Embed Size (px)
Citation preview
Institut za javne financije Zagreb
POLITIČKA EKONOMIJA FISKLANE POLITIKE
Velibor Mačkić, univ. spec. oec.
Zagreb, 08. travnja 2014.
Sadržaj
O Uvod
O Teorija javnog izbora
O Teorija političko–proračunskih ciklusa
O Pregled empirijskih istraživanja
O Rezultati istraživanja na razini gradova
O Rezultati istraživanja na razini županija
O Zaključak
Uvod O Konstantni proračunski deficiti na svim razinama vlasti i velik udio države
u BDP-u (netržišna alokacija)
O Cilj polit-ekonomskih istraživanja: O Spoznati kako političke odluke utječu na izbor javnih politika koje odstupaju od
onih koje bi izabrao benevolentni socijalni planer
O Pareto neefikasni ishod („politički propust”) ili odabir druge točke na Pareto efikasnoj granici?
O Analizirati politička /heterogenost preferencija/ uz informacijska i tehnička ograničenja
O Weberova „politika kao strast” zahtijeva i kontrolu političarevih impulsa i nagona
O Tri odrednice fiskalne neravnoteže (Eslava, 2011): oportunističko ponašanje političara, heterogene fiskalne preferencije i proračunske institucije.
O Različiti polit-ekonomski modeli proračunskog deficita (Alesina i Perotti, 1994): oportunistički političari i naivni birači; međugeneracijska redistribucija; dug kao strateška varijabla; koalicijske vlade /distribucijski konflikti i „rat do istrebljenja”/; geografski disperzirani interesi; proračunske institucije
Teorija javnog izbora
O Interdisciplinarno područje istraživanja
O Fokus teorije je analiza interesne opredijeljenosti ekonomskih politika
O Brojne definicije različitih autora O ekonomska teorija politike
O „politika bez romantike” (Buchanan, 1978. godine)
O Bit javnog izbora proizlazi iz sljedećih pretpostavki (Udehn, 2003):
1) Samo-zainteresiranost pojedinaca
2) Politika kao razmjena
3) Metodološki individualizam
O Sudionici (političari, birači, birokrati i interesne skupine) su racionalni i samo-zainteresirani.
O Političari (McLean, 1997):
1) Politički poduzetnici;
2) „Ideološki poduzetnici”.
Teorija javnog izbora (II) O Birači:
O Glasovanje predstavlja instrumentalan čin u maksimalizaciji vlastitog zadovoljstva,
O Ključan problem su informacije – asimetrične, ne postoje, znatni troškovi
O Racionalna ignorantnost i tzv. „problem potpune ponude”
O Birokracija:
O Weber - maksimalizira moć (Mueller, 2003);
O Niskanen - maksimalizira proračun uslijed asimetričnosti informacija (McLean, 1997);
O Mueller - maksimalizira inerciju /output se proizvodi uz suboptimalnu kombinaciju inputa/ (Mueller, 2003);
O Downs - proračun će biti premalen jer se reizbor maksimalizira opskrbom djeljivih dobara interesnim skupinama (Downs, 1960, prema McLean, 1997)
O Interesne skupine:
O Svaka organizacija koja nastoji utjecati na javnu politiku / grupe koje lobiraju za javna dobra
Političko–proračunski ciklusi
O Postavke metodološkog individualizma i maksimalizacije korisnosti u slučaju političara na vlasti rezultiraju pojavom: O Političkog poduzetnika (cilj: maksimalizacija reizbora) kreira
oportunističke cikluse u ekonomskim instrumentima u (pred)izbornom razdoblju => tzv. „Downsijanski model PBC-a”,
O Ideološkog poduzetnika (cilj: provoditi politike u koje vjeruje) kreira stranački svrstane (engl. partisan) cikluse neovisno od želje za predizbornom manipulacijom.
O Poticaji koje političari imaju vezano uz manipuliranje proračunskim stavkama i kreiranje proračunskog deficita, zavise od: O fiskalnih preferencija birača (preferiraju li „štedljive“ ili „rastrošne“
političare),
O transparentnosti samog proračunskog procesa.
