1

POREZI i DRŽAVNA POTROŠNJA

•Država ima monopol oporezivanja građana i poduzeća

ZAPAZI KLJUČNE TRENDOVE U 20-om STOLJEĆU: •SNAŽNI PORAST DRŽAVNE POTROŠNJE TE UDJELA DRŽAVNE POTROŠNJE U DRUŠTVENOM BRUTO PROIZVODU• SNAŽENJE NADZORNE I REGULATORNE ULOGE DRŽAVE

Porezi su glavni izvor sredstava za financiranje izdataka moderne države!

SAD: (Samuelson-Nordhaus)

A gdje je tu Hrvatska?

Odgovor na www.hnb.hr ili na

www.mfin.hr

2

Dva su ključna pitanja

• Kako potrezi utječu na alokativnu efikasnostte na ponašanje ekonomskih aktera?

• Kako utječu na društvenu pravednost?

– Da li je pravedna raspodjela poreznog tereta?

– Da li je pravedno razriješen odnos između snošenja poreznog tereta i uživanja koristi od porezima financiranih programa/projekata?

Savršenih odgovora nema, a efikasnost i pravednost teško je pomiriti. Ipak, barem u teoriji, suvremeni porezni sustavi nastoje poštovati neke principe

– Zapazi: čak i haračlija mora voditi računa o tome da ne iscrpi temelj harača. U demokraciji je to još nužnije

• 'izlaz & glas' vs. lojalnost

3

Principi oporezivanja

•načelo korisnosti: svatko u razmjeru s koristi koju prima

•načelo platne sposobnosti: svatko prema dohotku i bogatstvu (preraspodjela)

•načelo pravednosti• vodoravne: jednaki jednako• okomite: različiti različito

sporno: treba li netko tko ima više i plaćati više za javno dobro koju koristi jednako kao i onaj koji ima manje?

4

Vrste poreza•izravni – na pojedince, poduzeća

odohoci, dobit•neizravni

oVAT, trošarinedominiraju u zemljama niske porezne discipline

Djelovanje poreza

•proporcionalno (na nasljeđe)•progresivno (na dohodak)•regresivno (PDV)

Porezi i efikasnost.Porezi utječu na:•zalaganje na radu•štednju•poduzetništvo/ preuzimanje rizika•alokativna efikasnost i potrošački probitak

osjeti se: mrtvi teret oporezivanjaoRamseyevi porezi

progresivni

proporcionalni

regresivni

dohodak Y

Udio

poreza u dohotku

5

Efekt poreza na radSb-prije poreza; Sa-poslije poreza

Zapazi: reakcija rada na poreze ovisi o obliku krivulje ponude rada!N-N' ponuda padaB-B' ponuda rasta

Rad i porezi:Utjecaj poreza na radne sate je nejasan• Neki mogu izabrati više dokolice• Drugi (teže cilju) više rada: ponuda raste!

Uz to: mogli bi očekivati da će oporezivanje rente biti bez utjecaja na ponudu rada, ali

•postoji 'izlaz': porezne oaze

Generalno, porezi utječu na ekonomsku djelatnost tako što•utječu na štednju•na odluke o ulaganjima

oobzirom na razlike u relativnim stopama (dionice, slike, štedni računi, stambena štednja)

npr. porezne olakšice

L

W SaSb

Dn

Db

N

N’

B B’

6

Na kraju: Tko snosi porezni teret (incidencija poreza)?Treba uzeti u obzir:

•Prebacivanje tereta na druge•TransfereTek kada uzmemo u obzir i transfere možemo zaključiti o progresivnosti/regresivnosti sustava

Fiskalna revolucija 1980ih: ekonomija ponude i Lafferova krivulja:

•Previsoki porezi optuženi za ekonomske tegobe i deficit

•Smanjeni poticaji za štednju i poduzetništvo

Tvrdi se: smanjenje poreza povećat će porezne prihode:

Lafferova krivulja

50%

Porezni prihod

Porezna stopa

Zapazi: ako je porezna stopa 60%, smanjenje na 50% u slučaju (a) povećat će, a u slučaju (b) smanjiti porezni prihod!

