20
Naslov rada: Poslovne web aplikacije – tehnologije, primeri, prednosti, nedostaci

Poslovne Web Aplikacije

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Poslovne Web Aplikacije

Citation preview

SEMINARSKI RAD

Naslov rada:

Poslovne web aplikacije tehnologije,

primeri, prednosti, nedostaciSadraj1. Uvod3

2. Poslovne web aplikacije 3

2.1. to je web aplikacija?3

2.2. Razlika izmeu klijent-server aplikacija i web aplikacija 42.3. to rade web aplikacije?42.4. Koji je princip rada web aplikacija?4

3. Tehnologije za kvalitetniji rad web aplikacija 5

4. Primeri poslovnih web aplikacija 64.1. E-bankarstvo64.2. E-trgovina94.3. E-business114.4. AdminMaxWebShop115. Prednosti i nedostaci poslovnih web aplikacija 13 5.1. Prednosti135.2. Nedostaci13 6. Zakljuak...............................................................................................................................147. Literatura 15

1. UvodU posljednjih nekoliko godina poslovanje tvrtki irom svijeta sve vie se 'seli' na Internet. Takva je konstatacija razumljiva ukoliko imamo u vidu sve prednosti povezane okoline u kojoj svaki zaposlenik, suradnik tvrtke ili korisnik njezinih proizvoda i usluga moe svoj posao obaviti s bilo kojeg mjesta na svijetu brzo, uinkovito i jeftino koristei upravo web aplikaciju. Snaan utjecaj na promjenu naina poslovanja imao je razvoj informacijske tehnologije, koji prua tehnoloku potporu za uvoenje organizacijskih promjena u poslovanju poduzea, a primjena elektronikog poslovanja utjecala je na razvoj potpuno novih modela poslovanja. Sve se vie koriste razliiti oblici elektronikog poslovanja izmeu tvrtki, a u porastu je i promjena poslovanja u pokretu. Prepoznate su prednosti uvoenja elektronike uprave, ali su istovremeno i otvorena pitanja koja se odnose na probleme sigurnosti, privatnosti i etike na Internetu. (eri, Varga, 2004.) U daljnjem itanju ovog seminarskog rada uvidjet ete mnoga objanjenja poslovnih web aplikacija, njihovu primjenu, princip i nain koritenja te sve prednosti navedenih aplikacija kao i njihove nedostatke.2. Poslovne web aplikacije2.1. to je web aplikacija?

Web aplikacija je aplikacija kojoj se pristupa putem web-a koristei Internet ili intranet mreu.

Internet = javna mrea temeljena na TCP/IP protokolu (TCP/IP = Transmission Control Protocol/Internet Protocol)

Intranet2 = privatna mrea neke tvrtke ili institucije kojom se podaci takoer prenose putem TCP/IP protokola (zatien pristup samo korisnicima unutar tvrtke)

2.2. Razlika izmeu klijent-server aplikacija i web aplikacija

Kod klijent-server aplikacija svaka aplikacija sastoji se od dijela koji se izvodi na posluitelju (serveru) i dijela koji treba instalirati na korisniko raunalo (klijent). Klijent preko svog suelja daje zahtjeve serveru koji ih izvodi, klijent dobiva izvjetaje. U sluaju da tvrtka ima veliki broj klijenata, instaliranje i odravanje aplikacija na korisnika raunala je tada sporo i zahtjevno.

Kod web aplikacija, nasuprot tome, nije potrebno instalirati aplikaciju na korisniko raunalo. Web aplikacija umjesto izvrne datoteke .exe) generira skup dokumenata koji se mogu vidjeti s pomou web preglednika (npr. Internet Explorer, Mozilla Firefox i dr.) koji odravaju html/xhtml/xml.

2.3. to rade web aplikacije?

Web aplikacije se najee sastoje od sljedeih aktivnosti (Sol,2008):

1. Korisnik aktivira web preglednik

2. Putem web suelja postavi odreeni upit (npr. trai cijenu nekog artikla i sl.)

3. Suelje za upite alje zahtjev programu na posluitelju

4. Program na posluitelju daje odgovor na zahtjev (npr. cijenu artikla) koristei neki izvor podataka (bazu ili dr. pozadinsku uslugu)

5. Odgovor se iz baze prosljeuje preko posluitelja na klijenta6. Odgovor preko web suelja postaje vidljiv korisniku

2.4. Koji je princip rada web aplikacija?

Web aplikacija dinamiki generira niz html dokumenata koji se mogu vidjeti s pomou web preglednika.

