Vasilije StijepovićKO zdravstvenog turzima PKCGCrna Gora na mapi destinacija zdravstvenog turizma

Sosanna LisgaraALA projekatZnačajna pomoćbiznisu

Bojana LakovićpreduzetnicaPrilika za lično i profesionalno usavršavanje

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 6

J

un 2

016. Božica Marković i Žaklina Jurišić,

Hrvatska gospodarska komora

Poljoprivreda je šansa i izazov

IMPR

ESU

M

6 Poslovni forum Crna Gora – MaltaEnergetika povezuje privrede dvije zemlje

Broj 6Jun 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Vasilije Stijepovic, Chairman of the Health Tourism Coordination BoardHealth care industry - a significant competitive advantage

Bojana Lakovic, on Erasmus for Young Entrepreneurs programmeIt is important to learn from the experienced entrepreneurs

Bozica Markovic and Zaklina Jurisic, Croatian Chamber of EconomyAgriculture industry is an opportunity and a challenge

Sosanna Lisgara, leader of the ALA projectThe Chamber’s role crucial for the establishment of the Point of SingleContact

Ana Vlahovic, Head of the Working Group on Chapter 9Financial services and challenges ahead of us

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of Bar

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

24

44

56

72

86

48

54

72

4

Broj 6 Jun 2016.

Poslovni susretiu Sarajevu

Kvalitetnijim putnimkoridorima do većeg

robnog prometa

Božica Marković i Žaklina Jurišić,Hrvatska gospodarska komoraPoljoprivrednici u EU imaju stabilnu finansijsku podršku

Sosanna Lisgara, vođa ALA projektaZnačajna pomoć biznisu

Vasilije Stijepović,predsjednik KO zdravstvenog turizma PKCGZdravstvena industrijaznačajna komparativnaprednost

Bojana Laković,o programu Erasmus za početnike u biznisuVažno je učiti odiskusnih preduzetnika Hotel Resort Ruža Vjetrova

Ponudu obogatili luksapartmanima

52

60

70

22

42

30

5

Broj 6Jun 2016.

Listajući Glasnik...

1974.Dalji privredni razvoj zahtijeva nastavak

istraživanja nafte i gasa

Opšti privredni značaj nafte i gasa za dalji privredni razvoj Jugoslavije, kao i postignuti rezultati dosadašnjih istraživanja u jugoistočnim Dinaridima, ukazuju na potrebu njihovog nastavka u crno-gorskom dijelu Dinarida, u prvom redu u priobalnom pojasu, pisao je Glasnik 1974. godine.

Rezultati dosadašnjih istraživanja u spoljašnjim Dinaridima pokazali su da se prema naftno-geološkom značaju i dobijenim rezultatima jugoistočni Dinaridi moraju tretirati kao perspektivno područje ove zone. Danas, poslije završetka bušotine MO-1 i U-4 je jasno da se na području Ulcinju i ostalim istražnim po-dručjima Crne Gore mogu uspješno vršiti istražni radovi samo ukoliko se raspolaže opremom za bušenja između 4.000 i 6.000 metara. Izvedena bušenja u ulcinjskom, barskom, crmničkom, nikšićkom i graho-vskom istražnom području omogućila su da se sagledaju naftno-geološke karakteristike ovih terena. Utvrđene su pojave ugljovodonika u stijenama različite geološke starosti, sastava te prema tome postoje teoretske mogućnosti da se ležišta nafte i gasa formiraju i nađu gotovo u svim stijenama pod uslovom da imaju odgovarajući strukturni položaj... Odlika cijelog ovog regiona jeste složenost njegove geološke građe i izrazita tektonska poremećenost sedimentne serije. Utvrđeni geološki uslovi ukazali su na to da bi efikasan nastavak bušenja, da bi se postigle veće dubine, a i da bi se povećao obim bušenja, u tako slo-ženim uslovima zahtijevao daleko veća sredstva, navodi se, između ostalog, u autorskom tekstu inženjera Momčila Perovića, nekadašnjeg savjetnika u Privrednoj komori.

1984.Otvorena „Slovenska plaža“

U Budvi je 21. aprila 1984. godine na svečan način otvoreno turističko naselje „Slovenska plaža“. Ovo naselje je izgrađeno na površini od 25 hektara, koje u vilama, dvokrevetnim sobama i apartmani-ma ima 2.420 kreveta. U restoranima, na terasama, noćnim lokalima, aperitiv barovima i u sličnih

20 lokala namijenjenih trgovini i drugim sadržajima ima 4.000 konzumnih mjesta. Turistički grad koji je, po mnogo čemu jedinstven, raspolaže sa 20 sportskih terena.

Na svečanosti je govorio i grad-hotel predao na upotrebu Dobroslav Ćulafić, predsjednik Centralnog komi-teta Saveza komunista Crne Gore, pisao je Glasnik iz 1984. godine.

6

Broj 6 Jun 2016.

Poslovni forum Crna Gora – Malta

Energetika povezuje privrede dvije zemljeEnergetika nudi široko polje mogućnosti zasaradnju dvije zemlje a korak u tom pravcuje učinjen zaključivanjem Ugovora oizgradnji vjetrogeneratora.

Privredne komore Crne Gore i Malte organizovale su 8. juna 2016. godine u Podgorici poslovni forum u kojem je učestvo-valo više od 80 predstavnika biznisa iz dvije države.

Susret privrednika je održan u okviru zvanične posjete predsjedni-ce Malte Mari Luiz Koleiro Preca našoj zemlji. Ona je sa njenim domaćinom, predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem poz-dravila učesnike skupa u Privrednoj komori Crne Gore.

Predstavnici kompanija iz sektora građevinarstva, energetike, tu-rizma, prehrambene industrije, očuvanja životne sredine sagledali su mogućnosti za unapređenje i poboljšanje ekonomskih odnosa dvije zemlje. Malteški privrednici su se upoznali sa poslovnim mo-gućnostima koje nudi Crna Gora, te kolegama predstavili biznis ambijent njihove zemlje.

Uvodna obraćanja imali su predsjednik Privredne komore Crne

Gore Velimir Mijušković i potpredsjednik Privredne komore Malte Tonio Casapinta.

Mijušković je istakao da crnogorska i Komora Republike Malte duži niz godina njeguju dobre poslovne odnose na bilateralnom nivou, kao što je definisano Sporazumom o saradnji, koje su potpi-sale 2010. godine, te da je to kvalitetna osnova za unapređenje uku-pnih ekonomskih veza dvije zemlje. Podsjetio je da je ovo četvrti forum koji su organizovale dvije komore u poslednjih šest godina, uz podršku i Malteške nacionalne agencije za promociju i investi-cije, Malta enterprajz.

Mijušković je naveo da je Crna Gora mala, tržišno orijentisana i po-tpuno otvorena ekonomija, koja je od sticanja nezavisnosti 2006. godine postigla respektabilan napredak. Izuzetno visok priliv stra-nih direktnih investicija i interesovanje za ulaganja rezultat su

7

Broj 6Jun 2016.

u ekonomskoj sferi.

Rezultati ekonomski saradnje, i pored toga što su obezbijeđeni uslovi za to, još nijesu na željenom nivou a da bi se on dostigao potreban je impuls privrednika, smatra on.

- Naša privredna saradnja u tržišnoj razmjeni je na vrlo niskom nivou. U turizmu nijesmo ostvarili razmjenu na nivou mogućeg prije svega zbog odsustva dobre avio konekcije. Crna Gora je iz Malte imala preko 39 miliona eura investicija, koje su bile rezul-tat pojedinačnih inicijativa poslovnih ljudi. Raduje da sada imamo sjajnu investiciju u vjetrogeneratorima na Možuri koja je na nivou preko 80 miliona eura i koja je planirana da se završi do kraja na-redne godine – rekao je Vujanović.

Prema njegovim riječima, država će podržati sve pojedinačne bi-znis inicijative privrednika Crne Gore i Malte. Istakao je da Luka Bar i slobodna carinska zona imaju sjajne mogućnosti za poslovne ljude iz Malte, kao i Regionalni vodovod, turistički rizorti na pro-storima bivših vojnih objekata posebno na sjeveru zemlje, te po-tencijali za zdravstveni turizam.

- Budite sigurni da će državne politike Crne Gore i Malte biti ma-ksimalno posvećene da daju ukupno ohrabrenje i dobar okvir ali mislim da najviše partnerstvo i saradnja zavisi od vaših poslovnih inicijativa – rekao je predsjednik Vujanović.

Predsjednica Malte Mari Luiz Koleiro Preca kazala je da njena posjeta potvrda važnosti koju za tu zemlju ima saradnja sa Crnom Gorom.

- Različiti smo po istoriji i kulturi ali dijelimo zajedničke vrijedno-sti. Potrebno je da se posvetimo istraživanju mogućnosti za jača-nje saradnje. Obje komore su aktivno radile na tome da se unapri-jedi trgovinska razmjena. Saradnja Crne Gore i Malte može dati doprinos proizvodnji energije uz poštovanje održivosti resursa – rekla je ona.

Daljem produbljivanju odnosa dvije zemlje doprinijeće, prema njenim riječima, i predsjedavanje Malte Evropskom unijom 2017. godine.

- Radićemo sa Crnom Gorom u cilju obostranog prosperiteta. Malta je vrsta kapije za mogućnosti koje postoje u Mediteranu, a na isti način Crna Gora može biti kapija Balkana za povezivanje ljudi i bi-znisa, što će podstaći ekonomski rast. Oblasti u kojima je moguće unaprijediti ekonomske veze su pomorstvo, turizam, obrazovanje, logistika, građevinarstvo, informacione tehnologije, finansijske i druge usluge. Ovaj poslovni forum je prilika za naše države da raz-viju sveobuhvatnu saradnju. Znamo da su dosadašnji investicioni prilivi skromni, ali mogu da se poboljšaju – kazala je Koleiro Preca.

Predsjednica je pozvala poslovne ljude iz Crne Gore da iskoriste sve prilike investiranja i saradnje sa Maltom i iskazala uvjerenje da će ovaj poslovni forum otvoriti vrata za to.

Ekonomiju Crne Gore – stanje, investicioni ambijent i projekte predstavio je rukovodilac Sektora za međunarodne odnose u Ko-mori Željko Baltić. Turističku prezentaciju Malte imao je dr Gavin Gulia, predsjednik Malta Tourism Authority, dok je Sandro Chetcu-ti, predsjednik Malta Developers Association govorio o razvojnim mogućnostima i projektima u toj zemlji.

Forum je završen bilateralnim sastancima privrednika dvije ze-mlje.

uspostavljenog seta podsticaja, niskih poreskih stopa, slobodnog trgovinskog režima i prenosa kapitala, kao i kontinuiranog pobolj-šanja poslovnog ambijenta.

Prema njegovim riječima, struktura BDP-a ukazuje da rast crno-gorske ekonomije dominantno generiše uslužni sektor, a da je u pomenutom periodu posebna pažnja posevećena razvoju turizma, grane koja ima značajne multiplikativne efekte na ostale sektore. Zahvaljujući tome, broj turističkih posjeta je u odnosu na 2006. po-većan za gotovo 80%.

- I pored ovakvih rezultata ostaje dovoljno prostora za poboljšanje turističke ponude. Ističem turizam kao elemenat posebne komple-mentarnosti ekonomija Crne Gore i Malte, jer on istovremeno nudi prostor za prenos znanja i iskustava. Energetika takođe nudi širo-ko polje mogućnosti za saradnju Crne Gore i Malte. Može se reći da je tu učinjen korak naprijed upravo zaključivanjem Ugovora o izgradnji vjetrogeneratora sa malteškom kompanijom Enemalta, oktobra prošle godine – kazao je Mijušković.

On je naglasio da bi, s obzirom na to što je Crna Gora u postupku pregovora za pristupanje EU, od posebnog značaja bilo iskustvo Malte u korišćenju mehanizama za podsticanje ekonomskog ra-zvoja i implementaciji standrarda u procesu harmonizacije sa Evropskom unijom.

- Vlada Malte je iskazala spremnost u pružanju pomoći u tom pro-cesu, ali u cilju kvalitetne operacionalizacije smatram potrebnim uključenost komora, posebno u poglavljima u kojima naša Komora aktivno učestvuje – rekao je on.

Malta je izgradila izuzetno uspješan obrazovni sistem, kvalitetno povezavši privredu i obrazovne ustanove, pa će najavio je Mijuško-vić, predstavnici Komora na odvojenom sastanku razgovarati o optimalnom modelu saradnje u ovoj sferi.

Govoreći o trgovinskoj razmjeni dvije zemlje, on je istakao da su primijetna poboljšanja ali da još nije na zadovoljavajućem nivou. Malta je jedan od rijetkih partnera sa kojim Crna Gora ostvaruje suficit u robnoj razmjeni, kazao je on.

Potpredsjednik Privredne komore Malte Casapinta je kazao da po-stoji želja da se dodatno unaprijede već kvalitetni odnosi između dvije zemlje kroz uspješnu poslovnu saradnju.

- Naše prisustvo ovdje naglašava namjeru da odnose dvije zemlje podignemo na viši nivo. Mnogo toga mora da se poboljša u trgo-vinskoj razmjeni i smatram da privredne komore u tome imaju centralnu ulogu. Pravo je vrijeme za formalizaciju dobrih odnosa među našim komorama, putem sporazuma koji će doprinijeti još boljem partnerstvu naših država – rekao je Casapinta.

On je kazao da se biznis veze mogu ostvariti u sektorima turizma, posebno zdravstvenog, proizvodnje hrane, energetike, zaštite živo-tne sredine, obrazovanja i finansijskih usluga.

Istakao je ulogu Privredne komore Malte u unapređivanju konku-rentnosti kompanija te zemlje na međunarodnom tržištu.

- Malta ima dobre stručnjake, razvijen ICT sektor, turizam, naročito zdravstveni, obrazovanje, marikulturu te možemo pomoći da se i Crna Gora razvije u ovim oblastima – rekao je on.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je da su međudržavni odnosi sa Maltom izuzetno bliski i sadržajni, te da su poslovni fo-rumi poput današnjeg uvijek prilika da se oni dodatno unaprijede

8

Broj 6 Jun 2016.

Predsjednica Malte Mari Luiz Koleiro Preka za Vijesti

Tržište EU ključ razvoja malih država

9

Broj 6Jun 2016.

skih prava, dostojanstva ljudi, kako je navedeno u Univerzalnoj povelji o ljudskim pravima.

Šta očekujete od posjete Crnoj Gori? Kako treba razvijati odnose između dvije države i u kojim oblastima?

Radujem se jačanju bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom, pažljivo analiziramo oblasti gdje možemo blisko sarađivati kao dvije slič-ne države. Slične po tome što je Malta kapija ka Evropi i Sjevernoj Africi, a Crna Gora kapija ka Balkanu.

Ranije ste bili ministarka za porodicu i socijalno staranje. Koji aspekti toga su uticali na vaš pristup sadašnjoj ulozi predsjednice države?

Vjerujem da su siromaštvo, društveno isključivanje i nedostatak dijaloga najviše uticali. Suočila sam se sa ovim pojavama, licem u lice, mnogo prije nego što sam bila ministarka, tokom 40 godina bavljenja politikom bila sam povezana sa ljudima.

Predsjedničke palate dala građanima na uživanje, osnovala fondo-ve za najranjivije u društvu

Najmlađa ste osoba koja je postala predsjednica Malte. Koliko je to bilo izazovno i na koji način revitalizujete instituciju predsje-dnika?

Kao mlađa predsjednica, nisam mogla da ostavim status kvo in-stitucije predsjednika i da ništa ne mijenjam, osim naravno zva-ničnih dužnosti koje sam poštovala sve vrijeme. Donijela sam promjene u mnogim sferama predsjedništva. Na primjer, istinski vjerujem da su predjsedničke palate nacionalno nasljedstvo, i kao takve, treba da budu otvorene da narod uživa u njima.

Stoga, obično ima aktivnosti u svakom uglu palata, privatna bašta je oživjela kao Tajna bašta predsjednice gdje se djeca mogu uče-stvovati u nizu aktivnosti, edukativnih i onih za uživanje, bazen je postao otvoren za djecu sa invaliditetom koja nemaju priliku da plivaju u bazenima.

Konferencije, seminari, okrugli stolovi i sastanci se održavaju na dnevnoj bazi. Sebe smatram predsjednicom koja radi, tako da već imam veliki broj inicijativa, uključujući Fondaciju za dobrobit dru-štva, promijenila sam nacionalni fond za dobrotvorne svrhe tako da bude transparentniji. Osnovala sam predsjednički trust fond da bi inspirisala najranjivije u društvu da ponovo izgrade živote za sebe i porodice.

Veliko zajedničko tržište kakvo je Evropska unija je od fun-damentalnog značaja za male države u Uniji, kazala je predsjednica Malte Mari Luiz Koleiro Preca.

Predsjednica Malte, koja je bila u zavaničnoj posjeti Crnoj Gori, u intervjuu za Vijesti koji prenosimo u cjelosti, kazala je da su Crna Gora i Malta slične države, i da se pažljivo analizira kako mogu sarađivati.

Koleiro Preca je najmlađa osoba u istoriji Malte koja je postala predsjednica, a njenu nominaciju za predsjednicu malteški parla-ment podržao je jednoglasno, što se ranije nije dešavalo u toj ze-mlji.

Koja je najbolja, a koja najgora strana EU koju je Malta iskusila kao jedna od najmanjih članica?

Malta je nakon pristupanja EU 2004. imala korist i nastavlja da ko-risti različite prednosti koje članstvo nosi sa sobom, ali, prirodno, pretrpjela je i neke mane članstva. Postojanje ogromnog zajednič-kog tržišta je od fundamentalnog značaja za ekonomski rast. Mal-ta je identifikovala svoja uporišta koja je čine atraktivnom unutar EU - glavno uporište je geopolitička situacija za koju se pokazalo da je faktor privlačnosti kada su u pitanju međunarodne investi-cije.

Malta je usred Mediterana i to je stavlja u izazovnu poziciju s ob-zirom na to da se Evropa suočava sa migrantskom krizom. Kako ispunjavate svoje humanitarne obaveze, uzimajući u obzir ograni-čenja koja nameće veličina države? Kakvu saradnju biste željeli da vidite od međunarodne zajednice?

Prelijepo Sredozemno more postalo je groblje za hiljade ljudi, po-rodice sa djecom koje su tražile ljubav i mir. Malta je učinila sve u svojoj moći da spasi živote migranata kad god je to bilo moguće, kao i u pružanju pomoći u onolikoj mjeri koliko nam dozvoljavaju ograničenja. Vrijeme je da se djeluje mnogo efektivnije ako želimo da osiguramo da ljudi koji bježe od rata i progona ne gube svoje živote nepotrebno.

Potrebno je da EU, i čitava globalna zajednica udruže snage i okre-nu se problemu egzodusa čitavih populacija iz njihovih zemalja.

Ukoliko želimo da dostignemo mir i stabilnost, vjerujem da treba pregovarati diplomatskim putem i ubjeđivanjem kroz trajni dija-log, radije nego sporadičnim intervencijama tokom kriza. Ubijeđe-na sam da Malta to ne može sama, ali zajedno sa međunarodnom zajednicom, nastaviće da se uključuje u aklamaciju osnovnih ljud-

Radujem se jačanju bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom, pažljivo analiziramo oblasti gdje možemo blisko sarađivati kao dvije slične države. Slične po tome što je Malta kapija ka Evropi i Sjevernoj Africi, a Crna Gora kapija ka Balkanu.

10

Broj 6 Jun 2016.

Komoravijesti

Revidirati Strategiju razvoja informacionog društva

Grupacija za informacione tehnologije Od-bora ICT Privredne komore Crne Gore usvo-jila je na sjednici održanoj 16. juna 2016. godine razmotrila Nacrt Strategije razvoja informacionog društva do 2020. godine. Pred Grupacijom je bila i Inicijativa o vali-dnosti elektronski potpisanih dokumenata pred sudom i njihovo korišćenje u doka-znom postupku.

Strategija razvoja informacionog društva do 2020. godine određuje pravce razvoja u ovoj oblasti sa ciljem dostizanja standarda EU koji se odnose na infrastrukturu za širi-kopojasni pristup internetu, informacionu bezbjednost, ljudski kapital, e-poslovanje, e-obrazovanje, e-zdravstvo, e-uključivanje, e-uprava i istraživanje, inovacije i razvoj.

U ovom dokumentu navodi se da je prema posljednjem izvještaju Svjetskog ekonom-skog foruma o globalnoj konkurentnosti u oblasti ICT-a Crna Gora regionalni lider, kao i po razvoju elektronske uprave - zauzima-mo visoko 45 mjesto u konkurenciji 194 ze-mlje članice Ujedinjenih Nacija.

Grupacija je ocijenila je da je Nacrt Stra-tegije razvoja informacionog društva do 2020. godine, koja je na javnoj raspravi do 4. jula, potrebno značajno revidirati.

Predstavnici ovog sektora tražiće da se prolongira rok javne rasprave kako bi imali vremena da dostave sugestije kojima bi se unaprijedio ovaj dokument. Ocjenjuju da je pri pisanju Strategije neophodno uvažiti mišljenje predstavnika IT sektora. Strategi-ji su zamjerili nedostatak analitičke osno-ve, zatim to što njome nijesu obuhvaćene kompanije koje se bave softverskim in-ženjeringom, u smislu zaštite domaćeg proizvioda, koji u razvijenom svijetu daje Značajan doprinos ekonomiji. Ukazano je na potrebu da u Strategiji značajno mjesto treba da zauzme plan i program obrazov-nog sistema u oblasti IT, koji treba da prati savremene trendove, kao osnov za razvoj digitalnog drušva.

Nacrt zakona o upravljanju komunalnim otpadnim vodama

Privredna komora Crne Gore organizovala je 22. juna 2016. godine okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o upravlja-nju komunalnim otpadnim vodama. Nacrt je predstavila Snežana Didanović iz Direk-torata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Ministarstva održivog razvoja i tu-rizma.

Ovim propisom se uređuje način sakuplja-nja, prečišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda. Njime se takođe reguliše prečišćavanje i ispuštanje otpadnih voda iz određenih industrijskih sektora, te vođenje evidencije i izvještavanja. U zakon su pre-nijete evropske direktive među kojima je najznačajnija ona koja se odnosi na preči-šćavanje komunalnih otpadnih voda.

On propisuje obavezu za sve opštine da u oblastima, koje im odredi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, opreme kolek-torske sisteme najkasnije do 31. decembra 2025. godine, za oblasti sa više od 15.000 stanovnika, odnosno do 31. decembra 2027. godine, za oblasti između 2.000 i 15.000 sta-novnika.

U zakonodavstvo se ovim tekstom prvi put uključuje termin aglomeracija - oblast u kojoj su stanovništvo ili privredne aktiv-nosti koncentrisane tako da se komunalne otpadne vode mogu sakupljati i sprovesti do postrojenja za prečišćavanje ili do zavr-šne tačke ispuštanja.

Jedinica lokalne samouprave dužna je da obezbijedi da aglomeracije veće od 10.000 ekvivalent stanovnika (ES) za komunalne otpadne vode koje se izlivaju u osjetljivim područjima, budu opremljene kolektorskim sistemima do završetka 2023. godine. Op-štine su dužne da obezbijede sekundarno ili odgovarajuće prečišćavanje komunalnih otpadnih voda iz kolektorskih sistema kra-jem 2027. godine, za sva ispuštanja iz aglo-meracija većih od 15.000 ES i do 31. 12. 2029. godine, za aglomeracije između 10.000 ES i 15.000 ES.

One moraju da obezbijede odgovarajuće prečišćavanje komunalnih otpadnih voda iz kolektorskih sistema, i to najkasnije do 31. decembra 2029. godine, za ispuštanja u slatke vode i prelazne oblasti na ušću rijeke između slatke vode i morskog priobalja iz aglomeracija sa manje od 2.000 ES.

Privrednici su tokom rasprave o Nacrtu ocijenili da je potrebno njime definisati rje-šavanje problema mulja koji ostaje nakon tretiranja otpadnih voda u smislu njegove valorizacije za proizvodnju energije. Sma-traju da je preveliki rok ostavljen lokalnim samoupravama za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, imajući u vidu da se očekuje da će Crna Gora ući u EU prije toga. Mišljenja su i da je potrebno što prije definisati koja su to u našoj zemlji osjetljiva područja u smislu ovog zakona, a čuo se i predlog da cijelo more treba tako posmatrati. Neophodno je mnogo jasnije definisanti pitanje monitoringa, odnosno frekvenciju uzimanja uzoraka, samih po-strojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Računarske mreže i bezbjednost

U okviru TEMPUS projekta Unaprijeđenje obrazovanja u oblasti sajber bezbjednosti (ECESM) 30. juna 2016. godine, održan je osmi seminar iz ove oblasti, na temu ra-čunarske mreže i bezbjednost. Predavač na seminaru bio je dr Indrachapa Bandera, Buckinghamshire New University (BUCKS) High Wycombe, Velika Britanija.

Polaznike seminara, zaposlene u kompani-jama i državnim institucijama, pozdravila je doc. dr Ivana Ognjanović, Univerzitet Do-nja Gorica, podsjećajući na važnost stalne edukacije na polju sajber bezbjednosti.

Učesnici su upoznati sa svim segmenti-ma računarskih mreža, počev od mrežnih uređaja, podjela mreža po strukturi, preko načina funkcionisanja do kritičnih bezbje-dnosnih tačaka.

Prezentovane su CISCO mreže, simulirajući TCP/IP Lab sesije koristeći CISCO packet tracer demo, virtuelni simulator.

Do prije nekoliko godina kućne mreže su bile relativno jednostavne, ne više od be-žičnog pristupnog uređaja (wirless acces

11

Broj 6Jun 2016.

point) jednog ili dva računara, uglavnom za pretraživanje ili on-line igranje. Kućne mreže vremenom postaju sve složenije, ne služe samo za povezivanje više uređaja, nego se i upotrebljavaju za mnogo kom-pleksnije poslove. U cilju podizanja sajber bezbjednosti date su preporuke kako konfi-gurisati mrežne uređaje.

Sljedeći seminar na temu sajber bezbje-dnosti, u okviru TEMPUS ECESM projekta, planiran je za septembar ove godine.

Ministar ekonomskog razvoja Kosova u Komori

Ministar ekonomskog razvoja Kosova Ble-rand Stavileci i predsjednik kosovske Pri-vredne komore Safet Gerxaliu razgovarali su 20. juna 2016. godine sa Ivanom Savelji-ćem, potpredsjednikom Privredne komore Crne Gore, o jačanju ekonomske saradnje i predstojećem biznis forumu koji će u okvi-ru državno - privrednih delegacija biti or-ganizovan u Prištini.

Sagovornici su se saglasili da je trenutak da se konkretizuju poslovi između Crne Gore i Kosova kroz projekte u energetici i infrastrukturi, što su, kako su naglasili, prioriteti i tzv. Berlinskog procesa kojem su dvije komore kontinuirano posvećene. Bolja infrastruktura podrazumijeva mo-dernizaciju, puteva i željeznice i doprinije-la bi većem usmjeravanju roba sa Kosova ka Luci Bar, čime bi se unaprijedila njena konkurentska pozicija u odnosu na Drač i Solun. Razgovarano je i o mogućnostima zajedničkog izlaska kompanija sa Kosova i iz Crne Gore na treća tržišta, kao i o sa-radnji u turizmu te otklanjanju barijera za njeno unapređenje.

Predstavnici Svjetske banke i Komore o javnim nabavkama

Predstavnice Svjetske banke Sanja Madža-rević-Šujster, viši ekonomista za region i Kashmira Daruwalla, viši stručni saradnik za nabavke, posjetile su 15. juna 2016. godi-ne Privrednu komoru Crne Gore. Tema sa-

stanka bila je analiza stanja u oblasti javne potrošnje sa posebnim osvrtom na sistem javnih nabavki. Traženo je mišljenje po-slovnog sektora o regulatornom sistemu i sprovođenju javnih nabavki.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović je predočila aktivnosti Komore na una-pređenju poslovnog ambijenta i zastupanju interesa privrede u oblasti javnih nabavki.

Rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslove Aleksandar Mitrović je upoznao goste sa aktivnostima Komore na raciona-lizaciji i unapređenju sistema javnih na-bavki u prethodnom periodu i ukazano je na određene segmetne postupka koje treba unaprijediti, u cilju poboljšanja efikasnosti i ekonomičnosti korišćenja javnih sred-stava, jačanja konkurentnosti ponuđača i zaštite interesa privrede u žalbenog po-stupku.

Takođe, razmotreni su dalji koraci na una-pređenju saradnje između institucija, koje se odnose na razmjenu informacija prili-kom izrade analiza, kao i organizaciju se-minara i druge aktivnosti.

Konstituisan Koordinacioni odbor zdravstvenog turizma

Koordinacioni odbor zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore konstituisan je na sjednici održanoj 3. juna 2016. godine. Verifikovani su mandati 28 članova – pred-stavnika privrednih društava, državnih institucija, javnih preduzeća, udruženja i NVO, koji će svojim radom doprinositi ra-zvoju ove značajne oblasti.

Za predsjednika Koordinacionog odbora je izabran Vasilije Stijepović, izvršni direktor Klastera zdravstvenog turizma Crne Gore, a za zamjenika Marko Petričević, generalni direktor Direktorata za upravljanje turistič-kom destinacijom u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Prema riječima Stijepovića, Privredna ko-mora će kroz Koordinacioni odbor upo-tpuniti sistemski rad na afirmaciji zdra-vstvenog turizma u Crnoj Gori, koji traje

posljednjih osam godina.

- Osnovni cilj ovog Koordinacionog odbora trebalo bi da bude osmišljavanje, podsti-canje, koordinisanje, razvoj, unapređenje kvaliteta usluga, rješavanje stručnih pita-nja, profilisanje zdravstvenog turističkog proizvoda, kao i oblikovanje njegove pro-mocije na domaćem i stranom tržištu – ka-zao je Stijepović.

On smatra da Odbor, u sinergiji sa drugim akterima razvoja zdravstvenog turizma, treba da pomogne iznalaženju izvora sred-stava finansiranja razvojnih programa zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, uspo-stavljanju saradnje sa državnim organima te zastupanju interesa članica pri donoše-nju zakonskih propisa, te da aktivno uče-stvuje u javnim raspravama i izdavanju publikacija.

Zamjenik predsjednika Marko Petričević je kazao da od Koordinacionog odbora očeku-je značajne preporuke, ali i kritike prema resornom ministarstvu, kako bi se pomo-gao razvoj ove značajne grane koja pred-stavlja biznis sa sve značajnijim rastom i udjelom u svjetskom BDP-u od 20 odsto.

Nataša Žugić, savjetnica u Ministarstvu zdravlja, istakla je da ministarstvo podrža-va osnivanje ovog odbora i nada se da će se djelovanjem ovog odbora, u potpunosti de-finisati oblast zdravstvenog turizma i po-stići sinergijski efekat kroz saradnju sekto-ra turizma i zdravstva u Crnoj Gori.

Marina Delić, medicinska direktorica Insti-tuta »Dr Simo Milošević« u Igalu, kazala je da je zajednički interes svih da naša zemlja bogata resursima u oblasti zdravstvenog turizma strateški ih iskoristi za dobrobit svih građana.

Sjednicu je vodila potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, koja je istakla da Koordi-nacioni odbor predstavlja nastavak zalaga-nja Komore za razvoj zdravstvenog turiz-ma kako bi Crna Gora postala destinacija prepoznata, između ostalog, i po ovoj dje-latnosti. Ona je podsjetila da je Komora or-ganizovala više stručnih skupova na temu zdravstvenog turizma.

12

Broj 6 Jun 2016.

Turizam i ugostiteljstvo

Sistemski riješiti problem sive ekonomije u turizmu

Filipović.

Siva ekonomija je prisutna u skoro svim segmentima turizma: usljed neregistrovanja obavljanja djelatnosti (privremeni objekti, plažni mobilijar, izdavaoci ski opreme, turističke agencije, priva-tni smještaj, „dileri soba“, rafting i avanturističke usluge, turistički vodiči, turistički zastupnici, usluge u nautičkom, seoskom, zdra-vstvenom, vjerskom, kongresnom turizmu); na tržištu rada, kao posljedica neprijavljivanja zaposlenih, plaćanje poreza i doprinosa na minimalnu zaradu ili kod zapošljavanja stranaca; usljed neade-kvatnog, odnosno umanjenog obračuna zarada kao i prihoda, od-nosno izbjegavanja njihovog registrovanja ili umanjenja iznosa...

Tok sjednice

Privrednici su na sjednici posebno akcentovali problem pravne neuređenosti organizovanja izleta, čime se u značajnoj mjeri bave strani državljani neregistrovani kod nas za taj posao. Posljedice toga su nelojalna konkurencija, neplaćanje dažbina i odliv novca

Poslovanje u turizmu opterećuju problemi koji se mogu rije-šiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizova-nim djelovanjem privrede i državnih institucija. Neophodno

je uložiti dodatne napore da bi se, koliko je moguće, suzbila siva ekonomija i zaustavilo nelegalno poslovanje u ovom sektoru koje dovodi do odliva novca iz naše zemlje ali i devalvira turističku po-nudu. Ovo je ocijenjeno na tematskoj sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održanoj 24. juna 2016. godine, na kojoj je razmatrana tema - siva ekonomija u turizmu, primjena propisa koje najčešće krše privredni subjekti u ovoj djelatnosti.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a u radu su, osim privrednika, učestvovali Olivera Brajović, ge-neralna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Željka Radak-Kukavičić, direktorica Nacionalne turističke organizacije, Siniša Kovačević, glavni inspektor iz Poreske uprave, Svetlana Šljivančanin, glavna turistička inspektorka, Angelina Međedović, glavna inspektorka rada, kao i potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana

13

Broj 6Jun 2016.

Privrednici su posebno ukazali na pravnu neuređenost organizovanja izleta, čime se u značajnoj mjeri bave strani državljani neregistrovani kod nas za taj posao.

iz Crne Gore.

- Prioritet je da se onemogući onima koji nijesu građani Crne Gore da na nezakonit način obavljaju djelatnosti i pružaju uslu-ge u našoj zemlji. Ne postoji zemlja Mediterana u kojoj je moguće da strani državljanin obavlja neku djelatnost na način kako se to radi u Crnoj Gori. Mislim da je, na kratke staze, dobro da se svi an-gažujemo u ovom pravcu, a na duže je potrebno sistemski riješiti probleme i kroz planiranje doći do većeg kvaliteta usluga u svim segmentima turističke i ugostiteljske ponude – kazao je predsje-dnik Odbora Ivančević.

Osim sive ekonomije, koju je nazvao »malignim tkivom crnogor-skog turizma«, te je ocijenio da se ona ne smanjuje u oblasti iz-davanja smještaja, u fokusu Ivančevićevog izlaganja bili su građe-vinski radovi na putnoj infrastrukturi koji su, prema njegovim riječima, doveli u pitanje kvalitet sezone.

- Građevinski radovi, koji već četvrti mjesec opterećuju sezonu, na-nijeli su veliku štetu turizmu, posebno hotelijerstvu i agencijskom poslovanju. Tek ćemo da vidimo koliki će biti broj reklamacija go-

stiju koje ćemo morati da obeštetimo u skladu sa Frankfurtskom listom, konvencijom koja štiti turiste od aranžmana koje smo mi ove godine bili u situaciji da im ponudimo. Naše agencije, koje su zastupnici velikih turoperatora, pretrpjele su veliku štetu koja se mjeri desetinama hiljada nerealizovanih izleta. Dakle, pored jedne loše poruke koju šaljemo tržištima, partnerima i investitorima na početku sezone, napravljena je velika šteta našim kompanijama od kojih mnoge neće moći da ostvare svoj budžet – rekao je Ivan-čević, dodajući da je ubuduće potrebno kvalitetnije upravljati na-šom turističkom destinacijom.

Zato je sa sjednice upućen apel nadležnim državnim organima da se sa pripremom sljedeće sezone otpočne već u oktobru ove go-dine.

Rajko Malović, zamjenik direktora Javnog preduzeća za upravlja-nje morskim dobrom, kazao je da je ova godina najbolja u poslje-dnjih pet, što se pripreme, organizacije, ugovaranja izdavanja ku-pališta i privremenih lokacija tiče. Naglasio je da su svi tenderi, osim za područje Sutomora, završeni na vrijeme, a i on je kasnio

14

Broj 6 Jun 2016.

zbog izmjene planova i završava se u utorak.

- Ove godine imali smo izvanrednu saradnju sa Poreskom i Upra-vom za inspekcijske poslove u pripremi sezone. Za 70 privremenih objekata koji nijesu obuhvaćeni planom, Inspekcija je na naš zah-tijev u roku donijela rješenja i njih 29 je do danas uklonjeno sa še-tališta. Ove godine niko nije mogao da zaključi ugovor sa Morskim dobrom, a da nije izmirio poreske obaveze, te prilagodio objekte planu – kazao je Malović.

Kao »krivca« za građevinske radove koji smetaju sezoni, Malović prepoznaje dugotrajne procedure javnih nabavki zbog kojih je te-ško u roku realizovati planirane aktivnosti, pa zato smatra da je potrebno preko Privredne komore inicirati unapređenja u ovoj oblasti.

Govoreći o problemima agencijskog poslovanja i pružanja usluga organizovanja izleta od strane neregistrovanih stranih državljana, Olivera Brajović, generalna direktorica Direktorata za turistički ra-zvoj i standarde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, kazala je da je u finalnoj fazi izrada predloga novog Zakona o turizmu koji će urediti ovu oblast.

- U njegovoj izradi su aktivno učestvovali predstavnici privrede i na njihovu inicijativu definisali smo nove zakonske odredbe koje treba da dovedu do veće uređenosti poslovanja turističkih agenci-ja, vodiča, a stvoren je i regulatorni okvir za suzbijanje sive ekono-mije. Po novom propisu biće nemoguće izdati rješenje o lokaciji za privremeni objekat ako se nalazi u neposrednoj blizini ugostitelj-skog koji radi tokom cijele godine – rekla je Brajović.

Glavni inspektor iz Poreske uprave Siniša Kovačević je podsjetio da je u susret sezoni organizovan takozvani Poreski karavan, od-nosno niz sastanaka sa turističkim poslenicima tokom kojih je ukazivano na nepravilnosti u poslovanju a u cilju njihovog otkla-njanja. On je, između ostalog, izrazio nadu da će novi zakon omo-gućiti da se posao vodiča obavlja kao samostalna djelatnost, jer pojedinci u kontaktu sa Poreskom uporavom za to iskazuju veliko interesovanje.

Svetlana Šljivančanin, glavna turistička inspektorka, kazala je da su ove godine sa pojačanim aktivnostima krenuli od 1. juna.

- U periodu koji slijedi posebnu pažnju u smislu nadzora obratiće-mo na privremene objekte - rekla je ona.

Istakla je da su prošlogodišnje mjere inspekcije dale rezultat, pa je 99 odsto onih koji su podnijeli zahtijeve za korišćenje kupališta već sada uskladilo poslovanje sa zakonom.

Ona se osvrnula i na problem vodiča.

- Veliki broj, gro vodiča u Crnoj Gori posjeduje licence za rad, pa kao Inspekcija nijesmo nezadovoljni situacijom u ovoj oblasti. Što se stranaca koji obavljaju ovu djelatnost tiče, trenutno nemamo zakonsku mogućnost da ih u tome spriječimo, ali će inspekcija rada kontrolisati da li su oni regulisali svoj radni status – rekla je Šljivančanin.

Predsjednik Odbora Ivančević je replicirao da je u svakoj zemlji ne-zakonito vođenje izleta veliki prekršaj, u pojedinim i krivično djelo, jer se jako vodi računa o tome ko prezentuje turistima prirodne i kulturne vrijednosti.

