je Bratisla-va danas jedna europska metropolaukljuËujuÊi tu i prehranu stanovniπ-tva. To znaËi da ljudi sve viπe brinuo tome πto jedu, a upravo su Po-dravkini kondimenti jedan od gla-vnih argumenata, buduÊi da su zdra-va i prirodna hrana, bez dodatakakonzervansa i mislim da smo se natom træiπtu pojavili s kondimentimau pravom trenutku.- U koje je marketinπke akcije

ukljuËena Podravka na tom træiπtu?- Trenutno je u Bratislavi u tijeku

jedna akcija pod nazivom “Bratisla-va mrπavi” u koju je ukljuËena iPodravka, a vezana je uz pravilannaËin ishrane, buduÊi da dijeta neznaËi ne jesti, nego jesti ukusno, alipravilno. Toj je akciji svoj doprinos

dala Coolinarika i u okviru njezinogodræavanja Podravka organizira de-gustacije svojih proizvoda.- Kakva je suradnja Internacionala

Bratislava i Podravke u Koprivnici?- Imamo odliËnu suradnju s centra-

lom i sve probleme do sada smozajedniËki uspjeπno rjeπavali, a ti seproblemi uglavnom odnose na ni-sku cjenovnu konkurentnost na slo-vaËkom træiπtu, jer u tom sluËajumoæemo govoriti o dvije vrste Slova-Ëke, jedno je Bratislava, a drugo jeostali dio SlovaËke. Osim toga, Ve-geta se u SlovaËkoj ne prodaje podnazivom Vegeta, veÊ kao Podravkindodatak jelima. Meutim, tu se neosjeÊa utjecaj privatnih marki i nebojimo se da nam privatna markamoæe nanijeti πtetu jer je uglavnomusmjerena na konkurente.

- Jeste li zadovoljni rezultatimaposlovanja u ovoj godini?- Zadovoljni smo dosadaπnjim rezul-

tatima, jer su oni na razini oËekivanih,s time da u drugoj polovici godineoËekujemo joπ bolje rezultate. U tijekuje i nova komunikacijska platformaËiji je cilj pomladiti potroπaËku skupi-nu i u svakom smo sluËaju veomaoptimistiËni πto se tiËe razvoja togtræiπta. Ines Banjanin

Konferencija internacionalnih træi-πta odræavala se 16. i 17. lipnja u kinodvorani poslovne zgrade Podravka.Ovo je prva konferencija internacio-nalnih træiπta u novom sastavu isudjelovali su struËnjaci iz dvadese-tak zemalja u kojima je Podravkaprisutna. Svrha joj je progovoriti obuduÊem naËinu rada na interancio-nalnim træiπtima i upoznati se s pred-nostima koje Podravki omoguÊujuuspjeπno djelovanje na tim træiπtima.Prvoga dana trajanja konferencije,uz predstavnike træiπta, marketinga istrateπkog razvoja, te joπ nekih se-ktora, prisustvovali su i Ëlanovi Upra-ve Podravke.Predsjednik Uprave Podravke Dar-

ko Marinac pozdravio je sedamde-setak sudionika. U svojem je uvod-nom obraÊanju naglasio kako Pod-

ravka uz potroπaËe svojih proizvodajednako cijeni i ljude koji rade zaPodravku. Stoga je zaæelio uspjeπanrad na konferenciji i naglasio kakonjezina svrha nije meusobna uspo-redba træiπta, veÊ usporedba s ostva-renim ili neostvarenim zadacima. Po-red meusobnog upoznavanja, cilje-vi konferencije su dogovor oko su-stava upravljanja internacionalnimtræiπtima, dogovori o ciljevima kojise æele postiÊi na pojedinom træiπtu igrupi træiπta, te upoznavanje s trenut-nim stanjem na træiπtima.

Sustav upravljanjainternacionalnimtræiπtimaNakon uvodnih rijeËi predsjedni-

ka Uprave Darka Marinca, organi-zator konferencije i Ëlan UpraveGoran Markulin odræao je pre-zentaciju na temu “Sustav upravlja-nja internacionalnim træiπtima”. Pre-

ma njegovim rijeËima, Podravkin jecilj unaprijediti poloæaj i ostvaritiviziju vodeÊe prehrambene indu-strije, a to se moæe postiÊi timskimradom koji je kljuË uspjeha. Tako-er je istaknuo kako se najboljeprakse moraju prenositi izmeu po-jedinih træiπta, a isto tako konstant-no se razvijati i mijenjati na bolje,jer koristeÊi znanja moæemo bitibolji od konkurenata. Svrha i os-novni zadatak Podravka Internacio-nala je prodaja robe pod Podravki-nim markama, s naglaskom na toda su sami Internacionali sredstvo,a ne cilj. U prezentaciji “Sustavupravljanja internacionalnim træi-πtima” obuhvaÊeno je stanje u 2005.godini, sustav upravljanja interna-cionalnim træiπtima, ciljevi Podravkena tim træiπtima te projekti i prilikeza Podravku u daljnjem razvoju.Markulin je govorio o mjeramauspjeπnosti Internacionala na træi-πtu, a oni su rast organske prodaje,

troπkovi træiπta, ponde-rirani indeks distribuci-je, vrijednosni træiπniudjel, naplata potraæi-vanja od kupaca i odInternacionala premamatici, zalihe gotovihproizvoda te povrat iotpis na prodajnom mje-stu. GovoreÊi o naËinurada, istaknuo je samo-pouzdanje i sustavnost,odnosno optimizam, tim-ski rad, preuzimanje vo-deÊih svjetskih praksi naj-boljih konkurenata, dije-ljenje praksi πirom træiπ-ta, uvoenje korporativ-nih procedura u Interna-cionale, stvaranje bazapodataka za koriπtenje uInternacionalima, stvara-nje baza podataka za ko-riπtenje u cijelom susta-vu, te jasnu podjelu radacentrale i træiπta.

Odræana dvodnevna Konferencija internacionalnih træiπta

Potencijala ima, ali nije dovoljno iskoriπten

PotroπaËu se sve moraprilagoditi, pa tako iokusi

Takoer je istaknuo kako je Po-dravkina vizija - biti jedna od vode-Êih prehrambenih kompanija po zna-nju, odnosu s potroπaËima i prihodi-ma meu kompanijama sa sjedi-πtem u regiji jugoistoËne, srednje iistoËne Europe. Pri tome se vaænofokusirati na prodaju i proizvodnjuvlastitih marki. Prvenstveni cilj natræiπtu srednje Europe, koju je Mar-kulin istaknuo kao ispit buduÊnostiPodravke, je proπirenje asortimanapod vlastitim markama, zaπtita inte-lektualnog vlasniπtva te prilagoa-vanje lokalnim okusima. Na træiπtuistoËne Europe naglasak je stavljenna razvoj strateπkih kategorija, kva-litetnoj kontroli i πirenju distribucijeu Rusiji te takoer prilagoavanjelokalnim okusima, dok je u zapad-noj Europi i prekomorskim zemlja-ma osnovni cilj biti lider u etnosegmentu izabranih træiπta te πirenjena generalno træiπte. Markulin jesvoje izlaganje zavrπio rijeËima kako

Konferencija je okupila sedamdesetak sudionikasa svih inozemnih træiπta, te centrale

Novi Ëlan Uprave za internacionalna træiπta Goran Markulinpredstavio je novin naËin upravljanja træiπtima

Razgovor: Hrvoje KovaËiÊ - direktor marketinga Podravka International Bratislava

Podravka je na slovaËkom træiπtupriliËno jak i poznat brand

bez ozbiljnih ulaganja nema nitirezultata, a kljuË razvoja je sinergijatræiπta i marketinga. Podravka imaogromne potencijale, a da bi se oniiskoristili, neophodno je sustavnounaprijediti sve procese, ukljuËuju-Êi procese na internacionalnim træi-πtima.Tijekom trajanja dvodnevne kon-

ferencije prikazane su prezentacijepojedinih træiπta, predstavljene krozindikatore uspjeha. Direktori Inter-nacionala i Predstavniπtava predsta-vili su ukupno sedamnaest træiπta sosnovnim podacima o poduzeÊu,eksternoj prodaji, troπkovima, re-zultatima, træiπnim udjelima, indek-sima distribucije, naplati potraæiva-nja, danima vezivanja zaliha, tro-πkovima otpisa proizvoda te aktual-nu problematiku. Osim toga, odræa-na je prezentacija Internacional KeyAccount Managmenta (IKAM) te jepredstavljen strateπki okvir za inter-nacionalna træiπta i lansiranje novihproizvoda na træiπte jugoistoËne Eu-rope u segmentu djeËje hrane telansiranje novih proizvoda na træi-πte srediπnje Europe u segmentukondimenata.