(a)(b)

7

NEJEDNAKOST I SIROMAŠTVO –

DILEMA JEDNAKOSTI I EFIKASNOSTI

ZAPAZI! Pitanje (ne)jednakosti odnosi se kako na raspodjelu imovine, tako i dohodaka

Global Income Distribution 1999

10041,4501005,978Total

5623,03215896High Income

125,00910572Upper Middle

218,887352,093Lower Middle

114,522402,417Low Income

Per Centof GNI*

GNI* ($ billion)

Per CentofPopulation

Population(million

s)

CountriesRankin

g

* purchasing power parity gross national income Source: World Bank: 2001 World Development Indicators

Gini = 55Crvena površinapodijeljena s ukupnom površinom ispod dijagonale –mjera nejednakosti

Aps jednakost =0

Apsolutna nej = 1

Krivulja apsolutne jednakosti

8

Gini Index of Income Distribution Within Selected Countries

40.81997United States

36.11991United Kingdom

59.31994South Africa

48.71998RussianFederation

51.91996Mexico

24.91993Japan

37.81997India

40.31998China

31.51994Canada

59.11997Brazil

Gini IndexSurvey YearCountry

Source: World Bank: 2001 World Development Indicators

Inequality and poverty in CEE, SEE and CIS regions (averages SEE, CEE, CIS) 1999-2000

56.841.313.8Poverty rates

0.700.340.30Distribution of income (Gini)

CIS – bivši SSSR

SEE**jugoistočna EvropaCEE and Baltics*

CentralnoistočnaEvropa i Baltik

Notes: * Includes Croatia; **Albania, BiH, SiM, FYRM, Bulgaria and RomaniaSource: EBRD, 2002, table 1.1, p. 10

9

Zapazi:

• nejednakosti se razlikuju među zemljama Teže biti većima kada je riječ o bogatstvu nego li kada je riječ o dohocima

Samuleson-nordhaus

10

SIROMAŠTVO

• različita značenja i mjerenje siromaštva

• apsolutno siromaštvo – linija siromaštva

The poverty threshold, or poverty line, is the level of income belowwhich one cannot afford to purchase all the resources one requiresto live. People who have an income below the poverty line have no discretionary disposable income, by definition. The official orcommon definition of "poverty line" in developed nations like theUnited States is much higher than in the Third World.It is widely discussed how and where to set the poverty threshold. Inpractice, different countries often use different poverty thresholds. Globally, however, it is more common to use only one povertythreshold in order to compare economic welfare levels. Whencomparing poverty across countries, the purchasing power parityexchange rates are used. These are used because poverty levelsotherwise would change with the normal exchange rates. Thus, 'living for under $1 a day' should be understood as having a dailytotal consumption of goods and services comparable to the amountof goods and services that can be bought in the U.S. for $1. Self-produced goods and public services are included in this measure. (Wikipedia)

• relativno siromaštvo

A measure of relative poverty defines "poverty" as being below some relative poverty threshold. An example is when poverty is defined ashouseholds who earn less than 25% of the median income is a measure ofrelative poverty. Notice that if everyone's real income in an economyincreases, but the income distribution stays the same, relative poverty willalso stay the same.Measures of relative poverty are almost the same as measuring inequality: Ifa society gets a more equal income distribution, relative poverty will fall. Following this, some argue that the term 'Relative Poverty' is itselfmisleading and that 'Inequality' should be used instead. They point out thatif society changed in a way that hurt high earners more than low ones, then'relative poverty' would decrease but every citizen of the society would beworse off. Likewise in the reverse direction: over the last few centuries, many countries have lowered their absolute poverty while increasing theirrelative poverty.

11

Percentage population living on less than 1 dollar day.png(Wikipedia)

Percentage of population below national poverty line(Wikipedia)

12

0.29 0.310.29 0.310.29 0.30Gini coefficients

25.5 27.424.3 26.124.6 25.770%treshold

22.9 24.822.4 25.721.1 24.2Relative risk of poverty gap,%***

19.3 22.520.5 23.520.7 22.4Pensioners

33.4 37.332.0 33.232.4 34.1Unemployed

13.7 17.022.6 28.218.4 25.5Self-employed

3.9 4.34.4 4.65.2 5.6employed

18.9 21.518.1 20.517.9 20.1women

15.9 18.115.1 17.015.8 17.7 men

17.5 19.916.7 18.816.9 18.9Rate of poverty risk, %**

With n.i. withoutWith n.i. withoutWith n.i.* without

200520042003

Source: CBS, 2006, ‘Pokazatelji siromaštva od 2003-2005 (Poverty indicators 2003-2005)’; Notes: *n.i. = natural income; **percentage of persons whose equivalent net income is below risk of poverty threshold /i.e..60% of median equivalent households income); ***difference of poverty threshold income and median equivalent income of those below the threshold

A kako stoje stvari u Hrvatskoj?