Angelina Međedović, glavna inspektorka rada, kazala je da su u njihovom fokusu gradilišta na kojima radi veliki broj nerezidenata.

- U cilju suzbijanja sive ekonomije pri zapošljavanju domaćih i nerezidentnih lica, uspostavili smo tešnju saradnju sa Poreskom upravom i MUP-om. Izricaćemo kazne za rad u sivoj zoni, jer smo preventivu iscrpili prije sezone – rekla je ona.

Istakla je problem sa još uvijek nezavršenim tenderom za zakupce plaža u Sutomoru, koji su iz tih razloga poslovali u sivoj zoni. To je dovelo do pečaćenja objekata, ali i nezadovoljstva turista. Očekuje se da će uskoro doći do rješavanja ovog problema.

Milonja Blagojević vlasnik etno-sela Montenegro ukazao je na po-reske probleme domaćinstava koji žele da se bave seoskim turiz-mom.

Branko Diki Kažanegra, TA Adria DMC, smatra da je siva ekonomi-ja sistemski problem, a poslovanje u sivoj zoni nažalost pravilo, a ne izuzetak.

- Manje od 10 odsto kapaciteta u privatnom smještaju se izdaje preko ugovora, a 90 odsto nije prijavljeno – smatra on.

Istakao je da je ovo najlošija sezona za organizatore izleta koji, pro-teklih mjeseci, zbog blokade puteva, nijesu mogli da se bave svo-jom djelatnošću.

Nikola Kasalo, direktor Hotela Avala, kazao je da je za rješavanje problema potrebno primjeniti praksu razvijenih turističkih desti-nacija. Kao poseban problem je istakao duge procedure izdavanja dozvola za deficitarne nerezidentne radnike, pa smatra da ih je potrebno ubrzati jer bi to doprinijelo smanjenju rada u sivoj zoni.

Željka Radak Kukavičić, direktorica Nacionalne turističke organi-zacije, podsjetila je na 30-ak zaključaka iz aprila ove godine Savjeta za praćenje turističkog razvoja i pripremu sezone koje je potrebno implementirati da bi se riješili kroz raspravu navedeni problemi.

- U interesu svih nas je da turiste dočekamo što bolje i organizo-vanije, da bi oni što zadovoljniji pošli iz Crne Gore i vratili nam se ponovo – rekla je ona.

Zaključci

Problemi koji opterećuju poslovanje u turizmu mogu se riješiti partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija.

Turistički poslenici su spremni da stave na raspolaganje svoje značajne potencijale i doprinesu unapređenju u svim segmenti-ma turizma (hotelijerstvu, ugostiteljstvu, agencijskom poslovanju, organizovanju izleta, izdavanju komplementarnog smještaja i dru-gog).

Neophodno je uložiti dodatne napore da bi se, u mjeri mogućeg, suzbila siva ekonomija i zaustavilo nelegalno poslovanje u ovom sektoru koje dovodi do odliva novca iz naše zemlje, te devalvira turističku ponudu.

Od Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva rada traži se da se maksimalno skrati postupak izdavanja dozvola za deficitar-ne nerezidentne kadrove i tako izbjegne nezakonito poslovanje kompanija kojima je takva radna snaga neophodna.

Apeluje se na nadležne državne organe da se sa pripremom slje-deće sezone otpočne već u oktobru ove godine, a završi do kraja marta iduće godine, sa dolaskom prvih turista.

15

Broj 6Jun 2016.

Skupština Foruma komora Jadransko-jonske regije

Radovanović u Vijeću revizora

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Ra-dovanović imenovan je 15. juna 2016. godine za člana Vijeća revizora Foruma komora Jadransko-jonske regije za period

2016-2019 godine.

Imenovanje predstavnika crnogorske Komore u rukovodeća tijela i organe na Skupštini foruma je rezultat proaktivnog stava u aktiv-nostima koje sprovodi ova za našu državu strateško-ekonomski izuzetno važna makro-regija. Za Crnu Goru, kao najmanju državu učesnicu Foruma, ovo znači veću mogućnost usmjeravanja opre-dijeljenih sredstava i projekata koji će se realizovati u okviru pro-grama Jadransko-jonske regije.

Forum komora jadransko-jonske regije održan je u Ankoni od 13. do 15. juna 2016 godine. Čini ga 45 privrednih komora iz šest zemalja: Italije, Grčke, Albanije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Radi o mreži velike snage u kojoj je posebno važan glas malih i srednjih preduzeća što kroz privredne komore ističu svoje potrebe.

Centralna tema ovogodišnjeg Foruma bila je podrška razvoju ma-log i srednjeg preduzetništva u jadransko-jonskoj regiji: prioriteti, izazovi i uloga privrednih komora.

Generalni sekretar Radovanović je govorio o preispitivanju i re-definisanju uloge privrednih komora u podršci malim i srednjim preduzećima i drugim poslovnim subjektima na ovom području.

- Privredna komora Crne Gore svoju jedinstvenu organizacionu strukturu koristi da kroz partnerstvo sa državom formuliše naj-povoljnija zakonska rješenja koja ubrzavaju i pojednostavljuju po-slovanje, unose pravnu sigurnost i pomažu našim članicama da se suoče sa konkurentskim pritiscima na evropskom tržištu. Svojim

Centralna tema ovogodišnjeg sastanka bila je podrška razvoju malog i srednjeg preduzetništva u jadransko-jonskoj regiji: prioriteti, izazovi i uloga privrednih komora.

učešćem u pregovaračkom procesu sa EU Komora obezbjeđuje da se izmjene pravnog okvira, koje neminovno stvaraju novi poslovni ambijent, sinhronizuju sa pripremom preduzeća za zahtjeve koji se pred njih postavljaju, ali i velike šanse koje im ovi procesi otva-raju – rekao je Radovanović.

On je istakao da su edukativne aktivnosti Komore primjerene po-trebama privrede da povezuje ideje, novac i znanje, s ciljem da razvija i promoviše preduzetništvo, realizuje programe preduze-tničkog i menadžerskog osposobljavanja, naročito one licencirane.

- Izgrađena i u potpunosti operativna infrastruktura kvaliteta je je-dan od instrumenata podrške komorskog sistema privredi, izvozu i jačanju njene konkurentnosti – istakao je Radovanović.

Na forumu su održani sastanci tematskih radnih grupa koje su dale prijedloge budućih aktivnosti u prioritetnim oblastima. Or-ganizovani su tematski okrugli stolovi za plavi rast, kojim je ko-ordinirala Privredna komora Crne Gore, potom povezivanje regije, poljoprivredu i kvalitet životne sredine; održivi turizam i žensko preduzetništvo.

Forum komora Jadransko-jonske regije će sve buduće projekte i aktivnosti usmjeriti na iskorišćavanje potencijala zajedničkog prostora koji broji 70 miliona stanovnika i 1,6 miliona preduzeća. On je mjesto koje može premostiti barijere i uspostavljati saradnju, a u njegovom okviru osmišljen je i brand ADRION, kako bi se ostva-rivali još snažniji rezultati, naročito u turizmu. Da bi Crna Gora kandidovala što više projekata i iskoristila finansijska sredstva kroz programe ADRION, neophodno je nacionalne razvojne ciljeve uskladiti sa onim koji su usvojeni kroz Strategiju za Jadransko--jonsku regiju koju je donijela Evropska Unija (EUSAIR).

16

Broj 6 Jun 2016.

Šumarstvo

Program gazdovanja šumama

Odbor Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izda-vačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 28.juna 2016, razmotrio je Informaciju o tekućim

privrednim kretanjima u periodu januar-maj 2016. godine, sa Pro-gramom gazdovanja šumama za 2016. godinu i Odlukom o dava-nju šuma na korišćenje za 2016. godinu. U radu sjednice Odbora su učestvovali Adem Fetić, pomoćnik ministra poljoprivrede i rural-nog razvoja, Ranko Kankaraš, načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu i Nusret Kalač, direktor Uprave za šume. Sjednicom je predsjedavao Milovan Gojković, predsjednik odbora udruženja.

Programom gazdovanja šumama za 2016. godinu, ukupna raspolo-živa drvna masa koja može biti predmet korišćenja šuma u 2016. iznosi 701.788 m3 bruto drvne mase (u državnim šumama plani-ra se sječa 565.192 m3 bruto drvne mase, a u privatnim šumama 136.596 m3). U ovu količinu uključena je (1) drvna masa koju je Uprava za šume planirala za korišćenje putem koncesija ili je-dnogodišnjih ugovora o korišćenju šuma u ovoj godini, zatim (2) drvna masa koja nije ugovorena i koja nije realizovana od strane koncesionara odnosno korisnika šuma, kao i (3) drvna masa koja je predviđena planskim dokumentima za sječu ali koju Uprava za šume, iz više razloga, nije učinila operativnom za korišćenje (izvr-šila doznaku stabala za sječu i uradila izvođačke projekte).

Međutim, pribavljeni podaci pokazuju da je Uprava za šume izvrši-la doznaku stabala za sječu i uradila izvođačke projekte za 340.055 m3 bruto drvne mase, što znači da se shodno zakonskim propisim redovne sječe mogu vršiti samo za navedene količine drveta.

Od planirane sječe u državnim šumama od 565.192 m3 bruto drvne mase, za redovne sječe planirano je 340.055m3 bruto drvne mase, od toga četinara 206.341 m3 i lišćara 133.714 m3, a za snadbijevanje stanovništva u ruralnim područjima planirano je 63.229 m3. Prema datim količinama planirani prihod iznosi 7.373.332,08 €.

Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvo-dnja bruto drvne mase za pet mjeseci 2016. godine iznosi 73.226 m3 bruto drvne mase, od čega četinara 53.635 m3 i lišćara 19.591m3

i veća je za 21,43% u odnosu na pet mjeseci 2015. godine, u kojoj je ostvarena proizvodnja od 60.301 m3, od čega četinara 49.069 m3 i lišćara 11.232 m3.

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 32,70 milona eura, što predstavlja 5,8 % ukupnog uvoza. U ovim kategorijama najviše se uvozi namještaj, u iznosu od 16,8 miliona eura, i to kancelarijski namještaj sa 7,4 miliona eura, funkcionalni i medicinski namještaj sa 4,1 miliona. U kategoriji hartije i štampe najveći je uvoz novinska hartije i kartona za pisanje i štampanje, sirovina za toaletnu hartiju i sl. sa 1,4 miliona eura i uvoz štampe (štampane knjige, brošure,novine,časopisi) sa 2,2 miliona eura.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 8,65 mil. eura. Naj-više se izvezlo ukupno hartije i papira u iznosu od 1.65 mil. eura.

Drveta je ukupno izvezeno 6,743 miliona eura, a uvezeno 7,366 mi-liona eura, što predstavlja 7 % ukupnog izvoza. Najviše je izvezeno rezane građe, u vrijednosti od 4,37 miliona eura, sirovine je izve-zeno 2,0 mil. eura, što je u odnosu na četiri mjeseca 2015. godine više za 29%, odnosno 30% ukupnog izvoza drveta za četiri mjeseca 2016. godine.

Primjena Pravilnika o visini naknade za vršenje doznake stabala, premjer i žigosanje drvnih sortimenata i izradu izvođačkog pro-jekta, kojim su uvedene takse na izvoz drvnih sortimenata, od aprila mjeseca tekuće godine znatno se smanjio izvoz drvnih sor-timenata, a time riješen višegodišnji problem preduzeća koja se bave proizvodnom djelatnošću.

Saopštavajući brojne probleme i predloge za njihovo rješavanje, u diskusiji su učestvovali Vuko Marić – Maradom, Vuksan Rado-njić – Trudbenik, Đorđe Živković – Lancer, Vukoman Marić – Ja-vor, Numan Kalač – Azracom, Aid Kalač – Šekom, Nenad Jovo-vić – Duga. Saopštili su da se u realizaciji poslova suočavaju sa prevelikim administruiranjem (potreba dostavljanja fotokopija dokumenata koja su već dostupna na razne načine, nepreglednost obrazaca, pitanja depozita, garancija i avansa), te da se raspodjela šuma na korišćenje već godinama vrši veoma kasno i po neade-kvatnim kriterijumima.

Predstavnici Ministarstva i Uprave za šume su iskazali razumije-vanje za ukazane probleme i spremnost za njihovo brzo rješavanje.

U cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i obezbjeđivanju zakonitosti i efikasnosti u sprovođenju procedura, predloženo je:

- Da Radna grupa sastavljena od članova odbora u što kraćem roku predloži kriterijume za raspodjelu koncesija, što bi poslužilo za de-finisanje izmijena i dopuna važećeg Pravilnika o uslovima, krite-rijumima i podkriterijumima, koji u pogledu tehničko-tehnološke opremljenosti i broja zaposlenih, treba da ispunjavaju pravna lica za dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje šuma, odno-sno utvrditi „maksimalnu zapreminu” sirovine koja se može dodi-jeliti na preradu preduzećima u odnosu na proizvodne kapacitete i broj zaposlenih radnika. Ovim bi se razriješio problem raspod-jele šuma na korišćenje, sirovina usmjerila prema proizvodnim pogonima, povećala proizvodnja i koristili proizvodni kapaciteti, zaustavila preprodaja i izvoz najkvalitetnije sirovine, povećala za-poslenost, i drugo;

- Javni poziv za davanje šuma za 2016. godinu, u šumskim po-dručjima Podgorica, Bijelo Polje, Pljevlja, Plužine, Kolašin, Žabljak, Nikšić, Danilovgrad, Rožaje, Andrijevica, Petnjica i Berane, još nije objavljen. Predlaže se objavljivanje javnog poziva što je moguće prije, jer zbog nedostatka sirovine mnoga preduzeća ne rade pu-nim kapacitetom u glavnoj sezoni, što uz objektivne probleme negativno utiče na poslovanje i dovodi preduzeća u finansijsku blokadu i nelikvidnost.

17

Broj 6Jun 2016.

Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala

Razmotren tekst Zakona o građevinskim proizvodima

Odbor udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Crne Gore, na sjednici odr-žanoj 10. juna 2016. godine, razmotrio je Zakon o građevin-

skim proizvodima koji će se primjenjivati od 1. januara 2017. godi-ne i tehničku regulativu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milan Božović.

Prema riječima Svetlane Vuksanović, samostalne savjetnice u Direktoratu za građevinarstvo Ministarstva održivog razvoja i tu-rizma, pomenuti zakon prvi put postavlja pravni okvir za promet i upotrebu građevinskih proizvoda u Crnoj Gori. Riječ je o propi-su koji djelimično transponuje evropsku direktivu novog pristupa koja reguliše ovu oblast, a koja između ostalog navodi obavezu da, prije stavljanja u promet, građevinski proizvodi moraju biti usagla-šeni sa standardima EU.

U Crnoj Gori se među ostalima proizvode beton, betonski galante-rija, željezo i blokovi, malter, negašeni kreč asfalt, parket, proizvodi od kamena.

- Zakon je usvojen 2014. godine sa odloženom primjenom da bi se kroz saradnju sa proizvođačima, Akreditacionim tijelom Crne Gore i laboratorijama stvorili uslovi za njegovu nesmetanu primje-nu od 1. januara 2017. godine – rekla je Vuksanović, uz napomenu da će se pojedine odredbe primjenjivati nakon ulaska naše zemlje u EU, kao sto je npr. obavezna oznaka usaglašenosti CE.

Zakonom se uređuju ocjena i provjera postojanosti svojstava i do-kazivanje upotrebljivosti građevinskog proizvoda kao uslova za njegovo stavljanje na tržište i u upotrebu u mjeri potrebnoj za is-punjenje osnovnih zahtjeva za objekte i druga pitanja od značaja za građevinske proizvode.

Navodi se, između ostalog, da su osnovni zahtjevi za objekte me-hanička i otpornost na požar, higijenska i zdravstvena te zaštita ži-votne sredine i od buke, energetska efikasnost, bezbjednost tokom upotrebe i održivo korišćenje prirodnih resursa.

Građevinski proizvod može se staviti na tržište i upotrebljava-ti samo ako je sačinjena izjava o njegovim svojstvima, propisno je označen u skladu sa usaglašenim crnogorskim standardom ili tehničkom ocjenom kojom je preuzeta evropska tehnička ocjena i ima tehničko uputstvo.

Izuzeci su ako je proizveden ili izgrađen na gradilištu za njego-ve potrebe, ako se proizvodi pojedinačno po mjeri u neserijskoj proizvodnji, po posebnoj narudžbi i ugrađuje u određeni objekat. Izuzeti su građevinski materijali proizvedeni na tradicionalan na-čin, neindustrijskim procesom zbog obnove objekata zaštićenih u skladu sa zakonom, posebne arhitektonske ili kulturno-istorijske vrijednosti.

Odbor je informisan da će od 1. januara stupiti na snagu pravilnici o izgledu i sadržaju izjave o svojstvima građevinskog proizvoda, zatim o načinu označavanja građevinskog proizvoda, te o sadržaju sistema ocjene građevinskog proizvoda.

Na sjednici je usvojen predlog potpredsjednika Stanka Zlokovića da se u okviru Odbora formira Grupacija servisera rashladnih i kli-ma uređaja.

- U Crnoj Gori posluje oko 60 firmi iz ove oblasti, pa je pokrenuta inicijativa da kroz Komoru razmatraju i rješavaju problemi sa koji-ma se susrijeću u radu. Komora je prihvatila tu inicijativu, a podr-žala ju je i Agencija za zaštitu životne sredine – kazao je Zloković.

U Grupaciji je planirano da budu predstavnici 18 firmi.

Prvi put se postavlja pravni okvir za promet i upotrebu građevinskih proizvoda u Crnoj Gori.

18

Broj 6 Jun 2016.

Okrugli sto u Privrednoj komori

Mogućnosti koje pruža Zakon o javnim nabavkama u cilju podrške MSP

U izradi je softver koji bi objedinio šalter za sve učesnike u javnim nabavkama, gdje bi se na jednom mjestu mogla dobijati sva potrebna dokumentacija potrebna za proces.

Privredna komora Crne Gore u saradanji sa Direkcijom za ra-zvoj malih i srednjih preduzeća, Upravom za javne nabavke i Državnom komisijom za kontrolu postupaka javnih na-

bavki organizovala je 29.06.2016. godine, u prostorijama Privredne komore Crne Gore, okrugli sto na temu »Mogućnosti koje pruža Zakon o javnim nabavkama u cilju podrške malim i srednjim pre-duzećima«.

Skup je otvorio i moderirao Aleksandar Mitrović iz Privredne Ko-more Crne Gore koji je prisutne upoznao sa aktivnostima Komore na unapredjenju položaja ponuđača u postupcima javnih nabavki i predočio predstojeće aktivnosti prilikom izrade novog Zakona o javnim nabavkama, kojom prilikom je Privredne subjekte pozvao da tokom rasprave iznesu svoje stavove i predloge za unapredjenje sistema javnih nabavki od interesa za mala i srednja preduzeća.

U uvodnom izlaganju ispred Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća prisutnima su se obratili Aleksandar Pavićević i Sveti-slav Domazetović.

Predstavnik Uprave za javne nabavke gospođa Mara Bogavac je u uvodnom izlaganju upoznala prisutne sa potencijalom tržišta jav-nih nabavki u Crne Gore, rekavši da je ono po izvještajima za 2015 godinu bilo vrijedno preko 400 miliona eura.

Gospođa Bogavac je navela i problem naših naručioca koji tender-sku dokumentaciju ne razvrstavaju po partijama, pa se u startu gubi mogućnost apliciranja specijalizovanih proizvođača.

Kao primjer govorila je da se u istim partijama pojave pekarski proizvodi i proizvodi hemijske industrije, pa onda lokalne pekare npr. ne mogu da učestvuju i sl.

Tomo Miljić ispred Državne komisije je govorio o povećanju tran-sparentnosti samih tenderskih procesa, naveo je kako su se tende-ri nekada otkupljivali, danas su javno dostupni i svako se može na jednostavan način upoznati sa ponudom.

Istakao je da je jedan od velikih problema za proces javnih nabav-ki, žalba na tendersku proceduru, gdje se proces zaustavlja i pro-longira na štetu svih učesnika.

Sama tenderska dokumentacija je važan faktor dobrog procesa, gdje nije mali broj slučajeva promjene dokumentacije po nekoliko puta, takođe dostavljanje pojašnjenja na nekoliko desetina strana, što dovodi do konfuzije u samom procesu.

Neki naručioci jako brzo formiraju tendersku dokumentaciju kako bi ubrzali proces, a onda to bude kontra produktivno, jer se nepra-vilno sačini tenderska dokumentacija što u konačnom ograničava efikasnost i blokira cijeli proces.

Ponuđačima za specijalizovane poslove problem prestavljaju li-cence, gdje se mišljenja institucija po raznim osnovama razlikuju, proces se usložnjava, usporava i sl. Kao primjer navodi se građe-vinski sektor, zdravstvo itd. gdje standardi nisu obuhvaćeni pod-zakonskom regulativom, pa se poziva na standarde drugih država i sl.

19

Broj 6Jun 2016.

Mitrović, u ime Privredne komore, nadovezao se na temu firmi, navodeći konkretan primjer kako zemlje EU štite svoje ponuđače tako što kroz fakultativne uslove i podkriteijume traže ispunjava-nje standarda zelene ekonomije, gdje se postavi uslov da se proi-zvodnja ne obavlja dalje od 100km od mjesta isporuke zbog proi-zvodnje CO2 kao nusproizvoda transporta sa većih udaljenosti.

Skupu se obratio Branislav Begović iz Unije poslodavaca, govoreći da praksa pokazuje da su javne nabavke prostor gdje se najbolje snalaze veliki igrači i zapitao se da li sadašnji Zakon nudi prostor za mala i srednja preduzeća, da se ohrabre na neki način za tu tr-žišnu utakmicu.

Ispred kompanije Sintex koja se bavi proizvodnjom uniforme za ugostiteljstvo obratio se Stojan Kralj.

Istakao je da naručioci ili u neznanju ili namjerno prave krucijalne greške koje jednostavno onemogućavaju prijavljivanje određenih ponuđača. Stojan Kralj je naveo primjer gdje se traži isporuka 150 specifičnih uniformi u roku od par dana, bez navođenja bitnih ka-rakteristika kao što materijal, standardi i sl, što jednostavno nije fizički izvodljivo i da se zbog takvihh i sličnih stvari na tendere u 95 posto slučajeva prijavljuju trgovci, ne i proizvođači, što kasnije degradira čitave lance od proizvodnje, školovanja kadra za proi-zvodne procese itd.

Miodrag Mijušković iz Štamparije OBOD je govorio o nelojalnoj konkurenciji iz inostranstva, problemima u vezi učestvovanja fir-mi kojima to nije osnovna djelatnost i sl. Takođe je kazao da sma-

tra da kadrovska osposobljenost mora biti jedan od uslova za ten-dersku proceduru i obesmišljavanje samog procesa kroz preduge žalbene procese.

Aleksandra Ađić ispred kompanije Telemont se požalila na ten-derske postupke gdje inostrana firma ugradi sistem, a nakon toga zbog specifičnosti opreme niko nije u mogućnosti da tu opremu održava.

Stanko Radović ispred kompanije Veletex je želio da čuje malo pojašnjenje oko razlike između samostalne ponude sa podizvođa-čem i zajedničke ponude. Gospodin Miljić je objasnio da u slučaju samostalne ponude sa podizvođačem, odgovornost je na glavnom ponuđaču i svi podizvođači moraju biti u obimu manjem od 30%, dok u slučaju zajedničke ponude svi imaju solidarne odgovornosti.

Kao sami zaključak gospođa Mara Bogavac je kazala da je u sara-dnji sa Ministartvom za informaciono društvo u izradi softver koji bi objedinio šalter za sve učesnike u javnim nabavkama, gdje bi se na jednom mjestu mogla dobijati sva potrebna dokumentacija potrebna za proces.

Prilikom zaključenja rasprave Mitrović je pozvao prisutne da do-stave svoje sugestije i mišljenja i pisanim putem Komori, kako bi se iste dalje procesuirale prilikom izmjene regulatornog okvira u ovoj veoma značajnoj oblasti i upoznao sa narednim aktivnostima Komore na uspostavljanju help deska na sajtu komore za ponuđa-če radi jednostavnije pripreme ponuda.

20

Broj 6 Jun 2016.

Seminar

Izgradnja i pozicioniranjebrendaDanas je ključ uspjeha, više nego ikada, poznavanje i razumijevanje ljudskih emocionalnih potreba.

Privredna komora Crne Gore organizovala je u saradnji sa Sekretarijatom za razvoj preduzetništva Glavnog grada Pod-gorica seminar »Izgradnja i pozicioniranje brenda na crno-

gorskom tržištu« 1. juna 2016. godine. Predavač je bila bila profeso-rica marketinga dr Jelena Žugić sa Fakulteta za poslovne studije Univerziteta Mediteran.

Na seminaru je ukazano na značaj izgradnje brenda, ulogu njego-vog identiteta, koristi od brendiranja proizvoda i usluga, te stra-tegije pozicioniranja na crnogorskom i međunarodnom tržištu. Predavanja su bila interaktivna, sa puno primjera iz prakse i krea-tivnim radionicama. Rukovodilac sektora za edukaciju Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić istakao je da u globalnoj bor-bi za potrošača jedini način da osvojite ciljno tržište, jeste, stvoriti vrijednost zbog koje će potrošači ponavljati kupovinu vašeg proi-zvoda.

- Ta vrijednost se može stvoriti ako kompanija pravilno i doslje-dno sprovodi brendiranje svojih proizvoda, što joj može dati kon-kurentsku prednost. Najveće globalne kompanije su postale do-minantne na svojim tržištima zato što su postale prepoznatljiv brend- istakao je Perazić.

Tokom posljednih decenija uloga marketinga se konstantno mije-nja, kao i ponašanje potrošača, a samim tim i izgradnje i pozicioni-ranja brendova. Prvo se marketing fokusirao na podršku proizvo-dnji i prodaji, zatim se prešlo na koncept stavljanja potrošačevih potreba u centar pažnje preduzeća, dok je danas potreban novi, ho-listički (sveobuhvatan) pristup koji potrošača posmatra kao multi-dimenzionalno biće koje pokreću vrijednosti i potrebe višeg ranga.

- Danas je ključ uspjeha, više nego ikada, poznavanje i razumije-vanje ljudskih emocionalnih potreba. Takođe, u današnjem vre-menu nije dovoljno razlikovati brendove samo po funkcionalnim osobinama, uzimajući u obzir izuzetan napredak tehnologije, niti je dovoljno fokusirati se samo na kvalitet proizvoda i usluga, koji se podrazumijeva, a ne govoriti o inovacijama. Marketari moraju osjetiti želje i potrebe potrošača koje proizilaze iz kreativnosti, kul-ture, rastuće brige za drugim ljudima, održivim korišćenjem priro-dnih resursa i brigom za životnu sredinu - rekla je dr Jelena Žugić.

Ona je naglasila da baviti se marketingom ili govoriti o brendu u današnje vrijeme nije moguće bez poznavanja psihologije potro-šača.

- Posvećivanje pažnje kvalitetu, cijeni i proizvodu nije dovoljno jer se treba voditi računa i o pozitivnoj reakciji, emocijama i percepci-ji potrošača. Potrošače treba posmatrati kao kompletna bića koja imaju um, srce i duh. Da bi se brend pozicionirao u svijesti potroša-ča mora se apelovati na srce i duh, jer jedino tako možemo istinski razumijeti njihove potrebe i želje. Sami brend neophodno je uvijek razumijeti upravo onako kako ga potrošači shvataju. A, nakon što brend postane uspješan on mijenja vlasnika. Preduzeće nije više njegov vlasnik nego potrošač. Brend treba da dotakne um, dušu i srce kroz posebnu priču koja pokreće ljude i sa kojom se potrošači mogu poistovjetiti - istakla je Žugić.

Na seminaru je bilo riječi o fazama izgradnje brenda, strategiji po-zicioniranja kroz profilisanje kvalitetom, inovativnošću, diferenci-ranjem, kao i njegovom cjenovnom, te emocionalnom pozicioni-ranju.

21

Broj 6Jun 2016.

Seminar

Preduzetnički marketing

Male kompanije vrlo često nijesu svjesne svojih prednosti, a najveća je neposredan kontakt sa krajnjim korisnikom.

Privredna komora Crne Gore je 14. juna 2016. godine, u sa-radnji sa Sekretarijatom za razvoj preduzetništva Glavnog grada, organizovala seminar na temu »Preduzetnički mar-

keting«.

Edukacija je namijenjena marketing, brand, product, category te business development menadžerima, direktorima prodaje, vlasni-cima privatnih firmi, te predstavnicima javnih preduzeća.

Prema riječima rukovodioca Sektora za edukaciju Privredne ko-more Crne Gore dr Mladena Perazića, marketing je investicija. On je usredsređen na potrebe kupaca/potrošača i pokušava da ih za-dovolji odgovarajućom ponudom.

- Cilj marketinga postignut je onda kada ponudom koja vodi zado-voljenju potreba klijenata, ostvarite i zadovoljavajuću ekonomsku korist i to ne samo jednom, već u kontinuitetu. Baviti se marketin-gom znači da vodite biznis u skladu sa potrebama i željama vaših klijenata, a ne isključivo prema vlastitom i mišljenju ljudi koji vas okružuju u poslu – istakao je Perazić.

Predavač na seminaru je bio mr Radivoje Drobnjak projekt mena-džer IPA Pacinno projekta, koji je govorio o malim i srednjim pre-duzećima kao pokretačima privrednog rasta, start-up kompanija-ma, te o marketing miksu u pomenutim.

Poseban dio treninga bio je posvećen greškama koje ljudi prave u preduzetničkim kompanijama jer miješaju marketing aktivnosti koje se sprovode u velikim kompanijama sa onima koje su potreb-ne malim.

- Najčešće greške su u načinu oglašavanja, odnosno dolaska do krajnjeg korisnika. Male kompanije vrlo često nijesu svjesne svo-jih prednosti, a najveća je neposredan kontakt sa krajnjim korisni-

kom. Zbog tog neposrednog kontakta kompanije su veoma često u posjedu dragocjenih podataka koje dalje ne umiju da pretvore u informaciju odnosno obrade kroz svoju poslovnu i marketing stra-tegiju – rekao je Drobnjak.

Dodaje da male kompanije takođe prave grešku kod određivanja ciljnog tržišta, u smislu da se često orijentišu na veći broj korisni-ka – potrošača.

- One zapravo ne rade nešto što se zove targetiranje, odnosno usmjeravanje na određenu ciljnu grupu, koju mnogo lakše mogu da osvoje a samim tim sjutra i zadrže kao svoje lojalne kupce – naglasio je on.

Smatra da većina vlasnika crnogorskih firmi, odnosno zaposlenih u preduzetničkim kompanijama, veoma dobro poznaje karakteri-stike svojih potrošača, ali im nedostaje analitička primjena odgo-varajućih instrumenata i alata, prije svega zbog određenih predra-suda da oni mogu da se sprovode samo u velikim kompanijama, što nije tačno.

- Kako u velikim tako i malim firmama treba da postoji propisana odgovarajuća politika djelovanja i plan aktivnosti koje treba spro-voditi u cilju postizanja efikasnog i efektivnog marketinga. Potreb-no je primjenjivati alate kao što su targetiranje kupaca, integrisane marketing komunikacije (preko oglašavanja, PR-a, dostupnosti na brojnim društvenim mrežama), zatim za ispitivanje preferencija postojećih ali i novih kupaca, odnosno kako se one razvijaju u od-nosu na inovacije na tržištu – kazao je Drobnjak.

Seminar je bio interaktivan, a polaznici su tokom predavanja po-stavljali pitanja i diskutovali sa predavačem o specifičnim situaci-jama i/ili problemima koje prepoznaju iz prakse i iskustva.

22

Broj 6 Jun 2016.

Vasilije Stijepović, predsjednik Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma PKCG

Zdravstvena industrija značajna komparativna prednost

Na dobrom putu smo da unaprijedimo i valorizujemo zdravstveni turizam, značajan segment naše turističke privrede. Od presudne važnosti za to je povezivanje hotela i bolnica, javnog i privatnog sektora, edukacija kadra, kreiranje i standardizacija usluga i njihova marketinška promocija i brendiranje.

Klaster zdravstvenog turizma treba da doprinese promociji i razvoju Crne Gore kao destinacije zdravlja kroz organizova-no pristupanje emitivnim tržištima, pozicioniranje i brendi-

ranje članica Udruženja na regionalnom i međunarodnom tržištu ujedinjenim marketinškim naporima te saradnjom sa srodnim organizacijama i institucijama ocjenjuje za Glasnik Vasilije Stije-pović, predsjednik Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore

Glasnik: Nedavno ste izabrani za predsjednika Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore. Tada ste kazali da će Komora kroz Koordinacioni odbor upotpuniti sis-temski rad na afirmaciji zdravstvenog turizma u Crnoj Gori. Saop-štite više detalja o tome.

V. Stijepović: Kada sam mislio na sistemsko upotpunjavanje onda sam svakako imao u vidu da Koordinacioni odbor zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, prvi put jedinstveno na je-dnom mjestu sačinjavaju predstavnici privrednih društava, dr-žavnih institucija, javnih preduzeća, udruženja i NVO, koji su u

23

Broj 6Jun 2016.

manjoj ili većoj mjeri vezani za zdravstveni turizam i koji svojim radom mogu doprinijeti razvoju ove značajne oblasti turizma. Od posebne važnosti za sistemski razvoj zdravstvenog turizma ima učešće predstavnika Ministarstva zdravlja i Ministarstva turizma u radu Odbora što će doprinijeti uspostavljanju saradnje s dr-žavnim organima i institucijama, te zastupanju interesa članica Odbora prilikom donošenja pozitivnih zakonskih propisa koji su neophodan preduslov za sistemski razvoj zdravstvenog turizma, kao i koordinisanje ova dva resora u izradi osnovnog dokumenta na polju organizovanog razvoja zdravstvenog turizma – Strategije razvoja zdravstvenog turizma. Takođe, važna uloga novoformira-nog odbora jeste u obezbjeđenju podrške državne administracije kao preduslova organizovanog razvoja u zdravstvenom turizmu, naglasivši potrebu operacionalizacije (što, ko) po prioritetnim pro-jektima, podsticanje investicija, rast zdravstvene infrastrukture i sigurnosti, poboljšanje međusektorske saradnje. Sve navedeno može biti upravo koordinisano od strane novoformiranog Odbora, uz izradu njegovog kvalitetnog plana rada po prioritetnim aktiv-nostima, što je, uostalom, to je bio i motiv za formiranje Odbora.

Glasnik: Osnovni ciljevi ovog Koordinacionog odbora trebalo bi da budu razvoj, unapređenje kvaliteta usluga, profilisanje zdravstve-nog turističkog proizvoda, kao i oblikovanje njegove promocije na domaćem i stranom tržištu. To znači da je neophodno završiti brojne projekte i kako do novca koji je neophodan za realizaciju ovih ciljeva?

V. Stijepović: Statistika kaže da više od 150 miliona ljudi u svijetu uživa u blagodetima zdravstvenog turizma, koji bilježi profit veći od 100 milijardi dolara. Na ekspanziju ovog vida turizma ukazuje i istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji prema kojem je svaki dvadeseti Britanac spreman da otputuje u inostranstvo u potrazi za odgovarajućom zdravstvenom uslugom. U kontekstu ove priče, i nekako po inerciji, nameće se pitanje koliko će formiranje Odbora doprinijeti podizanju nivoa konkurentnosti industrije zdravstve-nog turizma i, što je takođe važno, olakšati pristup kako domaćim, tako i međunarodnim izvorima finansiranja - riječ je o fondovi-ma Evropske unije, pre svega IPA programima prekogranične sa-radnje, ali i drugim vrstama finansijske podrške. Očekujem da će Odbor biti efikasan mehanizam za podsticanje rasta konkurentno-sti malih i srednjih preduzeća i jedan od glavnih aktera razvoja zdravstvenog turizma i uz druge aktere biti vjetar u leđa ovom segmentu turističke privrede.

Glasnik: Zdravstveni turizam u svijetu je značajna privredna gra-na koja u svjetskom BDP-u učestvuje 20 odsto. Kada bi Crna Gora mogla dostići poziciju da valorizuje velike potencijale koje imamo u ovoj oblasti i šta su preduslovi za to?

V. Stijepović: Svjetska zdravstvena organizacija računa kako će, zbog trenda starenja populacije i sve izraženije orijentacije dru-štva na zdravi život, briga o zdravlju za 15 godina postati najjača svjetska industrija te će 2030. činiti čak 22 posto svjetskog BDP-a i biti najveći pokretač turističkih putovanja. Uprkos velikim poten-cijalima, prevashodno prirodnim faktorima Crna Gora zauzima skroman udio u ovoj grani turizma, koja bilježi godišnji rast od 15 do 20 posto na svjetskom nivou, iako pored potencijala, postoji i realno interesovanje turista za ovij oblik usluga. Podatak da 6,1 od-sto turista motiv dolaska turista u Crnu Goru vidi u zdravstvenim razlozima (NTO 2015.god.), eto dobre osnove da se prije svega usa-glašava zakonodavni okvir ( Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o turizmu), istakne važnost standardizacije kvaliteta usluge i edu-

kacije kadrova, uz marketinške aktivnosti, prodaju usluga i primje-re dobre prakse ovaj postotak bi bio definitivno umnogome veći. Sredstva i finasiranje ovih aktivnosti obezbjeđivala bi se kroz pro-grame rada državnih institucija kao i sve značajnim korišćenjem sredstava EU fondova koji neminovno uz preduslov kvalitetnog kreiranja projekta prepoznaju ovakve aktivnosti kao prijoritetne.

Glasnik: U kojim bi oblastima, kroz saradnju turizma i zdravstva, u Crnoj Gori mogli ostvariti najveće benefite?

V. Stijepović: Crna Gora posjeduje temeljne turističke resurse za razvoj zdravstvenog turizma, a posebno prirodne ljekovite faktore i kvalitetne stručne kadrove, što su osnovni preduslovi stvaranja konkurentne ponude. Međutim, resursi u zdravstvenom turizmu naše zemlje nijesu ni približno iskorišćeni u odnosu na njihov stvaran potencijal. Putovanja kao oblik zdravstvenog turizma pre-duzimaju se u cilju održavanja, stabilizovanja i po mogućnosti, vraćanja fizičkog i mentalnog dobrostanja, korišćenjem prirodnih ljekovitih faktora, medicinskih usluga, sportsko–rekreativnih i wellness sadržaja van mjesta stalnog boravka. Cilj takvog puto-vanja je što duže očuvanje zdravlja i poboljšanje aktuelnog zdra-vstvenog stanja pojedinca. Činjenica koja takođe pokazuje značaj ove industrije je da zdravstveni turisti troše pet puta više nego drugi turisti. Od presudne je važnosti povezivanje hotela i bolni-ca, javnog i privatnog sektora radi uspješnijeg nastupa na tržištu zdravstvenog turizma.

Turistički poslenici ne spore da Crna Gora ima šansu da postane razvijena i autentična destinacija zdravstvenog, spa i velnes tu-rizma, u koju se gosti rado vraćaju, ali kao preduslov za to navode ponudu inovativnih i standardizovanih usluga. Ako pođemo od konstatacije da zdravstveni turizam možemo podijeliti na lije-čilišni, velnes i medicinski turizam onda možemo konstovati da zaista posjedujemo potencijal u velnes turizmu stim da se od spa i velnes hotela očekuje da kreiraju programe koji će gostima ponu-diti kombinaciju orijentalnih i zapadnjačkih metoda, sa akcentom na autentični velnes karakterističan za crnogorska područja. Crna Gora inače »kaska« za zemljama u okruženju kad je riječ o velnes i spa programima, što otvara vrata ulaganjima, ali, s druge strane, podrazumijeva utvrđivanje vizije i strategije razvoja tog segmenta privrede. Postojeća ponuda wellness turizma u hotelima i turistič-kim resortima usmjerena je na tretmane ljepote, masaže, saune, bazenske sadržaje i fitness, a njen razvojni potencijal umanjuje nepostojanje regulative o osposobljenosti osoblja, kao i zakonski propisi koji ograničavaju uvođenje medicinske komponente u ho-telijerstvo, a time razvijanje medikal velnes programa.