Hrvoje KovaËiÊ

3

Piπe: Æeljko Kruπelj

Broj 1755 Petak 24. lipnja 2005.

naπa posla

Na skupu koji je nedavno organizi-ralo RadniËko vijeÊe puno je primjed-bi stavljeno na raËun mjera πtednjekoje priprema Podravkino poslovod-stvo. Sindikalni su Ëelnici prigovaraliUpravi da o tim mjerama nije biloprethodnog dijaloga socijalnih part-nera, odnosno da je glavnina tih mjerarestriktivna prema radnicima. »lanoviUprave se s tim nisu sloæili, objaπnja-vajuÊi da je rijeË tek o konceptu mjeraza racionalizaciju cjelokupnog poslo-vanja i da Êe s konaËnom verzijom svibiti na vrijeme upoznati. Prvi ËovjekPodravke Darko Marinac tada jenaglasio i da neÊe biti otpuπtanjaradnika, veÊ da se ti problemi rjeπavatina druge naËine.Da se doista neÊe krenuti od kresa-

nja radniËkih plaÊa, potvreno je ob-javljivanjem odluke poslovodstva dase 2,1 milijun kuna uπtedi od mena-dæerskih prihoda, buduÊi da Êe oniovisiti iskljuËivo o realizaciji poslo-vnih planova. Dodatno je takvu pos-lovnu strategiju u razgovoru objavlje-

nom u “Poslovnom dnevniku” detalji-zirao Zdravko ©estak, Ëlan Uprave iglavni izvrπni direktor za usluge, kojije i zaduæen za provedbu svih opera-tivnih mjera za kontrolu troπkova.©estakova je glavna teza - umirujuÊa

i za sindikat i za sve zaposlenike -sadræana i u naslovu toga intervjua:“Radnicima nitko ne kani uzeti nikunu iz njihova dæepa”. Citirajmo,stoga, njegov kljuËni stav: “Æelim ja-sno potcrtati da Uprava kroz ovemjere niti jednog trenutka nije mislilaniti jednom radniku smanjiti plaÊu.Procjenjujemo da ima niz mjesta ukompaniji gdje se drukËijim upravlja-njem moæe uπtedjeti ono πto smozacrtali, a da se niti jedan radnik nedira… Meutim, inzistiranje na disci-plini u procesima koji se prije svegaodnose na menadæment iz nerazumi-jevanja je protumaËeno primarno kaoteret za radnike, a niti je to itko mislioniti djeluje u pravcu da se to dogodi.”»lan Podravkina poslovodstva osvr-

nuo se i na svakovrsne interpretacije

o navodnom prekomjernom troπenjunovca za konzultante i podvostruËe-nju naknada za Nadzorni odbor, πto bibilo u kontradikciji s mjerama πtednje.Pojasnio je da su naknade konzultan-tima “vezane na postotak od uπtedakoje Êe napraviti i nisu ni blizu cifra-ma koje su se objavljivale u mediji-ma”, odnosno da ti isti konzultantiimaju “vrlo malu fiksnu proviziju, samoza pokriÊe minimalnih troπkova”, dokÊe im se “naknade po efektima uπtedaisplaÊivati u iduÊe dvije godine”. ©tose, pak, Ëlanova Nadzornog odboratiËe, rijeË je o prijedlogu predstavnikadijela vlasnika, o Ëemu se Glavnaskupπtina dioniËara tek treba oËitova-ti. U potonjem Êe se sluËaju zacijelouzeti u obzir i prihodi koje ostvaruju“nadzornjaci” u sliËnim tvrtkama uregiji.©estak se πire pozabavio poslovnim

rezultatima u tekuÊoj godini, kao inekim direktorskim smjenama, okokojih je takoer bilo raznih tumaËe-nja. On tvrdi da su kadrovske promje-

ne posljedica potrebe da se “sustavprotrese i poboljπa kontrola”, a dasituacija na træiπtima srednje Europe,koja je najviπe apostrofirana, ipak nijealarmantna: “SlovaËka ima sasvimdobre rezultate i prodaje viπe Vegetenego lani. U »eπkoj nemamo proble-ma s originalnim Podravkinim asorti-manom nego s asortimanom akvirira-ne tvrtke Lagris. Naime, zbog procesapridruæivanja u srednjoj Europi su sejako gomilale zalihe osnovnih namir-nica (…) pa smo lani naprosto u prvaËetiri mjeseca imali preveliku proda-ju. Sad to, kad se træiπte normaliziralo,izgleda kao veliki pad, ali smo uvjere-ni da Êe se do konca godine stabilizi-rati i da neÊemo imati padove od 20posto, πto je sada sluËaj… Tamo (uMaarskoj - op.a.) imamo rast prodajeod sedam do osam posto u prvomkvartalu, ali imamo ekstremno neefi-kasno upravljanje troπkovima i zato jepromijenjen menadæment na terenu,a i u centrali su ovih dana napravljenekadrovske rotacije kako bi se iskon-

trolirali vrlo visoki troπkovi prodaje idistribucije.”U intervjuu “Poslovnom dnevniku”

©estak se osvrnuo i na problem izdva-janja nematiËnog poslovanja, o kojemse veÊ poduæe govori, a od nekih sepokuπaja privremeno odustajalo. Ia-ko nije æelio precizirati o kojoj sluæbiili proizvodnoj cjelini govori, napo-menuo je da Êe do kraja godine “ba-rem jedan od tih dijelova biti adresi-ran”, dakle izdvojen, iako, kaæe, “joπmoramo puno toga raπËistiti da bismouopÊe mogli govoriti koji Êe modelgdje biti primijenjen”. Posredna jepotvrda toga Ëinjenica da je nedavnoimenovan i novi upravitelj uslugama.Naposljetku, ©estak je prokomenti-

rao i kriterije stimulativnih otpremni-na za one koji su voljni napustitiPodravku. Odustat Êe se od prakse daih uzima tko æeli, jer se dogaalo da sudosad odlazili i oni na Ëija se mjestatrebalo zaposliti novoga Ëovjeka, πtoje zapravo dovodilo do poveÊanjatroπkova.

Zdravko ©estak tvrdi da se radnicima neÊe smanjivati plaÊe

Na adrese dioniËara naπe tvrtkestigli su pozivi, obrasci za punomoÊi materijali za Glavnu skupπtinu kojaÊe se odræati 30. lipnja s poËetkom u12 sati u velikoj dvorani Podravkineposlovne sedmerokatnice. Na Skup-πtini Êe predstavnici dioniËara raz-matrati izvjeπÊa Nadzornog odbora iUprave Podravke o proπlogodiπnjemposlovanju grupe Podravka i o stanjuDruπtva, potom godiπnja financijskaizvjeπÊa za poslovnu 2004. godinu teupotrebu dobiti. Takoer, predloæitÊe se i daljnja kupnja vlastitih dionicate poveÊanje nagrada za rad Ëlanovi-ma Nadzornog odbora. Uz to, ime-novat Êe se revizori naπe tvrtke zaovu poslovnu godinu i utvrditi njiho-ve naknade za rad. To Êe biti ovlaπte-na revizorska tvrtka iz ZagrebaPricewaterhouseCoopers.U DioniËarskom glasniku Podravke,

prigodno πtampanom za ovu Skup-πtinu, dioniËarima naπe tvrtke obra-tio se predsjednik Uprave Podravke

Glavna skupπtina Podravkeodræat Êe se u Ëetvrtak 30. lipnja

Prijedlog: brutodividenda 5 kunapo dionici

Zaπtita okoliπa nije u suprotnosti sposlovnom efikasnoπÊu, ona nije tro-πak nego dobitak, izjavio je NadanVidoπeviÊ, predsjednik Uprave Kra-πa, domaÊina 4. Skupa poslovnogvodstva Hrvatske - Gospodarstvo zaokoliπ. Dodao je da se svaka danaπ-nja investicija koja vodi brigu o zaπti-ti okoliπa na svim razinama, bezobzira na troπak, na koncu vraÊa -Ëak i kroz imidæ zemlje. Upravo jeimidæ ekoloπki saËuvane zemlje onoπto Hrvatska æeli izgraditi, Ëemu joj uprilog svakako ide, koliko god toËudno zvuËalo, nestanak industrije uposljednjih petnaestak godina. Vi-doπeviÊ je podsjetio na primjer Rusi-je kojoj je pretjerana industrijalizaci-ja iz doba SSSR-a, uz istodobnu ne-brigu za okoliπ, donijela ekoloπki loπimidæ i visok mortalitet. ZajedniË-kom izjavom sudionika skupa posla-na je jasna poruka dræavnim tijelimada dræava ne valorizira tvrke koje seponaπaju odgovorno prema okoliπu.Na ponaπanje u skladu s ekoefikas-noπÊu hrvatske kompanije, pogoto-vo one koje izvoze i posluju naeuropskim i svjetskim træiπtima,potaknula je nuænost konkurentno-sti, a ne dræavni propisi i poticaji.Tvrtke su uvidjele da poticanjemrazvoja suvremenih, ekodjelotvor-nih tehnologija samim time postaju ikonkurentnije, dok su velike koliËi-ne otpada i visoke razine emisijaπtetnih plinova znak loπe tehnologi-je, niske djelotvornosti i loπeg uprav-ljanja prirodnim resursima.