13

Dilema preraspodjele: vodi li veće jednakost manjoj efikasnosti?

A – nema poreza ni transfera, ekonomija je efikasna, ali vlada velika nejednakost

E – točka jednakog dohotka; dohodak je i dalje maksimalan unatoč preraspodjeli

B, Z – ali, nastaju gubici u kanalima preraspodjele (sama preraspodjela košta!), tre (tvrdi se) a smanjuju se radni napori i poticaji na štednju, nastaju distorzoije i gubici efikasnosti

• društveni proizvod se smanjio: od 1$ bogatih, siromašni je dobio samo dio

Dilema 1: koliko žrtvovati efikasnosti da bi se dobilo na jednakosti?

Dilema 2: Da li je uopće riječ o ‘žrtvi’ – ne doprinosi li eliminiranje ‘začaranog kruga siromaštva’ općem porastu produktivnosti i blagostanja

•Ali to može iziskivati resurse (opće obrazovanje, zdravstvena skrb…)

Granica mogućeg dohotka

1

1

14

DILEME I PROGRAMI BORBE PROTIV SIROMAŠTVA• tko je odgovoran za stanje siromaštva : pojedinac (svojim ponašanjem) ili društvo (društveni i ekonomski uvjeti izvan kontrole pojedinca)

•Koliko i kakve zaštite siromašnima?

• problem socijalne države i ‘kulture ovisnosti’

•Eksperimentiranje s programima koji potiču uključivanje i osamostaljivanje siromašnih

4000 6000

1000

koristi

dohodak

Slika: tipični program blagostanja (Frank, Microeconomics)

Primjer na slici:

Osoba je uključena u 4 programa, svaki donosi maksimalnu korist od 1000$ godišnje.

Granični dohodak je 4000$ - ispod njega osoba ima pravo na pune koristi; za svaki $ dohotka iznad koristi padaju za 50%; sa 6000$ dohotka godišnje sve koristi nestaju

ZAPAZI! Uz ove (uobičajene) uvjete nema motiva za rad. Naime, nasvaki $ zarade nakon 4000 gubi se 2$ (4 x 0.50) pomoći! Danas se takvi programi često vremenski ograničavaju ili se vezuju uz zapošljavanje odraslog člana obitelji, sudjelovanje u programu prekvalifikacije itd.

15

KONTROVERZNI PRIJEDLOG: NEGATIVNI POREZ NA DOHODAK

45°

4000

8000

8000

6000

4000 12000

10000

- 2000

+ 2000

A

BC

A – 4000k+4000d – 0.5x4000 = 6000

B – 4000k+8000d – 8000x0.5 = 8000

C – 4000k+12000d – 0.5x12000 = 1000

Dohodak poslije poreza

Dohodak prijeporeza

Važno!

•U gornjem primjeru svi primaju poreski kredit od 4000$; Svatko plaća na dohodak porez po stopi od 50%;

•To određuje točku B kada je iznos kredita jednak porezu (C)

•Dakle ljudi s dohotkom iznad 8000 plaćaju neto porezudržavi, oni s nižim više dobivaju nego što državi daju (točka A)

PROBLEM: sustav je jednostavan ali ne stvara poticaje na zapošljavanje – ako je kredit dovoljan za neki minimalno prihvatljivi standard. MOGUĆE RJEŠENJE: kombinacija s programima javnog zapošljavanja:

Izvor: (Frank, Microeconomics)

16

Kombinacija negativnog poreza na dohodak sprogramima javnog zapošljavanja (Izvor: Frank, Microeconomics)

Granica siromaštva

NPD

JZNPD + JZ NPD + PZ

A B C D

Zapazi: • Ni program A (negativni porez na dohodak), ni program B (javno zapošljavanje za siromašne) nisu dovoljni, svaki za sebe) da se pređe granicu siromaštva (kad bi bili – slabili bi motivi za traženje posla (A) odnosno za zapošljavanje u privatnom sektoru (B).

• A i B zajedno su dovoljni da se pređe granicu siromaštva (C), ali (zapazi) plaće u privatnom sektoru su više! (D)