Kada govorimo o liječilišnom i medicinskom turizmu Crna Gora posjeduje određeni potencijal i subjekti predvođeni evropskim brendom Institut dr Simo Milošević iz Igala, Specijalnom bolnicom za plućne bolesti u Brezoviku, Opštom bolnicom Meljine, JU Kaka-ricka gora, kao i velikim brojem privatnih zdravstvenih ustanova sa teritorije cijele Crne Gore. Ne slučajno, posebno ističem dentalni turizma kao komparativnu prednost u razvoju medicinskog turiz-ma u Crnoj Gori sobzirom na broj stomatoloških ordinacija koje su definitivno i sa opremom i sa edukovanim kadrom na nivou onih u razvijenim evropskim zemljama. Ono što ih dovodi u prednost jeste cijena koštanja usluge koja je po našim analizama 8-10 puta niža od evropskih, a ako potencijalnom klijentu-pacijentu uz paket stomatoloških usluga ponudimo neku od naših atraktivnih desti-nacija onda i ne čudi što za jedan od posebnih prioriteta upravo vidim jačanje i afirmaciju ovog segmenta medicinskog turizma.

24

Broj 6 Jun 2016.

Još jedan značajan segment zdravstvenog turizma za koji postoje potencijali u Crnoj Gori jeste sportsko-rekreativni turizam. Dovolj-no je navesti potencijale Ulcinjske rivijere, Sportske dvorane Topo-lica u Baru koje mogu biti savršeno mjesto za pripreme sportista 365 dana u godini, do sportskih dvorana na Žabljaku i Kolašinu koje omogućuju pripreme sportista na većoj nadmorskoj visini. Ako ovome dodamo, potencijale i već dobro osmišljene programe planinarenja i biciklizma koji bi se dopunili sa eventualno drugim programima prije svih razvojem šumske medicine, imamo zaista i u ovom segmentu dovoljno potencijala za razvoj.

Dakle, od presudne je važnosti povezivanje hotela i bolnica, javnog i privatnog sektora, standardizacija usluga, edukacija kadra, krei-ranje paketa usluga i njihova marketinška promocija i brendiranje. Ove aktivnosti zahtijevaju sistemski i sinergetski rad i vjerujem da smo na dobrom putu da unaprijedimo i valorizujemo ovaj znača-jan segment turističke privrede u Crnoj Gori.

Glasnik: Osvnite se i na dosadašnji rad Klastera zdravstvenog tu-rizma, koji je realizovao zapažene i važne sadržaje radi afirmacije Crne Gore kao prepoznatljive destinacije zdravstvenog turizma.

V. Stijepović: Kada pogledamo koliko se danas govori o zdravstve-nom turizmu kao i broj subjekata koji se uključuje u afirmaciju ovog segmenta turizma onda mi zaista predstavlja posebno za-dovoljstvo da istaknem uspješnu pionirsku misiju kako Medical SPA Asocijacije Crne Gore tako i Klastera zdravstvenog turizma na polju sistemskog razvoja i promocije zdravstvenog turizma u Crnoj Gori kao objedinjenog nacionalnog projekta. Naime, mi smo kao asocijacija proteklih pet godina uporno radili na edukaciji, or-ganizovanjem naučnih konferencija o zdravstvenom turizmu gdje smo pozivali eminentne stručnjake iz regiona i Evrope pripre-majući se za realizaciju projekta Klastera zdravstvenog turizma. Imajući u vidu ove činjenice u februaru 2015. godine, uz pomoć i podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, osnovan je Prvi Klaster zdravstvenog turizma Crne Gore. Prvi Klaster zdravstve-nog turizma u Crnoj Gori je Udruženje čiji su ciljevi promocija Crne Gore kao destinacije zdravlja i povezivanje vodećih stručnjaka iz područja zdravstva, turizma i srodnih potpornih djelatnosti kako bi se unaprijedila ukupna ponuda zdravstvenog turizma Crne Gore i zajednički nastupalo na regionalnom i međunarodnom tržištu. Tradicija, infrastruktura i stručni ljudski potencijal, temelji su na osnovu kojega su osnivači Klastera prepoznali zdravstvenu indu-striju kao ključnu komparativnu prednost Crne Gore te naglasili potrebu da zdravstveni turizam postane prepoznatljivi regionalni brend. Zadatak Klastera je da doprinese promociji i razvoju Crne Gore kao destinacije zdravlja kroz organizovano pristupanje emi-tivnim tržištima, pozicioniranje i brendiranje članica Udruženja na regionalnom i međunarodnom tržištu ujedinjenim marketin-škim naporima i PR aktivnostima te saradnjom sa srodnim orga-nizacijama i institucijama.

Pored generatora razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, Kla-ster je postao prepoznat i na području jugoistočne Evrope pa je kao rezultanta svih aktivnosti postao jedan od osnivača Prvog Balkan-skog Klastera zdravstvenog turizma registrovanog u Briselu.

Na kraju ističem da je posle zaista velikog rada i truda na poče-tnom razvoju zdravstvenog turizma u Crnoj Gori predstoji još puno značajnih aktivnosti pred nama ali isto tako vjerujem da ćemo sada sa više potencijala i sinergije doći do zajedničkog cilja »Crne Gore - Destinacija zdravlja«.

Health Tourism Cluster should contribute to promotion and development of Montenegro as a health destination throu-gh organized access to emissive markets, positioning and

branding the Associations’ members at the regional and interna-tional markets by joining marketing efforts and cooperating with similar organizations and institutions, says in an interview for Glasnik Vasilije Stijepovic, the Chairman of the Health Tourism Coordination Board at the Chamber of Economy of Montenegro (CEM).

Glasnik: Recently you have been elected as the Chairman of the Health Tourism Coordination Board at the CEM. You have said that the CEM will complete the system activities on affirmation of health tourism in Montenegro. Can you give us more information related to this topic?

V. Stijepovic: When it comes to system completing, I certainly had in mind that for the first time the Health Tourism Coordination Board of the CEM consists of the representatives of companies, state institutions, public enterprises, associations and NGOs, more or less related to health tourism who can contribute to the deve-lopment of this important branch of tourism through their acti-vities. The fact that the representatives of the Ministry of Health and Ministry of Sustainable Development and Tourism participate in the Board activities is of the utmost importance for the system development of health tourism. This will contribute to establi-shing cooperation with the state bodies and institutions and re-presenting the interest of the Board members when bringing po-sitive legislations which are necessary precondition for system development of health tourism as well as coordinating these two ministries in drawing up a document regarding the organized de-velopment of health tourism – Strategy of Health Tourism Deve-lopment.

Also, the important role of the newly established Board lies in pro-viding support of the state administration as a precondition for the organized development in health tourism, emphasizing the need for the operationalization (what, who) according to priority projects, enhancing investments, growth of health infrastructure and safety, improving cooperation among sectors. All the above--mentioned activities may be coordinated by the newly establis-hed Board along with creation of its quality activity plan by priori-ties. Precisely this was the motive for establishing the new Board.

Glasnik: The Coordination Board should be aimed at development, promotion of service quality, profiling the health tourism product, as well as creating its promotion on domestic and international market. This implies that a number of projects need to be com-pleted. How can we get money necessary for the achievement of these goals?

V. Stijepovic: According to statistics, over 150 million people in the world enjoy the benefits of health tourism, which records profit of more than 100 billion dollars. This expansion of this form of tou-rism has also been indicated by the survey, carried out in Great Britain according to which every twentieth British is ready to tra-vel abroad in pursuit of the adequate health service. In the context of this story, and somehow by inertia, the question arises: to what extent will the establishment of the Board contribute to raising the competitiveness of health tourism industry and facilitate access to both domestic and international sources of funding? It is about EU funds, first of all IPA programs of cross-border cooperation, but other types of financial support as well. I expect that the Board will

25

Broj 6Jun 2016.

Vasilije Stijepovic, Chairman of the Health Tourism Coordination Board at the CEM

Health care industry - a significant competitive advantageWe are on the right track to improve and valorize health tourism, an important segment of our tourism industry. Linking hotels and hospitals, public and private sector, education of personnel, creating and standardizing services and their marketing and branding are of key importance.

be an effective mechanism to encourage the growth of competiti-veness of small and medium-size enterprises and a major actor in the development of health tourism. I also believe that along with other stakeholders it will provide an impulse to this segment of the tourism industry.

Glasnik: Health tourism is the significant industry in the world whose share in the world GDP amounts to 20%. When could Mon-tenegro achieve the position to valorize great potentials which it has in this area and what are the preconditions for this?

V. Stijepovic: Due to the aging population trend and more empha-sized orientation of society towards healthy life, according to the World Health Organization the health care is to become the most powerful global industry for 15 years. It also believes that the share of this industry in the world GDP will amount to 22% by 2030 and it

will be the biggest driver of tourist travels. Despite the great poten-tials, primarily natural factors, Montenegro has a modest share in this branch of tourism, which has recorded an annual growth of 15 to 20 percent at the global level, although in addition to the poten-tials, there is a real interest of tourists to this type of service. The figure that 6.1 percent of tourists visit Montenegro due to health re-asons (NTO 2015) makes a good basis for harmonizing legal frame-work primarily (the Law on Health Care and the Law on Tourism), highlighting the importance of standardization of service quality and training of personnel. Along with marketing activities, sales of services and good practice examples this percentage would be definitely much higher. Financing these activities would be pro-vided through the work programs of state institutions as well as significant use of EU funds, which inevitably recognize such ac-tivities as priorities along with the prerequisite of quality creation

26

Broj 6 Jun 2016.

of the project.

Glasnik: In which branches could Montenegro get the greatest be-nefits from the cooperation of tourism and health?

V. Stijepovic: Montenegro has basic tourist resources for deve-lopment of health tourism, especially natural healing factors and quality professional staff, which are the main prerequisites to cre-ating a competitive offer. However, health tourism resources in our country are not as nearly used as they could be according to their real potentials. Travels as a form of health tourism are organized in order to maintain, and stabilize and, if possible, restore physi-cal and mental well-being, using natural healing factors, medical services, sports and recreational and wellness amenities outside the permanent residence. This travel aims at maintaining health and improving the current health state of the individual as long as possible. The fact that health tourists are spending five times more than other tourists also shows the importance of this industry. It is essential to connect hotels and hospitals, public and private sec-tors for the purpose of having more successful participation in the health tourism market.

Tourism employers do not deny that Montenegro has a chance to become a developed and authentic destination of health, spa and wellness tourism, which the guests will be revisiting. But, accor-ding to them, an offer of innovative and standardized services is essential to achieving this goal. If we know that health tourism can be divided into spa, wellness and medical tourism we can sta-te that our country really possesses potentials in wellness tourism and a spa and wellness hotels are expected to create programs which will offer guests a combination of oriental and western methods, with emphasis on the authentic wellness, which is a characteristic of the Montenegrin areas. Montenegro is “lagging behind” the countries in the region when it comes to wellness and spa programs, which provides opportunities for investments, but on the other hand, it implies defining a development vision and strategy for this segment of the economy. The existing offer of wellness tourism in hotels and tourist resorts is focused on bea-uty treatments, massages, sauna, pool amenities and fitness, and its development potential reduces the lack of regulations on the qualification of personnel, as well as regulations which limit intro-ducing medical components in the hospitality industry, and thus the development of medical wellness program.

Talking about health and medical tourism, Montenegro has some potentials i.e. entities led by European brand Institute dr Simo Milosevic from Igalo, Special Hospital for Pulmonary Diseases in Brezovik, General Hospital in Meljine, PI Kakaricka gora, and a lar-ge number of private health institutions throughout Montenegro. I particularly emphasize dental tourism as a comparative advan-tage of the medical tourism development in Montenegro in view of the number of dental offices which are definitely at the level of those in developed European countries in terms of equipment and adequately trained personnel. Their advantage is the price of services. According to our analysis it is 8-10 times lower than the European price. If we offer some of our attractive destinations to potential clients-patients along with a package of dental services, it is not surprising that I consider the strengthening and affirma-tion of this segment of medical tourism specific priorities. Sports and recreational tourism represent another important segments of health tourism for which there are potentials in Montenegro. We should just mention the potentials of Ulcinjska Rivijera, sports hall

Topolica in Bar which can be perfect places for sports 365 days a year, as well as sports hall in Zabljak and Kolasin which allow tra-inings at a higher altitude. If these are accompanied by potentials and the well-planned programs of hiking and biking, which could possibly be supplemented with other programs primarily deve-lopment of forest medicine, then we really have enough potential for development in this segment. Therefore, it is essential to con-nect hotels and hospitals, public and private sector, standardize services, train staff, create service packages and their marketing promotion and branding. These activities require a systematic and synergetic work and I believe that we are on the right track to im-prove and valorize this important segment of the tourism industry in Montenegro.

Glasnik: Can you comment the activities of the Health Tourism Cluster so far, which has realized noted and important amenities in order to promote Montenegro as destination recognized by he-alth tourism.

V. Stijepovic: When we take into consideration how much it is spoken on this topic and a number of entities included in the af-firmation of this segment of tourism, then it is really a pleasure to highlight successful pioneering mission of Medical SPA Asso-ciation of Montenegro and Health Tourism Cluster in system de-velopment and promotion of health tourism in Montenegro as a unified national project. In fact, as an association we have been working very hard on education for the past five years, organized scientific conference on health tourism, which were attended by eminent experts from the region and Europe and thus preparation for the implementation of the Health Tourism Cluster. Bearing in mind these facts the first Health Tourism Cluster in Montenegro was founded in February 2015, with the support of the Ministry of Sustainable Development and Tourism.

The first Health Tourism Cluster in Montenegro is association which aims at promoting Montenegro as a health destination and connecting the leading experts in the fields of health, tourism and related accompanying activities in order to promote overall health tourism supply of Montenegro and made joint appearance at the regional and international markets. Due to tradition, infrastructu-re and professional human resources, the founders of the Cluster recognized the health care industry as a key comparative advan-tage of Montenegro and stressed the need that health tourism sho-uld become recognizable regional brand. The task of the Cluster is to contribute to the promotion and development of Montenegro as a health destination through organized accessing to emissive markets, positioning and branding the members of the Associati-on at the regional and international markets by joining efforts in marketing and PR activities and cooperating with similar organi-zations and institutions.

Apart from being a generator of development of health tourism in Montenegro, the Cluster has also become recognized in the South East Europe. As an outcome of all activities it has become one of the founders of the 1st Balkan Health Tourism Cluster registered in Brussels.

Finally, I would like to point out that after so much work and effort in the initial development of health tourism in Montenegro there are still a lot of important activities ahead of us. However I also be-lieve that with more potentials and synergies now we can achieve a common goal »Montenegro - a health destination«.

27

Broj 6Jun 2016.

ICT

Prezentovan Kodeks ponašanja u elektronskom poslovanju

Na sjednici Odbora udruženja informacionih i komunikaci-onih tehnologija, održanoj 29. juna 2016. godine, prezento-van je Kodeks ponašanja trgovačkih, profesionalnih i udru-

ženja potrošača u elektronskom poslovanju, zatim aktuelnosti iz oblasti sistema javnih nabavki.

Kodeks je prezentovala predstavnica Ministarstva za informa-ciono društvo i telekomunikacije Sonja Veljić Vlahović. Da bi zakon o elektronskoj trgovini u potpunosti implementirao Direk-tivu 2000/31/EZ bilo je potrebno inovirati ga između ostalog i u dijelu koji se odnosi na kodeks ponašanja. On uređuje osnovna načela etike, zabrane podsticanja mržnje izaštite poštovanja ličnosti,posebnosti zaštite prava maloljetnika, lica sa invaliditeto-mi druga pitanja od značaja za davaoce i korisnike usluga infor-macionog društva. Cilj Kodeksa je da doprinese obavljanju poslov-nih aktivnosti u duhu poslovnog morala, dobrih poslovnih običaja, kao i podizanje nivoa informisanosti korisnika usluga informacio-nog društvau Crnoj Gori.

Aleksandar Mitrović, predstavnik Privredne komore u Koordina-cionom timu za unaprjeđenje sistema javnih nabavki, prisutne je upoznao sa aktivnostima Komore na unapređenju položaja po-nuđača u postupcima javnih nabavki i predočio predstojeće aktiv-nosti prilikom izrade novog Zakona o javnim nabavkama. Istakao je da je jedan od velikih problema za proces javnih nabavki žalbe na tendersku proceduru, gdje se proces zaustavlja i prolongira na štetu svih učesnika. U cilju prevazilaženja tog problema, u nare-dnim mjesecima, ima inicijativa iz ministarstava da se radi na izmjeni ZJN u dijelu skraćivanja rokova za žalbu, ukidanju žalbe na tendersku dokumentaciju i određene elemente koji će uticati da se što brže realizuje proces javnih nabavki.

Postoji i inicijativa da se, u skladu sa direktivama, ukine pravo pr-ventvene primjene kriterijuma najniža cijena, već da se vrati na raniji kriterijum, koji je bio zakonom utemejen, sistem ekonomski najpovoljnije ponude, da se razrade podkriterijumi kako bi se došlo do najkvalitetnije ponude i najboljeg proizvoda.

U narednom periodu favorizovaće se sistem e-javnih nabavki, ne-

U narednom periodu favorizovaće se sistem e-javnih nabavki.

materijalizacija, kao i sistem koordinacije tako da će sami naruči-oci, po službenoj dužnosti, od državnih organa pribavljati dokaze o bonitetu ponuđača, kao i o ostalim potvrdama koje izdaju držav-ni organi, kako bi maksimalno relaksirali ponuđači. Očekuje se i smanjenje iznosa za taksi.

Implementacija navedenih inicijativa očekuje se tek iduće godi-ne, zbog administrativnih procedura koje moraju biti ispoštovane. Nakon što se formira radna grupa koja će pripremiti Nactr doku-menta, zatim ga dati na uvid zainteresovanim subjektima za do-stavljanje kometara, razmatrati i uključiti prispjele sugestije, a kao zemlja koja je kandidat za članstvo u EU,dokument se mora poslati Evropskoj komisiji na usaglašavanje.

U rasparavi, koja je uslijedila nakon izlaganja Mitrovića, privre-dnici su postavljali pitanja uz sugestije vezane za sistem javnih nabavki. Koliko će novi ZJN unaprijediti postojeće, pitanje odgo-vornosti ponuđača i naručioca, sukcesivnim isporukama, da li će e-nabavke biti obavezujuće, bila su neka od pitanja.

Mitrović je pozvao prisutne da dostave svoje sugestije i mišljenja i pisanim putem Komori, kako bi se iste dalje procesuirale prilikom izmjene regulatornog okvira u ovoj veoma značajnoj oblasti i upo-znao sa narednim aktivnostima Komore na uspostavljanju help deska na sajtu Komore za ponuđače radi jednostavnije pripreme ponuda.

Članice Odbora upoznate su sa zaključcima sa prethodno održane sjednice Grupacije za IT, na kojoj je razmatran nacrt Strategije za razvoj informacionog društa 2017-2020.

U okviru međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, koji se održao od 9-15. maja 2016. godine, u tržnom centru Delta City u Podgorici, ICT kompanije, članice Odbora udruženja infor-macionih i komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore, imale su priliku da predstave svoj rad i svoje proizvode. Iz-ložbeni prostor OU ICT-a bio je sastavni dio ICT kornera a obez-bjeđen je u saradnji sa Ministarstvom za informaciono društvo i telekomunikacije.

28

Broj 6 Jun 2016.

The Good Country Index: Crna Gora 50. a Švedska prva

Crna Gora nalazi se na 50. mjestu od 163 države svijeta na listi The Good Country Index, prenio je MNE Magazin.

– Danas više nego ikad očajnički su nam potrebne države koje rade dobro, a do toga ćemo doći samo ako se svi potrudimo sa vođama država, kompanijama, društvom… Ideja ovog indeksa je jednostavna: da iz-mjeri na koji način svaka zemlja doprino-si svijetu na osnovu humanosti. Podaci su uzeti iz arhive UN-a i ostalih međunaro-dnih organizacija – kaže vođa istraživanja Sajmon Anholt, osnivača Good Country.

Crna Gora, prema ovom indeksu, najveći doprinos svijetu daje na polju prosperiteta i jednakosti. Tu je na 27. poziciji. Slijedi kul-tura u kojoj smo na 38. mjestu, nauka i teh-nologija (58. pozicija), svjetski poredak (63. mjesto), zdravlje i blagostanje (78. pozicija), planeta i klima (81. mjesto) i međunarodni mir i bezbjednost (134. pozicija).

Švedska je prva, Danska druga, Holandija treća, Velika Britanija četvrta, Njemačka peta, Finska šesta, Kanada sedma, Francu-ska osma, Austrija deveta, dok je Novi Ze-land deseti.

Od država u okruženju, najbolje je plasira-na Slovenija na 29. mjestu, Hrvatska je 38, Srbija 47, Makedonija 60, Bosna i Hercego-vina 88, a Albanija 108.

Posljednju poziciju zauzela je Libija.

Britanski easyJet uveo novu liniju na relaciji Getvik-Tivat

Britanska low cost kompanija easyJet uve-la je novu liniju od Getvika u Londonu do Tivta u Crnoj Gori, koja je započela 16.juna i najavljena su dva leta nedeljno tokom lje-tnjih mjeseci, svakog ponedeljka i četvrtka. Ovom prilikom Aerodromi Crne Gore upri-ličili su prigodan doček povodom dolaska easyJet-a. Prisutne je pozdravio i ambasa-dor Velike Britanije u Crnoj Gori Jan Viting.

Prvim avionom na ovoj liniji pristigli su predstavnici najznačajnih britanskih me-dija. U organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, britanske low cost kompanije easyJet, HG Montenegro Stars, kompanije Luštica bay, Porto Montenegra i hotela Regent u studijskoj posjeti Crnoj Gori borave predstavnici medija Daily Star, Daily Mirror, Sunday Post, Daily Express, The Sun i Manchester Evening News. Oni

će imati priliku da se upoznaju sa turistič-kim potencijalima Crne Gore. Osim primor-ja planiran je i obilazak sjevernih predjela koji će, između ostalog, obuhvatiti i rafting u kanjonu Tare.

Ova posjeta je od izuzetnog značaja za da-lju promociju crnogorskog turizma i naše ponude na tržištu Velike Britanije. Kompa-nija easyJet očekuje da će na liniji London--Tivat- London ove sezone prevesti više od 19.000 putnika, saopštavaju iz Nacionalne turističke organizacije.

Svjetsko priznanje za hotel Regent

Hotelu Regent Porto Montenegro dodije-ljena je ovogodišnja nagrada World Luxury Spa Award, koja predstavlja potvrdu kvali-teta i visokog nivoa usluge koju taj hotelski objekat nudi.

Hotelu Regent Porto Montenegro nagrada je, kako su saopštili njegovi predstavnici, dodijeljena u dvije kategorije - spa centar na luksuznoj destinaciji i luksuzni hotelski spa centar za Crnu Goru.

Predstavnici hotela Regent su kazali da su priznanja, koja su dodijeljena u subotu u Švajcarskoj, jedna od najprestižnijih u svi-jetu hotelijerstva i da predstavljaju potvrdu kvaliteta i visokog nivoa usluge koja se pruža gostima.

Direktorica hotela Julia Ward navela je da nagrada potvrđuje strategiju hotela Regent.

- Regent Spa, ne samo da je doprinio jedin-stvenom iskustvu naših gostiju, već je una-prijedio raznolikost wellness usluga na Ja-dranu i šire. Nastavićemo u istom maniru, pružajući usluge upravo po mjeri gosta, po čemu smo i prepoznatljivi - rekla je Ward.

World Luxury Awards je, kako je objašnje-no, jedna od najpoznatijih svjetskih organi-zacija, čiji je cilj prepoznavanje i nagrađi-vanje najboljih u globalnom hotelijerstvu, sa posebnim osvrtom na besprekornu uslu-gu i izuzetne sadržaje.

- Priznanje World Luxury Spa jedno je od takmičenja koje organizuje World Luxury

Awards. Nagrade se dodijeljuju u ukupno 14 kategorija, na nivou država, kontinenata i svjetskom nivou - navodi se u saopštenju.

Iz Hotela Regent su podsjetili da je to prvi i jedini hotel u Crnoj Gori koji je dobio Wor-ld Luxury Hotel Award prošle godine za evropski kontinet, a ova nagrada poznata je i kao Oskar u svijetu luksuzne hotelske industrije.

Sajam MSP krajem oktobra u Budvi

Sajam malih i srednjih preduzeća, poslov-nih usluga i ženskog preduzetništva biće krajem okrobra organizovan u Budvi. Pred-stavnici Jadranskog sajma saopštili su da je manifestacija, koja će se održati od 27. do 29. oktobra, biti namijenjena promociji preduzeća u oblasti poslovnih usluga i in-vesticija, malih i srednjih preduzeća.

- Sajam će obuhvatiti prezentaciju poslov-nih banaka, osiguravajućih društava, inve-sticionih fondova, obrazovnih i državnih institucija, profesionalnih i strukovnih udruženja, medija, lokalnih samouprava, kao i predstavnika malog i srednjeg bizni-sa - precizirali su u saopštenju.

Jadranski sajam će manifestaciju organi-zovati u saradnji sa izlagačima, državnim i akademskim institucijama, profesional-nim istručnim udruženjima i svim zainte-resovanim subjektima.

Predstavnici Jadranskog sajma su kaza-li da će u okviru manifestacije biti riječi o aktuelnim temama iz svijeta poslovnih usluga i investicija, kao i malog i srednjeg biznisa, sa stavljanjem akcenta na žensko preduzetništvo.

Te manifestacije predstavlju, kako su na-veli, jedinstvenu priliku za uspostavljanje kontakata, razmijenjivanja iskustva i ugo-varanje poslovnih aranžmana.

- Sajamski nastup daje mogućnost da kroz medijski miks preduzmete snažnu akci-ju unaprijeđenja sopstvenog marketinga i načinite bitne korake u pravcu adekvatnog pozicioniranja na trzištu - navodi se u sa-opštenju.

Iz Jadranskog sajma su naveli da će jedan

Crna Goravijesti

29

Broj 6Jun 2016.

od stubova sajamske platforme ove godine biti žensko preduzetništvo, koje dobija sve više prostora i predstavlja jedan od pokre-tača razvoja privrede u cjelini.

- U saradnji sa partnerima kreiramo B2B platformu koja će svim zainteresovanim subjektima, tokom trajanja sajma, omo-gućiti efikasno održavanje sastanaka - do-daje se u saopštenju.

Prevezli 4,6 odsto više putnika

Nacionalni avio-prevoznik Montenegro Airlines (MA) prevezao je tokom prvih pet mjeseci u redovnom saobraćaju prema 13 destinacija ka kojima saobraća, 157 hiljada putnika, što je 4,6 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

- Odgovornim planiranjem reda letjenja, koji je podrazumijevao redukciju letova prema određenim destinacijama ka koji-ma je manja tražnja, uz povećanje broja letova ka destinacijama prema kojima je veća tražnja, ostvareno je značajno sniže-nje operativnih troškova, ali je postignuta i bolja iskorišćenost putničke kabine za tri odsto - navodi se u saopštenju MA, prenosi Mina Business.

Destinacije koje su zabilježile najveći rast su Ljubljana, prema kojoj je obavljen veći broj letova i prevezeno 3,5 hiljada putnika više, ka Sankt Peterburgu je prevezeno 600 putnika više nego u uporednom period, dok je ka Dizeldorfu zabilježeno povećanje od 8,4 odsto i Cirihu od 6,5 odsto putnika.

- MA je, i pored brojnih izazova, za prvih pet mjeseci na tržistima Rusije i Srbije, preve-zao više putnika nego u istom periodu pro-šle godine. Na linijama ka/iz Podgorice i Tivta prema Beogradu, za prvih pet mjeseci prevezeno je dva odsto više putnika, dok je na linijama prema Moskvi prevezeno čak 20 odsto više putnika, i pored konkurecije brojnih ruskih kompanija koje saobraćaju ka Crnoj Gori - naveli su iz kompanije.

Iz MA su kazali da je povećanje ostvareno i

na tržištu Francuske.

- Te rezultate je evidentirao i menadžment najvećeg francuskog aerodroma, Charles de Gaule, sa kojeg MA obavlja svoj saob-raćaj ka Crnoj Gori. Oni su upoređujući po-datke od 1. aprila prošle godine do 31. marta evidentirali povećanje putnika MA, koje je veće od 6,4 odsto. Iz ovog razloga je naš na-cionalni avio-prevoznik dobio finansijske benefite od francuskog aerodroma - navodi se u saopštenju.

U nacioonalnom avio-prevozniku smatraju da izražena konkurencija zadnje dvije go-dine očito nije uspjela da ugrozi pozicioni-ranost MA, kao jedne od najtačnijih kom-panija u regionu.

- Dostupnost i otvorenost Crne Gore je kon-cept kojem MA želi da da puni doprinos, pa je ponovno otvaranje linija, prema Dizel-dorfu, Londonu, Lionu, Kopenhagenu dobar primjer sa kojim će nacionalna avio-kom-panija nastaviti i ove godine - zaključuje se u saopštenju.

Oprezno u vođenju fiskalne politike

Misija Međunarodnog monetarnog fonda, koja prikuplja informacije potrebne za pri-premu redovne Misije po osnovu člana IV Statuta Fonda, boravila je u Crnoj Gori od 4 do 8. jula.

Predstavnici MMF-a, koje predvodi Alasda-ir Scott, održali su niz sastanaka sa pred-stavnicima Vlade i Centralne banke Crne Gore gdje su između ostalog poručili da je potreban oprez u vođenju fiskalne politike.

Tokom ovih sastanaka razmijenjena su mišljenja i podaci, kako bi se članovi Misije upoznali sa ključnim ekonomskim izazovi-ma i rizicima koji su prisutni u Crnoj Gori. Takođe, razmatrana su pitanja iz oblasti bankarskog sektora, kao što su opšta kre-tanja i parametri poslovanja bankarskog sektora u Crnoj Gori, uslovi kreditiranja, kvalitet aktive, kamatne stope, itd.

Guverner Centralne banke Crne Gore, Milo-jica Dakić, istakao je da su podaci iz prvog kvartala ove godine ohrabrujući i da ukazu-ju na nastavak trenda rasta BDP-a. Takođe je istakao da je bankarski sistem solventan, da su banke izuzetno likvidne i da kamatne stope imaju opadajuću tendenciju, iako su i dalje iznad nivoa koji bi se mogao ocijeni-ti kao poželjan. Istakao je i da je prisutno veliko interesovanje za osnivanje banaka u Crnoj Gori, odnosno da smo u poslednje dvije godine dobili četiri nove banke.

Na sastancima sa predstavnicima MMF-a je konstatovano da tendencija opadanja lo-ših kredita djeluje ohrabrujuće i da je ona sve manje sistemsko pitanje, a sve više individualno. Tokom razgovora su razmo-trena pitanja pružanja tehničke pomoći od strane MMF-a.

Članovi Misije MMF-a su istakli izazove u domenu fiskalne politike i naglasili potre-bu opreznog vođenja fiskalne politike i iz-rade plana sanacije u narednom periodu. U okviru ove posjete gdin Scott, šef Misije za Crnu Goru, održao je prezentaciju na temu “Uticaj Brexit-a na Crnu Goru i Evropu”.

Dogovoreno je da se razgovori nastave to-kom godišnjeg zasijedanja MMF-a u okto-bru ove godine, prenosi Bankar.me.

Porasla proizvodnja vina

Proizvodnja bijelih vina zaštićenog geo-grafskog porekla, iz specifičnih regija, i svježeg betona porasla je u prošloj godini u odnosu na 2014., dok je kod kafe i cigareta zabilježen pad, saopšteno je iz Monstata. Proizvodnja bijelih vina je u prošloj godi-ni povećana 8,5 odsto, odnosno sa oko 30 hiljada hektolitara, na 32,56 hiljada hekto-litara.

- Proizvodnja svježeg betona je u prošloj u odnosu na 2014. godinu porasla 11,7 odsto, odnosno sa 342,94 hiljade tona na 383,14 hiljada tona - dodaje se u saopštenju koje prenijela Mina business.

Iz Monstata su kazali da se proizvodnja va-žnijih industrijskih proizvoda u Crnoj Gori u prošloj godini može prikazati na razne načine.

- Kao važnije industrijske proizvode sma-tramo proizvode razvrstane u oblastima klasifikacije djelatnosti sa najvećim uče-šćem u ukupnoj industrijskoj proizvodnji - objasnili su iz Monstata.

Iz Monstata su dodali da je u prošloj godini pad proizvodnje zabilježila pržena kafa 12,5 odsto, odnosno sa 1,12 hiljada tona na 968 tona. Proizvodnja cigareta koje sadrže du-van oslabila je 9,2 odsto.

30

Broj 6 Jun 2016.

Svečanost u Hotel Resortu Ruža Vjetrova

Ponudu obogatili luks apartmanima

Hotel Resort Ruža Vjetrova, u mjestu Dobra Voda kod Bara, od 11. juna 2016. godine je bogatiji za novi blok

F sa 27 superior i dva honeymoon apart-mana.

Svječanosti otvaranja prisustvovali su brojni turistički poslenici, privrednici, zvanice iz političkog te javnog života, među kojima izdvajamo ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića (koji je presjekao vrpcu), ministra saob-raćaja i pomorstva Ivana Brajovića, preds-jednike opštine Bar dr Zorana Srzentića i Danilovgrad Branislava Đuranovića, direk-

toricu Nacionalne turističke organizacije Željku Radak Kukavičić i druge.

Domaćini hepeninga bili su vlasnici hote-la – podgoričke kompanije Veletex i NALL International, odnosno njihovi čelni ljudi Vlastimir Golubović i Jovan Lekić.

Golubović je podsjetio da su te dvije kom-panije 2008. godine kupile turistički kom-pleks na ovoj lokaciji od Telekoma Make-donije, što je, kako ističe, rijedak primjer privatizacije stranih privrednih društava u Crnoj Gori od strane domaćih investitora. U proteklih osam godina, ulažući značajna

Strategija razvoja rizorta u prvi plan stavlja zaštitu prirodnih ljepota, ekologiju i obnovljive resurse, pa je hotel opremljen solarnim panelima i priključen na biološke kolektore za prečišćavanje otpadnih voda.

finansijska sredstva, ogroman trud i vrije-me, izgradili su Ružu Vjetrova koja je već 2009. godine nagrađena Wild Beauty Awar-dom za najbolji novi hotel. Nije ni čudo, jer je riječ o rizortu jedinstvenog koncepta kako u arhitektonskom tako i u ugosti-teljskom smislu, koji, pored hotelskih ka-paciteta visokog nivoa sa 75 smještajnih jedinica, između ostalog raspolaže sa po dva otvorena bazena, plažna bara i teniska terena, kupalištem sa 500 ležaljki, dokovi-ma za sunčanje, dječijim igralištima i zoo vrtom.

- Danas, Hotel Resort Ruža Vjetrova pro-širuje svoje kapacitete novim sadržajima - hotelskim blokom od 27 luksuznih supe-

31

Broj 6Jun 2016.

rior i dva honeymoon apartmana, rekon-struisanim i proširenim nacionalnim re-storanom, novom luksuzno opremljenom recepcijom i novoizgrađenom plažom. Apartmani su profesionalno dizajnirani, opremljeni najkvalitetnijim materijalima i namještajem, tako da prate najnovije tren-dove u hotelijerstvu i siguran sam da su rame-uz-rame sa najpoznatijim svjetskim brendovima – kazao je Golubović.

Prema njegovim riječima strategija razvoja rizorta u prvi plan stavlja zaštitu prirodnih ljepota, ekologiju i obnovljive resurse, pa je hotel opremljen solarnim panelima i pri-ključen na biološke kolektore za prečišća-vanje otpadnih voda. Investicija vrijedna 1,5 miliona eura realizovana je učešćem sopstvenih sredstava i uz kreditnu podr-šku Crnogorske Komercijalne banke.

Zahvalio je glavnom izvođaču radova kom-

paniji Fidija iz Podgorice, svim podizvođa-čima, projektantima i nadzorom organu, koji su doprinijeli da se ovaj projekat rea-lizuje u roku od šest mjeseci, te organima lokalne samouprave Bara i Ministarstvu održivog razvoja i turizma na saradnji.

- Sa osjećanjem ponosa nove sadržaje Ho-tel Resorta Ruža Vjetrova pridružujemo turističkoj privredi Crne Gore, ovdje na Barskoj rivijeri, u godini kada obilježava-mo deceniju obnove nezavisnosti – dodao je Golubović.

Ruža Vjetrova, prema riječima resornog ministra Gvozdenovića, jeste kompleks koji svjedoči o kvalitetu razvoja crnogor-ske i turističke privrede Bara.

- Ruža Vjetrova šalje jako dobre talase i na taj način doprinosi da produžimo turistič-ku sezonu, stvorimo pozitivnu energiju u turizmu i podstaknemo i druge projekte da se realizuju na sličan način. Ovaj projekat je primjer kako može da se valorizuje am-bijent koji nudi veliku šansu – istakao je Gvozdenović.

U Ministarstvu, dodao je on, intenzivno

rade na unapređenju poslovnog ambijenta za turizam. Kao rezultat toga, u posljednje tri godine su otvorena 32 nova hotela.

- U 2016. godini imaćemo više od 1.200 no-vih ležajeva, 450 u hotelima sa pet zvjez-dica i nešto preko 800 u objektima sa če-tiri zvjezdice. Posebno podstičemo visoki kvalitet, jer on doprinosi novom zapošlja-vanju, a posredno i razvoju crnogorske po-ljoprivrede, što smatramo posebno važnim – rekao je ministar.

Najavio je da će predložiti nova zakonska rješenja koja će u urbanizmu i građevinar-stvu dati nove podsticaje za razvoj visoko-kvalitetnih turističkih sadržaja. Predložiće i rješenja koja se odnose na smanjenje i optimizaciju svih poreskih opterećenja za usluge koje se nude u tako razvijenim pro-jektima, kao što su rizorti i hoteli sa četiri i pet zvjezdica.

- Posebno uvažavamo projekte koji po-štuju ekološke standarde kao što je Ruža Vjetrova i očekujemo da ovaj rizort nasta-vi sličnim tempom razvoja, jer postoji još dosta mogućnosti za to. Ona dodatno treba da ohrabri turističke radnike da razvijaju projekte, nude nove usluge i doprinose ra-zvoju Crne Gore – rekao je Gvozdenović.

Predsjednik Opštine Bar Srzentić istakao je da Ruža Vjetrova iz godine u godinu sve više obogaćuje turističku ponudu ne samo Bara, već i cijelog crnogorskog primorja.

- Želim vam još puno ovakvih objekata a lokalna samouprava će uvijek biti na raspolaganju svim investitorima koji su raspoloženi da na našem primorju, pogo-tovo Baru ulažu svoja sredstva – kazao je Srzentić.

32

Broj 6 Jun 2016.

Okrugli sto

Reforma visokogobrazovanja

Skoro 90% anketiranih privrednika je mišljenja da je prethodni sistem u visokom obrazovanju bio kvaliteniji u odnosu na novi reformisani sistem u skladu sa Bolonjom.