Ogledni primjeri hrvatskihkompanijaOvogodiπnja tema skupa Ekoefikas-

nost - Ëistija proizvodnja, strategijadvostrukog dobitka iznjedrila je ve-lik broj primjera iz prakse hrvatskih

poduzeÊa. Tako je Damir Brlek izLure podsjetio na primjer Sirele kojojse zahtjevno i visoko ulaganje u zaπtituokoliπa brzo isplatilo i postalo dobarbiznis. SuoËena s visokim naknada-ma za ispuπtanje otpadnih tehnolo-πkih voda u gradski ureaj za proËiπ-Êavanje grada Bjelovara, Sirela se1998. odluËila na izgradnju vlastitogureaja. Utroπenih 10 milijuna kuna,πto je do danas jedna od najveÊihinvesticija u zaπtiti okoliπa u hr-vatskom gospodarstvu, brzo se vrati-lo. Naime, otpadni mulj, kao nuspro-izvod proËiπÊavanja, poËeo se odla-gati na vlastitu kompostanu, pa jetako otpad postao sirovina koja seprodaje. Godiπnja uπteda troπkovaod 4 milijuna kuna samo potvrujeda ulaganjem u zaπtitu okoliπa nasta-je dvostruka dobit, i za okoliπ i zatvrtku. Ne Ëudi stoga πto je baπ toiskustvo objavljeno u zbirci primjeraekodjelotvornosti na internetskimstranicama Svjetskog poslovnogsavjeta za odræivi razvoj (WBCSD).DomaÊin Kraπ takoer se mogao

pohvaliti dobrim rezultatima postig-nutim na uπtedi potroπnje plina, vodei elektriËne energije. ZahvaljujuÊi,ponajprije, vlastitim rjeπenjima u re-kuperaciji otpadne topline i recirku-laciji vode, ulaganja veÊa od milijunkuna vratila su se u roku od jedne ipol godine. Svoja iskustva joπ suiznijeli Podravka, HEP, Hrvatske æe-ljeznice, ZagrebaËki velesajam itd.Rasprava na skupu na relaciji gospo-

darstvenici - resorno ministarstvo nijeproπla bez podbadanja, prvenstvenozbog aktualnih tema oko troπkovazbrinjavanja ambalaænog otpada. Gla-vni prigovori gospodarstvenika tiËuse, osim prevelikih naknada, dovoe-

nja pred gotovËin, bez mo-guÊnosti da nazakonski pri-jedlog stvarnoi utjeËu. Svimanam treba bitijasno da Êe zasanaciju i po-pravke veÊ na-Ëinjenih πteta

Prenosimo iz ”Privrednog vjesnika”

Ulaganje u okoliπ nije troπaknego dobitak

Darko Marinac: ”Go-dina 2004. bila je zaPodravku godinastabilizacije i konso-lidacije s jedne stra-ne, te stvaranje pret-postavki koje vodek daljnjim poboljπa-njima poslovanja iposlovnih procesa,s druge strane. Naπukupni prihod u2004. godini iznosioje 3,4 milijarde kunaπto je rast od nepu-

nih 3 posto u odnosu na godinuprije. Organski rast je ostvaren uvisini od jedan posto, πto znaËi dasmo rasli po neπto niæim stopamanego prethodne godine, meutim,vjerujemo da postoji potencijal zadaljnji rast u buduÊem razdoblju.”U 2004. godini Podravka je ostva-

rila neto dobit od 84,2 milijuna ku-na. Od te dobiti Êe se 32.721.858,29kuna upotrijebiti za unos u zakon-ske rezerve i to 1.636.092,91 kunu,potom za unos u rezerve za vlastitedionice 2.168.400,00 kuna, za unosu statutarne rezerve 1.445.868,27kuna.Ono πto Êe sigurno razveseliti dio-

niËare Podravke je prijedlog za ispla-tu dividende na redovne dionice ubruto iznosu od 5 kuna po dionici πtoiznosi 26.689.235,00 kuna, a to Êe seisplatiti najkasnije do 31. prosinca2005. godine. Preostala dobit u izno-su od 782.262,11 kuna rasporedit Êese u zadræanu dobit. B. F.

kao i za prevenciju trebati velike ko-liËine novca. Zbog toga su pregovoris gospodarstvom viπe nego vaæni,istaknuo je Nikola Ruæinski, dræavnitajnik u Ministarstvu zaπtite okoliπa iprostornog ureenja, te dodao da jeHrvatska u zakonodavnom okviru pre-poznala vaænost primjene vaæeÊih eu-ropskih i svjetskih propisa o zaπtitiokoliπa, te da je veÊina zakonodav-stva usklaena ili se usklauje s EUkonvencijama.

Uπtede Ëistije proizvodnjeU Hrvatskoj je dosad realizirano 118

projekata Ëistije proizvodnje u koje jebilo ukljuËeno 55 tvrtki. Kroz te pro-jekte ostvarene su financijske uπtedeod 79 milijuna kuna, a u 60% projeka-ta povrat sredstava bio je manji od 6mjeseci. Korist za okoliπ rezultirala jesmanjenim ispuπtanjem otpadnih vodaza 11 milijuna kubika, industrijskogotpada za 95.000 tona i emisija otpad-nih plinova u zrak za 1900 tona godi-πnje. Te podatke je iznijela MoranaBelamariÊ ©aravanja iz Hrvatskog cen-tra za Ëistiju proizvodnju, naglaπava-juÊi da za zaπtitu okoliπa Ëesto nisupotrebna velika sredstva. Primjer HEP-ato i potvruje. Ulaganjem od 30.000kuna u zagrebaËku termoelektranu-toplanu postignuta je uπteda od Ëak740.000 kuna, a uloæeni novac vraÊenje veÊ za 30 dana.

4 Broj 1755 Petak 24. lipnja 2005.

Sukladno Sporazumu o strateπkompartnerstvu Podravke i nacionalneUdruge obiteljskih malih hotelaHrvatske i u æelji da konkretno iskaæesvoju jedinstvenu dodanu vrijednostu odnosu na konkurenciju, Podravkaje izmeu ostalih aktivnosti inicirala iorganiziranje struËnih kulinarskih ra-dionica za kuhare hotelskih kuÊa -Ëlanica te udruge.Svrha triju radionica bila je da Po-

dravkini marketinπki struËnjaci pre-nesu svoj kulinarski know-how pro-fesionalnim kuharima, i obrnuto, daPodravkini struËnjaci saznaju iskustvaod kupaca, onih krajnjih korisnikakoji kreiraju gastronomsku ponudu sPodravkinim, dakle hrvatskim pre-hrambenim proizvodima, ukljuËujuÊii program piÊa.Kulinarske radionice uspjeπno su

odræane 30. i 31. svibnja u hotelu“Borovnik” u Tisnom, 6. i 7. lipnja uhotelu “Korana SrakovËiÊ” u Karlovcua treÊa 13. i 14. lipnja u hotelu “Vicko”u Starigradu Paklenici. Mali kuriozitetje da sva tri mjesta odræavanja s Po-dravkom metaforiËki povezuju - mo-stovi! U Tisnom ispred hotela “Borov-nik” kratki pomiËni most spaja otok skopnom, u Karlovcu su mostovimanaËiËkane Ëak Ëetiri rijeke, a s terasehotela “Vicko” u Starigradu puca po-

gled na obliænji most - Maslenicu.Dakle, simboliËki mislimo na mosto-ve suradnje velike Podravke s manjimhotelima koji udruæeni (ima ih oko100 Ëlanica) Ëine veliku snagu i træiπnipotencijal za gastro proizvode.Osnovna teænja Tima za gastro pro-

gram i Sluæbe kulinarstva u Marketin-gu bila je da ovakve edukativne radi-onice budu drukËije od drugih, dabudu na zavidnoj razini kvalitete, dapredstavljaju svojevrsni forum razmje-ne ideja te praktiËnih saznanja o su-vremenoj gastronomiji izmeu hoteli-jera i proizvoaËa i da u konaËnici,rezultiraju poveÊanjem obujma pla-smana naπih træiπnih marki.Dvodnevne radionice su se sastojale

od dva dijela. Prvi dio je bio kraÊiuvodni teoretsko - informativnog ka-raktera. Bila je to vrlo konstruktivnarazmjena miπljenja o suvremenoj pre-hrani, a podloga su bile prezentacijeKatarine Pentek “Trendovi u prehra-ni” i Davora Perkova “Podravkin ga-stro program - toplo srce vaπe kuhi-nje”.Slijedio je potom drugi, ali glavni,

praktiËni dio u kojemu su sudionicitimskim radom s promotorima Draæe-nom –uriπeviÊem i Zlatkom Sedlani-Êem zajedniËki pripremali 20-ak razli-Ëitih jela, od salata do slastica, imple-

mentirajuÊi Ëitav niz naπih proizvodaza hotelijerstvo (npr. Relish salata,juha od πparoga s raËiÊima, zeleninjoki od Cmoka, pureÊa rolada saπpinatom, parfe torta Dolcela isl).

Svaka radionica zavrπila je u sveËa-nijem tonu, tako da se drugoga danau 12 sati u svakom od objekata upri-liËila degustacija svih jela, uz nazoË-nost prijatelja hotela, mjesnih ugled-nika, hotelsko-turistiËkih menadæera,poslovnih partnera Podravke i pred-stavnika medija, te naravno sudionika- kuhara kojih je ukupno na sve triradionice sudjelovalo 32.

Na tom efektnom zavrπnom dijeluradionice, uzvanici su se osvjeæavalikapljicama Podravkinih piÊa: Stude-nac, Studena, Ledeni Ëaj i Deit.

Svaki sudionik radionice dobio jeprigodno uvjerenje o pohaanoj radi-onici, komplet recepata jela koja su sepripremala i struËnu broπuru “Pred-nosti kuhanja s Podravkom”.

Zanimanje sudionika i vlasnika obje-kata pokazalo je da je u potpunostiispunjen temljni cilj radionice a to jeda hrvatski kuhari - profesionalci do-biju nova znanja i ideje za osuvreme-njivanje i inoviranje jelovnika u objek-tima u kojima rade, na zadovoljstvogostiju, hotelskih poduzetnika i hr-vatskih prehrambenih proizvoaËa.