Političko – proračunski ciklusi (II)
O Birači
O glasuju vođeni egotropskom komponentom, odnosno mare samo za izravnu, vlastitu
korist od vladinih programa (Mueller, 2003);
O informacije su asimetrične i visoko diskontiranje recentnih rezultata političara na
vlasti.
O racionalno retrospektivno glasovanje - slijedi iz opaženih rezultata rada političara na
vlasti tokom mandata (Alesina i dr., 1997);
O PBC modeli predstavljaju periodičku fluktuaciju u fiskalnoj politici nastalu uslijed
izbornih ciklusa (Shi i Svensson, 2003: 67).
O Proučavaju političku ranjivost ekonomije koja se javlja uslijed političkih pritisaka na
porast javnih izdataka (ukupnih ili pojedinih stavki) – oportunistički i stranački
svrstani
O Tri vrste modela:
1) Model temeljen na asimetričnosti informacija;
2) Model temeljen na moralnom hazardu;
3) Model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti (engl. pork barrel
cycles).
PBC model asimetričnosti informacija
O Temelji se na signalima koji kreiraju privremenu asimetričnost
informacija vezano uz razinu kompetentnosti političara.
O Kompetentnost je iznos minimalnih javnih prihoda potreban kako bi
se osigurala dana razina javnih usluga.
O Pretpostavka: rezultati političara na vlasti korelirani su tokom
vremena, što implicira da će se isti potruditi signalizirati svoju
kompetentnost u predizbornom razdoblju
O To opravdava retrospektivno glasovanje racionalnih birača.
O Birač rješava problem kompetentnosti političara preko:
O Asimetričnosti informacija i povoljnih prošlih rezultata (Drazen, 2000),
O Fokusa na instrumente pod kontrolom vlade - FP (Shi i Svensson,
2003).
PBC model asimetričnosti informacija
O Rogoff Siebert model (1988)
O Izbori se održavaju svake dvije godine
O Političar na vlasti osigurava poznatu, fiksnu razinu javnih usluga:
𝑔 = 𝜀 + 𝑟 + 𝜆 (1)
gdje je 𝜀 mjera kompetentnosti političara, 𝑟 nedistorzivan i 𝜆
distorzivan porez
O Birači u modelu temelje svoj izbor obzirom na
povećanje/smanjenje individualne funkcije korisnosti
O Promatramo reprezentativnog birača čija je funkcija korisnosti
jednaka: U𝑡𝛾= 𝑌 − 𝑟𝑡 − 𝜆𝑡 − ℑ(𝜆𝑡) + 𝜂𝑡 (2)
gdje je 𝑌 dohodak (uvećan za državna davanja), 𝜂𝑡 šok preferencija
političara i ℑ(𝜆𝑡) gubitak uslijed distorzivnog financiranja države
(uočava se tek nakon izbora).
PBC model asimetričnosti informacija (II)
O Rogoffov model (1990)
O Predizborne manipulacije u strukturi javnih izdataka
(smanjenje kapitalnih izdataka, te povećanje transfera i
tekuće potrošnje)
O Analiza kreće od paradigme reprezentativnog sudionika
/birača i političara/ čije je funkcija korisnosti:
Φ𝑡𝑖 = 𝐸𝑡
𝑖(𝑈𝑡𝑖 + 𝑥𝑡
𝑖𝑇𝑠=𝑡 𝛽𝑠−𝑡 (3)
O pri čemu vrijedi:
𝑈𝑡𝑖 = 𝑢 𝑐𝑠
𝑖 , 𝑔𝑠 + 𝑣 𝑘𝑠 + 𝜂𝑠 ∗𝑇𝑠=𝑡 𝛽𝑠−𝑡 (4)
gdje je ci osobna potrošnja privatnih dobara, 𝑔 je javno
„potrošno“ dobro (per capita), k je javno „investicijsko“ dobro
(per capita), 𝜂𝑠 šok preferencija političara i 𝛽 stopa
diskontiranja reprezentativnog birača, pri čemu vrijedi 𝛽 <1.