Na okruglom stolu „Reforma visokog obrazovanja u Crnoj Gori“, organizovanom u Privrednoj komori 13. juna 2016. go-dine, predstavljeni su rezultati istraživanja koji su pokazali

da samo 7,7% anketiranih privrednika smatra da sistem visokog obrazovanja obezbjeđuje kvalitetnu radnu snagu za tržište rada, njih 70,8% ocijenjuje da on to delimično čini, a 21,5 % smatra da ne obezbjeđuje.

Polovina anketiranih ima problem da nađe odgovarajuće visoko obrazovne kadrove koji su specijalisti za djelatnost u kojoj u po-sluju, njih 28,5% se djelimično suočava sa tim problemom, dok njih 22,3% nema ovaj problem.

Privredna komora Crne Gore je tokom aprila sprovela anketu o percepciji privrednika o kvalitetu znanja i vještina lica sa steče-nim visokim obrazovanjem crnogorskih institucija visokog obra-zovanja. Uzorak je obuhvatio 130 privrednika iz 16 crnogorskih op-ština i različitih oblasti poslovanja.

U radu okruglog stla učestvovali su predstavnici privrede, resor-snog ministarstva, visoškolskih institucija i Zavoda za zapošlja-vanje.

Razvoj ljudskih resursa prioritet

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je kazao da je razvoj ljudskih resursa prepoznat kao jedan od ključnih priori-teta, budući da kadrovi predstavljaju jedan od najvećih kapitala i osnovni preduslov za ostvarivanje pune integracije Crne Gore u evropske strukture.

Podsjetio je da je Crna Gora 2003. godine ušla u Bolonjski proces, s ciljem kompletne reforme visokog obrazovanja. Bolonjski proces su tražili privrednici Evrope nezadovoljni kvalitetom znanja zavr-šenih studenata po dotadašnjem sistemu obrazovanja. Reforma visokog obrazovanja imala je za zadatak da, prvenstveno, omogući sticanje znanja, vještina i kompetencija koje bi bile svrsishodne ekonomskom i društvenom razvoju. Crnogorskim svršenim viso-koškolcima bi Bolonjski proces omogućio da kao budući kandidati za posao budu prihvaćeni ne samo u zemlji već i u cijeloj Evropi. Od nastavnih planova i programa očekivalo se da studenti ne stiču samo akademska i teorijska znanja, već i praktična i primjenljiva kako bi bili bolje pripremljeni da se nakon studija uključe u svoje

33

Broj 6Jun 2016.

profesionalne karijere.

- Privredna komora je već od samog početka bila jedan od socijal-nih partnera Vladi Crne Gore u njenoj Strategiji reforme obrazo-vanja i razvoja ljudskih resursa. Potreba za uključenje Privredne komore Crne Gore se ogleda, prije svega, u namjeri da se oblast obrazovanja odraslih uskladi sa potrebama tržišta rada za dobrobit svih građana; podstiče proces smanjenja nezaposlenosti; smanji siromaštvo; razvijaju ljudski resursi kao osnov za napredak tržišne ekonomije i poveća šansa za uključenje u proces rada svih građa-na, a posebno ugroženih grupa – rekao je Saveljić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je dugo bila primjer u regionu vezano za uključenje socijalnih partnera u proces reforme.

- No, čini se da u poslednje vrijeme socijalni partneri nijesu bili uključeni u nove aktivnosti u ovom procesu u adekvatnoj mjeri. Tu prije svega mislim na izradu nove Strategije za visoko obrazova-nje, rješenja vezana za prohodnost srednjih škola ka fakultetima, promjenu sistema studiranja iz 3+1+1+3 na 3+2+3. Stiče se utisak da se visoko obrazovanje sve više zatvara i da u procesu reformi ne konsultuje dovoljno privredu i socijalne partnere – naglasio je on.

Za Privrednu komoru Crne Gore, dodao je Saveljić, rad na reforma-ma, posebno visokog obrazovanja, znači povećanu spremnost da se za našu privredu stvori profesionalan kadar, koji će doprinositi privrednom razvoju i stabilnosti.

- Neophodno je kontinuirano praćenje i učešće u osmišljavanju i konkretizovanju aktivnosti u institucijama visokog obrazovanja koje bi dale pozitivne rezultate shodno očekivanjima privrede i privrednika – kazao je potpredsjednik Privredne komore.

Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu pro-svjete Mubera Kurpejović je podsjetila na njihovo istraživanje iz 2014. godine prema kojem su poslodavci ocijenili obrazovni sistem dobrim. Tada su kao zamjerke naveli nedostatak praktičnih i tako-zvanih mekih vještina studenata i nedovoljno poznavanje stranih jezika.

- Imajući u vidu identifikovane nedostatke, naše ustanove visokog obrazovanja rade na unapređenju praktičnog obrazovanja, pa već imamo povećan broj sporazuma sa poslodavcima. Pripremljeni su ishodi učenja što je znatan napredak čime se ne mogu pohvaliti ni razvijenije zemlje u Regionu, a koji poslodavcima pokazuju šta je to što visokoškolci znaju – rekla je Kurpejović.

Posebno je istakla i reformu kurikuluma na Univerzitetu Crne Gore u susret predstojećoj akreditaciji te ustanove, koja se sprovodi da bi se odgovorilo zahtjevima tržišta rada.

- U prethodnom periodu nije bilo značajnijeg interesovanja poslo-davaca za reformu kurikuluma, a oni mogu značajno da doprinesu njegovom unapređenju – smatra ona.

Rukovodilac Sektora za edukaciju dr Mladen Perazić, koji je pred-stavio rezultate istraživanja Privredne komore, rekao je da poslje-dnje informacije i analize ukazuju da su najvažnija postignuća u pomenutoj reformi, između ostalog, kreirani nivoi kvalifikacionog okvira za visoko obrazovanje, povećana efikasnost studiranja, osnivanje i rad Savjeta za visoko obrazovanje, nezavisnog tijela koje obezbjedjuje kvalitet i u čijoj nadležnosti su akreditacije vi-sokoškolskih ustanova, povećano je učešće u programu EU koji se odnosi na ovu oblast, implementacija evropskog sistema transfera kredita - ETCS kredita kao i tri ciklusa obrazovanja, Bachelor, Ma-

ster i doktorskih studija i drugo.

- Skoro 90% privrednika je mišljenja da je prethodni sistem u vi-sokom obazovanju bio kvaliteniji u odnosu na novi reformisani sistem u skladu sa Bolonjom. Takođe, privrednici uglavnom nijesu konsultovani prilikom izrade studijskih programa od institucija visokog obrazovanje u Crnoj Gori – rekao je Perazić.

On je zaključio da u crnogorskom društvu nedostaju preduzetnič-ke vještine i na tome je potrebno raditi još od osnovnog obrazova-nja. Potrebno je više praktične obuke na fakultetima i saradnje sa privredom, kaže on i navodi da je kroz 56 edukativnih aktivnosti Privredne komore tokom prethodne godine prošlo više od 2.500 ljudi.

Diskusija

Rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić istakla je zna-čaj partnerskog rada na unapređenju obrazovanja.

- Kvalitet je imperativ u visokom obrazovanju. Reforme su nužne i za njih je posljednji čas – rekla je Vojvodić, dodajući da je rad na njima u završnoj fazi.

Univerzitet, prema njenim riječima, ide u pravcu unapređivanja, u skladu sa evropskom praksom, uvođenjem sistema studiranja 3+2+3 koji će produžiti školovanje.

- Time ćemo, sigurna sam, uspjeti da prije svega trogodišnje stu-dije i bachelor diplomu specifikujemo na način da budu jasni u smislu kvalifikacija znanja i vještina, te prepoznatljivi na tržištu, odnosno kod poslodavaca – rekla je Vojvodić.

Bitan dio reforme je uvođenje obavezne praktične nastave kao i učenja enegleskog jezika - obaveznog na svim fakultetima, kazala je, dodajući takođe da će se u okviru ovog procesa studijski progra-mi svesti na potrebnu mjeru.

Prof. dr Anđelko Lojpur smatra da je potreban novi koncept razvo-ja u Crnoj Gori zasnovan na reindustrijalizaciji, te da će to između ostalog doprinijeti i rješavanju problema neusklađenosti visokog obrazovanja sa potrebama tržišta rada.

- Bolonja - da, i treba je dosljedno primjenjivati. Ne treba stvarati predstavu u društvu da imamo višak visokoškolaca, jer oni su veo-ma važan resurs – rekao je Lojpur.

Mladen Bajković, ETG grupa, istakao je kroz primjere iz svog po-slovanja da im nedostaju specijalizovani kadrovi te da svršeni stu-denti koji traže posao nemaju adekvatno znanje potrebno privredi.

- Na konkurse koje smo raspisali za hidro i mašinske inženjere nam se već triput niko nije javio – rekao je Bajković.

Kao veliki problem je istakao nezainteresovanost privrede i uni-verziteta za jačanje saradnje.

U daljoj raspravi učestvovali su predstavnici Zavoda za zapošlja-vanje, fakulteta Univerziteta Crne Gore i Univeziteta Donja Gorica, koji su ocijenili da je potrebno sinergijsko djelovanje biznisa dr-žavnih i obrazovnih institucija na reformi visokog obrazovanja u skladu sa potrebama privrede.

34

Broj 6 Jun 2016.

Seminar

Nabavke u NATO sistemu

Ulazak Crne Gore u NATO alijansu znači širok dijapazon mo-gućnosti za našu privredu koje se mogu kvalitetno iskori-stiti i za koje se treba spremiti. Članstvom u NATO savez

crnogorske kompanije stiču pravo učešća na tenderima alijanse, koji imaju godišnji budžet od preko 700 milijardi dolara, rečeno je na seminaru „Postupak nabavki u NATO sistemu“ koji je Privredna komora Crne Gore organizovala 9. juna 2016. godine sa Komunika-cionim timom Savjeta za članstvo u NATO Vlade.

O ekonomskim benefitima članstava Crne Gore u NATO na skupu je govorio potpredsjednik Vlade Crne Gore prof. dr Vujica Lazović, mogućnosti koje crnogorskoj privredi donosi članstvo u alijansi predstavio je Vesko Garčević, nacionalni koordinator za članstvo u NATO, dok je predavanje o sistemu nabavki održala Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za industriju u Privrednoj komori Hrvat-ske.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da or-ganizacijom ovog skupa Komora i Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO Vlade nastavljaju veoma uspješnu saradnju na aktivnostima čiji je cilj informisanje crnogorskih preduzeća o mo-gućnostima koje im se otvaraju kroz skoro članstvo naše zemlje u Savezu. On je naveo da će zbog značaja ovih tema aktivnosti na edukovanju privrednika biti nastavljene kako bi se oni što uspje-šnije uključili u ovaj veliki projekat.

- Otvaranje ovog tržišta za naše kompanije je od velikog značaja, jer daje priliku i za povećanje njihovih prihoda i profita, a i rast konkurentnosti. Učestvovanjem na tenderima i njihovim dobija-njem crnogorske kompanije bi snažnije ulagale u rast i razvoj, što bi u dužem roku imalo pozitivne multiplikativne efekte. Privredna komora, asocijacija ukupne crnogorske privrede, kao svoj važan zadatak prepoznaje pružanje pomoći i podrške svojim članicama da koriste sve navedene mogućnosti. Zbog toga vas sve pozivam da nam pružite pomoć u osmišljavanju i realizovanju aktivnosti za koje cijenite da će vam biti od pomoći u procesu informisanja i pripreme za učešće na NATO pozivima – rekao je Saveljić.

Potpredsjednik Komore Saveljić je podsjetio da su 8. juna 2016. parlamenti Islanda i Slovenije ratifikovali Protokol o pristupanju Crne Gore NATO -u čime je taj proces započeo u 28 članica Sjever-no atlantskog saveza.

- Najavljeno je da će ovaj čin uskoro završiti Mađarska kao i ostale zemlje tako se definitivno primičemo danu kada će Crna Gora biti punopravna članica NATO i kada će nam svi benefiti tog članstva biti dostupni, rekao je potpredsjednik Saveljić.

Vesko Garčević, nacionalni koordinator za članstvo u NATO, pots-jetio je da je ovo peti sasatanak u posljednjih godinu koji se or-ganizuje u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore s ciljem približavanja priče o NATO našim privrednicima.

- U budućnosti će se odvijati veliki broj aktivnosti u Crnoj Gori, kada će se otvarati, moguće, mnogo veće šanse za naše firme nego njihovim učešćem na međunarodnim tenderima gdje se takmi-čimo sa velikim svjetskim korporacijama. Vrlo važna je činjenica da NATO stvara uslove za ekonomski razvoj i da iskustva zemalja, koje su posljednjih dvadeset godina ušle u alijansu, govore da su u njima, samo poslije nekoliko godina, povećani sigurnost i bez-bjednost koji su pozitivno uticali na priliv stranih investicija i na ekonomski razvoj. Šanse postoje i samo je do nas da ih iskoristi-mo, rekao je Garčević.

On je saopštio i to da NATO baze kod nas ne mogu da se otvore bez saglasnosti Crne Gore, te da tih baza nema u ni u Hrvatskoj, Alba-niji niti u većini zemalja članica alijanse. Garčevic je ukazao na primjer Belgije i gradića Mos, koji se nalazi na francuskoj granici, i gdje se nalazi jedina prava NATO baza u Evropi.

Punopravnim članstvom Crne Gore u NATO-u otvaraju se nove poslovne mogućnosti za domaće biznis subjekte, koje se mogu ostvariti kroz različite djelove NATO-a. Nabavka unutar NATO - je decentralizovana i obavlja se kroz NATO upravu i agencije. Svaka od njih ima svoj postupak objavljivanja i prijavljivanja za učešće u procesu nabavki.

35

Broj 6Jun 2016.

Direktni ekonomski efekti priključivanja NATO su poboljšanje kreditnog rejtinga i stabilnosti investiranja, povećanje agregatne tražnje i njen uticaj na BDP, realizacija projekata koje finansira Alijansa, korišćenje know-how-a zemalja članica, smanjeni troškovi za odbranu na nacionalnom nivou.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović je istakao da pri-ključivanje savezu kao što je NATO ima globalni geopolitički uti-caj na ekonomiju zemlje. Ekonomski efekti su dugoročni i usko povezani sa drugim aspektima društvenog napretka, te mogu biti direktni i indirektni.

- Direktni ekonomski efekti priključivanja NATO su poboljšanje kreditnog rejtinga i stabilnosti investiranja, povećanje agregatne tražnje i njen uticaj na BDP, realizacija projekata koje finansira Ali-jansa, korišćenje know-how-a zemalja članica, smanjeni troškovi za odbranu na nacionalnom nivou. Indirektni efekti su multipli-kativni na ostale sektore privrede, ubrzavanje procesa ulaganja u velike infrastrukturne projekte. Članstvo u alijansi odslikava veću stabilnost zemlje što znači veće povjerenje investitora testrane di-rektne investicije i ekonomski rast – kazao je Lazović.

On je konstatovao da na relaksiraniji način prilazimo pitanju ula-ska u alijansu nakon pozivnice i poslije prvih ratifikacija koje će se većim intenzitetom dešavati narednih dana, što potvrđuje da smo dobrodošli u asocijaciju razvijenih i modernih zemalja i da smo dosadašnje zahtjeve, koji su od nas traženi, na kvalitetan na-čin ispunili.

- Samo udruženi možemo rješavati značajne probleme i ekonom-ske izazove. Danas smo u ekonomskim sistemima ušli u ekonomi-ju dijeljenja resursa i kapaciteta, a možda je dobar primjer za to na makro nivou NATO savez. Intencija je da na najbolji tj. optimalan način iskoristimo zajedničke resurse i da svi imaju određene be-nefite od toga. To je u ekonomskom smislu jedan od glavnih moti-va našeg pridruživanja alijansi, naveo je Lazović.

Zaključio je da članstvo Crne Gore u NATO otvara mogućnost pla-siranja crnogorskih proizvoda Alijansi. Podsjetio je da su demo-kratski i ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta članice NATO-a, zatim da su pozitivna iskustva zemalja Centralne Evrope zbog učlanjenja u ovaj savez, te da on dugoročno donosi samo ekonom-ske benefite.

Predavač Tajana Kesić Šapić objasnila je da NATO putem različitih mehanizama nabavlja različitu robu i usluge poput command and control, ICT i opreme za satelitske komunikacije, softver, konsul-tantske i servise u kampovima u sklopu operacija i misija, građe-vinske radove...

- NATO javna nabavka nije centralizovana i obavlja se putem nji-hovim različitih tijela kao što su agencije, zapovjedništva, program investiranja u bezbjednost, štabovi. Savjeti drugih NATO članica su: istražite poslovne prilike vezane za alijansu, registrujte vaš interesa za učestvovanjem u javnim nabavkama (uvrštavanjem u registar dobavljača‚ili nominovanjem od strane državnog tijela), pratite njihove tendere na njihovim internet stranama, definišite konačnu cijenu jer o njima naknadno nema pregovora, podnesite ponude na vrijeme i očekujte neočekivano, poput posebnih proce-dura po kojima se vode postupci, odlaganje projekata i sigurnosnih provjera koje traže se za učestvovanje u ICT tenderima, izgradnji građevina unutar osjetljivih objekata – kazala je ona.

Objasnila je da se u Hrvatskoj kompanije najprije upisuju u Bazu dobavljača. NSPA agencija objavljuje buduće poslove kako bi se fir-me mogle na vrijeme mogle prijaviti i pribaviti potrebnu tendersku dokumentaciju. Hrvatska gospodarska komora objavljuje tendere dobivene od Misije RH pri NATO ili od Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost na web stranici www.natonatjecaji.hr te obaviještava fir-me koje zatim iskazuju interes prijavom za učešće.

Najčešći razlozi za nedobijanje ovih poslova su, navela je ona, ne-izlazak na tender zbog mjesta održavanja, zatim to što - nije još po-tpisan Osnovni sporazum o naručivanju (BOA) sa NCI Agencijom, nema saznanja da je tender objavljen, kompanija nema sigurno-snu provjeru pa se prijava odbija, ponuda je skupa ili je bio kratak rok za prijavu.

Brojni privrednici, učesnici sminara u Komori, su iskazali zapaže-no interesovanje za ovu značajnu temu.

36

Broj 6 Jun 2016.

Promet nepokretnosti predstavlja veoma složen proces bu-dući da se pod istim podrazumijeva preplitanje najznačaj-nijih obligaciono-pravnih i stvarno-pravnih instituta, bez

obzira da li se radi o kupoprodaji, razmjeni, poklonu, nasljedstvu ili drugom osnovu sticanja.

Naplata poreza na promet nepokretnosti, shodno važećem Zakonu o porezu na promet nepokretnosti, u praksi stvara poteškoće zbog neusaglašenosti navedenog Zakona i Zakona o svojinsko-pravnim odnosima.

Naime, Zakon o porezu na promet nepokretnosti definiše da je predmet oporezivanja promet nepokretnosti kojim se smatra sva-ko sticanje prava svojine na nepokretnosti u Crnoj Gori. Sticanjem prava svojine na nepokretnosti smatra se: kupoprodaja, razmjena, nasljeđivanje, poklon, unos i povlačenje nepokretnosti iz privre-dnog društva, sticanje nepokretnosti u postupku likvidacije ili ste-čaja, sticanje nepokretnosti na osnovu odluke suda ili drugog na-dležnog organa, kao i drugi načini sticanja nepokretnosti. U skladu sa ovim Zakonom poreska obaveza nastaje danom zaključenja

Poreska uprava Crne Gore

Primjena Zakona o porezu na promet nepokretnostiu praksi

ugovora, pravosnažnosti odluke suda, odnosno drugog pravnog posla kojim se stiče nepokretnost.

Imajući u vidu ovako definisanu zakonsku regulativu, u praksi se javlja problem naplate poreza na promet nepokretnosti kada stica-lac ne upiše svoje pravo u zemljišne knjige, čime, prema Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, nije izvršen promet nepokretnosti.

Dakle, sticalac nepokretnosti u trenutku zaključenja ugovora o ku-porodaji nepokretnosti, koji predstavlja pravni osnov za sticanje prava svojine (iustus titulus), ukoliko ne izvrši upis prava svojine na predmetnoj nepokretnosti u Katastru nepokretnosti, koji pred-stavlja način sticanja (modus acquirendi), ne može steći apsolutno pravo svojine.

Pravni osnov i način sticanja su dva nerazdvojna elementa ne-ophodna za sticanje punovažnog prava svojine, te ukoliko izosta-ne upis u zemljišne knjige, kao način sticanja prava svojine na ne-pokretnosti, na istoj se ne može uspostaviti pravo svojine.

To znači da samo zaključivanje ugovora o prenosu nepokretnosti

37

Broj 6Jun 2016.

nije dovoljno za obračun poreza na promet nepokretnosti ukoliko se prenos ne uknjiži u katastru.

U ovom dijelu postoji i neusklađenost Zakona o svojinsko-pravnim odnosima sa Zakonom o porezu na promet nepokretnosti. Naime, shodno članu 84 Zakona o svojinsko pravnim odnosima proizilazi da se na osnovu pravnog posla pravo svojine na nepokretnim stva-rima stiče upisom u katastar nepokretnosti i da navedni ugovor i nije mogao proizvesti pravno dejstvo ako nije bilo upisa u katastar nepokretnosti. Iz toga proizilazi da je vlasnik nepokretnosti koja je predmet prometa i dalje samo prodavac po Ugovoru dok god se punovažno transakcija ne završi.

Sa druge strane naš Zakon o porezu na promet nepokretnosti pro-pisuje da je predmet oporezivanja zapravo promet nepokretnosti pod kojim se podrazumjeva sticanje nepokretnosti, odnosno prava svojine na nepokretnosti. Međutim, problem nastaje jer se u članu 15 pomenutog zakona propisuje da obaveza plaćanja poreza na-staje danom zaključenja ugovora, odnosno pravnog posla kojim se stiče nepokretnost, što je u potpunosti suprotno odredbama Zako-na o svojinsko-pravnim odnosima.

Neusaglašenost važećih zakonskih rješenja, kao i činjenica da se u određenom broju slučajeva u praksi nakon zaključenja ugovora o kupoprodaji ne izvrši upis prava u zemljišne knjige direktno dovo-di do problema naplate poreza, budući da se radi o nepunovažnom pravnom poslu i da ne postoji osnov za naplatu poreza.

Sudovi, notari i drugi nadležni organi dužni su da nadležnom pore-skom organu i poreskom organu lokalne samouprave na području na kojem se nalazi nepokretnost dostavljaju akte iz svoje nadle-žnosti na osnovu kojih se vrši promjena vlasnika nepokretnosti, odnosno otpravak akta o pravnom poslu koji je predmet opore-zivanja, u roku od 15 dana po isteku mjeseca u kojem je odluka postala pravosnažna, odnosno od dana sačinjavanja otpravka o pravnom poslu koji je predmet oporezivanja, u skladu sa propisom kojim se uređuje opšti upravni postupak. Ukoliko ugovor o sticanju nepokretnosti ili odluka suda, odnosno rješenje organa nadležnog za poslove premjera i katastra nadležnom poreskom organu nije dostavljeno ili je dostavljeno neblagovremeno, smatraće se da je poreska obaveza nastala danom saznanja nadležnog poreskog or-gana o sticanju nepokretnosti.

S tim u vezi, u praksi problem stvara činjenica da u određenim slu-čajevima tek nakon nekoliko godina od zaključenja ugovora vla-snik upiše svoje pravo u Katastar nepokretnosti, a u pojedinim slu-čajevima nikada i ne upišu svoje pravo u katastru nepokretnosti.

Takođe, problem predstavlja i činjenica da su u velikom broju ob-veznici poreza na promet nepokretnosti –kupci- nerezidenti sa kojima Poreska uprava nije u mogućnosti da stupi u kontakt jer se ne nalaze u Crnoj Gori, a zakonski propisi za valjanost upravnog akta propisuju učešće stranke u postupku. Navedena činjenica uslovljava i ograničenost kod upotrebe mjera prinudne naplate.

Najača mjera naplate koju nam trenutno Zakon omogućava u po-menutim slučajevima je uspostavljanje založnog prava. Međutim, kako bismo u daljem postupku izvršili naplatu putem aktiviranja založnih prava, potrebno je izmjeniti postojeće propise koji su u znatnoj mjeri usložili naplatu ovih potraživanja iz založnih prava. Naime, Pravilnik o načinu prodaje imovine poreskog obveznika u postupku prinudne naplate (»Službeni list Republike Crne Gore«, br. 036/05 od 16.06.2005, 073/05 od 05.12.2005, 033/06 od 25.05.2006) u članu 1 propisuje

bliži način prodaje zaplijenjene imovine (u daljem tekstu: imovina) poreskog obveznika, radi naplate poreskog duga, kamate i troško-va prinudne naplate. Kod činjenice da se hipotekovana imovina ne može zaplijeniti dolazimo do jednostavnog zaključka da se nave-dni Pravilnik ne može primjeniti na prodaju imovine obezbijeđene hipotekom, te se prodaja imovine radi naplate poreskog duga po osnovu hipoteke mora vršiti na osnovu Zakona o svojinsko-prav-nim odnosima. To podrazumjeva i edukaciju poreskih službenika u ovom djelu jer se radi o zakonu koji nije u svakodnevnoj primjeni u Poreskoj upravi.

Imajući u vidu da je Poreska uprava u prethodnom periodu locirala i ovaj problem, koji onemogućava naplatu velikog broja potraživa-nja, njegovo rješavanje postavili smo kao prioritet u budućem dje-lovanju kroz izmjene zakonske regulative.

Dakle, ono što na kraju možemo sublimirati kao ključne probleme i najćešći razlog nemogućnosti preduzimanja mjera naplate po-reza jeste činjenica što predmetne nepokretnosti nijesu upisane u Katastru nepokretnosti i što su poreski obveznici koji su prometo-vali nepokretnosti nedostupni Poreskoj upravi.

Uz to, potrebno je istaći da su u ranijem periodu postojala zakon-ska rješenja koja su išla na ruku boljoj naplati ovog poreza i koja su uslovljavala upis nepokretnosti prethodnim plaćanjem poreza na promet nepokretnosti, međutim ona su proglašena kao neustavna jer se ograničavaju prava svojine garantovana Ustavom.

Posebno je važno istaći da postupak utvrđivanja i naplate pore-za na promet nepokretnosti predstavlja jedan od najsloženijih postupaka iz nadležnosti područnih jedinica. Ovo prvenstveno iz razloga jer Zakon o opštem upravnom postupku zahtijeva obave-zno učešće stranke u postupku koje često u praksi vrlo teško može obezbijediti, naročito kada se radi o nerezidentima. Pored toga, slo-ženost postupka ogleda se i u tome što se u slučaju nepodnošenja poreske prijave, zahtijeva niz radnji poput: pribavljanja ugovora, poziva za učešće u postupku, pribavljanja nalaza ovlašćenih pro-cjenjivača-vještaka, izradu zapisnika o učešću stranke u postupku, donošenje rješenja, uredno uručenje, pripremu zaključaka i opo-mene za plaćanje obaveze, naplatu iz novčanih sredstava, provjeru i praćenje, upis u list nepokretnosti u cilju donošenja Zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja i dr. Svaka od navedenih ra-dnji zahtijeva donošenje akta, tako da navedeni postupak do dono-šenja rješenja može da traje najmanje 20 dana, a do uspostavljanja založnog prava i jedne do tri godine.

Iz tog razloga, u primorskim područnim jedinicama u kojima se prometuje najviše nekretnina u periodu maj – oktobar mjesec oko 2000 do 2500 ugovora, moraju se obezbjediti pojačani administra-tivni kapacitei, ali ne samo zbog turističke sezone, već i zbog toga što je poznata činjenica da se najveći dio prometa nekretnina od-vija upravo u periodu maj-oktobar, što će direktno rezultirati zna-čajnim povećanjem naplate poreza na promet nepokretnosti.

Zbog toga, u narednom periodu Poreska uprava, koja je u pretho-dnom periodu sprovela niz aktivnosti kroz iniciranje adekvatnih izmjena postojeće zakonske regulative, mora raditi na jačanju ad-ministrativnih kapaciteta i dodatnog angažovanja lica koja će oba-vljati poslove koji prate turističku sezonu ali i sezonu povećanog prometa nekretnina.

Pripremila: Branka Jauković, poreski inspektor I, Filijala za inspek-cijski nadzor Područne jedinice Podgorica

38

Broj 6 Jun 2016.

Izgradnja Transbalkanskog elektro - energetskog koridora

Crna Gora u središtu energetskih tokova Jugoistočne Evrope

39

Broj 6Jun 2016.

Projekat će doprinijeti uspostavljanju regionalnog elektro-energetskog tržišta, koje će biti povezano sa Evropskom unijom preko podmorskog kabla između Italije i Crne Gore.

Dobra saobraćajna povezanost ključna je za plasman roba i usluga, a dobra energetska povezanost za buduće investi-cije u energetski sektor i za slobodan protok energije kroz

Crnu Goru, od koje ona ima jasne finansijske i strateške dobrobiti, kazao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić, pišu Vijesti.

On je to saopštio na svečanosti u Lastvi Grbaljskoj, povodom potpi-sivanja Finansijskog ugovora za izgradnju Transbalkanskog elek-tro-energetskog koridora – sekcija Crna Gora, vrijednog 25 miliona eura, koji finansira Evropska unija, a implementira Njemačka ra-zvojna banka (KfW).

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, Kavarić je podsjetio da je Berlinski proces zemljama regiona omogućio da riješe dugo-godišnje probleme u protoku roba i usluga, kroz mogućnost finan-siranja saobraćajnih i energetskih konekcija sa regionom i dalje sa EU.

- Transbalkanski koridor, koji će Crnu Goru povezati sa Srbijom, je projekat koji je odobren na prošlogodišnjem samitu u Beču. Pro-jekat podrazumijeva jačanje crnogorske infrastrukture vezane na podmorski kabal i izgradnju dalekovoda između Crne Gore i Srbije - kazao je Kavarić. On je rekao da je ukupna vrijednost projekta je 127 miliona eura.

- Crnogorski elektroprenos je, uz pomoć Vlade, obezbijedio kredi-tna sredstva od EBRD-a i KfW-a, a ugovor koji danas potpisujemo predstavlja ko-finansiranje tih kreditnih sredstava iz donacije u iznosu od 25 miliona eura - naglasio je ministar Kavarić.

On je kazao da projekat, za čiju izgradnju je danas potpisan ugovor o finansiranju iz donacije, ima gigantski značaj za energetiku i cje-lokupnu ekonomiju Crne Gore.

- Sama povezanost sa Italijom podmorskim kablom je po sebi prioritet ove zemlje. On Crnu Goru stavlja u središte energetskih tokova ovog dijela svijeta i u potpunosti mijenja vizuru svih osta-lih susjednih zemalja, dajući im mogućnost povezivanja sa Zapa-dnom Evropom, preko Crne Gore. Ali, kabal sa Italijom ima svoju punu snagu i svrsishodnost jedino realizacijom ovog projekta - za-ključio je Kavarić.

Šef sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Andrej Lis, ista-kao je da je poboljšanje povezanosti unutar Zapadnog Balkana, kao i ovog regiona sa Evropskom unijom, važan temelj za ekonomski razvoj i izgradnju mostova između ljudi i biznisa.

On je naveo da je zbog toga EU postavila pitanje povezanosti vi-soko na listi prioriteta u procesu proširenja i namijenila milijardu EUR za tehničku pomoć i investiranje u projekte iz agende povezi-vanja do 2020. godine.

- Danas svjedočimo potpisivanju finansijskog ugovora za izgra-dnju jednog dijela Transbalkanskog elektro-energetskog koridora. To je znak naše konkretne podrške Crnoj Gori i regionu - kazao je Lis.

Projekat će, kako je naveo, doprinijeti uspostavljanju regionalnog elektro-energetskog tržišta, koje će biti povezano sa Evropskom

unijom preko podmorskog kabla između Italije i Crne Gore. Time će se dalje doprinijeti boljoj integraciji crnogorskog elektropreno-snog sistema sa evropskim energetskim tržištem“, podsjetio je Lis.

On je istakao da pitanje povezanosti nije vezano isključivo za sku-pe infrastrukturne projekte.

- Jednako je važno da zemlje Zapadnog Balkana pojačaju napore u implementaciji reformskih mjera u cilju otvaranja tržišta i stvara-nja transparentnog regulatornog okvira kojim se gradi povjerenje investitora, kao i da zemlje regiona razviju obostrano povjerenje koje je neophodno za pomirenje, dobrosusjedske odnose i prospe-ritet. To je ključ za vaš put ka članstvu u EU - zaključio je Lis.

Član upravnog odbora Njemačke razvojne banke za Evropu i Aziju, Roland Siler, kazao je da Transbalkanski elektro-energetski ko-ridor ne samo da će poboljšati i stabilizovati snabdijevanje elek-tričnom energijom u dotičnim regionima, već će omogućiti i po-vezivanje tržišta, stvaranje novih poslovnih prilika i generisanje prihoda za Crnu Goru.

- I na kraju, ali ne manje važno, Koridor će predstavljti važnu pre-kretnicu kada je riječ o integraciji Crne Gore u evropsko energet-sko tržište“, kazao je Siler, ističući da će KfW ostati pouzdan finan-sijski partner za buduće projekte.

On je dodao da su ostali projekti u sektoru prenosa već u pripremi.

- Naravno, u pripremi su i drugi konkretni projekti iz oblasti hidro energije, energetske efikasnosti i distribucije. Podrazumijeva se da smo na vašoj strani kao vodeća finansijska institucija i za drugi EU infrastrukturni projekat koji želite da bude sufinansiran od Zapa-dnoblakanskog investicionog okvira – rekao je Siler.

Izvršni direktor CGES-a Ivan Bulatović kazao je da Ugovor o do-naciji vezano za realizaciju Transbalkanskog elektro-energetskog koridora – sekcija Crna Gora, pored globalnog političkog i ekonom-skog značaja, ima poseban značaj i za tu kompaniju.

- Ponosni smo što smo u prilici da svoje i planove zacrtane naci-onalnim i regionalnim razvojnim dokumentima realizujemo kroz institucionalni okvir koji je od samog početka dao dodatni impuls razvoju našeg društva i još bržem usvajanju evropskih standarda i normi - naglasio je Bulatović. On je dodao da je infrastrukturni pro-jekat povezivanja elektro-energetskih sistema Crne Gore i Italije, kao najznačajniji projekat CGES-a, ovim grantom dobio još jednu potvrdu svoga značaja i u evropskim, i u regionalnim okvirima.

- Prije svega, kroz činjenicu da će ovim sredstvima biti finansirana izgradnja i dalekovoda 'Pljevlja – Bajina Bašta', koji je neposredno vezan za naznačeni projekat, ali i prateća ulaganja u crnogorsku elektroprenosnu mrežu povezanu sa pomenutim interkonekci-jama ka Italiji i Srbiji. Ne treba posebno isticati značaj svih ovih ulaganja za stabilan i pouzdan rad elektroprenosnog sistema - za-ključio je Bulatović.

40

Broj 6 Jun 2016.

Projektom rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrane (HE) Piva, u okviru kojeg se trenutno izrađuje tenderska do-kumentacija za opremu i postrojenja, značajno se doprinosi

produženju njenog životnog i eksploatacionog vijeka, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

Šef Službe za modernizaciju hidroelektrana u Funkcionalnoj cjeli-ni (FC) Proizvodnja, Boško Božović, kazao je da se tenderska doku-mentacija za opremu i postrojenja radi u dvije varijante.

- U jednoj varijanti obim revitalizacije pored turbinske regulaci-je i sistema upravljanja agregatima, obuhvata i primarnu opremu agregata, što znači, turbine i turbinsku opremu, generatore i gene-ratorsku opremu, blok transformatore i visokonaponske kablovske veze. Predviđeno je povećanje instalisane snage agregata odno-sno elektrane - rekao je Božović za list Elektroprivreda.

Prema njegovim riječima, u drugoj varijanti bez povećanja snage iz obima revitalizacije je isključena primarna oprema agregata. Obim revitalizacije bi se ograničio na zamjenu i modernizaciju kompletnih sistema turbinske regulacije i sistema upravljanja agregatima, a revitalizacija primarne opreme bi se izvela u nekoj narednoj fazi projekta.

- U obje varijante, projekat obuhvata i sve izvore napajanja i po-strojenja sopstvene potrošnje elektrane na naizmjeničnom napo-nu. Predviđena su poboljšanja i pouzdanije napajanje sopstvene potrošnje korišćenjem visokonaponske prenosne mreže što je za elektranu na toj lokaciji bez bolje razvijene distributivne mreže ve-oma važno - kazao je Božović.

Istovremeno se, kako je dodao, radi i tenderska i projektna doku-mentacija za građevinske objekte kojom će se obuhvatiti sanacija injekcionih zavjesa brane, izgradnja zaštitne konstrukcije na ula-zu u elektranu i sistem monitoringa brane.

EPCG je 2007. godine donijela odluku o revitalizaciji HE Piva.

Božović je, govoreći o ciljevima projekta revitalizacije HE Piva, ka-zao da se njome podrazumijeva rekonstrukcija i modernizacija hi-dromašinske i elektro opreme, postrojenja i građevinskih objekata u obimu neophodnom za produženje životnog vijeka elektrane za naredni eksploatacioni period od 30 do 40 godina.

- Revitalizacijom se povećava i njena instalisana, odnosno nomi-nalna snaga, a time i potencijalne mogućnosti boljeg upravljanja elektranom uz optimizaciju energetskih pokazatelja rada elek-trane, kao što je bolje korišćenje vodnog potencijala, povećanje proizvodnje električne energije i sposobnosti elektrane za rad u sekundarnoj i tercijarnoj regulaciji, što u krajnjem znači i veću

profitabilnost projekta - precizirao je Božović.

On je naveo da je rekonstrukcija i modernizacija HE Piva složen inženjerski projekat, pri čemu je urađen i još se radi veliki broj teh-ničkih izvještaja i studija, idejnih i glavnih projekta, tenderskih i tehničkih specifikacija i druge tehničke dokumentacije.

- Projektovanje i izrada tehničke dokumentacije je aktivnost koja traje kroz cio period realizacije projekta sve do konačnog završet-ka. U početnoj fazi projekta urađena su i obimna ispitivanja i sni-manja stanja opreme i građevinskih objekata - naveo je Božović.

Rezultati ispitivanja su, kako je dodao, poslužili kao podloga za iz-radu više od deset studija i izvještaja prema kojim su urađene dvije varijante Idejnog projekta i Studije opravdanosti, koja je pokazala da je projekat revitalizacije ekonomsko-finansijski opravdan.

Revitalizacija HE Piva je, kako je podsjetio Božović, predviđena Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine. Akcio-nim planom za period od ove do 2020. godine predviđeno je i da se projekat konačno realizuje odnosno završi i to u varijanti i obimu sa povećanjem snage agregata i elektrane.

- Planovima razvoja EPCG predviđen je nastavak revitalizacije elektrane, pri čemu je za sada, prioritet dat varijanti bez povećanja snage, ali istovremeno su planirani i remontni radovi na turbini i generatoru jednog agregata - naveo je Božović.

Izvođenje remontnih radova je, kako je rekao, značajno jeftinije, ali ciljevi i efekti nijesu adekvatni onima koji se postižu revitalizaci-jom. U najboljem slučaju odlaže se početak revitalizacije te opre-me za nekoliko godina.

- U takvim uslovima realno je ostvarljivo da se u toku ove godine pokrene tenderski postupak i izabere izvođač za rekonstrukciju i modernizaciju agregata i postrojenja sopstvene potrošnje elektra-ne u obimu bez povećanja snage - kazao je Božović.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu rokove potrebne za inže-njering i fabrikaciju opreme revitalizacija agregata na ovaj način se može završiti do 2019, najkasnije 2020. godine. Zbog vremena potrebnog za montažu i puštanje u rad planirano je da se u jednoj godini revitalizuje jedan agregat uz istovremeni rad elektrane sa preostala dva agregata.