UoËi turistiËke sezone Podravka je inicirala i organizirala struËne kulinarske radionice za kuhare hotelskih kuÊa - Ëlanica Nacionalneudruge obiteljskih malih hotela Hrvatske

Podravkine kulinarske radionice za profesionalce

Dane SlamiÊ, vlasnik hotela “Bo-rovnik” Tisno: “Naπa obitelj æivi odturizma i za turizam. Uloæili smoznaËajna sredstva u preureenje naπeghotela i oËekujemo uspjeπnu turistiË-ku sezonu. Zajedno s Podravkomsmo ovom radionicom uloæili i u zna-nje naπih kuhara. Ovaj svojevrsni tran-sfer znanja i iskustava o kulinarstvu jepravi put suradnje izmeu hotelijera iprehrambenih kompanija. Pozivamosve Podravkaπe da nas posjete i ljetujuu naπem malom mistu!”.

Ivan SrakovËiÊ, vlasnik hotela “Ko-rana” Karlovac: “Kao jedan od inicija-tora osnivanja Udruge, zahvaljujemPodravki na razumijevanju i na tomeπto je u naπim hotelima prepoznalapartnere koji Êe zajedniËki postiÊi viπe.Mi Êemo povoljnije nabavljati vaπeproizvode a vi Êete imati posebnu“ulaznicu” u objekte svih naπih Ëlanicadiljem zemlje. Kulinarska radionica jevrlo dobro koncipirana i prihvaÊenane samo kod naπih kuhara, nego se onjenim pozitivnim efektima veÊ priËai u drugim objektima u Hrvatskoj.”

Zoran KatiÊ, vlasnik hotela “Vicko”Starigrad: “Japanci smatraju da je nji-hova zemlja izlazeÊeg sunca, ali onikoji su ovdje bili kaæu da je Zadar sKornatima regija zalazeÊeg sunca. Su-ton dana ovdje je zaista jedinstven asliËna je bila i Podravkina radionica ukojoj smo, moja obitelj i naπi djelatnici,puno nauËili o suvremenoj kulinaricikao i performansama i prednostimakuhanja s vaπim proizvodima. Mi je-smo mali hoteli ali - za veliku uslugu!Zadovoljstvo nam je da smo kao po-slovni prijatelji, na neki simboliËkinaËin postali i Ëlanovi velike Pod-ravkine obitelji”.

Timski rad kuhara i Podravkinih promotora u hotelu “Borovnik”

Pozdrav domaÊina na degustaciji u hotelu “Korana SrakovËiÊ”

Raznolikost delicija s okusima i bojama Podravkinih proizvoda uhotelu “Vicko”

Zavrπile su promotivne akcije zaproizvode iz Podravkine palete zamr-znutih gotovih jela i zamrznutog po-vrÊa koje su se odvijale u tri tjedna naprodajnim mjestima po cijelojHrvatskoj.I ove su akcije naiπle na velik odaziv

potroπaËa. Kako kaæu naπe hostesekoje su provodile akcije u prodajnimobjektima ”Bille” u Zagrebu, Ëim po-troπaËi uoËe da Podravka ima akciju utrgovini, rado se odazivaju i kupujuproizvode na akciji. Nekima od njih toje bio prvi susret sa zamrznutim pro-izvodima Podravke, jer Podravku joπuvijek poznaju po drugim proizvodi-ma. Mnogi su od njih izrazili zadovolj-stvo πto i Podravka ulazi u nove

naËine pripreme proizvoda za svojevjerne potroπaËe. No, pokazalo se dapostoji i znaËajan broj onih koji veÊdulje kupuju zamrznuto povrÊePodravka te su posebno pohvalilimladi graπak, mjeπavinu za francuskusalatu te kraljevski mix. Saznali smoda naπi potroπaËi vrlo rado kombini-raju zamrznuto povrÊe s ostalim pro-izvodima Podravke, te nam je jednadomaÊica otkrila svoj recept za pri-premu izvrsnog priloga - podravkinopovrÊe kraljevski mix i æute mahunezapeËe u peÊnici s Fantom za gratini-ranje.Posebno oduπevljenje izazvala su

zamrznuta gotova jela, posebno zbogtoga πto ih nije potrebno kuhati i πto

se mogu brzo pripremiti bez bilokakvih dodataka. Ljubitelji morskihdelicija, napokon su doπli na svoje, jerim Podravka nudi crni riæoto od sipe,za koji su mnoge domaÊice rekle daga vole naruËiti u restoranu, ali ga dosada, zbog zahtjevne pripreme, nisuspremale kod kuÊe. Sada Êe, uz pomoÊPodravke, tu deliciju moÊi ponuditi isvojoj obitelji i gostima.

Osim kvalitetnih zamrznutih pro-izvoda Podravke, pozornost potroπa-Ëa privukli su i atraktivni pokloni,posebno staklena zdjela za salatu.

Antonija Gencmarketing manager

Odræane promotivne akcije za Podravkine proizvode iz paletezamrznutih gotovih jela i zamrznutog povrÊa

Na slici: detalj s akcije u Plodinamau Koprivnici - Podravka zamrznutopovrÊe, proizvodi koje se isplatiimati ”na zalihi” kod kuÊe

5Broj 1755 Petak 24. lipnja 2005.

Moj hobi: Milan Sinjeri iz Zaπtite i nadzora

Piπe: Slavko PetriÊ

U varaædinskom Kalniku, s malimzakaπnjenjem, poËela je sezona pre-rade povrÊa. Direktor tvornice No-vica Ciglar kaæe kako se zakaπnje-nje i oËekivalo s obzirom na nepo-voljne vremenske uvjete.- Krenuli smo, po obiËaju, s pre-

radom graπka. Ugovoreno je oko630 tona tog povrÊa, a nadamo sei malo veÊem prinosu. Kvaliteta jevrlo dobra. Na dan moæemo prera-diti od 40 do 80 tona, ovisno o vrstiambalaæe. Poslije graπka, veÊ po-Ëetkom srpnja, na red dolaze kra-stavci, mahune i drugo - kaæedirektor i dodaje kako su se i zaovu sezonu dobro pripremili, te dane oËekuju poteπkoÊe.- Vjerujem da nas niπta neÊe izne-

naditi. Postrojenja su dotjerana, a urujnu oËekujemo i jednu novu lini-ju - za preradu cikle. To Êe namumnogome olakπati preradu togpovrÊa koje se sve viπe traæi nadomaÊem, ali i na inozemnom træi-πtu kao kvalitetna salata. Kolikoimamo informacija s terena i dovozsirovina bit Êe na vrijeme. Meu-tim, bez obzira ne sve, ipak nasplaπi - nevrijeme ili suπa. Ali, na tei takve stvari ne moæe se utjecati -napominje Ciglar.U Kalniku se tijekom sezone za-

posli i relativno veliki broj radnikana odreeno vrijeme. Tako Êe biti

Poslovi koje Milan u Podravki obav-lja 20 godina bili su portir, kontrolor,organizator i danas predradnik. Jed-nom rijeËju zaπtitar, Ëuvar. Radno mje-sto podrazumijeva i bliske susrete sljudima od kojih neki ne ostaju baπ ulijepoj uspomeni. ”Ako pitate Ëovjekakamo ide, on se odmah na vas ljuti.Savjetujem zato svima da budu korek-tni u ophoenju”.Milan je krenuo s graevinom. Sred-

nja πkola toga usmjerenja u Ljubljanidonijela mu je osnovu znanja da seprihvati posla izrade svih graevin-skih potrepπtina, a izraivao je i be-tonsku galanteriju. Prvo za sebe, pri-jatelje, a kasnije i u “fuπu”. Radi toponekad i danas, ali je viniËki beton-ski pogon zamijenio za finiji - kulinar-ski. Supruga Nada, ugostiteljskog zva-nja, htjela se okuπati u svom fahu. Izcjelokupne obiteljske uπteevine ku-pili su lokal “MariËka” u Drnju, gdje su

Zabiljeæeno u varaædinskom Kalniku

OËekuje se dobra sezona u preradi povrÊaTekst i slike: Mladen PavkoviÊ

Zaπtitar koji oboæava kuhanje, ribiËiju i trabante

u protekle Ëetiri godine razvili ugosti-teljski biznis u kojem vidnu ulogu igraMilan. I to u kuhinji. Sve trenutkeslobodnog vremena posveÊuje spre-manju jela, jer to je posao koji voli iprava mu je “poslastica”. Voli i jesti ikuhati i ne krije da su mu dobra razna

jela, ali “nema ptice nad prasice”.DomaÊa πunkica i kuhani svinjskijezici s prilogom od tartar umaka suprvi na njegovoj gurmanskoj top listi(“Volim i ribe, ali kada mi ih spreminetko drugi “ ). U pratnji stalno su muknjige s kulinarskim receptima u Ëe-mu najvidnije mjesto zuzimaju Pod-ravkini (“Iz Podravkinog lista imamsve objavljene recepte”) Tvrdi dakuha bolje od supruge, a voli slanijai ljuÊa jela. Pobornik je starih doma-Êih jela.- Svaka Ëast pizzi, ali ona nije ravna

ægancima s Ëvarcima. Evo danas sambaπ slagao staro jelo - grah s kukuruz-nim braπnom. Svima bih toplo prepo-ruËio da krenu u prehrani sa starimjedostavnim domaÊim jelima. Mi Po-dravci imamo fantastiËnu kuhinju kojaje neka kombinacija s maarskom, ami poseæemo za tuim jelima. SvakaËast i blitvi, ali ako je - u njoj i dobarkomad svinjetine. Za ovo vrijemebavljenja ugostiteljstvom primijetio

i ove godine, ali joπ u lipnju neÊebiti ovakvog zapoπljavanja.- Naπa je tvrtka po mnogoËemu

specifiËna. Eto, radnici Kalnika te-πko mogu otiÊi na odmor tijekomljeta, veÊ dane odmora iskoristeprvih mjeseci u godini. Kako je touobiËajeno, nitko se ne buni, sviznaju da to naprosto mora biti tako.Od sredine lipnja radimo i svesubote.©to se tiËe skladiπnog prostora,

koji im je Ëesto nedostajao, u Kal-niku kaæu kako se i to s vremenompopravilo. Sada skladiπnog prosto-ra imaju dovoljno, a tu je i hladnja-Ëa, koja im je godinama nedostaja-la.- Sve u svemu, oËekujemo dobru

sezonu - rekao je direktor tvorniceKalnik Novica Ciglar.