PBC model asimetričnosti informacija (III)
O Kompetentnost političara i u ovom modelu slijedi
strukturu MA (1) procesa.
O Proizvodna funkcije javnih dobara u per capita
iznosima jednaka je:
𝑔𝑡 + 𝑘𝑡+1 = 𝑟𝑡 + 𝜀𝑡, (5)
O Birači uočavaju u vremenu t (izbornom razdoblju)
𝑔𝑡 𝑖 𝑟𝑡, ali tek u vremenu t+1 (nakon izbora) uočavaju
𝑘𝑡+1
O Veća ponuda 𝑔𝑡 rezultat veće kompetentnosti
političara na vlasti ili fiskalne manipulacije?
PBC model moralnog hazarda
O Zajednička premisa o kompetentnosti političara
na vlasti (manje i više kompetentni političari),
O Ni birači ni političari ne znaju kompetentnosti
političara na vlasti,
O Kompetentnost - kreiranje više 𝑔𝑡 bez dodatnog
povećanja poreznog tereta (zaduživanje),
O Shi i Svensson model PBC-a (2002):
O Ključ je u udjelu informiranih birača i ego rentama
političara,
O Ekonomija je dvostranačka
PBC model moralnog hazarda (II)
O Birač maksimalizira funkciju korisnosti:
𝑈𝑡𝑖 = 𝛽𝑠−𝑡𝑇
𝑠=𝑡 𝑔𝑠 + 𝑢 𝑐𝑠 + 𝜃𝑖𝑧𝑠 , (6)
gdje je cs privatno dobro, gs javno dobro i zs binarna
varijabla koja poprima vrijednost -½ ako je izabrana
stranka a i ½ ako je izabrana stranka b. Parametar θi označava utjecaj koji na biračevu korisnost imaju
političareve druge javne politike, ali i njegov osobni
karakter.
O Političar maksimalizira funkciju korisnosti:
𝑉𝑡𝑖 = 𝛽𝑠−𝑡 𝑔𝑠 + 𝑢 𝑐𝑠 + 𝑥𝑠
𝑇𝑠=𝑡 (7)
Koja uključuje privatno dobro 𝑐𝑡, ali i „ego“ rentu 𝑥𝑠 identičnu onoj u Rogoffovom modelu.
PBC model moralnog hazarda (III)
O Ponuda javnih dobara jednaka je:
𝑔𝑡 = 𝑟𝑡 + 𝑑𝑡 − 𝑅 𝑑𝑡−1 + 𝜀𝑡 (8)
O rezultat je kompetentnosti političara 𝜀𝑡, iznosu poreza 𝑟𝑡, posuđivanja
𝑑𝑡, te funkciji troškova javnog duga 𝑅 𝑑𝑡−1 .
O Kompetentnost političara na vlasti slijedi strukturu MA(1) procesa
(razina kompetentnosti ne traje više od dva razdoblja), odnosno vrijedi:
𝜀𝑡 = 𝜇𝑡 + 𝜇𝑡−1 .
O Političar na početku razdoblja određuje iznose 𝑟𝑡 i 𝑑𝑡 , dok se 𝜀𝑡 šok u
kompetentnosti političara događa tokom promatranog perioda (ex ante
nesigurnost političara oko transformiranja javnih prihoda u javni
output),
O Udio informiranih birača 𝜎 znat će točan iznos 𝑔𝑡, 𝑟𝑡 i 𝑑𝑡 u trenutku
glasovanja,
O Udio neinformiranih birača (1 − 𝜎) imati na raspolaganju jedino
podatke o instrumentima koji direktno utječu na njihovu razinu
korisnosti, odnosno 𝑔𝑡 i 𝑟𝑡.
PBC model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti
O Drazen i Eslava model (2006)
O političari na vlasti usmjeravaju državnu potrošnju na
određenu skupinu birača, a na štetu drugih skupina ili
drugih izdataka.
O Ciljani oblici potrošnje, usmjereni „korisnijim“ biračima,
omogućavaju izborne manipulacije koje neće biti vidljive u
ukupnim javnim izdacima i/ili proračunskom deficitu.
