Politička akademija “Novo društvo” – 2010.

Program “Politička ekonomija za političare”

Kristijan Kotarski, Mag. pol FPZG

Supetar, 24. - 26. rujna 2010.

Politička ekonomija financijskih kriza

• Nakon Drugog svjetskog rata produbljivanje i promicanje međupovezanosti nacionalnih ekonomija spadalo je u strateški prioritet SAD-a i njegovih saveznika, a tijekom 1970-ih međupovezanost se nije samo očitovala u realnoj ekonomiji, već i u rastućem financijskom sektoru

• Ekspanzija i kontrakcija nacionalnih ekonomija vezana uz poremećaje u financijskom sektoru uvijek je bila sastavni dio procesa kapitalističke proizvodnje, ali je njihova učestalost nakon 1970-ih bez presedana

• Države koje sudjeluju u globalnom financijskom sistemu uvijek su suočene s trilemom otvorene ekonomije koja uključuje odabir dva od tri cilja ekonomske politike: fiksni devizni tečaj, nezavisna monetarna politika, mobilnost kapitala

• Kombinacija fiksnih deviznih tečaja i mobilnost kapitala bila je karakteristična za doba zlatnog standarda, fiksni devizni tečajevi i nezavisna monetarna politika bili su sastavno obilježje brettonwoodskog sustava

Izvor: http://www.lse.ac.uk/collections/globalDimensions/seminars/trade/rodrik1.htm

Izvor: Ravenhill, 2007

Izvor: http://www.lse.ac.uk/collections/globalDimensions/seminars/trade/rodrik1.htm

• Najvećim potencijalnim troškovima mobilnosti kapitala smatra se gubitak političke autonomije te financijska ranjivost i mogućnost nastanka krize (primjer Kine i njezino oklijevanje da renmimbi učini konvertibilnim)

• Previranja u financijskom sektoru često imaju temeljit utjecaj na mehanizme koji stvaraju i ukidaju radna mjesta, a utječu i na način na koji se stvaraju dobra i usluge

• Sve veća međupovezanost nacionalnih ekonomija čini rizik prelijevanja krize iz zemlje u zemlju većim – vlade suočene s novim izazovom koji može nagristi njihov legitimitet u slučaju lošeg kriznog menadžementa

• Posljedice financijskih kriza bacaju sjenu na uvriježenu doktrinu da puna liberalizacija kapitalnih tokova omogućava maksimalizaciju koristi koje nudi globalna slobodna trgovina

• U sklopu brettonwoodskog sustava cilj je bio postići ekonomski rast uz stabilnost cijena te punu zaposlenost i to zahvaljujući slobodnijim transakcijama uz konstantnu mogućnost intervencije

• Preferencije političkih elita počele su se mijenjati početkom 1960-ih budući da su se mijenjale i preferencije biračke baze – TNC i banke traže mogućnosti za novi profit, vlade žele internacionalizirati plasman obveznica

• Privatni financijski tokovi počeli su sve više dobivati na važnosti u odnosu na javne financijske tokove

• Nakon Drugog svjetskog rata John Ruggie isticao je važnost “ugrađenog liberalizma” – međunarodne tržišne sile bile su ograničene prioritetom nacionalnih ekonomija da se održi puna zaposlenost i izgradi država blagostanja

Izvor: Ravenhill, 2007

OPĆI MODEL FINANCIJSKIH KRIZA (Minsky)

• Financijske krize počinju iznenadnom promjenom u cijenama ključnih financijskih instrumenata, kao rezultat promjene u očekivanjima tržišnih sudionika

• Govoreći o financijskim mjehurima najlakše ih je definirati kao kupnju nekog oblika imovine, i to ne zbog stope prinosa na tu investiciju, već u očekivanju da će se dotična imovina moći preprodati nekome drugome po višoj cijeni

• Opći model Hymana Minskog ukazuje na procikličke promjene u ponudi kredita, koja se povećava kada je gospodarstvo u usponu i smanjuje tijekom usporavanja

• Tijekom ekspanzije investitorima je rastao optimizam glede budućnosti, te su revidirali na više svoje procjene profitabilnosti i počeli uzimati zajmove (euforija)

• U isto vrijeme zajmodavatelji su ublažavali svoje procjene rizika pojedinih investicija i smanjivala se njihova nesklonost riziku

• Minsky je vjerovao da su prociklička povećanja ponude kredita u dobrim vremenima i smanjenje ponude kredita u ekonomski manje poletnim vremenima vodili krhkosti financijskih aranžmana – Minskyjev trenutak obilježava pretjerana potražnja za gotovinom kako bi se zatvorile dužničke pozicije

• On je također tvrdio da zbivanja koja dovode do krize počinju “pomaknućem”, nekim egzogenim šokom koji je nanesen ekonomskom sustavu

• Ako je šok dovoljno velik i rasprostranjen, ekonomske će se perspektive i očekivane prilike za profit poboljšati u barem jednom važnom sektoru gospodarstva – povećava se udio profita u BDP-u

• Početkom 1980- ih korporacijski je profit u SAD-u iznosio 3% BDP-a, potkraj 1990-ih taj se omjer povećao na 10%

• Dakle, važno pitanje ekonomske politike svodi se na kontrolu kredita od banaka i drugih davatelja kredita

• Razvija se proces slijeđenja predvodnika kad tvrtke i kućanstva vide da drugi profitiraju špekulacijskim kupnjama – banke mogu povećati svoje zajmove raznim skupinama zajmoprimatelja jer nisu sklone prepustiti tržišni udio

• MANIJA - naglašava iracionalnost• MJEHUR - riječ nagovještava da će se neke vrijednosti s vremenom rasprsnuti (odsustvo kvalitetnih fundamentalnih pokazatelja) • PANIKA – “die Letzten beissen die Hunde”

• Razdoblje snažnog rasta temeljenog na zaduživanju u svrhu financiranja privatne potrošnje umjesto rasta generiranog javnom potrošnjom i raspoloživim dohotkom privatnog sektora naziva se menadžerski kapitalizam

• Minsky je razlikovao tri vrste financija – financije hedžinga, špekulacijske financije i Ponzijeve financije na osnovi odnosa između poslovnog dohotka pojedinačnih zajmoprimatelja i njihovih plaćanja u servisiranju dugova

1. Tvrtka je u skupini financija hedžinga ako je njezini očekivani poslovni dohodak više nego dovoljan da plati kamatu i predviđeno smanjenje zaduženosti

2. Tvrtka je u skupini špekulacijskih financija ako je njezin očekivani poslovni dohodak dovoljan da može platiti kamatu na svoju zaduženost , međutim tvrtka mora koristiti novac od novih zajmova da otplati djelomične ili cijele iznose što ih duguje na temelju dospjelih zajmova

3. Tvrtka je u skupini Ponzijevih financija ako njezin očekivani poslovni dohodak vjerojatno nije dovoljan da plati cijelu kamatu na svoju zaduženost u predviđenom roku dospijeća (tvrtka stoga mora ili povećati svoju zaduženost ili prodati dio imovine)

• “Gdje će zajmoprimatelji dobiti novac da nam plaćaju kamatu ako ih mi prestanemo opskrbljivati novcem u obliku novih zajmova?”

DUGOVNO-DEFLACIJSKA TEORIJA (Fisher)

• Fisher je dugovno-deflacijsku teoriju bazirao na međudjelovanju dvaju faktora: početnoj situaciji prezaduženosti i dinamičkom procesu smanjenja cijena

• U toj situaciji, manji šok je dovoljan da potkopa povjerenje i dužnika i vjerovnika i da vodi prvom valu likvidacije dugova

• Žurba za likvidacijom dugova vodi prodaji pod svaku cijenu i posljedično snažnom padu cijena dionica i kontrakciji bankarskih depozita (deflacija je aktivirana)

• Pokušaj pojedinaca i banaka da smanje svoj dug aktivira dinamički proces koji je pogoršao situaciju u realnim pokazateljima, vodeći financijskom kolapsu

• Dolazi do vala bankrota koji još više smanjuju cijene, a opće smanjenje cijena također šteti poduzetnicima koji nisu bili zaduženi jer su njihove prodajne cijene padale brže od troškova, smanjujući profit

smanjena cirkulacija novca; smanjenje razine cijena; smanjena potrošnja

Smanjenje outputa, zaposlenosti i profita

uzrokuje pad povjerenja i pesimizam

što dovodi do opće navale prema novcu

VRSTE FINANCIJSKIH KRIZA

• Valutna kriza je poremećaj na valutnom tržištu u kojem špekulativni napad na valutu vodi devalvaciji i/ili situaciji da monetarne vlasti brane tečaj prodajom svojih deviznih rezervi i/ili podižu kamatnu stopu

Valutne krize uzrokuju pritisak na deprecijaciju postojećeg deviznog tečaja

Investitori počinju kolektivno prodavati svoje investicije denominirane u toj valuti

Valutna kriza predstavlja mnogo više od uspješnog napada i deprecijacije deviznog tečaja

• Rizik deviznog tečaja nastaje kada se vrijednost transakcija poduzeća može promijeniti ukoliko se devizni tečaj promijeni

• Transakcijski tip rizika nastaje kada poduzeće pristaje danas na određenu transakciju koja će se izvršiti u stranoj valuti u budućnosti po deviznom tečaju aktualnom u to vrijeme

• Translacijski tip rizika nastaje kada neko poduzeće ima dio svoje imovine ili obveza denominiranih u stranoj valuti (pripremajući godišnja izvješća poduzeće mora konvertirati svu imovinu i obveze denominirane u stranoj valuti u domaću valutu)

• Valutna kriza nastaje kao posljedica strukturnih uzroka (unutarnja i vanjska neravnoteža; deficiti na tekućem računu bilance plaćanja ili fiksni devizni tečajevi koji se ne prilagođavaju promjenama temeljnih makroekonomskih pokazatelja (jaz nominalnog i realnog tečaja)

• Bankarska kriza je situacija u kojoj problemi u bankarskom sustavu uzrokuju propadanje domaćih banaka i obično sile državu da za sanaciju takvog stanja utroši puno novca poreznih obveznika

• Uzroci bankarske krize najčešće su veliki plasmani rizične aktive koja se promjenom okolnosti ne može naplatiti u potpunosti pa banka postaje nesolventna, a uzrok vrlo često treba tražiti i u glasinama da je neka banka nesolventna (samoispunjavajuće proročanstvo)

• Posljednja vrsta financijske krize je dužnička kriza ili situacija u kojoj zemlja ili grupa zemalja ne može otplatiti svoje vanjske dugove (učestalo nadovezivanje fiskalne krize na postojeću financijsku)

• Suvremena povijest financijskih kriza obilježena je s dvije vrlo važne činjenice u trenutku kada financijska tržišta nadilaze svoje političke i pravne okvire – asimetrija informacija povećava rizik financijskih kriza koje pak naročito pogađaju zemlje u razvoju

http://www.spiegel.de/fotostrecke/fotostrecke-55113-3.html

STANJE DUGA1. Odnos ukupnog inozemnog duga i bruto domaćeg proizvoda D/BDP2. Odnos ukupnog duga i izvoza robe i usluga D/X3. Odnos međunarodnih pričuva i ukupnog inozemnog duga R/D4. Odnos kratkoročnog i ukupnog inozemnog duga KD/D 5. Odnos multilateralnog prema ukupnom inozemnom dugu MD/D)

KLJUČNI UZROCI AKTUALNE FINANCIJSKE KRIZE

• Globalna neravnoteža koja je očita iz činjenice da globalni deficiti/suficiti tekućeg računa bilance plaćanja čine 8 % globalnog BDP-a (npr. odnos Kine kao proizvođača i kreditora i SAD-a kao potrošača zadnje instance) – da nije bilo tih deficita u SAD-u sigurno ne bi došlo do mjehura na tržištu nekretnina tolikih razmjera

• Niske kamatne stope koje su stimulirale nekontrolirano kreditiranje te je u nekoliko posljednjih godina došlo do dvostruko bržeg rasta novčane mase na globalnoj razini od rasta globalnog BDP-a – rastu bilance središnjih banaka (2002. u optjecaju je bilo 225 mlrd. EUR, a u 11. mjesecu 2009. taj se iznos popeo na 773 mlrd. EUR)

•Izostanak nove orijentacije međunarodnog financijskog sustava s obzirom na višak globalne likvidnosti (dio novca koji se ne potražuje u svrhu provedbe transakcija u sektoru realne ekonomije) – financijska poluga koja prati omjer vlastitih i tuđih sredstava u financiranju investicijske djelatnosti pokazuje enorman porast tuđih sredstava što pridnosi većem riziku i tu treba tražiti korijen manija, panika i slomova

• Deregulacija i izostanak međunarodne supervizije financijskih tržišta, te nevoljkost financijske reforme čak i nakon razornih posljedica krize (npr. utjecaj moćnog financijskog lobija u grupi eksperata od 40 eksperata pri EK od kojih samo 4 nemaju “financijsko zaleđe”)