- Paralelno sa rekonstrukcijom i modernizacijom opreme izvodiće se i radovi na građevinskim objektima koji se mogu izvoditi u ro-kovima koji ne zavise od toga da li je elektrana u pogonu ili ne. Za ovu varijantu revitalizacije već je obezbijeđeno finansiranje iz postojećeg ugovora o kreditu sa Njemačkom razvojnom bankom KfW - zaključio je Božović.

Boško Božović, EPCG

Revitalizacija vodi produženju vijeka HE Piva

41

Broj 6Jun 2016.

Haluk Bilgili,Izvršni direktor podgoričkog hotela Hilton

Prvi gosti već ovog ljeta

Bilgili je naglasio da neće biti potrebe za angažovanjem radne snage iz inostranstva.

– Gradićemo naš tim od lokalih kandidata koji imaju strast i volju za učenjem, što su glavni kriterijumi u ugostiteljstvu. Imamo sve-obuhvatne programe i sredstva za obučavanje koje ćemo u potpu-nosti sprovesti prije dočekivanja prvih gostiju. Ovi treninzi imaju za cilj da unaprijede znanje u struci i da doprinesu ličnom razvo-ju članova našeg tima u njihovim budućim karijerama. Već smo započeli sa zapošljavanjem i intervjuima u cilju okupljanja tima koji broji 150 osoba. Naši konkursi su objavljeni na nacionalnim i regionalnim sajtovima za zapošljavanje prije nekoliko sedmica. Prijatno smo iznenađeni brojem prijavljenih kandidata, imajuću u vidu da je sezona na Primorju počela. Zasad recepcija i sektor za hranu i piće privlače najviše pažnje – rekao je Bilgili.

On je naglasio da će Hilton imati najveći smještajni kapacitet u Podgorici sa 180 soba.

– Od toga su 23 apartmana, od kojih je jedan predsjednički apart-man, executive sobe i standardne sobe. Imaćemo i najveći konfe-rencijski kapacitet u gradu sa pet sala, od kojih najveća ima 435 mjesta u bioskopskoj postavci. Sve sale imaju dnevnu svjetlost sa najsavremenijom audio i video-opremom, uključujući kabine za simultano prevođenje u dvije sale. Čvrsto vjerujemo da ćemo našim smještajnim i konferencijskim kapacitetom privući nacio-nalne i međunarodne organizatore – zaključio je Bilgili.

Ukoliko sve bude teklo po planu, hotel Hilton u Podgorici prve goste će dočekati već ovog ljeta, saopštio je u razgo-voru za »Dan« izvršni direktor podgoričkog hotela Haluk

Bilgili.

On je kazao da će hotel Hilton klasično-savremenim stilom, naj-modernijom opremom, svojim uslugama i sadržajima ispuniti i prevazići očekivanja svojih gostiju.

– Imaćemo najveći smještajni i konferencijski kapacitet u Pod-gorici. Spa se prostire na 1.500 metara kvadratnih i uključuje ra-znovrsne spa-usluge, uključujući fitnes sa dnevnom svjetlošću, tursko kupatilo, saune, tuševe doživljaja, unutrašnji bazen i đa-kuzi, te salon ljepote koji nudi širok izbor tretmana lica i tijela, kao i frizerske usluge. U ponudi će biti i članstvo za fitnes i spa, a u međuvremenu ćemo rado prihvatati dnevne posjete -istakao je Bilgili.

On je kazao da će »Sky bar« na krovu hotela sa veličanstvenim pogledom biti prvi takve vrste u Podgorici.

– Otvaranjem našeg hotela biće otvoren i jedan od prvih cigar klu-bova. Moramo spomenuti terasu »Fontana«, gdje prepoznatljivim domaćim kolačima i sladoledom želimo da privučemo hotelske goste, ali i lokalnu zajednicu koja ima lijepe uspomene na hotel »Crna Gora«. Uopšteno, smatramo da će naš hotel predstavljati novi reper u gradu sa najvišim nivoom usluge po kojoj su Hilton hoteli prepoznatljivi -istakao je on.

42

Broj 6 Jun 2016.

43

Broj 6Jun 2016.

Bojana Laković, o programu Erasmus za početnike u biznisu

Važno je učiti od iskusnih preduzetnika

Poruka svima koji žele da učestvuju u programu Erasmus je da se ne obeshrabre zbog mogućih čekanja i odlaganja, jer se uvijek nađe opcija. Svaka sugestija koju dobijete od Pri-

vredne komore je zaista stručna i konstruktivna tako da i tokom samog procesa apliciranja možete da naučite zaista mnogo, kaže za Glasnik Bojana Laković, koja je u okviru ovog programa boravila na stručnom usavršavanju kod poslodavaca u Grčkoj.

Glasnik: Kako ste saznali za program Erasmus za preduzetnike po-četnike i šta Vas je motivisalo da aplicirate?

B. Laković: Za program Erasmus za mlade preduzetnike sam sa-znala prošle godine tokom boravka u Španiji preko kolega omla-dinskih radnika koji su uzeli učešće u njemu. Oni su mi prenijeli svoja pozitivna iskustva i ja sam počela aktivno da razmišljam o tom programu kao opciji za dalji nastavak učenja. Informisala sam se dodatno preko zvaničnog web sajta i odlučila da apliciram na program.

Ja sam vrlo aktivna osoba i uvijek sam tražila mogućnosti za lično i profesionalno usavršavanje. Program mi se dopao jer je pružao mogućnost za sticanje znaja koja bi mi bila korisna za pokretanje sopstvenog biznisa, ne samo zbog mogućnosti rada u nekoj drugoj zemlji već i zbog mogućnosti sticanja konkretne prakse od osoba koje imaju dosta iskustva u oblasti koja je meni bila interesantna.

Glasnik: Da li je proces aplikacije bio težak? Jeste li Vam Stručna služba Privredne komore pomogla u tome i ostalim aktivnostima u vezi sa programom?

B. Laković: Proces je bio dosta jednostavan, morate samo da prati-te korake. Moram da kažem da je meni iznad svega značila struč-na pomoć i podrška Vašeg kolege Miljana Šestovića koji je svo vrijeme bio dostupan za sva moja pitanja. Na osnovu njegovih su-gestija sam unaprijedila svoj biznis plan i zaista sam bila zadovolj-na krajnjim rezultatom.

Glasnik: Koliko je trajao postupak aplikacije? Kada i u koju zemlju ste otišli na usavršavalnje poslovnih znanja i vještina?

B. Laković: Moj postupak je trajao, moram priznati, dosta dugo, ali ne zbog nepostojanja preduzetnika domaćina, biznis plana ili podrške od Privredne komore, već zbog restrikcije učešća u pro-gramu zbog boravka u drugoj zemlji duže od šest mjeseci. Naime, proces aplikacije sam počela u junu prošle godine i imala sam spreman i sa komentarima unaprijeđen biznis plan već u julu.

Međutim, pošto sam boravila u Španiji Privredna komora nije mo-gla da bude moj IO, jer sam bila van Crne Gore duže od šest mjeseci. Zbog toga sam morala čekati januar da opet počnem sa procesom aplikacije. Pošto sam ranije već imala privrednika domaćina u Grčkoj, procedura je bila dosta kratka i već sam 1. marta započela sa programom.

Glasnik: Boravili ste u kompanijama iskusnijih preduzetnika u inostranstvu. Koliko ste ostali u Grčkoj i kakva su Vaša iskustva o tome? Jeste li zadovoljni?

B. Laković: Dva mjeseca sam boravila u Grčkoj i moram reći da su ta dva mjesca bila veoma produktivna i da sam naučila mno-go. Moje radno okruženje je bilo veoma interesantno i multikultu-ralno. Sarađivala sam sa ljudima iz Grčke, Francuske, Njemačke, Italije, Španije, Austrije i Hrvatske. Organizovala sam vrlo intere-snatne događaje, razvila četiri projekta, koordinisala grupu mla-dih, energičnih ljudi, imala podršku i mentorstvo od strane pre-duzetnika domaćina u svakom momentu. Zaista sam zadovoljna ovim iskustvom iako moram priznati da je bilo dosta kratko, jer vam mjesec dana prođe u prilagođavanju novoj radnoj sredini i taman kad počnete da radite konkretno i više učite morate da se vratite kući. Zato smatram da bi črtiri mjeseca bio optimalan pe-riod za razmjenu.

Glasnik: Rekli ste da Vam je ta praksa pomogla da unaprijedite znanja potrebna za biznis. Da li Vas je to iskustvo podstaklo da po-krenete sopstveni biznis?

B. Laković: Ovo iskustvo mi je pomoglo da shvatim nedostatke u svom biznis planu i da prepoznam oblasti za unapređenje i proši-renje istog. Naravno, moja motivacija za pokretanjem sopstvenog biznisa je porasla, ali sam ostavila sebi još prostora za učenje, tako da ima još vremena za sprovođenje ideje u praksu.

Glasnik: Želite li da kažete još nešto, u vezi sa ovom temom, a što nije obuhvaćeno pitanjima?

B. Laković: Željela bih preporučiti program svima jer je zaista sjaj-na prilika za lično i profesionalno usavršavanje. Takođe želim pro-učiti svima koji žele da učestvuju u programu da se ne obeshrabre zbog mogućih čekanja i odlaganja, jer se uvijek nađe opcija. Sva-ka sugestija koju dobijete od Privredne komore je zaista stručna i konstruktivna tako da i tokom samog procesa apliciranja možete da naučite zaista mnogo.

44

Broj 6 Jun 2016.

Bojana Lakovic, on Erasmus for Young Entrepreneurs programme

It is important to learn from the experienced entrepreneurs

My message to everyone who would like to take part in the Era-smus programme is: Do not be di-

scouraged due to possible delays, because there is always an option. Each suggestion you get from the Chamber of Economy of Montenegro is very professional and con-structive, so during the application process itself you may learn a lot, says in an inter-view for Glasnik Bojana Lakovic, who sta-yed in Greece on professional training at the employer, within this program.

Glasnik: How did you find out about Era-smus for Young Entrepreneurs and what was your motive to apply for this program?

B. Lakovic: When I was in Spain last year I found out about Erasmus for Young En-trepreneurs from young workers who par-ticipated in the program. They shared their positive experiences and I started thinking about the program as an option for my

pport from your colleague Mr. Miljan Sesto-vic meant so much to me. He was available for my questions at any moment. Upon his suggestions I improved my business plan and was really satisfied with the final re-sult.

Glasnik: How long has the application pro-cedure lasted? When and where did you go to improve your business skills and kno-wledge?

B. Lakovic: I must say that my procedure lasted very long, but not due to the lack of a host entrepreneur, business plan or the support from the Chamber of Economy of Montenegro. The participation in the pro-gram was limited due to staying in another country longer than 6 months. Namely, I started the application procedure in June last year and my business plan was prepa-red and improved with comments in July.

However, since I was in Spain, the Chamber

further education. I gathered information from official web site and decided to apply for the program.

I am a very active person and I always so-ught the opportunities for personal and professional training. I like the program be-cause it provides opportunities to acquire knowledge useful for initiating one’s own business, not only due to possibility of wor-king in another country but getting practi-cal skills and knowledge from the experi-enced individuals in the field I found very interesting.

Glasnik: Has the application process been difficult? Has the Professional Service at the Chamber of Economy of Montenegro provided you assistance in this and other activities with regard to the program?

B. Lakovic: The process is very simple, you just have to follow the steps. I have to say that the professional assistance and su-

45

Broj 6Jun 2016.

of Economy of Montenegro could not be my Intermediary Organi-zation because I was not in Montenegro for more than 6 months. Therefore, I had to wait until January in order to start with the ap-plication procedure. Since I had a host entrepreneur in Greece be-fore, the procedure did not last long so I started with the program on 1st of March.

Glasnik: You stayed in the companies of experienced entreprene-urs abroad. How long have you been in Greece? Would you mind sharing your experiences with our readers? Are you satisfied?

B. Lakovic: I stayed in Greece for two months and I have to say that these two months were very productive and I learned a lot. My working environment was very interesting and multicultural. I cooperated with people from Greece, France, Germany, Italy, Spain, Austria and Croatia. I organized very interesting events, developed four projects, coordinated group of young, enthusiastic people. I had a support and internship from the host entrepreneur at any moment. I am very satisfied with this experience even though I have to admit it was quite short, since you need a month to adapt to the new environment and just when you start to work on the specific matter and learn more you have to come back home. The-refore, I believe that four months would be an optimal period for

the exchange.

Glasnik: You said that this practice helped you improve the kno-wledge needed for the business. Has this experience inspired you to launch your own business?

B. Lakovic: This experience helped me understand the lacks in my business plan and recognize the fields for its promotion and ela-boration. Of course, I am getting more motivated for launching my own business, but I want to study right now, so there is plenty of time for realization of the idea.

Glasnik: Regarding this topic, would you like to say anything else?

B. Lakovic: I would like to recommend this program to everyone, since it is a great opportunity for professional and personal trai-ning. I would like to send a message to those who are willing to participate in the program - do not be discouraged due to possible delays, because there is always an option. Each suggestion you get from the Chamber of Economy of Montenegro is very professional and constructive, so during the application process you may learn a lot.

46

Broj 6 Jun 2016.

Projekat Bee and Me

Nove tehnologije u pčelarstvu

Projekat Bee and Me - pametne košnice, koji predviđa pri-mjenu novih tehnologija u pčelarstvu, trebalo bi da omogući pčelarima da uz pomoć novih tehnologija dobiju sve potreb-

ne informacije o pčelama u željenom vremenskom periodu.

- To je sistem za monitoring udaljenih košnica, koji je posebno važan u ljetnjem periodu kada pčelari košnice drže na udaljenim mjestima, usljed čega im one nijesu lako dostupne - navodi se u saopštenju Crnogorskog Telekoma, koji je sa kompanijom Digitali-zuj.me krajem novembra u Podgorici organizovao prvo regionalno WARP takmičenje.

Pobjednici prvog regionalnog takmičenja, projekat Bee Happy, koji je preimenovan u Bee and Me, učestvovali su u maju na glavnom WARP događaju u Krakovu.

Projekat »pametnih košnica« će, kako je objašnjeno, omogućiti pri-kupljanje senzorima informacija o temperaturi, vlažnosti, težini košnica i aktivnost pčela, koje će se zatim slati pčelarima SMS-om, kroz web i Android aplikaciju.

- Taj inovativni projekat koji je u međuvremenu dodatno razvijen, skrenuo je pažnju međunarodne stručne i šire javnosti, učešćem na glavnom WARP događaju u Krakovu, među 12 odabranih star-tup-ova iz Evrope, koji je održan od 14. do 20. maja - navodi se u saopštenju.

Osnivači Bee and Me projekta i studenti Elektrotehničkog fakulte-ta u Podgorici, Elma Hot i Alija Dervić, smatraju da vrijeme prove-

deno u Krakovu predstavlja neprocjenljivo iskustvo.

- Značajno smo unaprijedili naša znanja. Kroz radionice i mento-ring sesije dobili smo nove sugestije kako da unaprijedimo proi-zvod i u kom pravcu treba da se razvijamo, kao i koliko je naš pro-jekat validan i da li ima potencijala. Sa mnogim mentorima smo ostali u kontaktu poslije takmičenja, jer žele da nam pomognu u pripremi proizvoda za tržište - kazali su Hot i Dervić.

Oni su, nakon završetka takmičenja, dobili nagradu da učestvuju u Deutsche Telekom Internet of Things programu, što će im omo-gućiti priliku da sarađuju sa velikim kompanijama kao što su Intel, Ericsson, Qualcomm i Huawei i koriste novi vid komunikacije.

- Naši planovi u narednom periodu su, prije svega, testiranje proto-tipa u realnim uslovima u toku ove sezone. Takođe, u planu imamo saradnju sa tržnim centrima u Njemačkoj, koji na krovovima šo-ping centara posjeduju pčele - kazali su Hot i Dervić.

Oni su dodali da je neizbježno traženje investitora koji će im po-moći da unaprijede proizvod i spreme ga za serijsku proizvodnju narednog ljeta.

Crnogorski Telekom nastaviće da podržava mlade i njihove ino-vativne projekte, dajući doprinos, ne samo njihovom djelovanju i daljoj afirmaciji, već i razvoju društva u cjelini.

- Vjerujemo da ćemo na taj način podstaći i druge mlade ljude da se angažuju i daju doprinos u stvaranju boljeg sjutra - poručili su iz Crnogorskog Telekoma.

47

Broj 6Jun 2016.

Crna Gora ima odličnu ponudu zastrane kinematografe

Snimanje filmova uz povlastice

Producenti vide našu zemlju kao veliki studio na otvorenom.Inostrani producenti pokazuju najviše interesovanja za snima-

nje filmova na raznim lokalitetima duž crnogorske obale, a u planu je da se u tom smislu u budućnosti afirmišu i atraktivni

lokaliteti na sjeveru zemlje, saopšteno je MNE magazinu iz Mini-starstva kulture.

Podsjećaju da je novi Zakon o kinematografiji usvojen prošle go-dine, te da predviđa, između ostalog, podsticajne mjere za produ-cente koji bi u našoj državi snimali filmske i televizijske projekte. Propisano da producent koji snima kinematografsko djelo u Crnoj Gori sredstvima koja nijesu obezbijeđena iz državnog budžeta, može, pod određenim uslovima, da ostvari pravo na povraćaj di-jela tih sredstava (20 odsto bez PDV-a). Povraćaj sredstava, kažu iz Ministarstva, nema karakter poreskog povraćaja, a predviđen je i niz uslova koje producent mora prethodno da ispuni da bi ostvario pravo na realizaciju ove podsticajne mjere – da je, između ostalog, snimajući u Crnoj Gori potrošio najmanje 100.000 eura, te da je iz-mirio sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa.

– Bliže uslove o kriterijumima, načinu i postupku ostvarivanja ovog prava propisaće Vlada na prijedlog Ministarstva kulture – precizirali su.

Koliko bi država na ovaj način mogla da zaradi, nijesu mogli da kažu, jer navode da je u ovom trenutku to teško procijeniti s obzi-rom na to da ovaj model podrške kod nas do sada nije bio zastu-pljen.

Iz Ministarstva ističu da iskustvo zemalja iz regiona govori da ova vrsta podsticaja donosi velike ekonomske benefite.

– Hrvatsko iskustvo, primjera radi, pokazuje da je na svaku ulože-nu kunu zarađena kuna i po, pa se može reći da ulaganje u filmsku industriju znači i ulaganje u privredu jedne države- kazali su iz ovog resora.

Osim što će se na ovaj način, smatraju u Ministarstvu, i Crna Gora pozicionirati kao respektabilan partner, jer su podsticaji za produ-cente odavno uvedena praksa u Evropi i svijetu, snimanje inostra-nih projekata na našim lokacijama doprinijeće i međunarodnoj promociji države.

Crna Gora, kao lokalitet pogodan za snimanje filmova, smatraju u Ministarstvu kulture, ima tretman velikog studija na otvorenom. Takav epitet je, kažu, zavrijedila od inostranih producenata koji su prethodnih godina snimali na njenoj teritoriji.

– Navedenoj konstataciji idu u prilog povoljan geografski položaj Crne Gore, klimatski uslovi, veliki broj sunčanih dana u godini, bli-zina primorskog i planinskog regiona – pojasnili su.

Kao država s bogatom kulturnom i prirodnom baštinom, te naslje-đem koje svjedoči o uticaju različitih civilizacija, Crna Gora danas sve više privlači pažnju predstavnika svjetske filmske industrije.

Što se tiče plaćanja zakupa određenih lokacija, objasnili su da Ministarstvo kulture izdaje dozvole za snimanje inostranim pro-ducentima bez nadoknade, ali da je korišćenje određenih lokacija na nivou lokalnih samouprava regulisano opštinskim propisima. Ukoliko se, kažu, za snimanje određenog kinematografskog pro-jekta koristi objekat ili lokacija koja ima status kulturno dobro, onda je međunarodni standard da se za takve lokacije mora plati-ti određena naknada. Takva procedura u Crnoj Gori regulisana je, kako su precizirali, opštinskim propisima.

48

Broj 6 Jun 2016.

Regionvijesti

Kanađani kupuju sumpornu kiselinu iz Bora

Kanadska kompanija »Erin Ventures« zain-teresovana je za kupovinu sumporne kise-line, koja nastaje u procesu dobijanja bakra u RTB Boru.

To je izjavio predsednik kanadske firme Tim Daniels tokom posete rudniku.

Daniels je rekao da je »Erin Ventures« an-gažovana na jednom projektu u vezi sa pre-radom borata i proizvodnju borne kiseline u blizini Raške i da im je za to neophodna sumporna kiselina, prenosi glasilo RTB-a »Kolektiv«.

Generalni direktor RTB Blagoje Spaskovski rekao je da je sa povećanjem proizvodnje u novim metalurškim pogonima RTB biti vi-ška sumporne kiseline i izrazio nadu da će se postiči dogovor o ekonomskoj saradnji.

»Erin Ventures« je rudarska kompanija koja učestvuje u projektima u Srbiji još od 1996. godine. Do sada su u Srbiji već završili jedan projekat vredan 85 miliona dolara i obezbedili radna mesta za 150 ljudi.

Voćari i povrtlari nude saradnju velikim trgovinskim lancima

Voćari i povrtlari kažu da se i ove godine suočavaju sa problemom plasmana robe i da im nakupci nude male cijene, zbog čega se polako okreću velikim trgovinskim lan-cima u Srbiji.

»Velike trgovinske lance bi trebalo napuni-ti našim proizvodima, jer su odličnog kva-liteta«, rekao je Tanjugu sekretar Odbora za poljoprivredu u Privrednoj komori Srbije Nenad Budimović.

»Prepoznati smo kao vrlo dobri u proizvo-dnji voća i povraća zbog klimatskih uslova i dužine vegetacionog perioda«, ističe Bu-dimović.

On je istakao da, ipak, treba da unapređu-jemo proizvodnju primjenom novih tehno-logija pošto su veletrgovine vrlo zahtjevne.

Kompanija Borovo proslavila 85 godina postojanja

Kompanija Borovo bila je do početka rata u Hrvatskoj pokretač razvoja Vukovara u ekonomskom, sportskom, kulturnom i svakom drugom obliku te treba učiniti sve kako bi se njezina perspektiva očuvala i usmjerila prema proizvodnji koja bi po-krenula ponovni razvoj grada, istaknuto je u četvrtak na naučno-stručnom skupu u Vukovaru na kojem je proslavljena 85. go-dišnjica osnivanja te kompanije kao i 25. godišnjica osnivanja osnutka Instituta dru-štvenih nauka »Ivo Pilar«.

Nekadašnji član Uprave Borova Ivan Huba-lek tom je prilikom podsjetio kako se »uvi-jek priča da je Borovo imalo 24.000 radni-ka«, ali se zaboravlja kolika je zapravo bila ta firma, prenio je Poslovni.hr.

- Tu je bilo 200.000 kvadratnih metara za-tvorenih proizvodnih i poslovnih prosto-ra, a u Borovu se proizvodila i električna i toplinska energija. To je bila infrastruktu-ra dostojna jednog većeg grada - rekao je Hubalek, dodajući kako su u sklopu Borova radila čak 62 preduzeća.

Po njegovim riječima, nijesu istiniti podaci po kojima je osnivač Borova - češki indu-strijalac Jan Bata došao u Vukovar 30-ih godina prošloga vijeka, kada je osnovana i tvornica Borovo. Jan Bata bio je ovdje i pri-je Prvoga svjetskog rata, rekao je Hubalek i podsjetio da je 20-ih godina imao firmu u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te da nije samo došao, izašao iz voza i tu napra-vio fabriku.

Vođa vukovarskog Područnog centra Insti-tuta »Ivo Pilar« Dražen Živić istakao je po-trebu reindustrijalizacije u Hrvatskoj.

- Borovo je bilo pokretač cijeloga vukovar-

Budimović je naveo da je u PKS, pre ne-koliko dana, organozovan Dan dobavljača sa kompanijom Metro keš-end-keri i do-maćim proizvođačima voća i povrća kako bi se što više njih uključilo u snabdijevanje tog trgovinskog lanca.

»Pored toga sto bi se ta kompanija snab-dijevala domaćim proizvodima, želimo i na taj način da podstaknemo proizvodnju voćara i povrtara«, naglasio je Budimović.

Vlasnik poljoprivrednog gazdinstva »Cu-raković« iz Trstenika Miroslav Curaković je kazao da već godinama širi proizvodnju upravo zahvaljujući saradnji sa trgovin-skim lancima.

On ističe da će u narednom periodu biti sve više robe na tržištu i da će poljoprivredni proizvođači sve teže moći da prodaju robu.

»Trenutno snabdijevamo Kragujevac, a na-dam se da ćemo saradnju proširiti i početi da snabdevamo i Beogradom«, kazao je Cu-raković Tanjugu dodajući da to domaćin-stvo ima paradajiz, krastavac, papriku, šlji-vu i drugo.

Kako je istakao, država bi poljoprivrednici-ma trebalo da obezbijedi povoljnije kredite da bi mogli da povećaju proizvodnju, ali i da prerađuju svoje proizvode, pošto često ne mogu sve što imaju da prodaju u svježem stanju.

Proizvođač trešanja iz Grocke Zoran Brkić, koji je predstavnik svih proizvođača treša-nja na teritoriji te opštine, rekao je Tanjugu da su u prethodnom periodu sarađivali sa raznim nakupcima i da i dalje imaju veliki problem kako trešnje da plasiraju.

»Naša opština dnevno daje od šest do osam šlepera trešenja odnosno ubere se dnevno oko 16 vagona«, kazao je Brkić i dodao da se to uglavnom podijeli sitnim nakupcima koji ih ucjenjuju niskim cenama.

On navodi da PKS može proizvođačima da pomogne tako što će ih spojiti sa boljim tr-govinskim lancima.

»Imamo prosječan kvalitet sa kojim bi mo-gli da izađemo na svjetsku pijacu, a u Srbiji oni koji preuzimaju robu i distribuiraju je mnogo više zarađuju od samih proizvođa-ča. I ove godine se uglavnom javljaju isti kupci koji daju mnogo nižu cijenu«, nagla-sio je Brkić.

On je dodao da ova godina nije bila baš naj-bolja za proizvođače trešanja zbog poznih mrazeva.

49

Broj 6Jun 2016.

skog kraja, a golema razaranja firma je pre-trpjela u Domovinskom ratu i sada se po-kušava oporaviti iako taj oporavak nije lak. Znamo da je kriza Borova počela puno prije Domovinskog rata i sigurno je da je dijelom bila uzrokovana i prevelikim brojem zapo-slenih – kazao je on.

Prema Živićevim riječima, sigurno je da će Vukovar i njegova okolina ekonomski i društveni oporavak doživjeti tek kada se revitalizuju grane za koje je potrebno više radne snage, a to bi moglo značiti reindu-strijalizaciju ne samo Borova, nego i drugih subjekata, rekao je Živić.

Prije rata Borovo je godišnje proizvodilo 20 miliona pari obuće, 30.000 tona pneumati-ka te drugih gumarskih proizvoda. Danas zapošljava 705 radnika i godišnje proizvo-de oko 400.000 pari obuće.

Agrokor izlazi na Londonsku berzu

Koncern Agrokor Ivice Todorića u intenziv-nim je pripremama za javnu ponudu akcija (IPO) koja bi trebalo da se desi na London-skoj berzi. Plan je da to bude na ljeto 2017, piše slovenski poslovni dnevnik Finance, a prenosi Biznis.ba.

Navodno, Todorić razmišlja da manjinski udio proda samo jednom investitoru.

Takođe još nije odlučeno hoće li na IPO ići cio koncern ili samo njegov prehrambeni sektor. Odluka će zavisiti od situacije na tr-žištu i poželjnosti investitora. U oba slučaja Todorić bi se odrekao 49 odsto akcija.

Prehrambeni dio Agrokora čine kompani-je Agrolaguna, Dijamant, Frikom, Jamnica, Ledo, Mladina, PIK Vrbovec, PIK Vinkovci, Sarajevski kiseljak, Solana Pag, Vupik i Zvi-jezda.

Finance piše kako su za njih zainteresova-ni ulagači iz SAD, Srednjeg i Dalekog istoka, a posebno iz Kine. IPO cijelog Agrokora je manje vjerovatan jer još uvijek nije zavr-šena konsolidacija trgovinskog sektora, odnosno Mercatora i Konzuma, smatraju Slovenci.

Podsjetimo, o IPO-u Agrokora priča se po-sljednjih pet godina otkako je Ivica Todorić

bio u intenzivnim pokušajima da preuzme Mercator. To mu je napokon uspjelo u junu 2014, a preuzimanje je bilo teško više od pola milijarde eura.

Pritom se koncern zadužio putem tzv. ob-veznica PIK isključi na račun kojih je zalo-ženo više od 90 posto vlasništva Agrokora. Te obveznice dospijevaju 2018. Nepoznati su uslovi pod kojima su izdate, kao i inve-stitori koji su ih kupili, a jedino se zna da je aranžer izdanja bio Deutsche Bank.

No, jasno je da Ivica Todorić mora što pri-je odraditi javnu ponudu akcija kako bi bio spreman da vraća taj vrlo rizičan dug.

EBRD: Turizam kao pokretačka sila zemalja JIE

Region Jugoistočne Evrope može očeki-vati u predstojećim godinama novi rast turističkog sektora, koji je izuzetno važan izvor prihoda, zaključak je dva naučna rada Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

»U svijetlu bezbjednosnih rizika na drugim popularnim turističkim tržištima, region JIE može očekivati dalji rast turizma u predstojećim godinama«, navodi se u je-dnom od istraživanja EBRD-a.

Turizam je jedan od ključnih izvora eko-nomske aktivnosti u mnogim državama JIE, budući da prihodi od dolaska stranih turista čine preko pet odsto BDP-a Crne Gore, Hrvatske, Albanije, Kipra, Bugarske i Grčke, piše se u saopštenju londonske ban-ke dostavljenom Tanjugu.

U 2014. godini, u tom regionu je registrova-no 59 miliona turista, što je gotovo za 25 od-sto više u odnosu na 2010. godinu i doprini-jelo je tome da ovaj sektor postane ključni izvor zapošljavanja.

»S obzirom na značaj turizma po ekonomi-je zemalja JIE, nema mjesta za opuštanje«, navodi se u jednoj od studija EBRD-a.

Naime, istraživanje Svjetskog ekonom-skog foruma je pokazalo da zemlje iz ovog regiona značajno zaostaju za vodećim tu-rističkim destinacijama kao što su Špani-ja, Francuska, Italija i Portugalija, pa su se tako samo Grčka, Hrvatska i Kipar našli među 40 vodećih turističkih destinacija u svetu, zauzevši 31,33. i 36. poziciju.

U jednom od izvještaja EBRD-a se ističe da postoji prostor za napredak u mnogim oblastima, kao što su cenovna konkuren-tnost, poslovno okruženje i infrastrukturni razvoj.

Infrastruktura je, kako se navodi u izvješta-ju, ključni sektor za potencijalne kineske investicije u regionu JIE.

»U proteklim godinama, Kina je postala vo-deći sponzor ključnih projekata u oblasti saobraćaja i energetike u ovom regionu«, navodi se u istraživanju.

Osim infrastrukturnih i direktnih stranih investicija, jugoistočna Evropa je takođe imala benefita od razvoja trgovinskih od-nosa.

Naime, izvoz zemalja JIE u Kinu je u peri-odu od 2004. do 2014. povećan za sedam puta, sa oko 320 miliona dolara u 2004. go-dini na 2,2 milijarde dolara u 2014. godini, dok se uvoz iz Kine udvostručio sa pet mi-lijardi dolara iz 2004. na 11 milijardi dolara u 2014. godini.

U Albaniji pad stranih investicija za 42 odsto

Direktne strane investicije u Albaniji u prva tri mjeseca ove godine bile su 152,2 miliona eura, što je za 42 odsto manje u odnosu na isti kvartal prošle godine, podaci su Cen-tralne banke Albanije, prenosi SRNA.

Prema zvaničnim podacima, direktne stra-ne investicije u prva tri mjeseca prošle go-dine iznosile su 261,2 miliona eura, odno-sno za 109 miliona eura više u odnosu na prvo tromjesečje ove godine.

Prema ocjeni Centralne banke, na pad stra-nih investicija uticala su dešavanja na ino-stranim tržištima nafte i minerala, budući da su 2013. i 2014. godine više od 60 odsto stranih investicija u Albaniji odnosile na eksploataciju nafte i minerala, čija je cijena na svjetskom tržištu drastično pala.

Najveće direktne strane investicije u Al-baniji od 944,7 miliona eura zabilježene su 2013. godine.

Direktne investicije 2014. godine bile su 869 miliona eura, a prošle godine 881 mi-lion eura.

50

Broj 6 Jun 2016.

Evropska mreža preduzetništva (EEN)

Hrvatska poljoprivreda tri godine nakon

članstva u EU

Okrugli sto na temu „Hrvatska poljoprivreda – tri godine na-kon članstva u EU“ organizovan je 17. juna 2016. godine u okviru aktivnosti u projektu Evropska mreža preduzetni-

štva (EEN).

Na ovu temu govorile su Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj go-spodarskoj komori i njena pomoćnica Žaklina Jurišić.

O pripremi Crne Gore za otvaranje pregovora u oblasti poljopri-vrede, bezbjednosti hrane i ribarstva (poglavlja 11, 12 i 13) uvodno izlaganje imala je Danijela Stolica, direktorica Direktorata za pol-joprivredu i rurlani razvoj resornog ministarstva.

Ona je istakla da je ostvaren značajan napredak u pomenutim po-glavljima, te da se do kraja juna očekuje otvaranje pregovora za poglavlja 12 i 13, dok se za 11. to očekuje do kraja godine.

- Mnogo je urađeno da bismo došli do toga da otpočnemo pregovo-re. Najzahtjevnije je bilo poglavlje o bezbjednosti hrane gdje smo donijeli novih 12 zakona, usvojili strategiju za transpoziciju pravne tekovine EU u nacionalno zakonodavstvo, te pristupili kategoriza-ciji objekata prema standardima EU – rekla je Danijela Stolica.

Pri tome je vođeno računa o zaštiti malih prerađivača i interesima Crne Gore, pa su u pregovaračkoj poziciji tražena određena prela-zna razdoblja za primjenu evropskih normi, dodala je ona.

Hrvatska je prilagođavanje poljoprivrede počela davno prije for-

malnog članstva u EU, u smislu prilagođavanja modela direktnih plaćanja te primjene obaveznih EU standarda. Međutim, struku-trni problem još su uvjek prisutni, a oni zajedno s velikim konku-rentskim pristiskom iz EU rezultiraju nezadovoljavajućim nivoom proizvodnje i malim dohotkom proizvođača, što je rezultat usitnje-nosti posjeda, nedovoljnih veličina poljoprivrednih gazdinstava i neodgovarajućom tehnologijom proizvodnje. Zato je neophodno i dalje raditi na ukrupnjavanju kroz osnivanje proizvođačkih or-ganizacija, povećanju kapaciteta i modernizaciji proizvodnje, pri čemu značajnu pomoć treba tražiti u evropskim strukturnim i in-vesticionim fondovima.

Podaci o robnoj razmjeni pokazuju da je u Hrvatskoj u 2015. godini izvoz iznosio je 1,5 milijardi eura, a uvoz 2,5 milijardi, što je rezul-tiralo pokrivenošću uvoza izvozom od 61,4 odsto. Pri tome treba imati u vidu da su ovi rezultati ostvareni u uslovima kada je rusko tržište bilo zatvoreno za proizvode iz EU, a time i Hrvatske.

- Posljednje tri godine uvoz je rastao brže od izvoza i generisao je deficit od gotovo 1 milijardu eura – rekla je Žaklina Jurišić, do-dajući da poljoprivredno prehrambeni proizvodi u ukupnoj spolj-notrgovinskoj razmjeni Hrvatske učestvuju sa 13 - 14 odsto.

Navela je da su integracije Hrvatske rezultirale porastom spolj-notrgovinske razmjene sa EU, a stagnacijom sa zemljama CEFTA regiona.

Prema njenim riječima, u razdoblju od desetak godina, obim poljo-

51

Broj 6Jun 2016.

Posljednje tri godine uvoz je rastao brže od izvoza i generisao je deficit od gotovo milijardu eura.

mjena standarda koji se odnose na zaštitu životne sredine, zdra-vlje životinja i biljaka, dobrobit životinja, biološku raznolikost, sigurnost hrane, te traženje fleksibilnosti za male poljoprivredne objekte. Ograničen je prostor za primjenu mjera nacionalne poljo-privredne politike, dodala je ona.

Posebnu pažnju, prema njenim riječima, potrebno je posvetiti sek-toru vina, odnosno zaštiti geografskih oznaka i programima po-moći.

Govorila je o ulozi privrednih komora preko kojijh se privrednici mogu prijaviti na tendere Evropske komisije, te doprinositi promo-ciji proizvoda na unutrašnjem i trećim tržištima.

Hrvatska gospodarska komora je, kazala je Marković, prepoznala veliki značaj lobiranja u EU kroz članstvo u evropskim udruženji-ma preko kojih se lakše dobijaju predlozi propisa, te učestvuje u njihovom kreiranju.

- Evropska unija je velika šansa, samo je pitanje hoćete li umjeti da je iskoristite – zaključila je ona.

Podsjećamo, Privredna komora Crne Gore je i prije tri godine, kada je Hrvatska postala članica EU, takođe organizovala skup na ko-jem su predstavnici HGK govorili o rezultatima pregovora sa EU u oblasti agrara koji su bili veoma zahtjevni i teški.

privredne proizvodnje pao je za 20 odsto. U prerađivačkoj industri-ji situacija je bolja i pokazuje blagi rast obima proizvodnje.

Problemi sa kojima se u agraru srijeću i Hrvatska i Crna Gora su usitnjene parcele, nedostignuta ekonomije obima i loša produktiv-nost rada u odnosu na prosjek EU.

- Potrebno je ukrupnjavanje posjeda proizvođača koji se moraju udružiti i zajedno koristiti poljoprivrednu mehanizaciju,, skladi-šne i prerađivačke objekte te tako smanjiti troškove. Akcenat je i na većoj proizvodnji proizvoda dodate vrijednosti, zajedničkom plasmanu proizvoda i nabavci inputa – rekla je ona.

Božica Marković je poručila Crnoj Gori da je potrebno da ima jasnu strategiju i viziju, što će joj olakšati uključivanje na zajedničko tržište EU.

- Puno je lakše funkcionisati u EU kada država donese dokumente koji sadrže jasne prioritete – rekla je ona.

Naglasila je da učestvovanje na zajedničkom tržištu EU i ostva-rivanje direktnih plaćanja, traži puno rada na sistemskim rješe-njima. To podrazumijeva zajednički trud administracije, odnosno pregovarača, koji su uključeni u proces integracija, privrede, i svih koje ta pravila obavezuju. Bitno je da se prepoznaju specifičnosti crnogorske poljoprivrede i ugrade u pregovaračke pozicije.

Izazovi koje postavljaju integracioni procesi su, među ostalima, ogroman konkurentski pritisak iz država članica EU, potom pri-

52

Broj 6 Jun 2016.

Božica Marković i Žaklina Jurišić,Hrvatska gospodarska komora

Poljoprivreda je šansa i izazov

53

Broj 6Jun 2016.

Ulaskom u EU Crna Gora dobija veliku šansu za razvoj agrara, ali to zahtijeva mnogo rada. Važno je što se brojne aktivnosti u agraru mogu finansirati iz evropskih fondova.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, pre-hrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori i njena pomoćnica Žaklina Jurišić govorile su za

Glasnik o iskustvima Hrvatske nakon ulaska u EU s aspekta agrar-ne industrije. Crnogorskim proizvođačima su poručile da je Evrop-ska unija velika šansa te da je posebno značajna njena Zajednička poljoprivredna politika, za čije finansiranje se odvaja 40 do 50 od-sto ukupnih sredstava evropskog budžeta.