Podravkin periskop

Pripremio: Vlado MarkotaStrateπki razvoj

sam da naπi ljudi najviπe na jelovnikuimaju roπtilj i ribe, a u gostionici punose jedu palaËinke punjene πunkom,sirom, gljivama. A u pripremi jelauvijek su mi pri ruci neizostavni Po-dravkini proizvodi Vegeta, relish, aj-var...Milan oboæava i ribiËiju, jednako

kao i kuhinju, a po trabantima poznatje ne samo u Koprivnici veÊ i πire. Tistari istoËnonjemaËki automobili pravasu mu opsesija. Sada vozi 20-godiπnjumakinu s urednom registracijom i ”jam-Ëenom kvalitetom” popularnih PVCtrabanata.- Kod Trabanta me privlaËi naËin

rada motora, mjenjaË i ostalo πto ne-maju danaπnji turbo auti. Brz nije,ponekad je nepouzdan, ali jednosta-van je za rukovanje. Jednostavno jeprivlaËan. Danas ljudi po mjestu par-kiranja mojeg auta mogu znati gdje senalazim. Ne znam tko ga joπ osimmene ima - kaæe nam o svojem ”boli-du” Milan.

Prihvat i prerada graπka krenuli su u Tvornici Kalnikkrajem proπlog tjedna...

Novica Ciglar

U organizaciji Unapreenja prodajeu ponedjeljak je odræana edukacija zaposlovoe kupca Trgostil Donja Stu-bica. Petnaestak gostiju u kino dvoraniposlovne zgrade Podravka doËekalisu direktor sektora Træiπte RepublikeHrvatske Marin Pucar i direktor Regijesjeverozapadna Hrvatska Boris Samar-æija. Marin Pucar zaæelio je gostima

dobrodoπlicu i ugodan boravak u Ko-privnici, upoznavπi ih s programomedukacije. Naglasio je kako je ovoprva edukacija u novom vidu surad-nje s poslovnim partnerima. Organizi-rana je kako bi zajedno shvatili prom-jene na træiπtu i prilagodili im se radikvalitetnijeg poslovanja s domaÊimlancima, uz koje Podravku veæe du-

gogodiπnja suradnja. Koordinator una-preenja prodajnog mjesta NevenkoKopriËanec i viπi referent za edukaci-je Mario SaËer proveli su goste kroztvornicu Vegete, a sama je edukacijaodræana u ”©taglju”. Prema rijeËimamenadæerice za edukaciju i unapre-enje prodaje Dubravke Horvat, po-slovoe su u edukativnom dijelu pro-

grama upoznati sa znaËenjem una-preenja prodaje te standardima ivaænosti pozicioniranja na prodajnommjestu. Tako su im na najkvalitetnijinaËin pribliæeni standardi pozicioni-ranja πto je od velike pomoÊi urealizaciji ugovora koji su potpisaliUltra gros i Podravka.

Ines Banjanin

Edukacija za poslovoe Trgostila iz Donje Stubice

VeÊ dvije godine vlada kriza natræiπtu krumpira. Krimpirova bolestsnijet uniπtava nasade krumpira, paodjednom do tada zdravi krumpiri uroku tjedan dana nakon berbe pocr-ne, a mnoge vrste viπe nemaju istiokus kao prije. PotroπaËi se tuæe da sukrumpiri gorki ili vodenasti. NjemaË-ka, tipiËna zemlja krumpiraπa, bila jeËak prisiljena uvesti krumpire iz Ark-tiËkog pojasa.Neki farmeri odustaju od sadnje

krumpira, obeshrabreni loπim profiti-ma zbog krumpirove snijeti. Radije seokreÊu sijanju kukuruza, pa na mno-gim nacionalnim træiπtima dolazi dorevolucionarnih zaokreta u poljopri-vrednoj proizvodnji, kaæu struËnjaci.Nadalje, procjenjuju, da bi u nekolikoslijedeÊih godina, cijene krumpira mo-gle doseÊi nivo koji Êe biti teπkoprihvatljiv za potroπaËe krumpira.Oko 74% djece u Americi i njih oko

66% u Europi navodi krumpir kaojedno od svoja tri najomiljenija jela.Teπko je i zamisliti πto Êe se dogoditiako bi porcija præenih krumpiriÊa uMcDonald’su koπtala tri puta viπe negodanas. Takoer je teπko zamisliti da Êepripremanje pomfrija ili peËenogkrumpira kod kuÊe predstavljati tako-er veliki izdatak. ”Mi se veÊ pripre-mamo za takvu situaciju”, kaæe Han-nah Anderson, marketing konzultant,Ëiji klijenti su trgovaËki lanci. “Æelimopromijeniti sliku krumpira kao najobiË-nijeg svakodnevnog priloga glavnomjelu, kako se krumpir doæivljava umnogim zemljama, posebno u sred-njoj i sjevernoj Europi. Æelimo da ljudipoËnu gledati na krumpir kao naelegantno jelo, za posebne prigode”.Kao posljedica takvih napora, na po-licama trgovina se sve viπe moæepronaÊi oËiπÊeni, narezani ili naribanikrumpir, ujednaËenih veliËina kriπki,minijaturni krumpiriÊi u konzervama,kao i gotova jela s krumpirom i sosom.“Pokuπavamo isto tako promoviratiriæu i kaπe od cerealija, koje su vrlozdrave i koje je lako nabaviti, ali su joπuvijek nepoznate u mnogim zemlja-ma, kao svakodnevni prilog uz glavnajela”, dodaje Andersenova.Tako piπu novine koje izlaze na træi-

πtu zemalja Beneluksa. Iako su na prvipogled to vijesti iz svijeta i ne bi setrebale odnositi na nas u Hrvatskoj,budimo oprezni. Globalni kaos, koji suprouzroËile neke æivotinjske bolesti,pokazuje kako smo zaista jedno velikoglobalno selo. Dakle, shvatimo ovajtekst kao upozorenje da se u naπemglobalnom selu, iako doduπe za sadana njegovom drugom kraju, dogaajuneke loπe stvari koje bi i nas mogleuskoro pogoditi. Kad je baπ o krumpirurijeË, znam da neki veliki proizvoaËiu naπem πirem zaviËaju imaju velikihproblema u proizvodnji i plasmanukrumpira. Znam i da ti isti proizvoaËiza sebe ili posebno sade krumpir ili gaza potrebe svog domaÊinstva kupujuod malih proizvoaËa, koji ga proizvo-de na klasiËan ekoloπki prihvatljiv na-Ëin, bez upotrebe pesticida i umjetnoggnojiva. I onda ti jedi krumpir…

Moglobi namponestatikrumpira!

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, BorisFabijanec, Mladen PavkoviÊ, InesBanjanin i Slavko PetriÊFotograf:Nikola WolfTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.Koprivnica

Naklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1755 Petak 24. lipnja 2005.

Jelovnik27. 6. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, kobasica, salata

28. 6. utorak: - PeËena piletina, mlinci, salata

29. 6. srijeda: - Samoborski kotlet, krumpir pire, salata

30. 6. Ëetvrtak: - Maarski gulaπ, kolaË

1. 7. petak: - Juha, pohani osliÊ (fileti), grah-salata

Piπe: dr. Ivo Belan

LijeËnik za vas

HOTEL ILIRIJA** 2. 7. - 23.7. 23.07. - 13. 8. 13. 8. - 20. 8.1/2 park strana, balkon 1.450 1.6501/2 morska strana, balkon 1.700 1.9751/1 park strana, balkon 1.885 2.1501/1 morska strana, balkon 2.215 2.565APP morska strana, balkon 2.215 2.565

HOTEL KORNATI** 2. 7. - 23. 7. 23. 7. - 13. 8. 13. 8. - 20. 8.1/2 park strana bez balkona 1.320 1.4651/2 morska strana, balkon 1.570 1.715APP morska strana, bez balk. 1.570 1.715

Hotelska kuÊa Ilirija iz Biograda - kao dugogodπnji Podravkin partner - pripremila je za Podravkine zaposlenike,specijalnu ponudu za odmore tijekom turistiËke sezone. Tako su cijene za Podravkaπe sniæene za 10 - 20 % u odnosuna redovite cijene, a uz to pogodnost je i obroËna moguÊnost plaÊanja putem Ëekova, te posebni popusti za djecu.Sve informacije dostupne su na telefonski broj: 023/383-556. Dolje su navedene cijene za 7 polupansiona, s ukljuËenimpopustom za Podravkine zaposlenike.

Ponude ljetovanja

”Jadran” d.d. Cirkvenica nudi po po-sebnim cijenama te uz plaÊanje u viπerata, ili prema dogovoru, ljetovanje ra-dnicima Podravke u hotelu ”Omorika”,te turistiËkom naselju «KaËjakfl.