O Važno za tzv. „stare“ demokracije, u kojima empirijska
istraživanja potvrđuju da su birači „fiskalni konzervativci“,
koji kažnjavaju političare koji generiraju proračunske
deficite (Eslava, 2011).
O Ključ kreiranja PBC-a su tzv. policy preferencije političara
koje su nepoznate biračima.
PBC model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti (II)
O Funkcija korisnosti birača j u regiji h u razdoblju s
ako je na vlasti stranka A (L, R) jednaka je:
𝑈𝑠ℎ,𝑗
𝐴 = ln 𝑔𝑠ℎ 𝐴 − (𝜋𝑗 − 𝜋𝐴)2 (9)
O ovisi o ideološkim preferencijama birača 𝜋𝑗 i
ideološkim preferencijama političara 𝜋𝐴, odnosno o
udaljenosti njegove preferirane politike u odnosu na
onu političara na vlasti, te o količini javnih dobara
𝑔𝑠ℎ(A) koje osigurava političar A regiji h u razdoblju s.
PBC model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti (III)
O Funkcija korisnosti političara jednaka je:
𝑉𝑠𝑝= 𝑍𝑠
𝑝𝑔𝑠 − (𝜋𝑗 − 𝜋𝐴)2 , (10)
O gdje je: 𝑍𝑠𝑝𝑔𝑠 = 𝑊𝑝,𝑠
ℎ 𝑙𝑛𝑔𝑠ℎ2
ℎ=1 (11)
O Varijabla 𝑊𝑝,𝑠ℎ u jednadžbi (11) predstavlja značaj koji
političar na vlasti daje koristi od javnih dobara koja primaju
birači regije h.
O Ključna varijabla, jer tu preferenciju političara spram birača
u regiji h, birači ne znaju i okušavaju je otkriti prateći
izdvajanja za javna dobra u pojedinoj regiji u proteklom
periodu.
O Varijabla 𝑊𝑝,𝑠ℎ slijedi MA (1) proces.
O U model je moguće dodati i ego rente.
Pregled empirijskih istraživanja
O PBC u razvijenim zemljama /8 istraživanja/
O Rezultati u pet istraživanja potvrđuju postojanje PBC-a: Pettersson-
Lidbom (2000)*, Galli&Rossi (2002)*, Alt&Lassen (2006), Veiga&Veiga
(2006)* i Katsimi i Sarantides (2012).
O Rose (2006) - pojava PBC-a zavisi od institucionalnih ograničenja
unutar promatranih saveznih država SAD-a.
O Schneider (2010) - manipulacija strukturom rashoda uslijed
institucionalnih ograničenja u SR Njemačkoj.
O PBC u tranzicijskim zemljama i u zemljama u razvoju /14 istraživanja/:
O Ciklus u proračunskom saldu: Hallerber i de Souza (2000), Klašnja
(2008), Brender&Drazen (2004), Shi&Svensson (2006) i Naruhiko
Sakurai i Menezes-Filho (2011)*.
O Brender&Drazen (2008) i Akhmedov&Zhuravskaya (2004) - LOGIT
metode.
O Akhmedov&Zhuravskaya (2004)* i Naruhiko Sakurai&Menezes-Filho
(2011)* - porast tekućih izdataka
*istraživanja provedena na lokalnim ili regionalnim jedinicama
Metodologija i rezultati istraživanja
O Modeli
O 21 prostorna jedinica u razdoblju 2002. – 2011. godine.
O Tri ciklusa parlamentarnih i dva ciklusa lokalnih izbora
O Binarne varijable
O Izvor podataka:
O Arhiva lokalnih proračuna Ministarstva financija u
razdoblju 2002. – 2011. godine,
O Podaci Državnog zavoda za statistiku i Državnog izbornog
povjerenstva,
O Podaci o projektima izgradnje HAC d.o.o. po županijama u
vremenskom razdoblju 2002. – 2011. godine,
O Procijenjena jednadžba:
𝐵𝑉𝑖𝑡 = 𝛼 + 𝛾𝐵𝑉𝑖,𝑡−1 + 𝛽1𝐵𝐷𝑃_𝑃𝐶𝑖𝑡 + 𝛽2𝐵𝐷𝑃_𝐽𝐴𝑍𝑖𝑡 + 𝛽3𝐵𝑅_𝑆𝑇𝐴𝑁𝑖𝑡 +
𝛽4𝐼𝐷𝐸𝑂𝑖𝑡 + 𝛽5𝐼𝑍𝐵_𝐺𝑂𝐷𝑖𝑡 + 𝛽5𝐾𝑅𝐼𝑍𝐴𝑖𝑡 + 𝛽5𝑀𝐴𝑅𝐺𝐼𝑁𝐴𝑖𝑡 + 𝜀𝑖𝑡,
Rezultati istraživanja – gradovi / parlamentarni i lokalni izbori
SAL UR TC RNFI ZPT ZPK RZT RZK
IDEO
,01982
(,01287)
-,04606*
(,00896)
,00408
(,00688)
-,02535**
(,00985)
-8,69e-06
(,00008)
-,00019
(,00018)
-,00044
(,00303)
-,00557
(,00628)
Izborna
godina
,01867*
(,00546)
-,02789*
(,00795)
-,00931
(,00581)
-,0136***
(,007792)
-,00053*
(,00002)
-,00146*
(,00010)
,00279*
(,00095)
-,00564*
(,00077)
Kriza -,08543*
(,01323)
,10041*
(,01558)
,08464*
(,01288)
,00265
(,01667)
,00176*
(,00007)
,00392*
(,00018)
,01177*
(,00309)
,01906*
(,00369)
Margina ,00081
(,01153)
,01384
(,01655)
-,0154***
(,00930)
,03077**
(,01492)
,00030*
(,000048)
,00067*
(,000245)
-,00389
(,00256)
-,0061244**
(,0027036)
_cons -,72116**
(,32293)
2,3381*
(,32424)
1,0605*
(,27954)
1,6729*
(,28246)
-,00293
(,00302)
-,03547**
(,01502)
,08588**
(,04112)
,20490
(,12810)
Rezultati istraživanja – gradovi / parlamentarni izbori (II)
SAL UR TC RNFI ZPT ZPK RZT RZK
IDEO
,0116954
(,009732)
-,02138**
(,009930)
,0111766
(,009405)
-,02580**
(,012086)
-,00009**
(,000048)
-,000298*
(,000113)
,0006123
(,006034)
-,008577
(,007873)
Izborna
godina
,044555*
(,012449)
-,021568
(,014875)
-,0075801
(,005925)
,0012691
(,015277)
-,000547*
(,000046)
-,001566*
(,000105)
,006541*
(,001156)
-,0019676
(,0029124)
Izborna
godina
(-1)
,02095**
(,009907)
-,0009108
(,012110)
,007485
(,009289)
,0093077
(,010300)
,000508*
(,000026)
,001402*
(,000124)
-,0000589
(,001089)
-,0012595
(,0018583)
Izborna
godina
(+1)
-,0035683
(,012646)
,0126291
(,014390)
-,0022976
(,009935)
,0137851
(,012138)
-,000137*
(,000035)
-,000726*
(,000118)
,0024779
(,001621)
,0088121*
(,0032807)
Kriza -,054720*
(,014053)
,075029*
(,017036)
,066768*
(,013998)
,0075472
(,018669)
,001167*
(,000081)
,002556*
(,000258)
,016279*
(,003546)
,018282*
(,0062298)
Margina ,005664
(,013417)
-,0116937
(,013936)
-,0128702
(,011306)
,025805
(,018380)
,000347*
(,000070)
,0005***
(,000294)
-,00495**
(,002308)
-,011528***
(,0045706)
_cons -1,00802*
(,301327)
2,30590*
(,305682)
1,10609*
(,294602)
1,59868*
(,306079)
-,0005666
(,003663)
-,0090438
(,027381)
,0398282
(,075416)
,0541969
(,1391131)
Rezultati istraživanja – gradovi / lokalni izbori (III)
SAL UR TC RNFI ZPT ZPK RZT RZK
IDEO
,0116954
(,00973)
-,02138**
(,00993)
,0111766
(,00940)
-,02580**
(,01208)
-,00009*
(,00004)
-,000298*
(,00011)
,0006123
(,00603)
-,008577
(,007873)
Izborna
godina
-,04455 *
(,01244)