Glasnik: Možete li uporediti spoljnotrgovinsku razmjenu Hrvatske prije članstva u EU i sada? Šta najviše uvozite i da li proizvođači imaju problema sa plasmanom zbog politike trgovačkih lanaca ?

B. Marković: U spoljno - trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-pre-hrambenih prozvoda Hrvatska i dalje bilježi deficit, ali od ulaska u EU imamo i rast uvoza i izvoza. Prošle godine smo uvezli ovih pro-izvoda u vrijednosti od 2,5 milijarde eura, a izvezli 1,5 milijardu. Po-ljoprivredno - prehrambeni proizvodi u ukupnom izvozu učestvuju sa 13, a u uvozu sa 14 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je 2015. godine bila na nivou od 61 odsto. Ono što se promijenilo ulaskom u EU je to da nam u strukturi uvoza dominiraju proizvodi iz EU koji čine oko 83 odsto, a imamo pozitivne pomake i u izvozu gdje na tržište EU plasiramo 54 odsto vrijednosti naših proizvoda. Što se tiče odnosa prema zemljama CEFTA pitanje tradicionalne tr-govine riješeno je sa svim zemljama članicama osim sa BiH. Trži-šte BiH je za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode bilo najznačajnije, prije ulaska u EU, i u strukturi izvoza učestvovalo je sa preko 30 odsto .

Glasnik: Da li su ostvareni rezultati na polju prozvodnje hrane, u smislu povećanja obima ( površine, brojno stanje grla stoke, zapo-slenost, povećanje prehrambene industrije, pića i duvana) i kvali-teta veći nego prije članstva uEU? Je li je poraslo učešće vrijedno-sti hrane u BDP Hrvatske?

Ž. Jurišić: Tri godine su premalo da bi se rezultati ulaska u EU mogli mjeriti. Određeni trendovi postoje, međutim da bi mogli sa-gledati šta se događa potrebno je duže vremensko razdoblje. Ipak, treba reći da se, posmatrajući pokazatelje spoljne trgovine kao i proizvodne, po pravilu, sve događa sa nekim pomakom.

Što se tiče poljoprivredne proizvodnje negativan trend u smislu njenog obima, prisutan je od velike svjetske globalne krize. Pad proizvodnje, od tada do danas, iznosi oko 20 odsto, što je naročito izraženo u stočarstvu. To je jako osjetljiva djelatnost gdje imamo, nažalost, dosta loše proizvodne rezultate kao i smanjenje broja poljoprivrednih proizvođača. Za tri godine od ulaska u EU nivo proizvodnje, u glavnim djelatnostima, stagnira ili blago pada. To je prisutno kod najznačajnijih djelatnosti: ratarstva, žitarica, šećer-ne repe i uljarica. U stočarstvu je primijetan opadajući trend bro-ja grla, posebno kod goveda i svinja, a u ovčarstvu i kozarstvu ne vidimo neke drastičnije padove, ali je zabilježen pad proizvodnje mlijeka. Kad posmatramo proizvodnju, sve što se tu događa je po-sljedica okruženja. Kako smo mi dio EU, to je naše okruženje, to je naše tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, na kojem robe cirkulišu nesmetano, nema carinskih barijera i hrvatska pro-izvodnja je izložena velikom konkurentskom pritisku. Uz jedin-

stvenu trgovinsku politiku i Carinsku uniju Hrvatska je izgubila trgovinske aranžmane sa zemljama CEFTA koji su bili tradicional-no naši najvažniji trgovinski partneri. Dogodile su nam se velike strukturne promjene u smislu uvoza i izvoza, a konkurencija je uslovila to da je veliki pritisak jeftinijih proizvoda koji ugrožavaju našu proizvodnju.

B. Marković: Dodaću još nekoliko podataka koji su u vezi sa temom o kojoj govorimo. Hrvatsko tržište je osjetilo posljedice ruskog em-barga. Viškovi iz Evropske unije, pogotovu u sektorima mesa i mli-jeka, koji su nama značajni, završavaju negdje drugdje, rekla bih na slabije konkurentnom evropskom tržištu, i taj pritisak su osjeti-li naši proizvođači. Posljedice imamo i zbog ukidanja proizvođač-kih kvota na mlijeko i za te viškove svako traži poziciju na tržištu, a zemlje čanice EU, kao ni proizvođači, nijesu u tako kratkom roku mogli naći neka nova, treća, tržišta gdje bi to supstituisali, recimo rusko. Najveće negativne posljedice su u sektoru mljekarstva zbog ukidanja kvota na mlijeko gdje mi, zbog pada cijena, imamo veliki udar na proizvode dodate vrijednosti kao što su maslac, sir, kao i mlijeko. To je vidljivo u našoj maloprodaji u cijenama trajnog mli-jeka i sireva.

Glasnik: Koje aktivnosti u oblasti popularizacije domaće proizvo-dnje sprovodite i da li postoje takvi mehanizmi u EU?

B. Marković: Naravno da postoje. Zajednička politika finansira promociju evropskih poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda. Postoji niz aktivnosti koje se mogu sprovoditi i finan-sirati iz evropskih fondova. Među njima su one koje se odnose na zaštićene proizvode po pitanju porijekla , geografskog porijekla, te kod vina, gdje imamo posebnu podršku koja omogućava organizo-vanje promocija na unutrašnjem kao i trećim tržištima. Iz Evrop-skog garantnog fonda postoje šeme finansiranja te je od prošle godine puno širi obuhvat proizvoda koji uključuje ne samo poljo-privredne već i prehrambene, recimo pivo, kao i neke konditorske proizvode. Iz ribarskog fonda takođe se može finansirati promocija na unutrašnjem i trećim tržištima. To su neki izvori gdje Hrvatska gospodarska komora, odnosno naša udruženja, već apliciraju za sredstva EU fondova. Tako smo u 2015. godini realizovali njihovu promociju na tržištima SAD i Srbije. Trenutno čekamo odgovor od nadležne uprave Ministarstva poljoprivrede za ribarske proi-zvode. Aplicirali smo na poziv za ribarski fond i tu očekujemo da dobijemo sredstva. To su u suštini horizontalne mjere, nastup na međunarodnim sajmovima, kao što je bio nedavni Sea food u Por-tugalu. U saradnji sa Ministarstvom, naše Udruženje poljoprivrede, a to smo radili i prije ulaska Hrvatske u EU, sprovodi niz aktivno-sti u cilju promocije domaćih proizvoda. Tako smo u saradnji sa Ministarstvom pokrenuli akciju “Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi”. Komora i Ministrastvo su, za sektor vina, prije ulaska u EU, napra-vili nacionalni program podrške i u taj program smo uvrstili mjere koje su slične onima koje se dozvoljavaju unutar tržišta EU. S tim u vezi smo organizovali i brendiranje hrvatskih vina pod krovnim nazivom »Vina Kroacije - vina mozaika« gdje smo približili vino destinaciji. Hrvatska gospodarska komora je sigurno najprepo-znatljivija po aktivnostima koje sprovodi još od 1996, to je akcija »Kupujmo Hrvatsko«, promocija proizvoda koji nose znakove HGK,

54

Broj 6 Jun 2016.

»Izvorno Hrvatsko«, »Hrvatska kvaliteta«. Osim nacionalnih šema kvaliteta u našoj zemlji postoji niz proizvoda koji nose oznake kao što su recimo »otočni proizvodi«. HGK, osim promocije domaćih prozvoda, organizuje lokalne akcijske grupe u ribarstvu.

Ove godine smo prvi put imali sajam ribarstva u Biogradu, gdje smo organizovali promociju, naravno, sa ciljem povećanja potro-šnje odnosno da domaći proizvod približimo potrošaču. Forsiramo kvalitet, izvrsnost, sljedivost, održivost, zaštitu životne okoline. To je ono što traži Zajednička poljoprivredna politika EU. Tu imamo veliki prostor, prije svega u turizmu, gdje treba uvezati proizvodnu destinaciju, a za to je jako bitan marketing. To je dodatna vrije-dnost, jer svaki turista traži autohtone, domaće proizvode. Tako se može reći da kroz vino i hranu turista doživi i zemlju i destinaciju.

Glasnik: Kako se ulazak Hrvatske u EU reflektovao na vaše proi-zvođače?

Ž. Jurišić: Hrvatski proizvođači i u poljoprivredi i preradi prošli su dramatičan put prilagođavanja koji je započeo mnogo ranije od ulaska u EU. Prilagođavanja su počela još 2005. sa poljoprivre-dnom reformom koja je obuhvatila promjene u direktnIm plaća-njima, prilagođavanje strukturnih mjera koje se danas popularno zovu Mjere ruralnog razvoja, prilagođavanje u smislu usvajanja svih zahtjevnih standarda i u primarnoj proizvodnji od dobrobiti životinja, zaštite zdravlja biljaka i životinja, zaštite okoline do svih standarda koji su vezani za poljoprivredno-prehrambenu industri-ju, a tiču se sigurnosti hrane. Mi smo godinu prije ulaska u EU pri-mjenjivali isti sistem direktnih plaćanja. Dobro je što proizvođači imaju stabilno okruženje podrške, znaju što će dobiti na nivou go-dine u vidu direktnih plaćanja, znaju koje su im mjere ruralnog ra-zvoja na raspolaganju i pod kojim uslovima mogu dobiti program-sku podršku. Imamo i političku stabilnost što je veoma pozitivno. S druge strane, postoje dobre mogućnosti za razvoj sektora: imamo izvore finansiranja iz evropskih fondova odakle finansiramo i di-rektna plaćanja i mjere ruralnog razvoja. Mjere ruralnog razvoja su ključne za unapređivanje konkurentnosti.

Glasnik: Radite na jačanju privatnog sektora i stim u vezi osnivate proizvođačke organizacije. Koje su prednosti ovih oblika organi-zovanja?

Ž. Jurišić: Priča o proizvođačkim organizacijama postoji u Hrvat-skoj ali nije u potpunosti zaživjela u praksi. Sada postoje četiri proizvođačke organizacije koje su formalno prepoznate od Mini-starstva poljoprivrede. Dvije djeluju u sektoru voća i povrća, a dvi-je u sektorima mlijeka i govedarstva. Osnovna ideja ovih organi-zacija je udruživanje malih proizvođača koji imaju rascjepkanu i nestandardizovanu proizvodnju radi jedinstvene ponude i boljeg plasmana na tržištu Drugo, proizvođači u ovakvim organizacija-ma jeftinije nabavljaju inpute za proizvodnju jer ih je više i imaju bolju pregovaračku moć, rade sopstvene planove za unapređenje proizvodnje, konkurentnosti, zaštititie životne okoline, marketing, brendiranje proizvoda. Proizvođačke organizacije su veoma prisu-tne u EU, a u Francuskoj, Austriji i Italiji posebno su prepoznatljive u sektoru voća i povrća i mlijeka. EU daje izdašna sredstva podrške za funkcionisanje takvih proizvođačkih organizacija, a i za njiho-vo formiranje. Proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća imaju jedan korektivni karakter što se tiče tržišta ovih proizvoda jer one imaju mogućnost korigovanja ponude i potražnje na trži-štu. EU im daje novac da bi se regulisalo tržište i da bi preduzimale određene »interventne« mjere. Proizvođači na našim područjima zbog nasljeđa koje imamo nijesu skloni udruživanju, a to je baš ono

što bi vam preporučili da što prije počnete raditi na tome, imajući u vidu strukturu vaše ekonomije koja je još delikatnija od Hrvatske.

Glasnik: Kakva je uloga Države i lokalnih vlasti u kreiranju nacio-nalne poljoprivredne politike, nakon ulaska Hrvatske u EU?

B. Marković: Sam proces mora biti zajednički. Pitanje je koje prio-ritete zemlja odabere, na tome sve počiva. To se odnosi i na osjetlji-ve sektore kao i one u kojima postoji šansa u smislu komparativne ili konkurentske prednosti. Kad je o sredstvima podrške riječ, stare zemlje članice, 70 odsto sredstava opredjeljuju za direktna plaća-nja, a 30 odsto za mjere ruralnog razvoja. Hrvatska je ovaj odnos utvrdila na 50:50 . Ako nemate jasno definisane ciljeve na svim ni-voima, ja bih rekla nadležno tijelo, odnosno strategiju, jako je teško raditi rangiranje unutar programa ruralnog razvoja. U smislu prio-ritetnih sektora ako pogledate kako se dijele sredstva podrške EU za direktna plaćanja ovom posljednjom reformom imamo proizvo-dno vezana plaćanja što znači da postoje mogućnosti da se neki važni ili osjetljivi sektori dodatno finansiraju po hektaru i grlu. Znači morate znati svoje prioritete. Ne može vam ih EU ni neko drugi odrediti već vi sami. Ako je to ekološka proizvodnja onda ona ima itekako prostora u programu ruralnog razvoja. Za dobijanje fi-nansijske podrške korisnici moraju ispuniti određene uslove. Ti uslovi ulaskom u EU su itekako strožiji i morate zadovoljiti uslove zaštite okoline, dobre proizvođačke prakse, a propisima mora biti regulisano šta je posao države, lokalne uprave i proizvođača. Stal-no prilagođavanje uslovima koje EU ili EK nameću mora biti zaje-dnički i koordiniran proces. Ako vam farme ostanu nelegalizovane vi ćete imati problem. Ako je neriješeno pitanje vlasništva nad ze-mljom isto ćete imati problem. To vam neće rješavati EK, već vaša država. Prije ulaska u EU bitno je da imate jasne prioritete i da ka-žem da država »baca karte« na proizvodnje koje imaju šansu, gdje se može stvoriti dodatna vrijednost, jer Program ruralnog razvoja sadrži mjere za jačanje konkurentnosti. Kod nas je sad najvažniji ruralni razvoj za ruralni prostor. Na tom prostoru mora postojati jasan snimak ko tamo živi, da li to stanovništvo proizvodi, koje je starosne dobi i sl. Ukoliko je proizvođač star 40 godina i član proi-zvođačke organizacije dobiće veću podršku. Prema našim primje-rima proizvođačka organizacija je u suštini zadruga. Kod nas se malo zazire od toga ali mi već danas u ribarstvu imamo primjere proizvođačkih organizacija koje nose naziv zadruga. Na primjer zadruga Omega tri, gdje su se naši ribari udružili i zajedno uložili sredstava u jedan objekat, osigurali kanale distribucije, marketing, i većina njihovih proizvoda danas ide u izvoz.

Glasnik: U kojim djelatnostima hrvatska poljoprivreda može biti konkuretna sa evropskom ili je, pak, na putu da to bude?

B. Marković: Ako gledamo po količinama proizvoda pitanje je gdje smo mi uopšte konkurentni. Mi nijesmo zemlja velikih poljopri-vrednih površina u odnosu na druge evropske zemlje, ali ako se upoređujemo sa drugim, možemo reći da imamo komparativne prednosti u sektoru voća i povrća, a posebno možemo imati pred-nost u ekološkoj proizvodnji. Mislim da će proizvodnja NON GMO isto imati prednost u budućnosti, jer smo se kao zemlja odredili da proizvodimo bez GMO. Međutim, ne treba zanemariti pitanja kon-kurentnosti i pritisaka koji dolaze. U stočarstvu smo imali najveće udare gdje je došlo do drastičnog smanjenja broja proizvođača, kao i u sektorima mlijeka i svinjogojstva. Uzgoj svinja u Evropi se tre-tira kao industrija, pa pojedine zemlje članice, kroz ruralni razvoj imaju dodatna plaćanja za dobrobit životinja. I kroz agro zaštitu životne sredine se može pospješiti konkurentnost. Ipak, kanali

55

Broj 6Jun 2016.

prodaje su najvažniji.

Ž. Jurišić: Kad govorimo o konkurentnosti možemo posmatrati određeni sektor i poje-dinca. Mi u sektoru mlijeka, koji je očigle-dno globalno nekonkurentan, imamo do-bre proizvođače koji mogu konkurisati sa svojim proizvodima. To su uglavnom veći proizvođači, sve se okreće oko ekonomije obima. Kreatori politike moraju voditi raču-na o sektorskom pristupu ali i da se para-lelno razvijaju mikro, mala, srednja i velika preduzeća. Svi oni imaju svoje mjesto na tržištu. Mikro i mali proizvode za sebe, sre-dnji proizvođači su igrači na lokalnom i re-gionalnom tržištu, a veliki mogu djelovati i šire. Unutar sektora koji su nekonkurentni

imamo itekako dobre proizvođače.

Glasnik: Koliko ste zaštitili proizvoda i da li je njihov plasman na tržištu sada veći?

B. Marković: Mi, nakon ulaska u EU, imamo 11 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji su zaštićeni i koji nose oznaku zaštite geografskog porijekla ili zaštite izvornosti. Zaštita je bitna i kod aromatizovanih pića i vina. Jedan dio ovog posla je riješen u procesu pregovora. Na evropskom nivou u zaštiti poljoprivredno-prehrambenih proi-zvoda dominiraju mesni proizvodi, kao što je pršut. Tri hrvatska pršuta nose zaštitu geografskog porijekla i izvornosti: istarski, drniški dalmatinski, a i imamo i zaštičenih maslinovih ulja. Baranjski kulen je takođe

zaštićen proizvod sa oznakom geografskog porijekla. Proces zaštita se ubrzao član-stvom u EU, i svakog mjeseca se pojavi neki novi proizvod, a osam proizvoda je u postupku zaštite na EU nivou, s tim da su oni već zaštićeni na nacionalnom nivou.

Glasnik: Na osnovu evropskog iskustva Hr-vatske kakva je poruka privrednicima Crne Gore?

B. Marković: Evropska unija je velika šansa. Samo je pitanje da li ćete tu šansu prepoznati i morate puno raditi. Važna je Zajednička poljoprivredna politika, za čije finansiranje se odvaja 40 do 50 odsto uku-pnih sredstava evropskog budžeta.

56

Broj 6 Jun 2016.

Bozica Markovic and Zaklina Jurisic, Croatian Chamber of Economy

Agriculture industry is an opportunity

and a challenge

57

Broj 6Jun 2016.

Joining the EU, Montenegro is getting a great opportunity for the development of agriculture, but it requires a lot of work. It is important that a number of activities in agriculture can be financed from European funds.

In an interview for Glasnik Bozica Markovic, director of Agricul-ture, Food Processing Industry and Forestry Sector in the Cro-atian Chamber of Economy (CCE) and assistant director Zakli-

na Jurisic spoke on experiences of Croatia after joining the EU in terms of agriculture. They sent a message to Montenegrin produ-cers that the European Union is a great opportunity, its Common Agricultural Policy, for whose financing 40 to 50 percent of the to-tal funds of the European budget have been allocated, is especially important.

Glasnik: Can you compare foreign trade of Croatia before the membership in the EU and now? Which products do you import the most and whether producers have problems with placement due to the policy of retail chains?

B. Markovic: Croatia still records deficit in the foreign trade of agri-cultural and food products, but since joining the EU, we have also the growth of import and export. Last year we imported these pro-ducts worth 2.5 billion EUR while the products exported were esti-mated at 1.5 billion. The share of agricultural and food products in total export amounted to 13, and while in import it was estimated at 14 percent. The import-export coverage in 2015 was at a level of 61 percent. After joining the EU, the import structure has changed and the EU products dominate now, which account for cca 83 per-cent. We also have positive developments in export, since we sell 54 percent of the value of our products to the EU market. Regarding the relation with the countries of CEFTA, the issue of traditional trade is settled with all members except B&H. B&H market was the most important for Croatian agricultural and food products, before joining the EU, and its share in the structure of export amounted to over 30 per cent.

Glasnik: Are the results achieved in the production of food, in terms of increasing the volume (surface area, numbers of live-stock, employment, increase of food industry, beverages and to-bacco) and quality higher than before membership in the EU? Has the share of value of the food in the Croatian GDP increased?

Z. Jurisic: The results of joining the EU could not be compared in just three years. Certain trends exist. However, in order to analyse the situation a longer period of time is needed. However, conside-ring the indicators of foreign trade and production, we should say that, as a rule, everything happens with some progress.

Regarding the agricultural production, negative trend in terms of production volume has been present since a great global crisis. Since then until now, the decline in production amounts to cca 20 percent, which is especially expressed in cattle breeding. This is a very sensitive industry in which, unfortunately, we have very poor production results and reduction in the number of farmers. For three years since joining the EU the production level in ma-jor sectors has been stagnating or slightly falling. It is present in the most important activities: crop, grain, sugar beet and oil crops. In cattle breeding downward trend of head, especially cattle and pig is noticeable, while in sheep and goat farming we do not see some drastic fall, but there is a drop in milk production. When we

analyze the production, everything that happens in this field is the result of environment. As we are part of the EU, it is our enviro-nment, our market of agri-food products in which the goods cir-culate freely, there are no tariff barriers and Croatian production is exposed to high competitive pressure. With a single trade poli-cy and the Customs Union, Croatia lost its trade agreements with CEFTA countries, which were traditionally our most important trading partners. The major structural changes in terms of import and export have taken place in our country, and competition has caused the great pressure of cheaper products which endanger our production.

B. Markovic: I will add a few details related to the topic we are tal-king about. Croatian market has been affected by the Russian em-bargo. Surpluses from the European Union, especially in the meat and dairy sectors, which are important to us, end up somewhere else, I would say on the less competitive European market, and our producers felt this pressure. We also have the consequences due to the elimination of milk quotas and due to this surplus everyone is seeking the position in the market, and the EU members, as well as producers, could not find a new third market in such a short time where this surplus would be substituted. For example, the Russian market. The largest negative consequences are in the dairy sector due to the elimination of milk quotas where, due to falling prices, we have a large impact on value added products such as butter, cheese and milk. This is evident in prices of long-life milk and cheese in our retail trade.

Glasnik: What activities regarding the popularization of domestic production do you carry out and are there such mechanisms in the EU?

B. Markovic: Of course there are. The promotion of European agri-cultural, food and fishery products are being financed from the Common Agriculture Policy. There are a number of activities whi-ch can be carried out and financed from European funds, such as those related to protected products in terms of origin, geographic origin, as well as wine, where we have a special support which al-lows organizing a promotion on the internal and third markets. The funding schemes exist in the European Agriculture Guarantee Fund and since last year a range of products has been much broa-der and it includes not only agricultural but also the food produc-ts, such as beer and some confectionery products. Promotion on the internal and third markets can also be financed from fishe-ries fund. These are some sources where the Croatian Chamber of Economy i.e. our associations have already been applying for EU funds. So in 2015 we did their promotion on the markets of the US and Serbia. Currently we are waiting for a response from the relevant authority of the Ministry of Agriculture for the fisheries products. We applied for the fisheries fund and we expect to obtain funds. These are essentially horizontal measures, participation in international fairs, such as the recent Sea food in Portugal. In coo-peration with the Ministry of Agriculture, our Agriculture Associa-tion carried out a series of activities to promote local products. We carried out these activities prior to Croatian accession to the EU.

58

Broj 6 Jun 2016.

In cooperation with the Ministry, we launched a campaign called “Jedi što vrijedi-Riba Hrvatske”. Before joining the EU, the Croa-tian Chamber of Economy and the Ministry created the national program of support for the wine sector, in which we included me-asures similar to those permitted within the EU market. In this re-gard, we organized branding of Croatian wines under the umbrella name »Vina Kroacije - vina mozaika« thereby bringing wine closer to a destination. The Croatian Chamber of Economy is certainly the most recognized by the activities which have been carried out since 1996 i.e. the campaign »Kupujmo Hrvatsko«, the promotion of products with the CCE trademarks, »Izvorno Hrvatsko«, »Hrvat-ska kvaliteta«. In addition to national quality there are a number of products in our country which have labels such as for example “products of island”. The CCE also organizes local action groups in fisheries apart from presentation of local products. This year we have had a fishery fair in Belgrade, where we organized a promo-tion in order to increase consumption or bring domestic products closer to the consumers. We “push” the quality, excellence, trace-ability, sustainability and environmental protection. This is requi-red by the EU Common Agricultural Policy. Here we have a lot of opportunities, especially in tourism, and marketing is very impor-tant in this segment. This is an added value, because every tourist asks for indigenous domestic products. Therefore, tourists meet with the country and the destination thanks to wine and food.

Glasnik: How has the joining of Croatia to the EU reflected on your producers?

Z. Jurisic: Croatian producers in agriculture and processing indu-stry have undergone a dramatic way of adjustment which began much earlier than joining the EU. The adjustments began in 2005 with the agricultural reform which included changes in direct payments, measures of structural adjustment which are now cal-led Rural Development Measures, adjustment in terms of adop-ting all demanding standards in the primary production as well ranging from animal welfare, the protection of animal and plant health, environment protection to all standards of the agri-food in-dustry, related to food safety. A year before joining the EU we appli-ed the same system of direct payments. It is good that producers have a stable environment for support, they know what they will receive on an annual level in the form of direct payments, whi-ch rural development measures are available to them and under what conditions they can get the program support. We also have political stability, which is very positive. On the other hand, there are good opportunities for the development of the sector: we have sources of financing from EU funds from which we finance direct payments and rural development measures. Rural development measures are crucial to improve competitiveness.

Glasnik: You have been working on strengthening the private sec-tor and therefore establish producer organizations. What are the advantages of this form of organization?

Z. Jurisic: The story of producer organizations exists in Croatia, but is not fully operational in practice. Now there are four produ-cer organizations which are formally recognized by the Ministry of Agriculture. Two of them are operating in the fruit and vege-table sector while the others carry out the activities in the dairy and cattle industries. The basic idea of these organizations lies in associating small producers, who have fragmented and non--standardized production, for the purpose of unique supply and better placement on the market. Secondly, the producers in such

59

Broj 6Jun 2016.

organizations buy inputs for production at a lower price, because there are more of them and they have better negotiating power, create their own plans for improving production, competitiveness, environmental protection, marketing, product branding. Producer organizations are present in the EU, while in France, Austria and Italy they are especially recognizable in the fruit and vegetable and dairy sectors. The EU provides generous funding support for the functioning of such producer organizations, as well as for their establishment. Producer organizations in the fruit and vegetable sector have a corrective character regarding the market for these products since they have the possibility of adjusting supply and demand in the market. The EU gives them money to regulate the market and to undertake certain “intervention” measures. Due to the legacy, our producers are not willing to associate, and this is exactly what we would recommend you to start working on as soon as possible, bearing in mind the structure of your economy which is more delicate than the Croatian.

Glasnik: What is the role of the State and local authorities in crea-ting national agricultural policies, after the Croatian accession to the EU?

B. Markovic: This must be a joint process. The question is which priorities a country chooses. This also relates to the sensitive sec-tors and those which have an opportunity in terms of comparative or competitive advantages. When speaking about the means of support, the old member states allocate 70 percent of the funds for direct payments while 30 percent fall on rural development mea-sures. Croatia has determined this ratio at 50:50. If you do not have clearly defined objectives at all levels, I would say the competent authority or strategy, it is very difficult to do the ranking within the rural development program. In terms of priority sectors if you look at the share of EU support funds for direct payments in this last reform we have coupled payments, which means there is a possibility that some important or sensitive sectors are additio-nally funded per hectare and head. Therefore, you must know your priorities. Neither can the EU or anyone else determine them, you must identify the priorities by yourself. If it's organic production, then there are a lot of opportunities within the rural development program. In order to obtain financial support the beneficiaries must meet certain conditions. Joining the EU, these conditions are more stringent and must meet the requirements of enviro-nmental protection, good manufacturing practices. Also the acti-vities of the state, local governments and manufacturers must be governed by regulations. Continuous adjustment to the conditions imposed by the EU or the EC must be a common and coordinated process. If you do not legalize farms you will have a problem. If the issue of land ownership remains unresolved you will also have the problem. It will not be solved by the European Commission, but your state. Before joining the EU, it is important to have clear priorities and I have to say the state gives priority to productions which have an opportunity, where additional value can be created, because the rural development programme contains measures for boosting competitiveness. Now development of rural areas is the most important in our country. In this area, there must be a clear picture about the population living there. If a producer is 40 years old and a member of producer organizations, he/she will receive greater support. According to our examples, a producer organizati-on is a cooperative in essence. We have an aversion of it, but today in fishing industry we have examples of producer organizations called a cooperative. Such an example is cooperative Omega 3, where our fishermen have joined together and invested funds in

one facility, ensured distribution channels, marketing. Today most of their products are being exported.

Glasnik: In which industries Croatian agriculture can be competi-tive with the European?

B. Markovic: If we look at the quantities of products, the question raises in which industries we are competitive at all. We are not a country of large agricultural areas in relation to other Europe-an countries, but if we make comparison with others, we can say that we have comparative advantages in the fruit and vegetable sector, and in particular we may have an advantage in organic production. I think that the NON GMO production will also have an advantage in the future, since we as a country have decided to produce without GMOs. However there are issues of competitive-ness and pressure. We had the biggest impacts in cattle breeding, where a drastic reduction in the number of producers, as well as in the sectors of dairy and pig farming sectors have been recorded. Pig farming in Europe is treated as an industry, so certain member states have additional payments for animal welfare through rural development. This can also enhance competitiveness. However, sales channels are the most important.

Z. Jurisic: When we talk about competitiveness, a particular sec-tor and an individual can be considered. In the dairy sector, which is obviously globally uncompetitive, we have good producers who can compete with their products. These are, mostly, the major pro-ducers, everything revolves around the economies of scale. Policy--makers must take into account the sectoral approach but develop micro, small, medium and large enterprises at the same time. All of them have their place in the market: micro and small enterpri-ses produce for themselves, medium producers are players in local and regional market, while large ones can operate even beyond. Within non-competitive sectors, we have very good producers as well.

Glasnik: To what extent have you protected the products and whe-ther their placement on the market is higher after you protected them?

B. Markovic: After joining the EU, we have 11 agri-food products which are protected and have the protection designation of geo-graphical origin or the protection of authenticity. The protection is essential for flavoured drinks and wine. A part of this work is solved within the negotiation process. Meat products such as pro-sciutto dominate in the protection of agricultural and food produc-ts at the European level. Three types of Croatian prosciutto have protection of geographical origin and authenticity: Istar, Drnis and Dalmatia, and we have protected some olive oil. Baranje kulen is also protected product with a designation of geographical origin. Protection process has been accelerated by the membership in the EU, and every month there is some new product. There are eight products in the protection process at EU level, which have already been protected at the national level.

Glasnik: Based on European experience of your country, what message can you send to entrepreneurs in Montenegro?

B. Markovic: The European Union is a great opportunity. The only question is whether you will recognize this opportunity. You also need to put a lot of effort. The Common Agricultural Policy, for whose financing 40 to 50 percent of the total funds of the European budget have been allocated, is also very important.

60

Broj 6 Jun 2016.

Robni promet između Crne Gore i Bosne i Hercegovine bio bi mnogo obimniji i sadržajniji da su putni koridori kvalite-tniji, poručeno je sa foruma privrednika Crne Gore i Bosne i

Hercegovine održanog u Sarajevu 14. juna 2016. godine.

Organizatori skupa bili su Privredna komora Crne Gore i Vanjsko--trgovinska komora Bosne i Hercegovine. Crnogorsku delegaciju činili su predstavnici preko 30 kompanija iz oblasti saobraćaja, građevine, komunalnih usluga, trgovine, turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, bankarstva, hemijske industrije, metal-skog sektora, informacionih tehnologija, logističkih i sajamskih usluga, a predvodio ju je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Bosanskohercegovačkoj poslovnoj zajednici predstavljeni su eko-nomski potencijali i investicioni ambijent u Crnoj Gori.

Mijušković je kazao da ekonomija naše zemlje od obnove neza-visnosti dinamično raste i razvija se i predstavio njen progres u evroatlantskim integracijama.

Govoreći o saradnji sa Bosnom i Hercegovinom, Mijušković je ista-kao da zemlja domaćin foruma zauzima treće mjesto u spoljnotr-govinskoj razmjeni Crne Gore.

- Tokom 2015. godine, ukupna robna razmjena naše dvije zemlje iznosila je oko 150 miliona eura, ali je u odnosu na 2014. godinu zabilježila blagi pad – rekao je Mijušković.

Stalan rast broja turista iz BiH, ukazuje na tradicionalno kvalitetnu

saradnju u ovoj oblasti. Crnu Goru je, tokom 2015. godine, posjetilo 154 hiljade turista iz Bosne i Hercegovine, što je u odnosu na pre-thodnu godinu više za 68%. Mijušković je podsjetio da naša zemlja svake godine angažuje i nerezidenate, od kojih oko 25% dolazi iz Bosne i Hercegovine. Najčešće rade u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi.

Naglasio je problem loše saobraćajne povezanosti dvije zemlje i nepostojanja željezničkog saobraćaja, što utiče na povećanje ci-jena roba.

- U okviru Berlinskog procesa započete su aktivnosti podrške pro-jektima, prvenstveno, u oblastima infrastrukture i energetike. U tom smjeru treba što prije započeti aktivnosti na utvrđivanju trase i izgradnji Jadransko-jonskog autoputa – rekao je on.

Prema njegovim riječima, izgradnja energetskog kabla između Crne Gore i Italije, koja je u toku, predstavlja izuzetnu priliku za pristup regiona energetskim tržištima razvijenijih zemalja Evrope. S tim u vezi, u toku je izgradnja crnogorskog dijela elektromreže kojom se povezuju Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija, što predstavlja dobar primjer saradnje u Regionu, koji treba slijediti, rekao je Mijušković.

Predsjednik PKCG je naglasio da je jedna od glavnih aktivnosti ko-mora dvije zemlje razvoj regionalne saradnje, te podsjetio da je u cilju njenog jačanja, krajem prošle godine, ustanovljen Komorski investicioni forum, uz podršku komora Njemačke i Austrije.

Udruženo komorsko djelovanje, uz usaglašene zajedničke aktiv-

Poslovni susreti u Sarajevu

Kvalitetnijim putnim koridorima do većegrobnog prometaTreba što prije započeti aktivnosti na utvrđivanju trase i izgradnji Jadransko-jonskog autoputa, poručio predjsednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

61

Broj 6Jun 2016.

nosti, smatra on, doprinijeće efikasnijem uključenju poslovnih za-jednica u realizaciju tekućih i planiranih infrastrukturnih i drugih projekata značajnih za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana.

- Sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine imamo tradicionalno dobre odnose, više uspješnih poslovnih susreta or-ganizovano je do sada, a zajednička realizacija nekoliko projekata potvrđuje naše namjere da saradnju podignemo na viši nivo – re-kao je predsjednik crnogorske Komore.

Tokom plenarnog dijela događaja prisutnima su se obratili i preds-jednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr. Bruno Bojić, kao i ambasador Crne Gore u Sarajevu Milan Lakić.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr. Bruno Bojić kazao je da Bosna i Hercegovina ekonomsku bu-dućnost gradi kroz reforme, posebno u sferi stvaranja povoljnijeg ambijenta za inostrane ulagače, te usvajanja evropskih standarda, u cilju postupne integracije sa tržištem EU.

- Mi nudimo dobre poslovne prilike, jer imamo makroekonomsku stabilnost i vrlo stabilan finansijski sektor. Tu su takođe i povoljni legislativa, poreski i carinski sistem, praćen konkurentnom cije-nom ljudskog kapitala, uz izuzetno bogate prirodne resurse – re-kao je Bojić.

On je naveo da su ključni izvozni sektori BiH drvoprerada sa indu-strijom namještaja, metaloprerađivački, industrija mašina, teksti-la i kože, hemijska i farmaceutska, te poljoprivredno-prehrambeni.

Prema njegovim riječima, ova zemlja se suočava sa negativnim bilansom u trgovini robama, ali pokrivenost uvoza izvozom raste na godišnjem nivou. Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH iz ovog regiona su Srbija i Crna Gora.

- Uvjerenja sam da bi naša vanjskotrgovinska razmjena bila mno-go veća i kvalitetnija da su nam putni koridori bolji i kvalitetniji. Nadam se da će na tom polju nadležna ministarstva i direkcije obje zemlje napraviti iskorak, te nas infrastrukturno putem zraka i kopna bolje povezati – rekao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador Lakić je ocijenio da je forum u organizaciji dvije komo-re pokazatelj da odnosi među državama idu uzlaznom putanjom, te da su primjer kako treba sarađivati na Zapadnom Balkanu. Sma-tra da je ekonomska saradnja između Crne Gore i Bosne i Hercego-vinedobra, ali da postoji prostor za njeno unapređenje u pojedinim oblastima.

- Unapređenje saradnje je moguće i u oblasti turizma i vodoprivre-de, odnosno zajedničkog korišćenja voda – rekao je Lakić.

Investicione mogućnosti dvije zemlje predstavile su Blaženka Mi-šković, zamjenica direktora Agencije za promociju stranih ulaga-nja u BiH i Nina Drakić, rukovodilac sektora za analize i istraživa-nja Privredne komore Crne Gore.

Nakon plenarnog dijela održani su bilateralni sastanci privredni-ka.

62

Broj 6 Jun 2016.

Balkanski barometar Savjeta za regionalnu saradnju

Nezaposlenost najurgentnije pitanje u Regionu

Istraživanje je obuhvatilo sedam hiljada građana i 1,4 hiljade preduzeća iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije, o čitavom nizu različitih pitanja koja se bave političkim, socioekonomskim i poslovnim razvojem.

Ekonomije Jugoistočne Evrope počele su da se oporavljaju, ali nezaposlenost, ekonomska situacija i korupcija ostaju najurgentnija pitanja, pokazao je Balkanski barometar Sav-

jeta za regionalnu saradnju (RCC) za ovu godinu, prenijela je Mina Business.

Generalni sekretar RCC-a Goran Svilanović kazao je na predsta-vljaju tog istraživanja da se šalje jasna poruka da ima još mnogo posla kako bi se riješila brojna važna pitanja, iako Balkanski baro-metar za ovu godinu pokazuje prve znake ekonomskog oporavka regiona, barem kada se radi o viđenju građana i privrednika.

- Uvid koji je za mene najistaknutiji u ovogodišnjim nalazima tiče se velikog broja ispitanika koji su spremni da odu u potrazi za bo-ljom budućnosti. Skoro svaka druga osoba obuhvaćena istraživa-njem razmišlja o napuštanju društva i traženju posla u inostran-stvu - rekao je Svilanović.

Iz RCC-a je saopšteno da je istraživanje pokazalo da su stopa ne-zaposlenosti i stanje privrede glavni razlozi za brigu šire javnosti u JIE.

- Korupcija je pitanje koje je dobilo na značaju, pa je na regional-nom nivou 27 odsto ispitanika obuhvaćenih istraživanjem reklo da je korupcija jedan od glavnih problema, što predstavlja veliku promjenu u odnosu na 15 odsto onih koji su bili istog mišljenja u prethodnom istraživanju - dodali su iz RCC-a.

Balkanski barometar je godišnje istraživanje stavova, iskustava i mišljenja u ekonomijama obuhvaćim strategijom RCC-a pod nazi-vom JIE 2020, koja se odnosi na radna mjesta i prosperitet u evrop-skoj perspektivi.

Stručni konsultant za Balkanski barometar i istraživač na Institu-tu za međunarodne ekonomske studije iz Beča Vladimir Gligorov

je, predstavljajući ključne nalaze istraživanja za ovu godinu, rekao da su očekivanja skoro svugdje u regionu bolja, ali da postoji sve veće nezadovoljstvo politikom i politikama.

Gligorov je naveo da se integracija u Evropsku uniju (EU) i dalje posmatra sa pesimizmom, iako se regionalna integracija u velikoj mjeri podržava.