Ako se ele dodati neki dinamiki elementi u korisniko suelje, koriste se skriptni jezici koji se izvode na klijentskoj strani (npr. JavaScript).

Svaka pojedina stranica prikazuje se korisniku kao statini dokument (stranica), ali se stranice interaktivno mogu mijenjati u aplikaciji. Korisnik moe podatke unositi s pomou web formi koje su ukljuene u stranice. Aplikacija se sastoji od sesija (eng. sessions). Za vrijeme svake sesije, web preglednik interpretira i prikazuje stranice, tj. web preglednik vri ulogu suelja aplikacije prema korisniku.

Slika 1. Arthitektura web aplikacija

Koritenje web preglednika kao suelja web aplikacija ima viestruke prednosti:

Web suelje omoguava neke openite mogunosti kao npr. drag and drop izbornike, upotrebu mia i tipkovnice, Flash animacija, multimedije i dr.

Dinamiku u interaktivnosti s korisnikom omoguuje uporeba skriptnih jezika koji se izvode na klijentskoj strani (tzv. client-side scripting), kao npr. JavaScript, DHTML

Aplikacija se moe kreirati i koritenjem skriptnih jezika koje se izvode na posluitelju (tzv. Serverside scripting) s pomou PHP ili ASP skriptnih jezika

3. Tehnologije za kvalitetniji rad web aplikacija

Kod standarne upotrebe web aplikacija, za vrijeme dok korisnik unosi podatke stranica kod svake se sesije (npr. unos jednog artikla i sl.) ponovno uitava sa posluitelja. Time je rad aplikacije usporen.

AJAX je tehnologija koja omoguava kreiranje interaktivnog web suelja koje ne zahtijeva ponovno uitavanje stranice pri koritenju. Drugim rijeima, upotrebom Ajax-a stranica se osvjeava na nain da se promijeni samo onaj dio koji je korisnik promijenio, dok sve ostalo ostaje memorirano na korisnikovom raunalu.

GET After POST je skup naredbi koji sprjeava viestruko slanje podataka putem forme od strane istog korisnika (npr. u anketama ako elimo sprijeiti da ista osoba vie puta izvri glasanje).

ASP .NET je Microsoft okruenje u okviru .NET platforme koje se moe koristiti za razvoj: web mjesta, Web aplikacija, XML web usluga. Budui da se kao i ostali dijelovi .NET platforme temelji na zajednikom CLR-u, njegov programski kod moe se pisati u bilo kojem .NET jeziku.

Slika 2. Cross Site Scripting (XSS)

4. Primeri poslovnih web aplikacija

4.1.

E-bankarstvo

Internet bankarstvom koristi se svaki peti europljanin, a najvei rast, onaj od 10 posto, zabiljeen je u junoj Europi. Do 2007. broj korisnika u Europi e se udvostruiti i iznositi ak 130 milijuna ljudi, zakljuila je amerika tvrtka Forrester Research. Njihovo istraivanje pokazuje da je 37 posto svih korisnika Interneta na kraju prole godine koristilo on-line bankarstvo, te smatraju da se broj korisnika posljednje dvije godine udvostruio jer su banke poboljale web stranice i promovirale Internet bankarstvo. Na temelju istraivanja Gfk grupe izraeni su grafikoni koji prikazuju porast koritenja internet bankarstva u Hrvatskoj i svijetu.

E-bankarstvo u Europi

Grafikon 1. Korisnici e-bankarstva u 2002. i 2003. godini

Na temelju grafikona 1. zakljuujemo velik porast u broju korisnika u 2003. godini u odnosu na 2002. Belgija se istie kao zemlja sa najvie korisnika, a odmah iza nje slijedi Austrija koja je gotovo udvostruila broj korisnika u odnosu na 2002. godinu. Hrvatska se nalazi na petom mjestu s prilino malo korisnika.

E-bankarstvo u Hrvatskoj

Grafikon 2. Udio korisnika e-bankarstva u Hrvatskoj

Grafikon 3. Trini udjeli banaka

U Hrvatskoj moemo primjetiti jako malen broj korisnika e-bankarstva, samo 2% ispitanika koristi takve usluge. Nasuprot tome, ponuda usluga je relativno velika, veina banaka u Hrvatskoj ima tu vrstu usluge u svojoj ponudi. Najvie korisnika u Hrvatskoj se odluuje za Zagrebaku banku, ak 59%, a za njom slijede Privredna i Raiffeisenbank.

E-bankarstvo u uredskom poslovanju

E-bankarstvo pridobiva sve vei znaaj u uredskom poslovanju, te e s vremenom vjerojatno zamijeniti veinu standardnog bankarskog poslovanja. Neke od pogodnosti ovakvog oblika bankarstva su brzina i kvaliteta provoenja platnog prometa, racionalno koritenje vremena i ubrzavanje dostave naloga za plaanje, brzo izvjeivanje o obavljenim transakcijama, mogunost on-line upita o stanju i prometima po raunu i drugo.

Na primjeru PBZCOM@NET, usluge Privredne banke Zagreb, namijenjene pravnim osobama, poduzeima i obrtima pojasnit emo nain poslovanja.

PBZCOM@NET usluga (Company@Net) predstavlja skup raznih (novih) usluga namijenjenih pravnim osobama (postojei i budui komintenti Banke). Komunikacija izmeu Banke i njezinih klijenata u ovim uslugama obavlja se elektronikim putem i to Internetom (najjednostavniji kanal - kako za Banku tako i za njezina klijenta).

U novom, elektronikom poslovanju mijenja se i nain potvrivanja izvornosti, autentinosti te neporecivosti slanja i primitka elektronikog dokumenta. Vlastoruni potpis koji u pravnom okruenju ima jasno i odredivo znaenje, u elektronikom poslovanju zamjenjuje se elektronikim potpisom.

Elektroniki potpis je novi nain potpisivanja dokumenata i njihova prometa u digitalnom obliku, te predstavlja elektroniki identifikator koji se koristi u raunalnoj razmjeni elektronikih dokumenata gdje stranke prihvaaju istovjetnu pravnu snagu elektronikog i vlastorunog potpisa. Elektroniki potpis je skup podataka u elektronikom obliku koji su pridrueni ili su logiki povezani s drugim podacima u elektronikom obliku i koji slue za identifikaciju potpisnika i vjerodostojnost potpisanoga elektronikog dokumenta.

4.2. E-trgovina

Nekad samo popularni izraz, danas je sveprisutni nain poslovanja.E-trgovina (ili e-commerce) danas je toliko rairen nain poslovanja da vie nema isprika za njegovo nekoritenje. Prednosti su jasno definirane i vidljive; daleko vei broj potencijalnih kupaca, daleko manji trokovi oglaavanja, daleko manji trokovi odravanja... - ukratko; u usporedbi sa tradicionalnim nainima poslovanja, e-trgovina vam donosi daleko manje trokove poslovanja, a samim time i daleko veu zaradu.

Prednosti i nedostaci eTrgovine

Tee, ali nikako ne nerjeive, zadae kod osnivanja e-trgovine ukljuuju:

pridobivanje posjeenosti vae stranice

pridobivanje ponovne posjeenosti vae stranice razluivanje vae e-trgovine od konkurencije pridobiti kupce na kupnju na vaoj stranici. Privui ljude da pogledaju vau stranicu jedna je stvar. Pridobiti ih da se odlue na utipkavanje broja svoje kreditne kartice ili da ispune narudbu neto je sasvim drugo. integrirati e- trgovaki web site sa postojeim sustavom poslovnih podataka (programska nadopuna: baze podataka...) postoji ve jako mnogo web siteova i tako je lako napraviti nov e-trgovaki site, da privui ljude da pogledaju va najvei je problem.

Sitniji problemi kod kreiranja e-trgovine bili bi:

samo kreiranje web stranice primanje narudbi primanje plaanja

Postoji velik broj tvrtki koji vam je spreman sagraditi i pustiti u promet Vau e-trgovinu. One Vam mogu pomoi, za poetak, ukazujui na slijedee zadatke koje biste trebali realizirati:

Dobavljai - tu nema razlike od poslovanja sa dobavljaima dosadanjih klasinih tvrtki. Bez dobrih dobavljaa ne biste bili u stanju ponuditi proizvod.

Cijene - velik dio e-trgovine se bazira na pogodnosti da je usporeivati cijene meu ponuaima najlake izvedivo do sada. Visina vaih cijena od velike je vanosti za transparentno gospodarstvo.

Sluba za korisnike - e-trgovina nudi mnogo razliitih naina kako moete komunicirati s kupcima. Tu su e-mail, "Odgovori na esto postavljana pitanja", online baze znanja, forumi, chat sobe... Integriranjem ovih usluga u vau e-trgovinu prua pomo pri diferenciranju od Vae konkurencije.

I na kraju: realizacija, povrat i sluba za kupce - ovi procesi stvaraju ili destruiraju svaki trgovaki ustroj i velike odreuju va odnos prema klijentu.

U obzir bi se mogle uzeti i slijedee dodatne usluge: slanje poklona programa komplet aranmana posebni popusti posebna ponuda starim kupcima sezonske ili periodne rasprodaje

4.3. E-buisness

eBusiness je poslovna web aplikacija namjenjena voenju poslovanja, upravljanju djelatnicima i klijentima te praenju stanja skladita. Aplikacija je dostupna na daljinu, putem Interneta i omoguava praenje poslovanja kako iz ureda preko lokalne mree tako i s bilo kojeg mjesta koje ima pristup na Internet. Mogunost ove aplikacije je i povezivanje na ve postojee baze podataka i starije desktop verzije slinih aplikacija.

Moduli dostupni u ovom rjeenju: * Kontakti (djelatnici, klijenti, statistike, izvjetaji te dodavanje, brisanje i izmjena istih) * Projekti (dodavanje, brisanje te izmjena projekta, tjekovi projekta, statistike i izvjetaji vezani uz projekt) * Skladita (dodavanje, brisanje te izmjena skladita, zaprimanje robe, isporuke robe, statistike i izvjetaji vezani uz skladita) * Izvjetavanja s terena (predaja izvjetaja, prikaz trokova, statistike i izvjetaji vezani uz izvjetavanja)

4.4. AdminMaxWebShop

AdminMax platforma namijenjena je brzom razvoju web aplikacija RAD , i internetskih i intranetskih (poslovnih). Upravo se brz razvoj aplikacija oslanja na velik broj gotovih struktura (klasa i metoda u PHP-u) kojim se na jedinstven nain jednostavnim slaganjem parametara polja - stvara suelje za upravljanje podacima u bazi.

AdminMax je skraeni naziv od izraza s engleskog govornog podruja: maximal administration. Time se eli naglasiti da je platforma namijenjena stvaranju softverskih aplikacija ne samo za administriranju baza podataka, nego i svih vrsta sadraja koji mogu biti pohranjeni u razliitim oblicima - od grafikih elemenata, preko zvunih zapisa do brojanih knjigovodstvenih podataka.TehnologijeAdminMax platforma namijenjena je brzom razvoj vrlo razliitih aplikacija kojima je zajedniki nazivnik - web tehnologija. Uz potpunu podrku HTTP protokola i HTML jezika za oblikovanje vizualnog prikaza (koji zajedno ine temelj web tehnologija), AdminMax platforma integrira i ove tehnologije:

SQL, ADOdb komunikacija s bazom

Smarty template engine stvaranje predloaka za prikaz HTML stranica

XML, RSS, XML-RPC komunikacija s drugim aplikacijama

AdminMax platforma napisana je u programskom jeziku PHP

Slika 3. AdminMax platforma unos/promjena/brisanjesvihvanihpodataka:

karakteristikeproizvoda(opis,tehnikespecifikacije,jednailiviefotografija,itd.)

osnovnacijenaproizvoda popusti(npr.nakoliinu)

cijenadostave

ukupnacijena(spopustimaidostavom)

akcijeipromotivnecijene

rokovi,nainiiuvjetiplaanja

prikazdostupnihproizvodauoblikukataloga

organiziranpogrupama/kategorijamaproizvoda proizvodispopustominoviproizvodisuposebnoistaknuti funkcionalnostkoarice

odabraniartiklividljivisunajednommjestu kupacihmoedotrenutkaplaanjauklonitiizkoarice

PaymentGatewayplaanjeputemInterneta

moeteodabrati:

PayPal(meunarodni)

PayWay(kreditnekartice,TCom)

Ouroboros(kreditnekartice)

moguaintegracijaisdrugima

sigurnetransakcijehttpsprotocol

5. Prednosti i nedostaci poslovnih web aplikacija5.1. Prednosti

Rade bez obzira na operativni sustav koji je instaliran na korisnikovom raunalu (programer ne mora raditi suelje posebno za Windows, MacOS, Unix, ili dr. operativni sustav)

Jednostavnost koritenja aplikacija

Sveobuhvatna podrka Pridobiti kupce na kupnju na vaoj stranici Razluivanje poslova od konkurencije On-lineautorizacija i naplatakarticama

Uteda vremena (korisnicima i poduzeima)

5.2. Nedostaci

Jo uvijek nedovoljno usaglaeni standardi za HTML, CSS (Cascading Style Sheet) i DOM (Document Object Model) od strane proizvoaa web preglednika

Korisnik u svom pregledniku moe samostalno podesiti neke parametre prikaza, npr. font, veliinu slova, i dr., pa se naruava konzistentnost prikaza aplikacije

Brzina rada aplikacije ovisi o brzini mrene povezanosti sa posluiteljem na kojem se nalazi aplikacija (brzini Interneta ili intraneta)

Problemi sa sigurnou na mrei (zatita protiv upada, virusa i dr.)6. Zakljuak

Na samom kraju seminarskog rada potrebno je saeto obuhvatiti ono najbitnije, dakle omoguiti razumijevanje poslovnih web aplikacija ne samo upuenima, ve i laicima tog podruja.

Budui da se Internet razvija brzinom munje tako se razvijaju i mnoge njegove pogodnosti, a ona koja nas posebice zanima je npr. e-bankarstvo. Danas je dakle mogue plaati sve raune i sline obveze, darivati blinje i tota drugo iz udobnosti vaeg doma, to samim tim znai da nije potrebna fizika prisutnost tijekom odreene transakcije.

Koritenje e-bankarstva u svijetu je u porastu, pa je takvu situaciju mogue vidjeti i u Hrvatskoj, dodue ne jednakom stopom rasta, no ona ipak postoji. Ono na to bismo posebno stavili apel je oglaavanje koje je neto slabije od onog na koje smo nauili, to je vidljivo i iz postotka korisnika e-bankarstva (u RH svega 2%).

Dakle, na bankama je da propagiraju takav nain plaanja rauna te na taj nain ire mreu svojih zadovoljnih korisnika, bilo putem Interneta ili nekog drugog medija, jer je u naem i njihovom interesu uiniti ljude osvijetenima za postojanje raznih inovacija koje uz brzinu i efikasnost pruaju i kvalitetnu uslugu.

to drugo na kraju rei, nego da danas nuno moramo biti ukorak s tehnologijom, na ovaj ili onaj nain. Cilj ovog seminarskog rada bio je poblie se upoznati sa sveprisutnim web aplikacijama, posebice onima koje se posebno tiu budue profesije nas, autora, Vas i svih ostalih koji su u mogunosti uiniti si ivot jednostavnijim. Teko pojmljivo da tehnologija moe biti jednostavna, no uistinu je tako.

7. Literatura:Osnovna literature:

eri, V., Varga, M., Birolla, H., ur., Poslovno raunarstvo, Znak, Zagreb, 1998.

eri, V., Varga, M., ur., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.

Mesari, J., Zeki-Suac, M., Duki, B.: PC u uredskom poslovanju, EFO, Osijek 2001.Web stranice:

http://www.microsoft.com/croatia/security/banking.mspx, 04.04.2008.

http://www.poslovniforum.hr/info/internet_bankarstvo.asp, 04.04.2008.

http://www.hypo-alpe-adria.hr/bank/prikaz.asp?txt_id=169, 04.04.2008.

http://en.wikipedia.org/wiki/Online_banking, 04.04.2008.

http://www.gfk.hr/press/ebank.htm, 04.04.2008.

http://com.pbz.hr/stoje.html, 04.04.2008.

http://www.poslovni-software.com/index.html , 04.04.2008.

http://www.softver.net/adminmax/index.php , 04.04.2008.

http://www.slon-ing.hr/aplikacije01.aspx, 04.04.2008.

http://www.softver.net/narudzba/index.php , 04.04.2008.

http://www.designr.hr/e-trgovina/tekst.php?tema=novosti&id=96, 04.04.2008.

www.efos.hr/nastavnici/mzekic/nast_materijali/razvojni_alati/P12_Web_aplikacije.pdf

HYPERLINK "http://www.efos.hr/nastavnici/mzekic/nast_materijali/razvojni_alati/P12_Web_aplikacije.pdf" www.efos.hr/nastavnici/mzekic/nast_materijali/razvojni_alati/P12_Web_aplikacije.pdf (pogledaj pod Web aplikacija)2 www.efos.hr/nastavnici/mzekic/nast_materijali/razvojni_alati/P12_Web_aplikacije.pdf

3 eng. Rapid Application Development

4 eng. array

15