,021568
(,01487)
,0075801
(,00592)
-,0012691
(,01527)
,000547*
(,00004)
,001566*
(,00010)
-,00654 *
(,00115)
,0019676
(,0029124)
Izborna
godina
(-1)
-,04812 *
(,00981)
,034197 *
(,01174)
,0052825
(,01025)
,012516
(,01211)
,000409*
(,00005)
,000839*
(,000168)
-,00406**
(,001831)
,0107797*
(,0028454)
Izborna
godina
(+1)
-,0236 **
(,01101)
,02065**
(,00896)
,0150651
(,00842)
,0080385
(,013395)
,001055 *
(,00005)
,002968*
(,00019)
-,006600*
(,000862)
,0007081
(,0023724)
Kriza -,05472 *
(,01405)
,07502 *
(,01703)
,066768 *
(,01399)
,0075472
(,01866)
,001167*
(,00008)
,002556 *
(,00025)
,016279*
(,00354)
,018282 *
(,0062298)
Margina ,005664
(,01341)
-,0116937
(,013936)
-,0128702
(,011306)
,025805
(,018380)
,000347*
(,000070)
,0005***
(,000294)
-,00495**
(,002308)
-,011528 **
(,0045706)
_cons -,96346 *
(,30048)
2,28433 *
(,305952)
1,0985 *
(,295063)
1,59995*
(,306951)
-,0011136
(,003651)
-,0106099
(,027345)
,04637
(,075396)
,0522293
(,13734)
Rezultati istraživanja - županije (IV) *** % BDP
SAL UP UR RZT RZK HAC
zavisna
varijabla
-.15456*
(.0008164)
.97155*
(.0016987)
.24351*
(.0006614)
.18824*
(.0014006)
.64375*
(.0001988)
.68734***
(.0227668)
BDP pc -.00018*
(8.74e-06)
-.00055*
(7.47e-06)
-.00032*
(6.51e-06)
.00004*
( 1.35e-06)
.00004*
(7.47e-07)
-.00071*
(.0004029)
BDP jaz 1.07e-07*
(5.59e-09)
4.68e-07*
(1.11e-08)
6.32e-07*
(1.03e-08)
-7.02e-09*
(2.90e-10)
-1.90e-08*
(2.66e-10)
7.69e-07*
(2.55e-07)
IDEO .00192*
(.0000907)
-.00013
(.0001211)
.00148*
(.0002082)
.00033*
(.0000423)
-.00161*
(.0000248)
-.03288*
(.0106107)
Izborna
godina
-.00150*
(.000046)
.00371*
(.0000399)
.00725*
(.0001164)
.00015*
(4.49e-06)
-.00130*
(3.38e-06)
.01557*
(.0048671)
_cons .01079*
(.0005771)
.03826*
(.0007816)
.12709*
(.000763)
.00499*
(.0003075)
.00409*
(.0001442)
.06082**
(.0305179)
Rezultati istraživanja (V)
O Gradovi /parlamentarni i lokalni izbori/
O Odbacuje se hipoteza o postojanju oportunističkih PBC-a /SAL
i UR/ i potvrđuje manipulacija strukturom rashoda /RNFI i
TC_OST/
O Institucionalna ograničenja: Rose (2006) i Schneider (2010)
O Dodatna podrška - domaća istraživanja iz JF: Bajo&Jurlina
Alibegović (2008) i Primorac (2011)
O Rentijerska uloga birokracije – ograničenje proračunske
racionalizacije uslijed spoznaje o „češćem glasovanju”
birokracije /Drazen i Elsava (2005)/
O Margina – rast zaposlenosti i kapitalnih ulaganja, uz istodobno
smanjenje rashoda poslovanja /Khemani(2004)
O Kriza – očekivani predznaci /SAL, UR, TC/ i potvrda „state
capture”-a vezano uz zaposlenost i rashode /Franić (2012/
Rezultati istraživanja (VI)
O Gradovi /parlamentarni izbori/
O Vrlo slični rezultati kao i za zajednički uzorak, osim što RZT
raste u izbornoj godini
O Izborna i predizborna godina: SAL se povećava, a UR nisu
statistički signifikantni, te u potonjoj raste ZPT i ZPK
O Postizborna godina: TC_OST, ZPT i ZPK padaju
O Margina - restrukturiranje – padaju RZT i RZK, uslijed rasta
ZPT i ZPK
O Kriza – identične varijable značajne, ali su procijenjeni
koeficijenti niži, opet razlika je samo u koeficijentu uz varijablu
RZT
Rezultati istraživanja (VII)
O Gradovi /lokalni izbori/
O Potvrda hipoteze o postojanju oportunističkog PBC-a
O Optimalan teorijski model – asimetričnost informacija /Rogoff (1990)/
O Proračunsko ograničenje – utjecaj na kompetentnost (?) i restrukturiranje
O Izborna godina – SAL se smanjuje, ZPT i ZPK rastu uz pad RZT
O Empirijska istraživanja – Naruhiko Sakura i Menezes Filho (2011) na lokalnim
jedinicama u Brazilu dobivaju isto
O SAL – isto kretanje i u pred- i postizbornoj godini
O Istraživanja – Rašić Bakarić i dr. (2013) i Bratić (2008) – svi političari su
oportunisti koji žele max reizbor
O UR – raste, i kao i kod SAL najjači efekt je u predizbornoj godini
O Margina - restrukturiranje – padaju RZT i RZK, uslijed rasta ZPT i ZPK (identični
koeficijenti kao i za parlamentarne izbore)
O Granični efekti su znatni jer je izlaznost na lokalne izbore niža (DIP, 2013)
O Kriza – identične varijable značajne, procijenjeni koeficijenti niži i identični
onima za parlamentarne izbore
Rezultati istraživanja (VIII)
O Županije /parlamentarni i lokalni izbori/
O Prihvaćena hipoteza o postojanju oportunističkih PBC-a
O Rogoffov model PBC-a potvrđen (SAL, UR, HAC)
O Razina transparentnosti – potencijalno objašnjenje rezultata
O Rezultati konzistentni s prijašnjim empirijskim istraživanjima u
tranzicijskim zemljama: Hallerberg i de Souza (2000),
Akhmedov i Zhuravskaya (2004)*, Maurel (2006), Shi i
Svensson (2006, Klašnja (2008) i Vučković (2010).
O Prema navedenim istraživanjima, vidljiv je porast javnih
izdataka i/ili povećanje proračunskog deficita u izbornim
razdobljima.
Zaključak
O Rogoffov model asimetričnosti informacija predstavlja
optimalni teorijski model u slučaju Republike Hrvatske.
O Porast javnih izdataka i/ili stvaranje deficita u izbornim godinama
O Struktura javnih izdataka (javna „potrošna” vs. „investicijska” dobra)
O Netransparentnost proračunskog procesa i asimetričnost informacija
s kojom su suočeni birači („fiskalna iluzija” i individualne koristi)
O Rentijerska uloga birokaracije (Niskanenov model) koja glasuje češće
O Institucionalna ograničenja i njihova implikacija
O Birači u Republici Hrvatskoj nisu „fiskalni konzervativci” i
RH možemo smjestiti u Brender-Drazenovu „novu
demokraciju”
O IDEO varijabla – nema mjesta diskreciji uslijed postojeće
zakonske regulative (financiranje decentraliziranih funkcija
i model fiskalnog izravnanja)
Zaključak (II)
O Smjer daljnjeg istraživanja na ovom području:
O Uključivanje komunalnih poduzeća /izbjegavanje proračunskih
ograničenja zaduživanja/
O utjecaj ciljane potrošnje iz proračuna središnje države prema
pojedinim društvenim skupinama i/ili regionalnim i lokalnim
jedinicama na rezultate izbora na regionalnoj i lokalnoj razini.