- Balkanski barometar je moćan alat u kojem se rezimiraju viđenja šire javnosti i poslovne zajednice o različitim pitanjima kojima se bavi strategija JIE 2020. Njime se pruža niz korisnih statističkih podataka, čime se omogućava direktno poređenje sa istraživa-njem iz prethodne godine. Daje se i uvid koji može pomoći pri ana-liziranju glavnih makroekonomskih trendova u regionu s ciljem da se utvrde glavna pitanja i oblikuju buduće politike - navodi se u saopštenju RCC-a.

Balkanski barometar, koji je prvi put objavljen prošle godine, is-pituje sedam hiljada građana i 1,4 hiljade preduzeća iz Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije, o čitavom nizu različitih pitanja koja se bave politič-kim, socioekonomskim i poslovnim razvojem.

Istraživanje se odnosi i na razvoj investicione klime, infrastruktu-re i vladavine prava.

Iz RCC-a su dodali da je ovogodišnje istraživanje obuhvatilo i oda-brane podatke o Moldaviji i Sloveniji i na taj način dalo širi pregled regiona JIE.

Balkanski barometar za ovu godinu objavljen je u dva dijela. Prvi dio, koji se odnosi na istraživanje javnog mnjenja, bavi se stavovi-ma građana, dok se u dijelu, pod nazivom Istraživanje privrednika, rezimiraju mišljenja preduzeća.

63

Broj 6Jun 2016.

Srpske kompanije na Beogradskoj berzi

Najslabija godina odizbijanja krize Usljed pada cijene sirove nafte, prihod NIS-a se spustio 18,5 odsto na 210,7 milijardi dinara, dok je dobit oslabila 47,5 odsto na 14,6 milijardi dinara.

Srpska akcionarska društva kotirana na Beogradskoj berzi u 2015. godini zabilježila su najgore poslovne re-

zultate od izbijanja krize, čemu je u velikoj mjeri doprinjela Naftna industrija Srbije (NIS) koja je registrovala najmanju dobit od startne godine privatizacije, javlja B92.

Sumarno posmatrano, kompanije koje sa-činjavaju reperni indeks Beogradske berze, Belex15, zabilježile su u prošloj godini pri-hod od 375,5 milijardi dinara što predsta-vlja smanjenje od 11,2 odsto, dok je ukupan neto dobitak oslabio 48,6 odsto na 23,5 mi-lijardi dinara.

NIS je i u protekloj poslovnoj godini bio dominantna članica indeksne korpe sa učešćem od oko 60 odsto u ukupnim pri-hodima i krajnjem rezultatu. Prije svega usljed pada cijene sirove nafte, prihod NIS--a se spustio 18,5 odsto na 210,7 milijardi dinara, dok je dobit oslabila 47,5 odsto na 14,6 milijardi dinara. S obzirom na aktuelni oporavak cijene nafte, za očekivati je da u tekućoj godini bude zabiljeležen preokret

koji je ostvario rekordnu dobit od 3,6 mili-jardi dinara, ali u velikoj mjeri zahvaljujući jednokratnim efektima. Ekspanziju profi-tabilnosti zabilježila je i AIK banka, dok je Metalac uspešno sanirao udare ruske krize boljim poslovanjem na domaćem i drugim stranim tržištima što mu je donijelo rast dobiti od 31,3 odsto. I bečejski Sojaprotein je ostvario snažan skok prihoda i profita na 1,1 milijardu dinara, ali se kompanija i dalje bori sa visokim nivoom duga koji je repro-gramiran od strane banaka.

Gotovo identičnu profitabilnost kao i go-dinu pre zabeležili su građevinar Energo-projekt holding i vranjski Alfa plam, dok je standardno zdravo poslovanje i u 2015. prikazala Galenika Fitofarmacija uz rast profita od 14,2 odsto.

Osim Komercijalne banke, dakle, sve kom-panije iz indeksne korpe zabilježile su po-zitivno poslovanje u protekloj godini, još jednom potvrdivši nadmoć korporativne forme organizovanja kada su u pitanju ve-like kompanije.

trenda, čemu će doprinos dati i ozakonjena naplata duga od Srbijagasa.

Osim NIS-a, najveći doprinos slabijim re-zultatima dala je Komercijalna banka koja je zabilježila ogroman gubitak od 6,3 mili-jarde dinara, premda je godinama ranije poslovala sa visokim dobicima. Očito je ri-ječ o ispravkama vrijednosti loših plasma-na koje su sprovedene sa novom upravom, što je još jednom bacilo svjetlo na nizak kvallitet finansijskih izvještaja domaćih kompanija, posebno banaka.

Veliki pad profitabilnosti od 85 odsto za-bilježio je i Imlek, u prvoj godini nakon preuzimanja od investicionog fonda Mid Europa, ali prije svega kao posljedica viso-kih ostalih rashoda (obezvređenje osnov-nih sredstava). Oštar pad profitabilnosti zabilježilo je i Jedinstvo iz Sevojna usljed otežanih uslova poslovanja u Rusiji i sve nepovoljnije poslovne klime na domaćem tržištu.

Dobitnik protekle godine bio je Tehnogas

64

Broj 6 Jun 2016.

Svijetvijesti

Nova recesija malo vjerovatna

Nova svjetska recesija malo je vjerovatna uprkos jakim turbulencijama koje je iza-zvao Brexit, rekla je generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde.

Ta odluka tebalo bi i da podstakne Evrop-sku uniju ka većoj transparentnosti pošto je britansko glasanje za izlazak iz EU po-kazalo i određeno »razočaranje« građana sa Unijom, rekla je Lagarde u intervjuu za France press, koji je prenio Bizlife.

Odgovarajući na pitanje o uticaju glasanja Britanaca za izlazak njihove zemlje iz EU Lagard je rekla da je »to sada jedno od glav-nih izvora rizika, ali ne misli da je svjetska recesija vrlo moguća«.

Prvi efekti tog glasanja osjetiće se prije svega u Velikoj Britaniji, sa posljedicama u zemljama eurozone, rekla je šefica MMF i pozvala Britance i Evropljane da se što prije dogovore o datumu odvajanje da bi se »smanjile neizvjesnosti«.

- Ključna riječ u ovom pitanju Brexita je ne-izvjesnost i što duže traje ta neizvjesnost to će biti veći rizik - rekla je Lagarde.

Uprkos ekonomskoj neizvjesnosti, general-na direktorka MMF je pokazala određen op-timizam i rekla da bi paradoksalno Brexit mogao da bude katalizator koji će navesti zemlje EU da prodube svoju ekonomsku integraciju.

Lagard je rekla da MMF treba da pomogne »gubitnicima« globalizacije, ali i da nastavi da igra »zlog« čuvara budžetske discipline.

Bolji izgledi za ekonomski rast eurozone

Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi kazao je kako su izgle-

di za ekonomski rast u eurozoni nešto bolji ove godine, a isto važi za inflaciju, ali još uvijek postoje mnogi rizici.

- Najnoviji podaci upućuju na dolazeći rast u drugom tromjesečju, iako možda po nižoj stopi nego u prvom tromjesečju. Gledajući naprijed, očekujemo da će se ekonomski oporavak nastaviti umjerenim, ali stalnim tempom - kazao je Draghi nakon sastanka Upravnog vijeća Banke u Beču.

Banka je povećala svoj prognozu rasta za eurozonu na 1,6 posto u ovoj godini sa 1,4 posto koliko je predviđala u martu, te zadr-žala prognozu od 1,7 posto sljedeće godine. Takođe, banka je smanjila izglede rasta za 2018. na 1,7 posto u odnosu na ranijih 1,8 posto.

Ona je takođe povisila prognoze za inflaciju u 2016. na 0,2 posto sa 0,1 posto, navodeći kao razlog bazni učinak nedavnog rasta ci-jena nafte.

Dubai gradi najveću solarnu elektranu na svijetu

Vlasti Dubaija su objavile da će izgraditi so-larnu elektranu kapaciteta 1.000 megavata do 2030. godine, precizirajući da će tada oko 25 posto energetskih potreba zemlja pokrivati iz obnovljivih izvora energije.

U prvoj fazi izgradnje solarne elektrane planirana je proizvodnja 200 MW u aprilu 2021. godine, navodi se u objavi Agencije za vodu i električnu energiju Dubaija (DEWA).

- Ovaj projekt će biti najveća solarna elek-trana na svijetu, izjavio je direktor DEWA Said al-Tayer.

Vlasti Dubaija su u potrazi za privatnim kompanijama koje će izgraditi i upravljati

postrojenjem i prodavati električnu energi-ju državnoj kompaniji zaduženoj za distri-buciju struje, prenosi Bankar.me.

Najveći rast privrede u svijetu

Indija je u prošloj fiskalnoj godini, koja je završila 31. marta, zabilježila privredni rast od 7,6 odsto, a u posljednjem tromjesečju 7,9 odsto.

Time je Indija zadržala status velike privre-de s najvećim rastom u svijetu.

Indijska centralna statistička kancelarija saopštila je da su novi podaci u skladu s predviđanjima u februaru.

Rast prethodne fiskalne godine bio je 7,2 odsto.

Novi podaci pomoći će vladi premijera Na-rendre Modija, koji je došao na vlast prije dvije godine na obećanju da će reformisati privredu zemlje.

Zemlje koje će Brexit najviše pogoditi

Brexit će najnegativnije posljedice imati po Belgiju, Holandiju, Irsku, Luksemburg, Ki-par i Maltu, smatra međunarodna agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga Fitch, čija sjedišta se nalaze u Njujorku i Londonu.

Odluka građana Velike Britanije da njiho-va država napusti Evropsku uniju otežaće izvoz članica EU u Veliku Britaniju u do-glednoj budućnosti, navodi Fič. A upravo ove države ostvaruju značajan dio izvoza na Ostrvo – najmanje osam odsto njihovog BDP-a.

Kako objašnjavaju stručnjaci iz Fitcha, pad vrijednosti funte otežaće Britancima da plaćaju robu u eurima, pa će tako i uvoz iz država članica EU pasti, prenio je Bankar.me.

65

Broj 6Jun 2016.

Brexit će imati i druge negativne posljedice po države članice EU. Tako će onih famo-znih 350 miliona funti, koje Velika Britanija uplaćuje u budžet EU, morati da bude na-domješteno – ili većim izdacima za države članice, ili manjom raspoloživom finansij-skom pomoći za njih.

Kina ulaže u infrastrukturu više nego SAD i Evropa zajedno

Uprkos ogromnoj potrebi za boljom in-frastrukturom, ulaganja u toj oblasti su u padu u deset vodećih ekonomija svijeta od finansijske krize, pokazala je nova studija Globalnog instituta McKinsey.

U međuvremenu, Kina je i dalje izuzetno uspješna u ulaganjima u puteve, mostove, kanalizaciju i sve drugo što pomaže una-prijeđenju države, prenosi Bloomberg.

- Kina troši više na ekonomsku infrastruk-turu godišnje od Sjeverne Amerike i zapa-dne Evrope zajedno - navodi se u studiji, prenosi Capital.ba.

Aktuelna situacija je, prema ocjenama ekonomista širom svijeta, odlična za inve-sticije u infrastrukturu zbog super niskih kamatnih stopa, a zamajac potrošnje bi ta-kođe mogao da koristi globalnoj ekonomiji.

Globalni institut McKinsey je naveo deset država u kojima je udio potrošnje na in-frastrukturu u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao u periodu od 2008. do 2013. go-dine, među kojima su Sjedinjene Američke Države (SAD), Velika Britanija, Italija, Au-stralija, Južna Koreja, Brazil, Indija, Rusija, Meksiko i Saudijska Arabija.

Studija obuhvata 11 ekonomija, ali je EU prikazana kao odvojeni entitet. Nasuprot tome, udio potrošnje na infrastrukturu u

BDP-u je porastao u Japanu, Njemačkoj, Francuskoj, Kanadi, Turskoj, Južnoafričkoj Republici i Kini.

London da ostane finansijski centar

Vodeće svjetske investicione banke, među kojima su Goldman Sachs i JPMorgan Cha-se, kažu da će raditi na tome da pomognu Londonu da ostane vodeći centar za među-narodne finansije, navodi se u zajedničkom saopštenju banaka i britanskog ministra fi-nansija George Osbornea.

- Očigledno je da odluka Britanije da na-pusti Evropsku uniju donosi ekonomske izazove koje smo odlučni da zajedničkim radom otklonimo - navodi se u saopštenju, a prenosi agencija Reuters.

- Dogovorili smo se da ćemo sarađivati sa zajedničkim ciljem da pomognemo Lon-donu da zadrži poziciju vodećeg međuna-rodnog finansijskog centra - dodaje se u saopštenju.

Visoki čelnici banaka Standard Chartered Bank, Bank of America Merrill Lynch, Mor-gan Stanley, Goldman Sachs i JPMorgan Chase, sastali su se Osborneom i potpisali zajedničko saopštenje, navodi britanska agencija, prenio je Biznis.ba.

Rusija prihodovala 2,4 milijarde dolara zbog Brexita

Rusija je računovodstveno prihodovala 2,46 milijardi dolara u 24 sata zbog odluke Britanije da napusti Evropsku uniju, preno-si portal Intelinews.

Rusija je od 2006. godine nagomilala ogro-mne rezerve zlata, a cijena tog plemenitog metala je, na vijest o Brexitu, značajno sko-čila.

Međutim, udio funte u deviznim rezervama Rusije je isto tako veliki, a njena vrijednost je danas drastično pala po objavljivanju rezultata referenduma, navodi se u tekstu koji je prenio i Bankar.me.

Uprkos prošlogodišnjem kolapsu cijena nafte, devizne rezerve Rusije su povećane,

zahvaljujući pozitivnom suficitu tekućih plaćanja, pa su tako bruto međunarodne re-zerve Rusije sredinom juna dostigle najviši nivo u ovoj godini, od 393,9 milijardi dolara.

Udio zlata u rezervama Rusije je porastao sa dva odsto iz 2006. godine na 13 odsto u ovom trenutku, saopštila je nedavno cen-tralna banka Rusije. Vrijednost zlatnih rezervi Rusije je preko noći skočila, jer je cijena tog plemenitog metala uzletjela na vijest o Brexitu.

Od početka godine, cijene zlata su se sna-žno oporavile, sa nivoa od oko 1.000 dolara za uncu na 1.266 dolara uoči održavanja re-ferenduma u Britaniji 23. juna.

Zahvaljujući Brexitu, Rusija je na zlatnim rezervama zaradila 3,7 milijardi dolara, a njihova vrijednost je početkom ove nedjelje iznosila 54 milijarde dolara.

Njemačkoj potrebno 655.000 radnika

Nakon zimske pauze brojne njemačke kompanije traže sezonske radnike, najviše u ugostiteljstvu, građevinarstvu i poljopri-vredi.

Njemačka Savezna agencija za rad zabilje-žila je dalji pad nezaposlenosti u toj zemlji. Stopa od šest posto u maju je najniža regi-strovana od ujedinjenja Njemačke, prenije-la je Mina Business.

Broj otvorenih radnih mjesta takođe je po-rastao. Nakon zimske pauze brojne kom-panije traže sezonske radnike, a najviše slobodnih radnih mjesta ima u oblasti ugo-stiteljstva, građevinarstva i poljoprivrede.

Trenutno preko lokalnih agencija za za-pošljavanje firme širom Njemačke traže 655.000 radnika, Poslovni.hr.

66

Broj 6 Jun 2016.

Velika Britanija je 23. juna 2016. go-dine glasala za izlazak iz Evropske unije. Prema konačnim rezultatim

britanskog referenduma, za izlazak iz EU glasalo je 51,89 odsto građana, a za ostanak 48,11 odsto.

Premijer David Cameron je dao svoj glas za ostanak Britanije u Uniji i podnio je ostav-ku na funkciju.

- Učinili smo to za čitavu Evropu. Nadam se da će ova pobjeda srušiti ovaj neuspjeli projekt i odvesti nas u Evropu suverenih država - kazao je Nigel Farage, vođa UKIP--a.

Stanovnici Gibraltara su masovno glasali za ostanak Velike Britanije u EU – skoro 96 odsto birača podržalo je ostanak u EU, dok je samo četiri odsto bilo protiv.

Funta je prema dolaru odmah potonula.

Na azijskim berzama cijene dionica su oštro pale, dok je kurs britanske funte pre-ma dolaru potonuo devet odsto.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk ocijenio je odluku o izlasku Velike Brita-nije iz EU istorijskom i poručio da Unija ostaje okvir za zajedničku budućnost 27 zemalja članica.

- Danas jeste istorijski dan, ali ne i trenu-tak za histerične reakcije - rekao je Tusk, koji je bio prvi funkcioner EU koji se ogla-sio povodom odluke Velike Britanije da is-tupi iz EU.

Tusk je razgovarao s liderima zemalja čla-nica, kao i čelnicima EU institucija o Brexi-tu.

- U ime 27 zemalja članica mogu reći da smo odlučni da održimo naše jedinstvo kao dvadeset sedmorica. Za nas je Unija okvir za našu zajedničku budućnost - po-ručio je on.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stolten-berg poručio je da »mjesto Britanije unutar Alijanse ostaje nepromijenjeno«, usprkos tome što su Britanci na referendumu gla-sali za izlazak iz EU.

Po njemu, Velika Britanija će »ostati sna-žan i posvećen saveznik Alijanse«.

»Britanija će, takođe, nastaviti svoju vo-deću ulogu u Alijansi«, dodao je Stolten-berg, a prenio Reuters.

Francuski predsjednik Francois Hollande sazvao je hitan sastanak francuske vlade.

Iz Kancelarije francuskog predsjednika

kratko je potvrđeno da će sastanak biti po-svećen budućnosti Evrope, prenio je AP.

Hollande nije javno komentarisao rezulta-te referenduma u Velikoj Britaniji koji će, kako ocjenjuje američka agencija, imati posljedice po cijelu Evropu.

Predsjednica francuskog desničarskog Nacionalnog fronta Marine Le Pen pozva-la je na održavanje sličnog referenduma u Francuskoj.

Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Walter Steinmeier izjavio je da je to »tužan dan za Evropu i Veliku Britaniju«.

Takvu poruku poslao je uoči sastanka mi-nistara spoljnjih poslova EU u Luksembur-gu.

Francuski ministar spoljnih poslova Jean--Marc Ayrault kaže takođe da je danas tu-žan dan za Britaniju, a da će Evropa nasta-viti, ali da mora reagovati kako bi ponovno zadobila povjerenje ljudi.

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz očekuje da će pregovori o napušta-nju između Britanije i Evropske unije po-četi brzo.

- Očekujem da pregovori o izlasku brzo počnu - kazao je Schulz, primijetivši da je odmah po objavi privremenih rezultata re-ferenduma došlo do pada funte.

- Ne želim da euro doživi slično - rekao je on.

Bijela kuća najavila je da će američki predsjednik Barack Obama tokom dana razgovarati s britanskim premijerom Davi-dom Cameronom.

Vjerovatni republikanski predsjednič-ki kandidat Donald Trump, koji se nalazi u posjeti Škotskoj, oduševljen je isho-dom britanskog referenduma o izlasku iz Evropske unije.

- Mislim da je to izvanredno, mislim da će to biti izvanredno. To je fantastično - rekao je novinarima nakon što je sletio helikop-terom u Turnberry, na zapadnoj škotskoj

obali.

Škotska vidi svoju budućnost unutar EU, rekla je nakon odluke britanskih birača premijerka Nicola Sturgeon, a sjevernoir-ska nacionalistička stranka Sinn Fein zah-tijeva referendum o ujedinjenju s Republi-kom Irskom.

- Dok čekamo konačne rezultate, glasanje ovdje (u Škotskoj) jasno pokazuje da Ško-

ti vide svoju budućnost u EU - istakla je Sturgeon, premijerka i šefica Škotske na-cionalne stranke (SNP).

Većina škotskih birača glasala je za osta-nak u EU, kao i glasači u Sjevernoj Irskoj.

Vlada Republike Irske sazvala je hitan sa-stanak nakon britanskog referenduma.

- Ovaj rezultat imaće važne implikacije na Irsku, kao i na Britaniju i EU - kaže se u saopštenju Vlade.

Izvor: Agencije

67

Broj 6Jun 2016.

Brexit

Velika Britanijanapušta

Evropskuuniju

Premijer David Cameron podnio ostavku. Škotska, Sjeverna Irska i Gibraltar

glasali za ostanak u EU.

68

Broj 6 Jun 2016.

Centralna banka Crne Gore

Brexit će imati indirektan uticaj na našu ekonomiju

Uticaj Brexita na crnogorsku ekono-miju biće više indirektan preko ka-nala dešavanja u EU, nego direktan

kroz saradnju sa Velikom Britanijom. Tome u prilog idu podaci da je izloženost bankar-skog sektora u valuti funta skromna 21,3 miliona eura.

Velika Britanija nije naš značajan spoljno trgovinski partner, a investicije iz te zemlje za pet mjeseci ove godine iznosile su 3,9 miliona eura saopštili su Pobjedi iz Cen-tralne banke odgovarajući na pitanje na koji način će se Brexit odraziti na crnogor-sku ekonomiju.

Neizvjesnost po našu ekonomiju nosi ne-gativan uticaj Brexita na EU, imajući u vidu visok stepen povezanosti naše ekonomije sa ekonomijom EU i preko robnih i finan-sijskih tokova.

»Dešavanja sa Velikom Britanijom su unijela neizvjesnost na međunarodnom tržištu globalno, koja se prelivaju na goto-vo sve privrede svijeta, u većoj ili manjoj mjeri. Crna Gora nije izuzetak od ovih in-

ove godine u funtama je 21,3 miliona eura na agregatnom nivou, dok su ukupne oba-veze 21,4 miliona. Izloženost u funtama je relativno mala svega 0,6 odsto ukupne ak-tive banaka. Prema ovim podacima, neto kratka pozicija u funtama na kraju mar-ta ove godine iznosi 145.000 eura, što čini 0,05 odsto osnovnog kapitala banaka. Pre-ma odluci o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u banci neto otvorena pozicija u funtama je značajno is-pod postavljenih limita«, kazali su Pobjedi iz CBCG.

Bez obzira na cifre za Crnu Goru kao ozbilj-nog kandidata, od velikog značaja je i šta će se dešavati sa procesom pristupanja EU.

»U periodu koji slijedi očekuje se rješavanje situacije, nastale pod uticajem referendu-ma, na evropskom i britanskom političkom i ekonomskom polju, a Crna Gora u tom periodu treba da nastavi sa reformama i is-punjavanjem obaveza iz pregovaračkih po-glavlja, bez obzira na sve ove uticaje«, kažu u ovoj instituciji.

U dužem roku, očekuje se povećanje političke i ekonomske stabilnosti u EU i izlazak kamatnih stopa iz negativnih zona vrijednosti.

tegracija. Podaci ukazuju da saradnja, mje-rena uvozom i izvozom robe i kapitala Crne Gore, nije dominantno određena tokovima sa Velikom Britanijom. Priliv stranih direk-tnih investicija iz Velike Britanije u Crnu Goru u posljednje tri godine prosječno je iznosio oko 19 miliona eura, što je 3,3 odsto ukupnog priliva«, objašnjavaju iz CBCG.

Velika Britanija nije u grupi značajnih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore.

»Prošle godine robni izvoz u Veliku Britani-ju je iznosio 5,5 miliona eura, što je bilo 1,7 odsto ukupnog izvoza. Robni uvoz iz Velike Britanije je bio 12,1 milion eura ili 0,7 odsto ukupnog. Učešće Velike Britanije u spolj-notrgovinskoj razmjeni Crne Gore od 2005. do 2015. iznosilo je svega jedan odsto«, po-jašnjavaju iz ove institucije.

Funta u bankarskom sektoru nema kapita-la koji je porijeklom iz ove zemlje.

»Izloženost bankarskog sektora u valuti funta je skromna. Prema podacima kojima raspolaže Centralna banka, na kraju marta

69

Broj 6Jun 2016.

Prognoze o uticaju Brexita na dalji tok inte-gracija su različite.

»Nagovještaji idu od usporavanja, zbog izlaska Velike Britanije, do daljeg snaženja i proširenja zbog očuvanja Unije«, kažu u CBCG.

U kratkom roku se očekuje niži euribor

Iz Centralne banke kažu da je realno oče-kivati niske vrijednosti euribora u kratkom roku uz podsjećanje da iz ECB-a i dalje na-javljuju isti kurs monetarne politike.

»U dužem roku, očekuje se povećanje poli-tičke i ekonomske stabilnosti u EU i izlazak kamatnih stopa iz negativnih zona vrije-dnosti«, kažu u Centralnoj banci.

Euribor, kao relevantni parametar cijene novca na međunarodnom firnsijskom trži-štu, je u posljednje tri godine pod direktnim uticajem mjera Evropske centralne banke, koje karakterišu negativna depozitna stopa i kvantitativne olakšice.

»Kao rezultat monetarne politike ECB-a, euribor se za sve plasmane ročnosti od je-dne nedjelje do godine dana nalazi u nega-tivnoj zoni, tako da se jednogodišnja stopa kreće između minus 21 minus 5 baznih poena«, podsjećaju iz ove banke.Oni nljesu mogli da odgovore na pitanje koliko je kre-dita na koje se primjenjuje kamatna stopa vezana za euribor.

»Kreditni registar CBCG ne sadrži podatak o broju takvih kredita«, objasnili su.

Izlazak Britanije ne bi trebalo mnogo da utiče na euro

»Kretanje kursa valuta je nezahvalno pro-gnozirati, ali izlazak snažne ekonomije, kakva je britanska, iz Evropske unije ne predstavlja povoljnu okolnost Ipak, to ne bi trebalo da značajnije determiniše kretanje vrijednosti eura u dužem periodu«, ocijenili su iz CBCG odgovarajući na pitanje ima li bojazni od pada eura.

Nezahvalne su prognoze jer je riječ o kom-pleksnoj problematici koja zavisi od broj-nih međusobno uslovljenih faktora.

»Svjedoci smo da je u dužem periodu kurs eura prvenstveno pod pritiskom aktivne monetarne politike Evropske centralne banke, koja se sprovodi sa ciljem da sti-muliše privredni razvoj i postizanje ciljne inflacije u eurozoni«, podsjetili su iz CBCG.

MMF

Kineski rast BDP-a do šest odsto

Kina mora da ubrza reforme, s obzi-rom na to da njena ekonomija po-staje sve ranjivija, jer slabe meha-

nizmi odbrane od šokova, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda.

MMF je prognozirao da će kineski bruto do-maći proizvod porasti šest odsto naredne godine, prenosi Capital.ba.

- Kratkoročni izgledi rasta su dinamičniji zbog nedavnih stimulativnih mjera - kazao je prvi zamjenik direktora MMF-a David Lipton.

On je rekao da su srednjeročni izgledi ne-izvjesniji zbog ubrzanog rasta kredita, viška strukturnih kapaciteta i izuzetno velikog, netransparentnog i međusobno povezanog finansijskog sektora.

Kineska privreda je porasla prošle godine najsporijim tempom u 25 godina, usljed slabe tražnje u zemlji i inostranstvu, hlađe-nja investicija i prekapaciranosti, naročito u industrijama kao što su čelik i ugalj.

Analitičari su kazali da nastavak napora Vlade za podsticanje privredne aktivnosti i dostizanje ciljanog rasta podiže nivo duga, povećava rizike po bankarski sistem ze-mlje, čiji je nivo loših kredita porastao na 11-godišnji maksimum.

- Korporativni dug je visok i raste brzo - na-veo je Lipton, dodajući da je Kini potreban sveobuhvatan plan i konkretna akcija, na-

ročito za preduzeća u državnom vlasništvu kako bi se izbjegli ozbiljni problemi na da-ljem putu.

MMF očekuje da će kineska privreda po-rasti šest odsto naredne godine, dok je Pe-king postavio cilj od najmanje 6,5 odsto u narednih pet godina.

Analitičari smatraju da su nivoi realnog ra-sta već mnogo slabiji nego što to zvanični podaci pokazuju.

Kina treba da, kako smatra Lipton, uskladi nadležnosti lokalnih vlasti u pogledu pri-hoda i rashoda, da proširi socijalnu zaštitu, sprovede nove budžetske zakone i uvede napredniji poreski sistem.

MMF je predložio Pekingu da uvede porez na ugljenik ili ugalj, što bi znatno smanji-lo ozbiljan problem zagađenja vazduha u Kini, čime se može spriječiti četiri do pet miliona preranih smrti 2030. godine.

Pored fiskalne reforme, Lipton je rekao da Kina treba da se zaštiti od rastućih rizika složenog finansijskog sistema povećanjem koordinacije između različitih regulatora i tržišta i jačanjem fleksibilnosti finansira-nja banaka i drugih finansijskih institucija.

Komentarišući kinesku deviznu politiku, koja je visoko listi briga svjetskih investi-tora nakon neočekivane devalvacije juana prošle godine, Lipton je naveo da kurs po-staje fleksibilniji i tržišno regulisan.

70

Broj 6 Jun 2016.

ru usluga i prekogranično pružanje usluga na unutrašnjem tržištu.

Prednosti jedinstvene kontaktne tačke nijesu odmah vidljivi po njenom osnivanju. Međutim, očekuje se da će jedinstvena kontak-tna tačka olakšati pristup preduzećima iz drugih zemalja (zemalja članica EU) u Crnoj Gori i takođe će pružiti podršku nacionalnim preduzećima, pružaocima usluga i korisnicima kako bi se olakšalo njihovo osnivanje i iskoristile prednosti pojednostavljenih admi-nistrativnih procedura. Takođe, efekti su pozitivni za zaposlene u nadležnim organima i nadležnim ministarstvima, jer će olakšati njihov svakodnevni administrativni posao, pošto će se sve proce-dure završavati elektronskim putem.

Neke od glavnih praktičnih prednosti jedinstvene kontaktne tačke su:

Glasnik: Šta je Jedinstvena kontaktna tačka i zašto je nužno da je Crna Gora uspostavi? Koje su njene glavne prednosti?

S. Lisgara: Jedinstvena kontaktna tačka je portal e-uprave za pre-duzetnike i preduzeća koja su aktivna u sektoru usluga. Od de-cembra 2009.godine, sve zemlje Evropske unije su u obavezi da imaju jedinstvenu kontaktnu tačku kao što je navedeno u Direktivi Evropske unije o uslugama (123/2006/EZ). Zemlje Evropske unije nijesu obavezne po zakonu da poreske i procedure za socijalnu zaštitu učine dostupnim kroz jedinstvenu kontaktnu tačku. Među-tim, veliki broj zemalja EU već pruža ovu mogućnost, a i svi ostali su ohrabreni da isto to urade.

U okviru usklađivanja svog zakonodavstva sa Direktivom o uslu-gama Evropske unije, Crna Gora će uspostaviti svoju jedinstvenu kontaktnu tačku, kako bi se olakšalo osnivanje preduzeća u sekto-

Sosanna Lisgara,vođa ALA projekta

Uloga Komore glavna za uspostavljanje Jedinstvene kontaktne tačke

Očekuje se da će Jedinstvena kontaktna tačka olakšati pristup preduzećima iz EU u Crnoj Gori i takođe pružiti podršku nacionalnim preduzećima kako bi se olakšalo njihovo osnivanje i iskoristile prednosti pojednostavljenih administrativnih procedura.

71

Broj 6Jun 2016.

• Dobijanje informacija o načinu osnivanja preduzeća u oblasti usluga i prijavljivanja eletronskim putem

• Upravljanje dostupnim elektronskim uslugama

• Dobijanje dozvole za vaše preduzeće (registar privrednih djela-tnosti)

• Pružanje prekograničnih usluga ili osnivanje preduzeća u Crnoj Gori

• Razmjena dokumenata elektronskim putem i slanje dokumenta-cije potrebne za postupak

• Obavljanje svih potrebnih procedura elektronskim putem

• Smanjenje administrativnih procedura u postupcima sa državom i drugima.

Glasnik: Pojasnite našim čitaocima kakva je uloga Privredne ko-more u ovom procesu. Da li će Komora biti mjesto uspostavljanja Jedinstvene kontaktne tačke?

S. Lisgara: Vlada Crne Gore, koja je trenutno u procesu uređivanja jedinstvene kontaktne tačke, još nije donijela konačnu odluku o glavnom mjestu uspostavljanja jedinstvene kontaktne tačke, dok se različite ideje razmatraju. Privredna komora je bila jedan od glavnih kandidata koji bi bio nadležan za Jedinstvenu kontaktnu tačku, zajedno sa Ministarstvom ekonomije i Ministarstvom za in-formaciono društvo i telekomunikacije.

Međutim, treba naglasiti da je uloga Privredne komore od ključnog značaja u ovom postupku, jer je glavna veza sa poslovnim sekto-rom i pružaocima usluga. U nekim zemljama, nadležne Komore su odgovorne za jedinstvenu kontaktnu tačku, dok u drugim ze-mljama Evropske unije ta uloga pripada posebnim agencijama i ministarstvima.

U cilju pružanja efikasnih i usluga usmjerenih na povoljno poslov-no okruženje, jedinstvena kontaktna tačka mora da bude prila-gođena potrebama krajnjih korisnika, te da samim tim odražava poslovnu, a ne administrativnu perspektivu. U tom cilju, određeni osnovni elementi koji čine portfolio jedinstvene kontaktne tačke (npr. ažuriranje informacija, kancelarija za pružanje pomoći (he-lpdesk) mogu se prenijeti i na spoljne subjekte sa snažnim kvalifi-kacijama u pružanju podrške kompanijama u relevantnim oblasti-ma, kao što je Privredna komora Crne Gore.

Glasnik: Kako će uspostavljanje Jedinstvene kontaktne tačke po-moći razvoj biznisa u Crnoj Gori?

S. Lisgara: Jedinstvena kontaktna tačka ima za cilj da pruži pomoć preduzećima i pružaocima usluga u upravljanju ponekad veoma složenim administrativnim i zakonskim procedurima. To znači, da kroz jedinstvenu kontaktnu tačku preduzeća i pružaoci uslu-ga mogu jednostavno naći informacije putem interneta i mogu se prijaviti elektronskim putem, kako bi osnovali svoju kompaniju u nekoj od zemalja Evropske unije ili sa ciljem pružanja prekogra-ničnih usluga.

Preduzeća u sektoru usluga u Evropskoj uniji dobijaju pregled svih relevantnih propisa i procedura za poslovanje u odabranoj zemlji, a cilj je da se sve procedure (tj. aplikacije, dokumentacija, sertifika-ti) završe putem interneta na jednostavan način. Pored toga, po-jednostavljuju se administrativne procedure tako što funkcioniše kao referentna tačka za aktivnosti svake kompanije.

Glasnik: Koliko je Crna Gora blizu završetka ove aktivnosti, odno-sno kada se može očekivati da uspostavimo Jedinstvenu kontak-tnu tačku? Koji su to problemi na koje treba obratiti pažnju prili-kom ovog procesa?

S. Lisgara: Crna Gora je na pravom putu ka formiranju buduće na-cionalne jedinstvene kontaktne tačke, naročito uzimajući u obzir uspostavljanje E-uprave i e-licence, dok optimističan pregled tre-nutnog stanja crnogorskih sa tim eletronskim procedurama (npr. E- Registarlicence - https://www.licenca.me, e-uprava - https://www.euprava.me/)) može biti upotpunjen izjavom da put ka uspo-stavljanju jedinstvene kontaktne tačke u Crnoj Gori nije toliko dug. Tačnije, već postoje elektronske procedure i relevantne strukture i e-alati koji se mogu koristiti prilikom budućeg uspostavljanja je-dinstvene kontaktne tačke u Crnoj Gori.

Pored toga, Ministarstvu ekonomije je odobrena dvogodišnja pro-jektna podrška, za projekat pod nazivom »Aproksimacija zakono-davstva sa pravnom tekovinom EU u dijelu slobodnog pružanja usluga i zaštite konkurencije« (ALA projekat, koji realizuje njemač-ka agencija za međunarodnu saradnju - GIZ). U sklopu projektnih aktivnosti pripremljena je sveobuhvatna mapa za šeme odobrenja i odgovarajuće zahtjeve u Crnoj Gori. Osim toga, izvršena je IT po-slovna analiza i očekuje se da će do kraja ovog projekta biti spre-man osnov za uspostavljanje jedinstvene kontaktne tačke. Među-tim, biće potrebna politička podrška na visokom nivou, jer mnoga ministarstva, organi i stručna tijela moraju da sarađuju. Na kraju, uz podršku ALA projekta pripremljeni su Nacrt Zakona o usluga-ma, kao i Nacrt Uredbe za osnivanje jedinstvene kontaktne tačke, dok je njihovo usvajanje predviđeno za kraj 2016. godine (Akcioni plan za sprovođenje direktive o uslugama).

Ipak, pošto su problemi unaprijed identifikovani i poznati, Crna Gora preduzima sve radnje koje su potrebne da bi se izbjegao pro-blem za buduće funkcionisanje jedinstvene kontaktne tačke.

Glasnik: Kao vođa ALA projekta, kako ocjenjujete usklađenost cr-nogorskog za zakonodavstvom EU.

S. Lisgara: Put do potpunog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije je trenutno najzahtjevniji zadatak za Crnu Goru, iako je mnogo koraka i radnji preduzeto u tom pravcu.

Što se tiče Poglavlja 3, sloboda osnivanja i zaštita konkurencije, tokom više od dvije godine u okviru projekta „Aproksimacija za-konodavstva sa pravnom tekovinom EU u dijelu slobodnog pru-žanja usluga i zaštite konkurencije” (ALA Projekat) koji se spro-vodi u okviru IPA komponente I, tj. pomoć u tranziciji i izgradnja institucija i u okviru projekta »Jačanje kapaciteta za sprovođenje zaštite konkurencije i slobode pružanja usluga u Crnoj Gori« koji je finansiran iz GIZovog fonda za studije i eksperte (SEF), a naručen od strane njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku sara-dnju i razvoj (BMZ), preduzeti su neki koraci do završetka potpu-nog usklađivanja, naročito u okviru ovog poglavlja.

Međutim, ja zaista vjerujem da usklađivanje, koje je u toku, je samo početak, kamen temeljac, dok su neophodni kontinuirani napori svih strana i sektora - Vlade, javne uprave, profesionalnih organi-zacija i privatnog sektora kako bi se postogao glavni cilj, pristupa-nje Evropskoj uniji; i to je realno, zbog jakih napora i posvećenosti zemlje.

72

Broj 6 Jun 2016.

Sosanna Lisgara,leader of the ALA project

The Chamber’s role crucial for the establishment of the Point of Single Contact

The Point of Single Contact is expected to facilitate access of EU companies in Montenegro, and also provide support to national companies in order to make their establishment easier and take advantages of simplified administrative procedures.

Glasnik: What is the Point of Single Contact and why Montenegro needs to establish it? What are its main advantages?

S. Lisgara: The Point of Single Contact (PSCs) is an e-government portal for entrepreneurs and businesses active in the Service sec-tor. It is a legal requirement to have a PSC in each EU country since December 2009 as set out in the EU Services Directive (123/2006/EU). EU countries are not legally obliged to make available tax and social security procedures through the PSCs. However, a large number of EU countries already provide for this possibility, and all others are encouraged to do so too.

Montenegro, within the scope of the harmonization of its legislati-

on with the EU Services Directive, will establish the Montenegrin Point of Single Contact (PSC) in order to facilitate the establis-hment of businesses in the services sector and the cross border provision of services within the internal market.