Povoljno u Crikvenici

Omorika

KaËjak

Raspoloæivi termini su:• ”Omorika” - hotel, dvokrevetne

sobe, od 9. 7. do 30.7. - cijenapolupansiona po osobi - 170,00 kn +b.p. (boraviπna pristojba) po danuInformacije i rezervacije na tel. 051/

241-188, 051/241-970• ”KaËjak” - bungalovi od 16.7. do

23. 7. - cijena polupansiona po osobi- 130,00 kn + b.p. po danuInformacije i rezervacije na tel. 051/

241-188, 051/241-970- popusti za djecu:- do 3 godine - gratis

Zdrava prehrana je jedan od najvaæni-jih naËina kako si moæemo pomoÊi da seosjeÊamo dobro i da budemo dobro.Dobre vijesti su da to ne znaËi liπiti sebeomiljene hrane. To ne znaËi brinuti otome πto se jede. To ne znaËi plaÊati viπeza hranu - zdrava prehrana ustvari moæekoπtati manje.Zdrava prehrana Ëesto znaËi samo

male promjene u obrocima koje veÊjedemo, jesti malo viπe od jednoga, amalo manje od drugoga. Isplati se touËiniti. Mnogi Ëesti zdravstveni proble-mi, kao i srËana oboljenja, povezani sus onim πto jedemo. Zdrava prehranamoæe biti zadovoljstvo.Nema potrebe prestati jesti bilo koju

vrstu hrane, dovoljno je samo da nekevrste jedemo u manjim koliËinama.Ako pijete alkoholna piÊa, neka to

bude u razumnim granicama. Trudnica-ma se preporuËa prekinuti s alkoholomu potpunosti.

Neka prehrana bude raznovrsnaZa dobro zdravlje trebamo ”mjeπavinu

goriva”, koju ne moæe pruæiti ni jednapojedinaËna hrana. RazliËite vrste hraneosiguravaju mjeπavinu osnovnih i naj-vaænijih hranjivih tvari.Postoje Ëetiri glavne grupe zdrave i

vrijedne hrane:Kruh, æitarice i krumpir. ©krobne vrste

hrane, kao kruh, riæa, tjestenina, æitaricei krumpir, trebaju biti glavni dio veÊineobroka. Osim energije, hrana bogataπkrobom pruæa vitamine, bjelanËevine,vlaknaste komponente i minerale, smalo masnoÊa. Ona ne sadræi punokalorija, pod uvjetom da joj ne dodamopreviπe masti ili πeÊera.PovrÊe i voÊe. Pokuπajte pojesti neπto

povrÊa ili voÊa sa svakim obrokom. Sve

vrste povrÊa i voÊa pruæaju vrijednevitamine, minerale i vlaknaste kompo-nente, s malo masnoÊa.Sir, mlijeko i jogurt. To je hrana bogata

kalcijem, koji je potreban za jake kosti idruge tjelesne potrebe. Verzije te hranes malo masti sadræe isto tako punobjelanËevina i B vitamina.Meso i alternative. To je hrana korisna

zbog bjelanËevina, vitamina i minerala.Krto meso, sve ribe, grah, graπak i leÊamogu se slobodno jesti, ali ne trebamovelike koliËine. Trebali bismo malo ”pri-koËiti” s masnijim mesom, jajima i ora-sima. Oni su hranjivi, ali imaju viπemasnoÊa.Povremena hrana. Keksi, kolaËi, Ëo-

kolada, vrhnje, Ëips, pekmez, ukiselje-no povrÊe, umaci, bezalkoholna i alko-holna piÊa i πeÊer su neπto manje korisniza naπe zdravlje. Premda sadræe nekekorisne tvari, ti prehrambeni artikli Ëestosadræe puno masnoÊa, πeÊera ili soli.Zato ih treba konzumirati u umjerenimkoliËinama. Isti je sluËaj i s maslacem,masti za kuhanje, margarinom, uljima,pa Ëak i sirnim namazima koji imaju niæisadræaj masti. Ako ih se jede umjestodruge hrane, to moæe rezultirati time dane dobijamo dovoljno hranjivih tvari. Aako ih se konzumira u veÊim koliËina-ma, kao i druge korisnije tvari, moæemounijeti u organizam previπe masti. Me-utim, u malim koliËinama ili ako ih sekonzumira samo povremeno, one neπtete.Sol. KoliËina soli koju veÊina od nas

koristi moæe potaknuti pojavu poviπe-nog krvnog tlaka. A ta hipertenzija ondapoveÊava rizik od srËanog i bubreænogoboljenja ili moædanog udara.VeÊina od nas konzumira viπe soli

nego πto trebamo, zbog toga je prepo-ruËljivo smanjiti tu koliËinu. Najbolje je

uopÊe ne dræati sol na stolu, za vrijemekuhanja dodavati manje soli i manjekupovati jaËe zasoljenu hranu, kao πto jeπpek, sir, zasoljeni Ëips itd.

Za zdravu tjelesnu teæinu trebajesti umjerene koliËine hraneZa naπe zdravlje nije dobro biti ni

predebeo, niti premrπav. Osoba koja nejede dovoljno moæe ne primati dovoljnoosnovnih vitamina i minerala. S drugestrane, debela osoba ima veÊu vjerojat-nost za razvoj srËane bolesti, visokogkrvnog tlaka, dijabetesa i problema sazglobovima.Premda ljudi nasljeuju sklonost da

budu odreenog oblika, ipak i naËinkako se hranimo je takoer vaæan. Akokonzumiramo viπe energije, to jest kalo-rija, nego πto ih troπimo, dobivamo nateæini. Neki ljudi dobivaju lakπe oddrugih, meutim svatko tko uzima ma-nje kalorija nego πto ih troπi, gubi nateæini.Ako pokuπavamo konzumirati manje

kalorija, vaæno je da ne unosimo manjevitamina i minerala tokom tog procesa.To znaËi ne zapostaviti voÊe i povrÊe.©krobasti prehrambeni artikli mogu ostatiglavni dio obroka. Oni ne sadræe viπekalorija nego bjelanËevine.Hrana koju bi trebalo ograniËiti, sma-

njiti u upotrebi, su masne i slatke vrstehrane i alkohol. Masti imaju dvostrukoviπe kalorija nego ista koliËina πkroba ilibjelanËevina, a mi istovremeno jedemomasti viπe nego trebamo za svoje zdrav-lje. ©eÊer sadræi samo kalorije i nemadruge hranjive vrijednosti, tako da ga semoæe mirne duπe smanjiti ili izostaviti,bez posljedica za prehranu. Alkoholtakoer ima mnogo viπe kalorija negoπkrob ili bjelanËevine. Na primjer, jestisamo 28 grama masti manje i 28 gramaπeÊera manje svaki dan - uπtedi se 360kalorija, dovoljno da moæete pojesti”repete”, dodatni veliki obrok riæe iliπpageta, ili 4 posebno velike kriπkekruha a da ne dobijete na teæini.

(Nastavak u sljedeÊem broju)

- na treÊem leæaju: djeca od 4 do 11god. - 50 % popusta- od 12 god. i odrasli 20 % popusta(Polupansion = doruËak + veËera)Opπirnije informacije, te pregled pla-

æa, hotela, bungalova i paviljona, mo-æete vidjeti na web adresi http://www.jadran-crikvenica.hr

Zdrava prehrana (1)

Podravkaπima 10 - 20 % popusta u Biogradu

U subotu je odræana 27. godiπnja skupπtina Kluba lijeËenih alkoholiËaraPodravke, kojoj su pored Ëlanova bili nazoËni i brojni predstavnici drugihklubova lijeËenih alkoholiËara. Na skupu je joπ jednom istaknuto kako jerijeË o jednoj od najaktivnijih takvih udruga u Hrvatskoj, te da je kroz klubtijekom svih ovih godina proπlo oko 400 apstinenata. Po rijeËimapredsjednice Kluba Katarine Budaj, trenutaËno je u njihov rad ukljuËeno23 apstinenata i 11 Ëlanova obitelji. To je neπto manje nego godinu danaranije. ProsjeËna dob apstinenata je 46 godina, a prosjeËno trajanjeapstinencije Ëetiri godine. Dio njihovih apstinenata je u mirovini, ali i daljedolaze u Klub kako bi pomogli sebi, a i novim Ëlanovima. Svi su istaknulikako je iskustvo tih ljudi viπe nego dragocjeno. Sastanke odræavajusvakog Ëetvrtka u prostorijama Udruge branitelja Podravke, s kojimaimaju dobru suradnju. Treba naglasiti i to kako uspjeπno provode iskupnu obiteljsku terapiju, πto drugim rijeËima znaËi da u prijateljskomozraËju nastoje pomoÊi jedni drugima, kako bi πto prije uspostaviliharmoniËni odnos koji je bio naruπen alkoholizmom.Podravkini lijeËeni alkoholiËari viπe nego dobro surauju i s drugim

klubovima, πto je pokazala i ova skupπtina, i tako u zajedniπtvu iprijateljstvu pomaæu jedni drugima. Osobito dobre odnose imaju sklubovima KoprivniËko - kriæevaËke æupanije.- Povremeno organiziramo i izlete za naπe Ëlanove. Tako smo bili na

izletu u Mariji Bistrici i Varaædinskim Toplicama. Sudjelovali smo natradicionalnim πportskim susretima klubova lijeËenih alkoholiËara naπeæupanije, a relativno Ëesto se pridruæujemo i radu ostalih klubova. NaπiËlanovi kao malo tko zajedno se druæe i prigodom svih blagdana, doknam je osobito dobro prigodom organiziranja doËeka Nove godine - Ëulismo na skupπtini.Izabrano je i novo Predsjedniπtvo Kluba lijeËenih alkoholiËara. Za

predsjednicu je ponovno izabrana Katarina Budaj, a za dopredsjednikaDarko ©vabek. »lanovi ovoga tijela joπ Êe biti: Ljubica Jakupanec, StevoÆariÊ, ©tefanija StubiËar, Katarina ©vabek i Æeljko Budaj.VeÊ po tradiciji, oni s duæim apstinentskim staæom primili su i prigodna

priznanja, a odræan je i vrlo uspjeπan kulturno - umjetniËki program.Mladen PavkoviÊ

Odræana godiπnja skupπtina Kluba lijeËenihalkoholiËara Podravke

Obavijest

Skupne terapije za uspjeπnuapstinenciju

Podjela smrznute ribe

Odjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËilismrznutu ribu da Êe podjela biti 28. 6. od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu”Galantpleta”.

7Broj 1755 Petak 24. lipnja 2005.

Sport

Manje od tisuÊu gledatelja okupi-lo se na koprivniËkom Gradskomstadionu oËekujuÊi sigurnu pobje-du domaÊih nogometaπa protiv eki-pe Drave iz Ptuja. No, Slavenaπi sudoπli vrlo teπko do svoje prve po-bjede u ovosezonskom Intertotokupu, a prema vienom na terenu- pobijediti su mogli i Slovenci.Naime, ne pamtimo kada su doma-Êi nogometaπi pruæili tako jadnunogometnu partiju u kojoj je opetviena povremena neshvatljiva ne-sigurnost obrambenih igraËa.PoËetak utakmice bio je obeÊava-

juÊi, jer veÊ u 5. minuti Musa je vrlodobro pronaπao Karabogdana ukaznenom prostoru gostiju, no nje-gov udarac vratar Drave Dabano-viÊ brani. Nakon toga igra se pot-puno umrtvila. Slavenaπi imaju ka-kvu-takvu terensku inicijativu, Slo-venci svoje prigode Ëekaju iz kon-tri i polukontri te se manje-viπe igraodvija na sredini terena.I dok su gledatelji pokuπavali za-

boraviti anemiËno prvo poluvrije-me, nogometaπi Slaven Belupa iDrave istu predstavu nastavljaju i udrugom poluvremenu. Tek ne-koliko poluprigoda domaÊih no-gometaπa i neshvatljiva nepreciz-nost napadaËa i dvije stopostotneprigode za Dravu kao posljedicagreπki obrane Slavenaπa. SreÊom,u obje situacije domaÊi vratar Li-sjak bio je na mjestu. I kada sunezadovoljni gledatelji oËekivalikraj ove nezanimljive i negledljiveutakmice, Ëast domaÊina spaπavaMarijo Dodik koji je u 59. minutizamijenio indisponiranog VruËinu.U 83. minuti odliËno lijevim krilomprolazi ViπkoviÊ, ubacuje u kazne-ni prostor na glavu JambruπiÊa Ëijiudarac DabanoviÊ brani, ali na odbi-jenu loptu natrËava Dodik i zaku-cava je u mreæu Slovenaca. Uta-kmica zavrπava 1:0 za Slavenaπe i stom minimalnom prednoπÊu Sla-ven Belupo ide na uzvrat u Mari-bor. Naime, momËad iz Ptuja nemalicencu za europske nastupe nasvom stadionu. Utakmica se igrasutra s poËetkom u 20,45 sati. Mo-

Proteklog vikenda u dvodnevnimnastupima na kuglanama u Novskoj iSisku odigrana je zavrπnica pojedina-Ënog prvenstva dræave za kuglaËice.U vrlo jakoj konkurenciji 40 kuglaËicatrijumfirala je neuniπtiva Biserka Per-

Intertoto kup - 1. kolo, 1. utakmica

Teπko do pobjedeSLAVEN BELUPO - DRAVA 1:0 (0:0)

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Josip Maljak

PojedinaËno prvenstvo Hrvatske

Biserka Perman obranila naslov,Æeljka Orehovec druga, a Marija Zver treÊa

æda Êe Slavenaπima pomoÊi πto suod poËetka ovoga tjedna na pripre-mama u slovenskom ZreËu pa Êeimati dovoljno vremena prilagoditise na slovenske uvjete igranja no-gometa.Nakon utakmice trener Slaven Be-

lupa Branko KaraËiÊ je rekao:- Drava je bila dobra u prvom

dijelu, imala je dvije konkretne pri-gode, dok smo mi u drugom polu-vremenu digli ritam igre i predsta-vili se kao kvalitetnija momËad.Nakon nekoliko dana treninga za-dovoljan sam prikazanim nogome-tom i uvjren sam da Êe nam pogo-dak prednosti biti dovoljan za uz-vrat. Takoer, u uzvratnoj utakmiciimat Êu na raspolaganju veÊi izborigraËa, jer Êe za momËad kandidi-rati mladi reprezentativci Vukoje-viÊ i BodruπiÊ te naπe prinove ipojaËanja ©aranoviÊ i KuriliÊ.Protiv Drave za Slaven Belupo su

igrali: Lisjak, Crnac, KarabatiÊ, Gal,Boπnjak (od 77. JambruπiÊ), ©omo-ci, Musa (od 74. PejiÊ), Kelemen,ViπkoviÊ, Karabogdan, VruËina (od59. Dodik).

man, najbolja igraËica u oba dana.Tako je popularna Biba - saborskazastupnica i kuglaËka legenda - obra-nila proπlogodiπnji naslov prvakinjedræave. Vrlo lukavo “preskoËila” jenastup u parovima prije tjedan dana

i sve karte bacila na obranu titule.NajveÊe protivnice imala je u repre-

zentativkama Podravke, Æeljki Ore-hovec i Mariji Zver. Æeljka je odigralavrlo ujednaÊeno u obadva dana, dokje Maja postigla odliËan rezultat prvog

dana, ali neπto slabiji drugog dana.Sve to nije bilo dovoljno, jer je Biba sadva sjajna rezultata bila neuhvatljiva.Naπe igraËice morale su se zadovoljitisrebrom i broncom. Mlada VesnaGaloviÊ bila je 12., a Ljilja Picer 13.

Rezultati: 1. Perman (Rijeka) 1157(577+580), 2. Orehovec 1128 (565+563), 3. Zver 1114 (570+544), 4. Si-novËiÊ (Mlaka) 1090 (545+564), 5.Zorec (Varteks) 1094 (567+527) itd.

Æeljko ©emper

Kada Vedran BlaæekoviÊ, apsol-vent Viπe trenerske πkole pri Kine-zioloπkom fakultetu u Zagrebu, vo-deÊi trener u timu ravnopravnihstruËnjaka (Mihalec, ©prem, Bego-viÊ, Frankol) kaæe da su u Hrva-Ëkom klubu Podravka opredijeliliza odgoj vlastitih hrvaËa, bez rasi-panja novca, pokazavπi da se sa 30kuna klupske Ëlanarine i podrπkomsponzora mogu postiÊi sportski,ljudski i odgojni rezultati i svrstati seu hrvatski hrvaËki vrh, postati veÊ ieuropski zapaæeni. »udna neka dru-æina koja je reafirmaciju koprivniË-kog hrvanja poËela prije tri godine.Novu stranicu koprivniËkog hrva-nja poËeli su pisati preostali borciBlaæekoviÊ i ©prem koji animiraju iokupljaju klince æeljne nadmetanjana strunjaËi, da bi danas klub veÊ

Zabiljeæeno na treningu hrvaËa Podravke

Europski pohod“malih” hrvaËa

bio pretijesan za 50 djeËaka kojiuredno dolaze vjeæbati. Kada sepredsjedniËke funkcije u klubu pri-hvatio Darko Tetec, Podravkini mla-di hrvaËi poËeli su biti jedni odvienijih i pozivanijih na natjecanjau zemlje u kojima je hrvanje na viπojrazini nego kod nas. U svojoj nakanida kvalitetom uËine svojevrsni “za-hvat” u hrvatski vrh, odabrali sueuropski put sudjelovanja na me-unarodnim turnirima. Krenuli suod poznatog Podravkinog “Zlatnogpijetla”, koji je po nekima i jedan odnajboljih turnira takve vrste u svije-tu, pa su slijedili Maarska, Austrija,Slovenija, »eπka, SlovaËka, Poljska.- Razdoblje prvih πest mjeseci ove

godine smatramo najuspjeπnijim uklubu. U to smo vrijeme sudjelovalina deset meunarodnih turnira iËetiri domaÊa i ukupno osvojili 52odliËja. TreÊi smo klub u Hrvatskoj

s otvorenim ciljem da postanemo inajbolji. Za to nam treba joπ nekolikogodina, a i rjeπenje pitanja dvoranekoja bi u Koprivnici sluæila hrvaËi-ma i sliËnim sportovima. Osim togaπto postiæemo dobre rezultate ciljnam je da u klubu struËno i odgojnodjelujemo. DjeËaci nam veÊim dije-lom idu u sportsku gimnaziju, avodimo o svima brigu da budu πtobolji u πkoli. Moæemo se pohvaliti itime da je Nenad Brnica - prvakHrvatske u kategoriji do 59 kilogra-ma - najbolji uËenik koprivniËkeOsnovne πkole “Antun NemËiÊ Go-stovinski” s prosjeËnom Ëistom pe-ticom. Mi smo koprivniËki ozbiljni ijaki klub, a ne æelimo na tome stati- kaæe nam predsjednik Darko Te-tec.U klupsku povijest veÊ su upisana

Ëetiri dræavna prvaka: Grobenski,LonËariÊ, Jurenec i Brnica, a na“red” Ëekaju daroviti Mihalec i Me-imorec te vrsta nadarenih kojinestrpljivo Ëekaju izlazak na stru-njaËe i dokaæu se u slobodnom iligrËko - rimskom stilu. Slobodni imje ipak privlaËniji. Za njih nemastanke, vjeæbaju svakodnevno, bez

obzira na stanku u natjecanjima,sada Êe za praznika 18 djeËaka uljetnu πkolu hrvanja u Dugu Uvalu,potom na pripreme u Budimpeπtu.Lika, GavriloviÊ, Varteks, Slatina,

hrvatski su hrvaËki velikani koji supoËeli veÊ ozbiljno kopirati Podrav-kinu metodu rada. Da bi postalieuropski klub, ova sportska druæi-na misli i na trenersko πkolovanje.

Tako su na katedri za hrvanje naKinezioloπkom fakultetu MiroslavMihalec i Renato BegoviÊ, koji Êeudruæenim snagama pripomoÊi da“crveni pijetlovi” postanu europskiklub. Klupski rok ostvarenja æelja jepet godina. I dok se drugi muËekakvo pojaËanje dovesti u klub, uHrvaËkom klubu Podravka europ-sku kvalitetu “proizvode” sami.

Mladi hrvaËi Podravke treniraju na otvorenom i za vrijeme πkolskihpraznika

Piπe i snimio: Slavko PetriÊ

Marijo Dodik

8 Broj 1755 Petak 24. lipnja 2005.

Crta: Ivan Haramija - Hans

NA ©ILJKU

Priprema: Vojo ©iljak

Prva knjiga viceva objavljena je uKini navodno oko 200. godine po-slije Krista.Evo danas nekoliko viceva o bra-

ku, ustanovi za koju treba puno viπeod Ëetiri gole noge.

SveÊenik ispraÊa pokojnika, papred oæaloπÊenom rodbinom,prijateljima i poznanicima kaæe:

- Okupili smo se da ispratimozemne ostatke naπega dragogabrata Ivana, uzornog supruga, joπboljeg oca...

Na te rijeËi Ivanova udovica πap-ne djeci:

- Doite, djeco, mislim da smona krivom sprovodu!

- - -Dvoje ljudi sjedi u parku na

klupi, pa jedan od njih kaæe dru-gome:

- Baπ je æalosna ova danaπnjica!Pogledajte onog mladiÊa tamopreko, s tom dugom kosom... Ëovjek bi pomislio da je djevojka.

To i jest djevojka. Ona je moja kÊi!- Oprostite, molim vas! Ni slutio nisam da ste joj vi otac.- Otac? Ja sam joj majka!- - -- MuæiÊu moj dragi, odluËila sam otiÊi do plastiËnog kirurga da mi

poveÊa grudi.- A zaπto radije ne pokuπaπ s toaletnim papirom?- Kako to misliπ?- Jednostavno! Uzmeπ svako jutro komadiÊ toaletnog papira i

povuËeπ njime nekoliko puta izmeu sisa.- Ti misliπ da Êe to pomoÊi da mi budu veÊe?- Ha, Ëuj, kod guze ti je pomoglo!- - -Pametan muπkarac + pametna æena = romansa.Pametan muπkarac + glupa æena = afera.Glup muπkarac + glupa æena = dijete.Glup muπkarac + pametna æena = shopping.- - -- Je li istina da si dobio sina?- Da, i presretan sam zbog toga.- A supruga?- Ona joπ ne zna!- - -©tef je na lutriji dobio glavni zgoditak · milijun kuna. Donio je novac

kuÊi, stavio ga na stol i pozvao Baru da pogleda kakva je to hrpa.Uπla Bara u sobu i kad je ugledala toliki novac srce joj otkazalo,

sruπila se mrtva.Slegne ©tef ramenima, pa reËe glasno:- E baπ mi je krenulo!- - -PriËa Ivan svojim prijateljima kako je imao teπku noÊnu moru.- NoÊas sam sanjao tri grozna sna, ne znam koji je straπniji. Najprije sam

sanjao da mi je umrla punica. A onda sam sanjao da mi je umrla æena.A onda treÊi san, najstraπniji od svih: sanjao sam da uopÊe nisu umrle!

Na bazenima u Lipiku u subotu 18.lipnja izvuËeni su dobitnici nagradneigre koju je Podravka organizirala podnazivom ”Studena nagrauje vjernepotroπaËe sa 1111 nagrada”. Najboljojhrvatskoj atletiËarki Blanki VlaπiÊ ipjevaËu Draæenu Turini ©ajeti u izvla-Ëenju su pomagali neki od najmlaihposjetitelja, koji su znali sve odgovorena pitanja voditeljice Jadranke Lakuπo Studenoj. IzvlaËenje je odræano napozornici pod budnim okom komisijekoju su Ëinili Karin Tuπak - u imegrada Lipika, Damir Mateπ - voditeljproizvodnje u tvornici Studenac, Hr-voje Biluπ - marketing manager izPodravke i javna biljeænica DubravkaGrguriÊ - Rukavina. Pristiglo jenekoliko desetaka tisuÊa poπiljki, aprvu je nagradu Jeep Cherokee osvo-jila Ivana Kosak iz Dugog Sela. Puto-vanje za dvije osobe u Afriku i digital-ni fotoaparat Sony dobio je Filip Gra-niÊ iz Zagreba, a putovanje za dvijeosobe u sjevernu Ameriku i digitalnifotoaparat Sony osvojili su RuæicaHauska iz Osijeka, Ivana Dolenec izKoprivnice, Ana GraπiÊ iz »akovca iVladimir Kirin iz Bjelovara. Dobitniciljetovanja na Jadranu za dvije osobe uhotelu sa Ëetiri zvjezdice su VedranJanda iz Daruvara, Sanja ©panjol izRaba, Raffaele Delcaro iz Galiæane,Marko PintariÊ iz Koprivnice, SandraVretenar iz Rovinja, Ivana PaËko izHrastovskog, Vladimir GaπparoviÊ izZagreba, Saπa LjubiÊ iz ZablaÊa, IvanaDolenec iz Koprivnice i Dijana Gosa-riÊ iz Donjeg Kraljevca. Dobitnici sku-tera Baotian su Ivan Lesjak iz »akov-ca, Borivoj ViËeviÊ iz Samobora, JosipLetina iz Maruπevca, Kristijan Mikπa izPodravskih Sesveta, Zorislav Schon-berger iz Osijeka, Ankica Bujdo izZagreba, Vesna Jembrek iz SuboticePodravske, Nada RajπiÊ iz Pakraca,Veno LebariÊ iz Zagreba i Damir Ma-Ëek iz Poæege.

Lipik u znaku Podravke - izvuËeni dobitnici velike nagradne igre ”Studenanagrauje vjerne potroπaËe sa 1111 nagrada”

Piπe: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

Dobitnica jeepa Cherokeeu nagradnoj igri Studeneje Ivana Kosak iz Dugog Sela

PredstavljenaCool colaIzvlaËenju nagradne igre pretho-dio je nastup konjiËkog kluba “Epo-na” iz Samobora prilikom Ëega sulipicaneri na travnjaku pored ba-zena uz glazbu izvodili svoje graci-ozne plesove s jahaËima u barok-nim odorama.Takoer, na toj ”feπti” predstav-ljen je i novi proizvod Cool colapod sloganom “Cool cola - naπaCola”, koji je naroËito oduπeviomlae posjetitelje. Tijekom posli-jepodneva na lipiËkim bazenimasvi su posjetitelji imali priliku isku-πati ovo osvjeæavajuÊe bezalkohol-no piÊe od biljnih ekstrakata kojene sadræi kofein, a proizvodi se odizvorske vode “Studena”. NakonizvlaËenja nagrada, nastavljeno jedruæenje uz koncert “Prljavog ka-zaliπta”.

Popis svih dobitnika Studenine na-gradne igre bit Êe objavljeni u ”Jutar-njem listu” u ponedjeljak 27. lipnja, adobitnicima Êe nagrade biti isporuËe-ne najkasnije do 30. rujna 2005. godine.

Nagradna igra trajala je od 22. oæujkado 31. svibnja, a bilo je potrebnoposlati deset zaπtitnih folija ispod za-tvaraËa Studene pakiranja 0,25 l PET;0,5 l PET ili 1,5 l PET, odnosno pet

Blanka VlaπiÊ, ©ajeta i djeca izvlaËe vrijedne nagrade Studene

papirnatih naljepnicaispod sleevera na za-tvaraËu boce Studena18,9 litara.Pravo sudjelovanja

imali su svi graani sprebivaliπtem u Repub-lici Hrvatskoj, osim dje-latnika Podravke d.d. iËlanova njihovih obite-lji. Za Podravkaπe je uistom periodu bila or-ganizirana interna na-gradna igra “Studenanagrauje”.

U atraktivnom programu prilikom izvlaËenjanagrada sudjelovali su i lipicaneri

Novi proizvod Cool cola posebno je oduπevila mlade