The benefits from the establishment of the PSC are not immedi-ately visible with its establishment. However, it is expected that the PSC will make the access in Montenegro easier for busines-ses from other countries (EU Member States) and also will support the national businesses, service provides and consumers to make their business establishment easier and advantage from the sim-plified administrative procedures. Also, the effects are positive

73

Broj 6Jun 2016.

for the staff of the authorities and competent ministries, who will ease their every-day job with paperless job, since the procedures will be completed on-line. Some examples of the main practical benefits of the PSC:

• Receive information how to start a business in the field of servi-ces and apply on line

• manage the available e-services

• get a licence for your business(registry of economic activities)

• open a cross-border service or establish your business in Mon-tenegro

• exchange documents online and sent documents required for procedures

• do all necessary e-proceedings online

• become paperless in proceedings with the state and others

Glasnik: Can you clarify to our readers the role of the Chamber of Economy in this process and whether it will be the place of esta-blishment of point of single contact?

S. Lisgara: Government of Montenegro being currently in the way to regulate the PSC has not taken yet a final decision regarding the main place of the establishment of the PSC, while different ideas were analysed. CoE was on of the main candidate to be competent for the PSC, together with MoE and MIT.

However, it should be underlined that the role of the CoE is crucial in this procedure, as is the main link with the business sector and the service providers. In some countries, competent Chambers are responsible for the PSC, while in other EU countries there are spe-cific agencies and Ministries who have this role.

In order to deliver truly business-friendly and effective services, the PSC have to be tailored far more to the needs of the end-users and therefore reflect a business rather than administrative per-spective. To this end, certain core elements of the PSC service portfolio (e.g. repackaging of information, helpdesk) could be de-legated to external contractors with strong skills in providing su-pport to companies in relevant fields, like Chamber of Economy of Montenegro.

Glasnik: To what extent will the establishment of a point of single contact help business development in Montenegro?

S. Lisgara: Point of Single Contact’s aim is to assist businesses and service providers in navigating through sometimes very complex administrative and legal procedures. This means, that through PSCs the businesses and service providers are easily find on-line information and they are able to apply online, in order to establish their business in an EU country or provide cross-border services. EU service sector businesses receive an overview of all relevant regulations and procedures for doing business in the country of choice and the aim is to easily complete all procedures (i.e. appli-cations, documentation, certificates) on-line. In addition, simplify the administrative processes by acting as a case manager for each company's activities.

Glasnik: How close is Montenegro to the end of this activity, and when can we expect the establishment of a point of single con-tact? What are the problems that should be paid attention to du-ring this process?

S. Lisgara: Montenegro is on the right direction towards the future establishment of the national PSC, especially taking into account the e-uprava and e-licenca in place, while an optimistic overview of the current situation of Montenegrin with these e-procedures (i.e. . e-Registarlicence, under https://www.licenca.me, e-uprava under https://www.euprava.me/) could be accompanied by a de-claration that the route towards the establishment of PSC in Mon-tenegro is not that long. Precisely, there are already e-procedures and relevant structures and e-tools that could be used for the fu-ture establishment of the PSC in Montenegro. In addition, with the two-year Project’s support until now, entitled “Approximation of the legislation with EU acquis related to the freedom to provide services and protection of competition” (ALA Project, implemen-ted by the German Agency for International Cooperation - GIZ) was approved to the Ministry of Economy. Under Project’s activiti-es a comprehensive mapping was prepared for the authorisations schemes and relevant requirements in Montenegro. In addition a, IT Business Analysis was executed and it is expected that under the end of this Project the ground for the establishment of the PSC will be ready. High political support though is needed, since many ministries, authorities and professional bodies have to coopera-te. Finally, with the support of the ALA Project the draft “Law on Services” and in addition a draft decree for the establishment of the PSC were prepared, while their adoption is envisaged for the end of 2016 (Action Plan for the implementation of the Services Directive).

One of the main issues that PSC can solve is the up to date provi-sion of information about the completion of administrate proce-dures. So, either someone choses to proceed to the completion of the procedure on-line, or chooses to go naturally to the competent authority, can in advance check on-line all detailed requirements for the provision of a service. Nevertheless, since the problems are identified and known in advance Montenegro is taking all actions needed to avoid any problem to the future function of the PSC.

Glasnik: As the leader of the ALA project, how do you assess the harmonization of Montenegrin legislation with the EU?

S. Lisgara: The way to the full harmonization with the EU acquis is currently the most demanding task for Montenegro, though there are many steps and actions taken towards this end. Regarding the Chapter 3, for the Freedom of Establishment and the Protection of Competition, more than two years under the project “Approxi-mation of the Legislation with EU acquis on Free Movement of Services and Competition Protection” (ALA Project) implemented under IPA Component I, namely Transition Assistance Institu-tion Building and within the framework of the GIZ Study Expert Fund (SEF) Project “Strengthening Capacities for Enforcement of Competition Protection and Freedom to Provide Services in Mon-tenegro” commissioned by the German Federal Ministry for Eco-nomic Co-operation and Development (BMZ), some stones further to the completion of the gull harmonization, especially under this Chapter. However, I truly believe that the harmonization which is on-going is just the beginning, the fundamental stone, while the continuous efforts from all sides and sectors, both GoM, public administration, professional organisations and private sector are needed and required in order to reach the main goal, the assess to EU; and this is realistic, due to the strong efforts and commitment of the country.

74

Broj 6 Jun 2016.

Internet of Things

Revolucija ili mit od šest biliona dolara?

Na internet bi 2020. godine trebalo da bude povezano čak 24 milijarde raznih uređaja.

Frižider koji vam preko vašeg smartfona javlja šta sve morate kupiti u trgovini ili, u nekoj još naprednijoj verziji, automat-ski sam naručuje dostavu namirnica iz te trgovine, jedna je

od najčešćih sličica koje se opisuju kad neko pokušava objasniti pojam ‘uređaja na internetu’. Kako piše hrvatski T-portal, Internet of Things (IoT) je koncept koji podrazumijeva spajanje na internet ne samo računara ili uređaja za komunikaciju, već svih mogućih stvari koje nas okružuju – od termostata za klimu ili centralno gri-janje, preko već spomenutih frižidera do garažnih vrata ili mašine za pranje veša koju je s posla moguće podesiti na 40°C s pretpra-njem, ili vašeg automobila.

Ideja nije nova, eksperimentisalo se njome još osamdesetih godina prošlog vijeka, a počelo se na nju gledati kao na realnu mogućnost

tek nakon intenzivnog širenja interneta posljednjih dvadesetak godina. No, koliko god se svaki put iznova pokušavalo ukazati na to koliko bi praktičan mogao biti aparat za kafu kojem biste na kra-ju radnog dana mogli samo javiti da se uključi za 20 minuta kako bi vas čekala gotova kad stignete kući, koncept uređaja na internetu nikako da zaživi. A još manje se čini da je za tu ideju opravdan na-ziv ‘sljedeće industrijske revolucije’ koji mu se često pridaje.

Internet of Things je stvarno revolucionarna ideja. Prednosti koji-ma ga se reklamira vrlo jasno dočaravaju mogući rast komfora u svakodnevnom životu i njegovu praktičnost. Pa zašto onda uporno izostaje revolucija koju svako malo najavljuju njegovi proponenti? Konsultantska kuća BI Intelligence, na primjer, kaže da je ‘revolu-cija već počela’. U analizi koju su objavili ovih dana najavljuju da će

75

Broj 6Jun 2016.

IoT ‘eksplodirati do 2020.’ godine.

Prema njima, te bi godine na internet trebalo biti povezano čak 24 milijarde raznih uređaja. Danas se govori da je na internet ukupno povezano nekih desetak milijardi. Uz to, u BI Intelligenceu pred-viđaju ulaganja od čak šest biliona (6000 milijardi) dolara u idućih pet godina u razna rješenja koja se tiču uređaja na internetu. Od toga po oko 2,5 biliona trebalo bi biti investirano u razvoj aplikacija te u razvoj samih uređaja.

Iz njihove analize vidljiva je jasna podjela tržišta uređaja na inter-netu, koja dijelom objašnjava zašto još nije došlo do najavljivane revolucije te zašto neki predviđaju da do nje i neće doći. IoT tržište dijeli se na tri segmenta – korporativno, državno i potrošačko.

Spomenuta analiza predviđa da će najveći rast biti zabilježen na korporativnom tržištu. Na to bi tržište trebala otpasti polovina od predviđenih šest biliona dolara ulaganja. To je i razumljivo. Kom-panije svakako imaju najveći potencijal u iskorištavanju prednosti koje donose uređaji povezani na internet. Radi li se o skladištima koja sama javljaju stanje, voznim parkovima koji sami vode raču-na o redovnom servisiranju, ili nekim drugim od tisuća mogućih primjena u proizvodnji i prodaji, korporacije će zasigurno biti prve koje će te mogućnosti pokušati iskoristiti kako bi smanjile troško-ve i optimizovale poslovanje.

Drugi dio potencijalnog tržišta na koje računaju u BI Intelligen-ceu je primjena IoT u državnim i javnim poslovima. Oni očekuju najveću primjenu u pružanju komunalnih usluga, infrastrukturi i zdravstvu, ali i odbrani. Treći segment tržišta – potrošački – jest onaj koji se pokazuje toliko kontroverznim.

Frižider i aparat za kafu spomenuti na početku priče mogli bi još dugo ostati upravo to – samo lijepa priča. Prema analitičarima iz američke konsultantske kuće Forrester, samo šest posto američ-kih kućanstava danas ima neki uređaj (izuzev računara i telefona) koji je spojen na internet. Među te uređaje ubrajaju se sistemi za nadzor, rasvjeta, klimatizacija ili ozvučenja. U toj konsultantskoj kući procjenjuju da će do 2021. godine udio američkih kućansta-va koja imaju uređaje na internetu porasti tek na nešto više od 15 posto.

PricewaterhouseCoopers, još jedna konsultantska kuća, sproveo je istraživanje u Velikoj Britaniji u kojem je otkriveno da čak 72 po-sto potrošača nema u idućih dvije do pet godina namjeru kupovati uređaje za domaćinstvo koji bi bili spojeni na internet i da nemaju želju dodatno plaćati za takvu mogućnost. Prema nekim procjena-ma, lani je na kupovinu takvih uređaja u cijelom svijetu potrošeno 60 milijardi dolara. Brojka se može učiniti visokom, ali u poređenju s iznosima koji se godišnje troše na tehnologiju i aparate, zapravo sasvim zanemarljiva.

Tržište krajnjih potrošača tako bi se moglo pokazati najtežim zalo-gajem za ‘revoluciju’ koju je trebalo da donesu uređaji na internetu. Iako se može činiti atraktivnim da kod kuće imate frižider koji bri-ne o ‘spizi’ umjesto vas, njegova cijena je jedan od glavnih razloga zašto ga nećete imati. Samsungov model, primjerice, se prodaje za 5000 dolara. Nadalje, uređaji za domaćinstvo se zapravo relativ-no rijetko kupuju. Ukupno gledajući, njih jest mnogo, no televizori, mašine za veš ili suđe, frižideri, pećnice i sve ostalo se mijenjaju tek svakih nekoliko godina, ako ne i rjeđe.

Dodatna prepreka na putu je nepostojanje standarda. Razvoj teh-nologije još nije otišao toliko daleko da bi vaša Zanussi pekara mo-gla međusobno ‘komunicirati’ s vašim Gorenje frižiderom preko nekog zajednički usvojenog svjetskog standarda. Svaka kompani-ja koja razvija takvu tehnologiju zasad se oslanja samo na vlastita rješenja.

A kompanija koje razvijaju uređaje povezane s internetom ne ne-dostaje. Među najvećima tu su, na primjer, Google i Amazon. Goo-gle je 2014. godine za 3,2 milijarde dolara kupio kompaniju Nest koja proizvodi pametne termostate, kao i proizvođača nadzornih kamera Dropcam za kojeg je iskeširao 550 miliona dolara. Drop-cam je u međuvremenu spojen s Nestom, ali dosad tvrtke nisu opravdale visoku cijenu po kojoj su kupljene, navodi se u tekstu T-portala.

76

Broj 6 Jun 2016.

Yanis Varoufakis

Brexit i raspad EU

Brexit je pobijedio zato što je previše britanskih glasača poistovetilo EU sa autoritarizmom, iracionalnošću i prezirom prema parlamentarnoj demokratiji, a premalo njih povjerovalo nama koji smo tvrdili da je moguća drugačija EU.

Učestvovao sam u kampanji za ostanak Britanije u EU u skladu sa vrijednostima našeg panevropskog pokreta Demokratija u Evropi (DiEM25). Obilazio sam gradove u

Engleskoj, Škotskoj, Velsu i Severnoj Irskoj i ubjeđivao ljude da raspad Evrope nije rješenje. Tvrdio sam da bi to za sobom povu-klo deflatorne sile koje bi svuda zaoštrile mjere štednje i radile u korist establišmenta i njegovih ksenofobičnih pomagača. Uz Joh-na McDonnella, Caroline Lucas, Owena Jonesa, Paula Masona i druge zalagao sam se za strategiju ostanka, ali protiv etabliranog evropskog poretka i institucija. Protiv nas su bili alijansa Davida Camerona (čiji je briselski kompromis podsjetio Britance na sve što preziru u Evropi), ministarstvo finansija (sa svojim komičnim

pseudo-ekonometrijskim širenjem panike), Siti (čija je nepodno-šljiva narcisistička arogancija odbila milione glasača od EU), Bri-sel (koji je žurno primenjivao posljednji sporazum o fiskalnom davljenju na evropskoj periferiji), njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble (čije su pretnje britanskim glasačima podsta-kle antinjemačka osećanja), jadna francuska socijalistička vlada, Hillary Clinton i njeni veseli »atlantisti« (koji EU shvataju pre sve-ga kao vojnu koaliciju) i grčka vlada (čije je spremno pokoravanje kaznenoj štednji EU otežalo ubjeđivanje britanske radničke klase u to da Brisel štiti njena prava).

Posljedice ovog glasanja će biti veoma teške, mada ne one na koje

77

Broj 6Jun 2016.

su upozoravali Cameron i Brisel. Tržišta će se brzo organizova-ti, a pregovori vjerovatno dovesti do rješenja sličnog norveškom, koje će sljedećem britanskom parlamentu omogućiti da sklopi sporazum prihvatljiv obema stranama. Schäuble i Brisel će huk-tati i gunđati, ali dogovor sa Londonom je neizbježan. Torijevci će se držati zajedno, kao i uvijek, vođeni moćnim nagonom klasnog interesa. Međutim, mada će se trenutni potres relativno brzo smi-riti, ispod površine će biti aktivirane podmukle sile koje će naneti strahovitu štetu Evropi i Britaniji.

Italija, Finska, Španija, Francuska i skoro sigurno Grčka nisu od-ržive pod postojećim aranžmanima. Arhitektura eura je takva da garantuje stagnaciju i produbljuje dužničko-deflatornu spiralu koja osnažuje ksenofobičnu desnicu. Populisti u Italiji i Finskoj, možda i u Francuskoj, tražiće referendume ili druge načine da iza-đu iz EU.

Jedini čovek koji ima plan je nemački ministar finansija Schäuble. U strahu od post-brexita on vidi šansu da sprovede svoju ideju o uniji neprekidne štednje. Po tom planu, eurozoni će biti ponuđene neke šargarepe i ogroman štap. Šargarepe će doći u obliku malog evro-budžeta koji će djelimično pokrivati pomoć nezaposlenima i osiguranje bankarskih depozita. Štap će biti veto na nacionalne budžete.

Ako se ne varam i ako brexit zaista urodi izgradnjom stalnog gvozdenog kaveza štednje za preostale članice EU, moguća su dva ishoda: jedan je da će se kavez održati, i u tom slučaju će insti-tucionalizovana štednja izvesti deflaciju u Britaniju, ali i u Kinu (čija će dalja destabilizacija imati sekundarne negativne efekte na Britaniju i EU).

Druga mogućnost je da će kavez biti probijen (na primer odlaskom Italije ili Finske), što će rezultirati odlaskom Nemačke iz evrozone u raspadanju. Ali to će novu Deutschmark zonu, koja će se vje-rovatno završavati na ukrajinskoj granici, pretvoriti u ogromnu mašinu za proizvodnju deflacije (kada nova valuta probije krov i nemačke fabrike izgube strana tržšta). U tom slučaju će Britanija i Kina morati da se pripreme za još veći deflatorni cunami.

Strahota tih događaja, od kojih brexit neće zaštititi Britaniju, glav-ni je razlog što sam sa članovima DiEM25 pokušavao da spasem EU od establišmenta koji zatire svaki trag evropejstva. Sumnjam da će lideri EU, uprkos post-brexitskoj panici, naučiti lekciju. Oni će nastaviti da guše glasove koji pozivaju na demokratizaciju EU i nastaviće da vladaju pomoću straha. Ne treba da čudi to što su mnogi napredni Britanci okrenuli leđa takvoj EU.

Iako i dalje smatram da je odlazak Britanije iz EU pogrešan izbor, pozdravljam rešenost britanskih građana da se uhvate u koštac sa smanjivanjem demokratskog suvereniteta izazvanog deficitom demokratije u EU. I odbijam da očajavam, iako sam i ja gubitnik na ovom referendumu.

Od danas će britanski i evropski demokrati morati čvrsto da se drže referendumske odluke i da se suoče sa establišmentom u Londonu i Briselu. Raspad EU se sada jako ubrzao. Evropi je više nego ikada potrebno građenje mostova i udruživanje demokrata preko državnih i partijskih granica, da ne bi skliznula u ksenofo-bični, deflatorni ponor nalik onom iz 30-ih godina 20. veka.

The Guardian

78

Broj 6 Jun 2016.

U haosu koji je zaokupio Evropsku uniju nakon referenduma na kojem je odlučeno da će Ujedinjeno Kraljevstvo izaći iz članstva Unije, gotovo ispod radara prolazi sve ozbiljnija

kriza u italijanskom bankovnom sistemu. No, situacija u bankama s druge strane Jadrana lako bi mogla zasijeniti i trenutno najaktu-elniju britansko-evropsku zavrzlamu ne uspije li italijanski premi-jer Matteo Renzi uskoro isposlovati nekakav dogovor s kolegama u Briselu, piše hrvatski Tportal.

Koliko su duboko u problemima italijanske banke, možda najbolje govore cijene njihovih dionica. Vrijednost dionica najveće italijan-ske banke Unicredit od početka ove godine skliznule su za čak 65 posto. Dionice banke Intesa Sanpaolo, zabilježile su nešto blaži, ali još uvijek vrlo ozbiljan pad od 45 posto u istom razdoblju.

Situacija na berzama odraz je zabrinutosti investitora i javnosti oko budućnosti italijanskih banaka. Problem koji im zagorčava ži-vot je nivo nepovratnih kredita. Prema posljednjim podacima, iz-nos kredita s kojima Italijani i tamošnje kompanije kasne u otplati više od tri mjeseca dosegnuo je 360 milijardi eura, što predstavlja petinu ukupnih odobrenih kredita. U prosječnim uslovima udio nepovratnih kredita u nekom bankovnom sistemu se kreće do če-tiri posto, a brojke iznad toga već pozivaju na opreznost.

Razlozi koji su doveli do ovako ozbiljne situacije leže prije svega u otužnoj italijanskoj ekonomiji, ali i u svojevremenoj reakciji ita-lijanskih banaka na finansijsku krizu 2008. i 2009. godine. Nakon tadašnjeg šoka banke u mnogim državama svijeta potražile su dr-žavnu pomoć kako bi privremeno stabilizovale svoje poslovanje. Za razliku od njih, najveće italijanske banke nijesu bile u tolikim problemima da bi spas tražile u podršci iz budžeta. Umjesto bu-džetske finansijske injekcije, one su pribjegle prikupljanju kapitala od privatnih investitora.

U tom trenutku to je izgledao kao dobar potez kojim se zadrža-va povjerenje u italijanski bankarski sistem jer nije bio u tolikim problemima kao banke u Britaniji, Irskoj ili Nizozemskoj. No, itali-janska ekonomija u međuvremenu nije doživjela dugo očekivanu renesansu. U posljednjih 15 godina italijanski BDP (bruto domaći proizvod) niti jednom nije porastao više od dva posto, a u treći-ni tih godina italijanska je ekonomska aktivnost imala negativan predznak. Lani im je BDP porastao tek 0,8 posto. Zbog svega toga italijanske kompanije i građani sve teže vraćaju kredite.

Trenutno se zato u najvećim problemima nalazi najstarija svjetska banka, Monte dei Paschi di Siena. Banka, treća po veličini u Italiji, osnovana je još 1472. godine, no posljednja decenija joj je najpro-blematičnija u dugoj istoriji. Cijena dionica u nepunih godinu dana stropoštala joj se za čak 85 posto. Iznos nepovratnih kredita samo u toj banci je lani dosegnuo gotovo 47 milijardi eura i država joj je posljednjih godina nekoliko puta pomagala kako bi se izvukla iz krize, a i sama je banka u nekoliko navrata prikupljala privatan kapital. Evropska centralna banka naredila joj je da nivo nepovra-tnih kredita do 2018. smanji za 30 posto, no pitanje je hoće li se ta banka, a i italijanski sistem održati na nogama do tada.

Problem pogoršavaju pravila Evropske unije koja su stupila na snagu s početkom ove godine. Proteklih godina banke koje su se našle u ozbiljnim problemima mogle su zatražiti pomoć svojih dr-žava. Država bi tada najčešće preuzela određeni vlasnički udio u banci, a kapital koji bi zauzvrat uplatila banci dolazio bi iz prora-čuna. Kako se na taj način banke zapravo spašavaju novcem po-reznih obveznika, odnosno svi građani ispaštaju zbog lošeg poslo-

vanja neke banke, EU je postrožio pravila i od ove godine banka koja bi zatražila takvu državnu pomoć automatski bi se smatrala bankrotiranom.

Istovremeno, pravila Unije diktiraju i da u takvom slučaju gubit-ke moraju podnijeti i vlasnici obveznica koje su te banke izdavale kako bi prikupile kapital za financiranje svojeg poslovanja. U osno-vi, takvo pravilo ima smisla jer su vlasnici tih obveznica većinom veliki institucionalni investitori poput drugih banaka ili fondova. No, situacija u Italiji je donekle jedinstvena jer neuobičajeno velik dio bankovnih obveznica drže obični građani kao jedan od načina štednje. Prema nekim procjenama, čak 200 milijardi eura obvezni-ca koje bi izgubile barem dio vrijednosti kad bi se banke išlo spaša-vati državnim novcem nalazi se u vlasništvu italijanskih građana.

Kad je lani u sličnoj transakciji u kojoj su spašavane četiri manje banke italijanska država takođe donijela odluku da će dio štete snositi i vlasnici obveznica tih banaka, došlo je do masovnih pro-testa.

Italijanske banke bi stoga trebalo da dodatni kapital potraže kod privatnih investitora, no oni nisu voljni ulagati baš zbog nesigur-nosti sistema i cjelokupne tamošnje ekonomije. Jedan takav po-

79

Broj 6Jun 2016.

Analiza T-portala

Kakav Brexit, gorući problem Unije su

italijanske banke

kušaj bilo je osnivanje fonda Atlante, za što su finansijske kom-panije u aprilu prikupile 4,25 milijarde eura. No taj je iznos već djelimično potrošen na spašavanje dviju manjih banaka na sje-veru Italije, a ostatak je daleko od iznosa koji je potreban kako bi se vratilo povjerenje ulagača. Procijenjuje se da samo spomenuta Monte dei Paschi di Siena treba između dvije i šest milijardi eura svježeg kapitala.

Italijanski premijer Matteo Renzi nalazi se stoga u vrlo nezavidnoj situaciji. Pritisak javnosti i problemi u bankama ukazuju na to da će se bankovna kriza u Italiji vrlo teško riješiti bez pomoći države. No, jedna od posljedica referenduma u Britaniji i tzv. Brexita je i sve čvršći stav Njemačke o tome da se neće dozvoljavati kršenje evropskih pravila. Renzi je već zbog ozbiljnosti situacije od Brise-la zatražio šestomjesečno izuzeće od pravila za državnu pomoć bankama za Italiju, no ona je zasad odbijena iako ta odluka nije nužno konačna. Vjeruje se da bi šest mjeseci bilo dovoljno da se ovog puta pomogne italijanskim bankarima da se izvuku iz poten-cijalno vrlo ozbiljnih gubitaka.

Renziju gori pod nogama i zbog italijanskog referenduma najavlje-nog za oktobar ove godine. Na referendumu bi se trebalo odlučivati

o ustavnim promjenama kojima bi se omogućilo reformisanje ita-lijanske politike, što bi trebalo dovesti do bržih i lakših promjena u tamošnjoj birokratiji i administraciji. Te bi promjene u krajnjem imale pozitivan učinak i na privredu. Italijanskom premijeru je zbog toga potrebna podrška građana koju bi lako mogao izgubiti bude li na bilo koji način primoran slijepo slijediti evropska pra-vila. Procjenjuje se da bi Renzi, ukoliko ne naiđe na razumijevanje u Briselu, mogao pribjeći i kršenju tih pravila kako bi osigurao ka-kvu-takvu podršku među italijanskim glasačima barem do jeseni.

Kako god izgledalo konačno rješenje, italijanske banke teško da će se same izvući iz problema. U sadašnjem stanju one nevoljno odobravaju nove kredite preduzećima, a bez njih je opet otežan privredni oporavak bez kojeg teško da će se umanjiti problemi u bankama. Ovu cikličnu vezu moraće vrlo brzo na neki način pre-rezati Renzi jer bi se, u protivnom, haos s ulica koji je mjesecima pratio grčku finansijsku krizu vrlo lako mogao trajektno prebaciti tek nešto zapadnije na Mediteranu, navodi se u tekstu Karla Vaj-dića za T-portal.hr.

Italijanske banke teško da će se same izvući iz problema. U sadašnjem stanju one nevoljno odobravaju nove kredite poduzećima, a bez njih je opet otežan privredni oporavak bez kojeg teško da će se umanjiti problemi u bankama. Taj ciklus moraće brzo presjeći.

80

Broj 6 Jun 2016.

Šef valutnih strategija u HSBC-u David Bloom i njegov tim kažu da se ne bi trebalo kladiti protiv eura, prenio je Bankar.me.

Kao i mnogi drugi na Wall Streetu, HSBC je snizio godišnju progno-zu za par euro-dolar nakon glasanja, opravdavajući je smanjenjem izvoza iz eurozone u Britaniju i ohrabrenjem političkih partija na kontinentu, naročito onih u Francuskoj i Holandiji da naprave svo-je referendume. Međutim, Bloom i njegov tim smatraju da je klađe-nje na dodatni pad eura zaludno, barem u periodu do kraja godine.

Dok je funta padala na niske nivoe koji nisu viđeni još od sredine osamdesetih godina, euro se pokazao prilično otpornim.

Od glasanja, euro je oslabio prema dolaru i porastao u odnosu na funtu i mnoge druge valute manjih partnera u trgovini u centralnoj i istočnoj evropi.

Nakon referenduma održanog 23. juna, euro je ojačao više od 12 odsto u odnosu na funtu.

U Reutersovoj anketi, u kojoj je učestvovalo 70 ekonomista, pro-gnoze za euro govore da će godinu završiti na 1.08 dolara, što je pad od skoro 3% sa 1.11, koliko je iznosio odnos kasno popodne u srijedu.

- Ponekad, rezultati valute se svode na jednostavnu računicu - kaže Bloom za MarketWatch.

Britanska funta je pogođena djelimično zbog njenog ogromnog budžetskog deficita. Britanska ekonomija se oslanja na susretanje potreba za sredstvima i stranog kapitala. S druge strane, ekono-mija eurozone ima budžetski suficit, što znači da je ukupna vrije-dnost dobara, usluga i investicionog kapitala koja se uliva u njenu ekonomiju veća od one koja izlazi.

Bloom smatra da će tražnja stranih investitora za eurima vjerova-tno dati potporu zajedničkoj valuti.

Nesigurnost zbog detalja i vremenskog trenutka Brexita će vjero-vatno ograničiti poslovne investicije u eurozoni u godinama koje predstoje, ali ekonomski udarac neće biti toliko ozbiljan da pogura ekonomiju u recesiju.

HSBC je snizio prognozu rasta za 2017 na 1% sa 1.5% nakon glasa-nja, ali je zadržao iste prognoze za 2016. S druge strane, iz ove ban-ke očekuju da će udarac po britansku ekonomiju biti znatno jači.

Talas euroskeptičnih partija širom Evropske unije je pozdravio glasanje na Brexitu i pozvao na slične referendume u svojim ze-mljama. Ovo bi moglo izazvati domino efekat, šireći slične referen-dume širom kontinenta.

Ali Bloom smatra da će političke partije koje su protiv eurozone ostati na ivici, a da će negativan sentiment oko europske unije biti manje intenzivan od očekivanja.

Ako ništa drugo, odluka Britanije je podsticaj evropskim zvanični-cima da ostajanje u zajednici učine primamljivijom opcijom.

Tenzije između fiskalno konzervativnih sjevernih zemalja, naro-čito Njemačke, i finansijski uzdrmanih zemalja eurozone, koje su fiskalno darežljivije, ostaje akutno, smatraju ekonomisti HSBC-a.

Međutim, Brexit bi mogao da bude poziv za buđenje zvaničnicima obe strane da se ujedine i pronađu moguće rešenje. U HSBC-u ne navode šta bi ovo rješenje moglo da bude.

Jedan od najvažnijih razloga zašto se ne treba kladiti protiv eura je očekivanje da će Federalne rezerve sjedjeti na rukama do kraja godine.

Ovaj argument je dobio još jedno pojačanje u srijedu, kada je Fed nagovijestio da je porasla podrška da se kamatne stope zadrže na postojećem nivou.

Kao rezultat, razlika između kamatnih stopa u SAD i Njemačkoj se nije povećala, kao što se može vidjeti na grafiku. Razlika u kama-tnim stopama je ključni pokretač deviznog kursa. Kada se prinosi u jednoj zemlji kreću relativno u odnosu na prinose u drugoj ze-mlji, njihove valute će obično jačati u potpunoj saglasnosti, jer će privući investitore na veće povraćaje na uloženu investiciju.

Fed neće povećavati kamatne stope ove godine, kažu ekonomisti HSBC-a. Oni očekuju samo jedno povećanje u 2017. Od evropske centralne banke očekuju da nastavi postojeći program monetar-nog popuštanja. Ali bez većih stopa u SAD, malo je podsticaja za jačanje dolara.

David Bloom, HSBC

Nemojte se kladiti protiv eura

81

Broj 6Jun 2016.

Izvoz i uvoz roba i usluga u poslijeratnom periodu

Multiplikativno dejstvo izvoza na nacionalni dohodak pri-vreda Crne Gore nije iskoristila u periodu nakon Drugog svjetskog rata. Prosječne godišnje stope rasta izvoza kre-

tale su se 13,3 odsto od 1972. do 1990; 23,7% u vremenu 1972 - 1980 te 4,7 odsto od 1981 do 1990. godine.

Učešće privrede Crne Gore u izvozu SFRJ iznosilo je 1971. - 1,1 od-sto; 1975. dva odsto; a 1990- 1,6. Za dvadeset godina izvoz naših roba i usluga u izvozu SFRJ nije prelazilo 2,1 odsto. Privreda naše države prvi put je u izvozu roba i usluga premašila 200 miliona američkih dolara i to 1987. kada je domaći izvoz iznosio 213,1 milion USD, a takav trend nastavljen je i naredne tri godine.

Izvoz roba iz Crne Gore 1980. godine per capita iznosi 241,9 USD, a 1990. 265,7. Ovakav robni izvoz približno je odgovarao nivou rob-nog izvoza zemalja u razvoju i višestruko zaostajao za razvijenim republikama SFRJ.

Nakon 1990. godine izvoz roba i usluga iz Crne Gore i Jugoslavije strmoglavo pada.

Uvoz roba i usluga, za razliku od izvoza, nema multiplikativne efekte na stvaranje nacionalnog dohotka. Crna Gora je 1971. uve-zla 498,2 miliona dolara roba dok je 1990 on iznosio 197,6 miliona. Prosječne godišnje stope rasta uvoza bile su 7,4 odsto u periodu 1972 do 1990; od 1972 do 1980. 21,3 odsto, a u vremenu 1981 do 1990 minus 3,8 odsto.

Do relativnog pada uvoza došlo je 1897 do 1990. jer su devizni kur-sevi bili veoma precijenjeni u periodu kad su inostrani finansijski krediti trebali da se vraćaju dok su u periodu uzimanja tih kredita devizni kursevi bili depresirani. To je Crnu Goru koštalo visokom cijenom finansijske nestabilnosti i padom društvenog proizvoda.

Takva kretanja nasojali mo riješiti kontrabalansiranjem pa je došlo do većeg izvoza naše privrede i Crna Gora je prvi put u 70 godina postojanja u državi južnih Slovena imala suficit u trgovinskom bi-lansu. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom 1971. godine iznosio je 41,5 odsto, a 1990. 112,4 odsto.

U strukturi izvoza najviše je bilo materijala za reprodukciju, potro-šne robe i sredstava za rad. Proizvodi visoke prerade učestvovali su 1971. godine u izvozu 68 odsto; 1980. 2,5%; a 1990. 0,9 odsto.

Privreda Crne Gore 1971. godine izvozila je najviše u zemlje Evro-pe i to 82,39 odsto. Najveći kupci naših proizvoda bili su SSSSR, Italija, SR Njemačka, Mađarska, Rumunija i DR Njemačka. U Aziju je plasirano 10,85 odsto domaćeg izvoza i to u Pakistan, Kinu, Tur-sku, Kipar i Indiju. Sjeverna i Srednja Amerika apsorbovale su 4,94 odsto izvoza, a najviše u Kanada, Panama, Meksiko, SAD. U Afriku je plasirano 1,67 odsto ukupnog izvoza i to u Egipat, Tunis i Libiju. Crna Gora je najmanje izvozila u Južnu Ameriku - 0,005 odsto. De-set godina kasnije najviše smo izvozi u Evropu: 79,95 odsto; potom u Aziju: 8,83; Afriku: 6,37; Južnu Ameriku: 3,6 i Sjevernu i Srednju Ameriku 1,90 odsto.

U periodu 1970.-1980. po visini prometa u izvozu naše privrede, SSSR je osam puta bio na prvom mjestu, a u desetogodištu 1980.-1990. Čehoslovačka je bila lider po visini uvoza iz Crne Gore.

Crna Gora je. najviše uvozila iz Italije i SSSR, potom iz SR Njemač-ke i Francuske. Neobrađeni i proizvodi obične prerade 1971. 1980 i 1990. imali su trend rasta, dok se smanjivao uvoz proizvoda visoke prerade.

(Izvor: dr Branislav Marović, »Ekonomska istorija Crne Gore« II tom, Podgorica 2008. godine)

82

Broj 6 Jun 2016.

U nizu pozitivnih članaka objavljenih o Crnoj Gori našao se i članak u njemačkom Prestige Magazinu. Autorka teksta Jasmine Taylor rangira Crnu Goru među top destinacijama

u Sredozemlju i ističe da se Crna Gora u poslednje dvije do tri godi-ne razvila u apsolutni trend.

- Proteklog ljeta imala sam mogućnost da posjetim ovu zamlju na Mediteranu i bila sam oduševljena. Naše putovanje započelo je u mondenskom Tivtu, gradiću koji leži u zaštićenom zalivu i ra-spolaže marinom »Porto Montenegro« koja predstavlja jedno od luksuznijih mjesta na Jadranskoj obali. Uživali smo u legendar-nom otvorenom bazenu »Lido Mar«, a posjetili smo i »Regent Porto Montenegro« hotel koji ima spektakularan pogled na marinu i za-

Nova zvijezda na džet set nebu - Crna Gora

liv - navodi autorka članka Jasmine Taylor.

- Nakon toga otišli smo do Budve, a u njenoj okolini posjetili smo još ekskluzivniji hotel »Aman Sveti Stefan« koji se nalazi na po-luostrvu koje je povezano sa kopnom uskim putićem. Tamo smo uživali na ručku sa pogledom na čisto kristalno more. Na kraju nas je put vodio u zaleđe, slikovitu regiju Čelobrdo gdje smo našli vidi-kovac sa predivnim pogledom na crnogorsku obalu - kaže autorka.

Na kraju članka ona poziva turiste da što prije posjete Crnu Goru. »Pored klasičnih ljetnjih džet set destinacija poput Ibize i Mikono-sa, Crna Gora se razvija u još jednu top destinaciju. To je jedan od razloga da je što prije posjetite«, zaključuje Taylor.

7. AVGUST Podgorica ADRIATIC SBS Tivat AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGENT PLUS BAR Bar AGRO MONT Nikšić ALKALOID Podgorica ARHIMED Podgorica ART BETON Podgorica ART GRAFIKA Podgorica ATOL-COMMERCE Nikšić AUTOBOKA

Kotor AUTO KREŠO Podgorica BARANKA EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ Bar BB SOLAR Podgorica

BENTA KOMERC Pljevlja BETON GROUP POPOVIĆ Berane BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA

IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTROMETAL Podgorica CONFIRM Tivat CUNGU &

CO Ulcinj ČISTOĆA HERCEG NOVI Herceg Novi D PHOTO TRADE Tivat DAMIS Podgorica DANLAB Podgorica DANPE

COMMERCE Herceg Novi DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DR CARGO

LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica DUGA Nikšić DžEK POT Podgorica EFUSION Nikšić ELAMONT Herceg Novi ELKON Podgorica ELKO

TIM Podgorica ELTEC Ulcinj ELEKTROVOD Podgorica ENIGMA COMPANY Nikšić ENTEXT Podgorica EURO-CASA Podgorica EUROPROJEKT Podgorica EUROŠPED CO Podgorica EXPO COMMERCE Kotor FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FOBRA Podgorica GRATIS COMPANY Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GLOSARIJ Podgorica GRAFO GROUP Podgorica GORENJE Podgorica ICECOM Podgorica ING-INVEST Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IVNIK Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMING Danilovgrad HEMOMONT Podgorica HIPPO CAMPUS Kotor JET DIRECT Podgorica JOLLY COMMERCE Nikšić Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Budva JUGOBICIKL-PROMET Podgorica K & M SISTEM Nikšić KALAMPER Bar KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS MNE Herceg Novi KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOPRING PMC Podgorica KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LIKAPROM Podgorica LMONT Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUXOR Nikšić MARMIR Podgorica MATKOM Nikšić MATINO-COMPANY Bijelo Polje MEDITAS Podgorica MEGAPLAST Podgorica MI-RAI HOUSE Kotor MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MOGUL CRNA GORA Podgorica MOKAMARD Podgorica MONDO VERDE Kotor MONTSTATE Cetinje MONTCARTON Podgorica MONTEFISH Tivat MONTECCO INC Danilovgrad MONTELL Cetinje MONTE PARTS Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONTINSPEKT Podgorica MTK-COMMERCE Budva MX Podgorica NEŠKOVIĆ Podgorica NIKOLIC 4S Kotor NOVA ENERGIJA Podgorica NTC LOGISTICS Nikšić OCEAN MONTENEGRO Bar OGMA Podgorica OPTIMUM COMPANY Bar OPREMA Podgorica PERT Tivat PJASTERA Nikšić PLAM INŽENJERING Podgorica POPOVIĆ Nikšić PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić RAI M Nikšić RAROVAC Podgorica REAL ESTATE & CO Ulcinj REMID VIS Podgorica RK-PH Podgorica S2B Podgorica SAČ Podgorica SEKAS Podgorica SIGILLUM CO Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SJEVER MONT Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SPA MEDICA Podgorica SOHO CAFFE Bar SOMBOREX Podgorica SPECTACULAR Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNO LUX Podgorica TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TERMOELEKTRO-MONT Podgorica TILIA Budva TRING Podgorica VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VATROOPREMA Podgorica VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VIA PARADISO Podgorica VILLA Cetinje VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VODOVOD I KANALIZACIJA BUDVA Budva VU - TI INŽENJERING Bar VUJA ENGINEERING Cetinje VUKMANOVIĆ MONTENEGRO Bar W&R DYNAMIC COMPANY LIMITED Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje