POSLOVNO IZVJEŠĆE ZA 2017. GODINU

Zagreb, siječanj 2018.

P ZA 2017. GODINU

Sadržaj 1. Ustroj i upravljanje ............................................................................................................................... 5 2. Poslovni prostor i oprema .................................................................................................................. 6 3. Zaposlenici ............................................................................................................................................... 7 4. Znanstvena i stručna napredovanja, nastavna djelatnost, mobilnost istraživača ......... 8

4.1. Znanstvena napredovanja i usavršavanja ........................................................................................... 8 4.2. Nastavna djelatnost ...................................................................................................................................... 8 4.3. Ostale aktivnosti i djelatnosti ................................................................................................................... 9 4.4. Mobilnost istraživača ................................................................................................................................ 10

5. Znanstveni projekti ............................................................................................................................ 12 5.1. Projekti Hrvatske zaklade za znanost ................................................................................................ 12

5.1.1. Kanali i učinkovitost fiskalnih devalvacija (FIDE)....................................................................... 12 5.1.2. Primjena mikrosimulacijskih modela u analizi poreza i socijalnih

naknada u Hrvatskoj (AMMATSBC) .......................................................................................................... 13 5.1.3. Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna

lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI) .................................................................................... 14

5.2. Ostali znanstveni projekti u 2017. godini ........................................................................................... 15 5.2.1. Prikupljanje podataka o sindikalnom članstvu i kolektivnom pregovaranju ................. 15 5.2.2. Smjernice za izradu plana mjera za pokriće manjka i podmirivanja

obveza Grada Rijeke i plan mjera za pokriće manjka i smanjenje obveza Grada Rijeke ......................................................................................................................................... 15

5.2.3. Položaj kulturnih djelatnosti i djelatnika u kulturi u poreznom sustavu RH .................. 15 5.2.4. Ekonomski i fiskalni učinci Ultra Europe festivala elektronske glazbe ............................. 16 5.2.5. Studija za podršku procjene utjecaja Direktive o pisanoj obavijesti................................... 16 5.2.6. Studija: Mjerenje neprijavljenog rada u EU pomoću podataka o radnoj snazi ............. 16 5.2.7. Studija: Kako je Hrvatska koristila europske fondove za razvoj svog

pravosudnog sustava ........................................................................................................................................ 16 5.2.8. Izlazak iz sjene, razvoj kapaciteta i sposobnosti za suzbijanje

neprijavljenog rada u Bugarskoj, Hrvatskoj i Makedoniji .............................................................. 17 5.2.9. Mjerenje otvorenosti proračuna (Open Budget Survey) ........................................................... 18 5.2.10. Eurofound – provision of scheduled and on-request services .............................................. 18 5.2.11. Euromod Hrvatska ................................................................................................................................... 19 5.2.12. Razvoj i testiranje dijagnostičkog alata za ocjenu troškova

oporezivanja PDV-om ...................................................................................................................................... 19 5.2.13. Program permanentnog istraživanja poreznog sustava ....................................................... 19 5.2.14. Proračunski vodiči za građane Grada Zagreba .......................................................................... 20

6. Znanstveni skupovi i međunarodna aktivnost ........................................................................ 21 6.1. Konferencije i okrugli stolovi ................................................................................................................ 21 6.2. Predstavljanje rezultata istraživanja .................................................................................................. 22 6.3. Predavanja ..................................................................................................................................................... 23 6.4. Radionice ....................................................................................................................................................... 23 6.5. Znanstveni i stručni skupovi u kojima su sudjelovali znanstvenici instituta .................... 24 6.6. Euraxess – HR Excellence in Research............................................................................................... 27 6.7. Promicanje transparentnosti, odgovornsosti i participacije .................................................... 27 6.8. Ostale aktivnosti ......................................................................................................................................... 29

7. Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković ......................................................................................... 30 8. Izdavačka djelatnost .......................................................................................................................... 31

Časopisi i zbirke ................................................................................................................................................... 31 9. Financijski pokazatelji ...................................................................................................................... 34 10. Knjižnica Instituta ............................................................................................................................ 35 Prilog: Zbirni prikaz objavljenih radova zaposlenika Instituta ....................................................... 36

P ZA 2017. GODINU

1. USTROJ I UPRAVLJANJE

Institut za javne financije (u daljnjem tekstu Institut) osnovalo je Sveučilište u Zagrebu 1970. godine. Od 1999. Institut je upisan u sudskom registru Trgovačkog suda Zagrebu kao ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a matično Ministarstvo znanosti i tehnologije (od 2016. – Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u daljnjem tekstu Ministarstvo znanosti). Važećim Statutom predmet poslovanja Instituta je:

- provedba programa znanstvenih istraživanja kao javne službe u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti na području društvenih znanosti, polje ekonomije i politologije i na području prirodnih znanosti, polje matematike.

- vlastita djelatnost: izdavačka djelatnost te prodaja izdanja u nakladi Instituta. RAVNATELJICA Odlukom Upravnog vijeća Instituta od 18. lipnja 2015., dr. sc. Katarina Ott imenovana je ravnateljicom Instituta od dana 18. srpnja 2015. na vrijeme od četiri godine. UPRAVNO VIJEĆE Mandat Upravnog vijeća Instituta traje 4 godine. Odlukom Ministarstva znanosti od 13. prosinca 2016., Klasa: 640-01/16-03/00060, Urbroj: 533-19-16-0001 Ministarstvo je imenovalo predsjednika i članove:

1. prof. dr. sc. Ivan Pavić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu – predsjednik 2. prof. dr. sc. Zoran Jašić 3. Gordan Kuvek, Hrvatska poštanska banka

Dana 8. travnja 2016. za člana Upravnog vijeća predstavnika radnika izabran je dr. sc. Goran Vukšić. Od 3. prosinca 2016. predstavnik Znanstvenog vijeća u Upravnom vijeću je dr. sc. Vjekoslav Bratić. Upravno vijeće Instituta za javne financije tijekom 2017. održalo je tri sjednice.

Na prvoj sjednici održanoj 24. siječnja 2017. konstituirano je novo Upravno vijeće Instituta, ravnateljica Instituta predstavila je znanstvenu i poslovnu djelatnost Instituta, usvojen je Financijski plan za 2016. s projekcijama za 2017. i 2018., Financijski plan za 2017. s projekcijama za 2018. i 2019. te Pravilnik o ustroju radnih mjesta. Upravno je vijeće dalo suglasnost za sklapanje Ugovora o javnoj nabavi Carinskog vjesnika za 2017.

Druga sjednica Upravnog vijeća održana je 31. svibnja 2017. Članovi Vijeća dali su izjave o sukobu interesa temeljem Zakona o javnoj nabavi, predstavljeno je i usvojeno Poslovno izvješće Instituta za 2016., usvojen je Pravilnik o provođenju jednostavne nabave te je usvojeno Financijsko izvješće Instituta za 2016.

Na trećoj sjednici održanoj 19. prosinca 2017. usvojen je rebalans Financijskog plana za 2017. godinu, Financijski plan za 2018. Strateški plan znanstvenih istraživanja i razvoja 2018.-2022., Pravilnik o ustroju radnih mjesta te Posebni popis gradiva s rokovima čuvanja.

P ZA 2017. GODINU

6

2. POSLOVNI PROSTOR I OPREMA

Od svog osnutka do veljače 2009. Institut je bio smješten u suterenu zgrade Ministarstva financija Republike Hrvatske, u Katančićevoj ulici br. 5. Godine 2008. ispunjene su odredbe kupoprodajnog ugovora s Odvjetničkim društvom Marković & Plišo j.t.d. i Stancijom Meneghetti d.o.o., kojim je Institut stekao vlasništvo nad poslovnim prostorom u Smičiklasovoj 21 u Zagrebu. Institut je stupio u posjed nekretnina 31. srpnja 2008., a na novu adresu preselio je u veljači 2009., nakon obavljenih građevinskih radova za prilagodbu prostora svojim potrebama. Promjena sjedišta registrirana je u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu 15. listopada 2009. Tijekom 2017. nije bilo većih ulaganja u poslovne prostorije, obavljeni su samo manji popravci i održavanje uređaja. Institut opremu nabavlja iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti (u daljnjem tekstu: vlastiti prihodi), tek povremeno Ministarstvo znanosti nabavlja i bez naknade dostavlja određenu opremu za redovito poslovanje.

P ZA 2017. GODINU

3. ZAPOSLENICI

Na dan 31. prosinca 2017. u Institutu je bilo zaposleno 19 djelatnika od čega 12 uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, 5 na teret Instituta te dvoje na projektima HRZZ-a (Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti). U 2017. Ministarstvo znanosti nije odobrilo Institutu financiranje dodatnih radnih mjesta. Zaposlenici Instituta raspoređeni su na sljedećim radnim mjestima:

- 1 ravnatelj - 12 znanstvenika i istraživača (od čega je trenutno zaposleno: 1 znanstveni savjetnik u

trajnom zvanju, 3 viša znanstvena suradnika, 3 znanstvena suradnika, 1 postdoktorand, 1 stručna savjetnica, 1 stručni suradnik i 2 asistenta)

- 2 voditelja odjeljka - 1 voditelj računovodstva - 1 računovodstveni referent - 1 administrativni tajnik - 1 dostavljač.

Struktura ukupno zaposlenih na dan 31. prosinca 2017., prema dobi, stručnoj spremi i spolu:

Stručna sprema i spol

Ukupno Godine Dr. sc. Mr. sc. VSS VŠS SSS

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

- 25 0 26 – 30 1 2 1 4 31 – 35 0

36 – 40 2 2 1 1 6 41 – 50 2 1 1 2 6 51 – 55 0

56 – 1 1 1 3 UKUPNO 6 4 1 2 3 1 2 19

Iz navedene tablice vidljivo je da je 53% zaposlenih žena. Udio zaposlenih prema stručnoj spremi je sljedeći: 53% doktora znanosti; 5% magistara znanosti; 26% visoko obrazovanih; 16% srednja stručna sprema. Ukupno je 53% zaposlenih mlađe od 40 godina.

P ZA 2017. GODINU

8

4. ZNANSTVENA I STRUČNA NAPREDOVANJA, NASTAVNA DJELATNOST, MOBILNOST ISTRAŽIVAČA

4.1. ZNANSTVENA NAPREDOVANJA I USAVRŠAVANJA

Predrag Bejaković izabran je u naslovno nastavno zvanje docenta na Sveučilištu Libertas. Slavko Bezeredi od prosinca 2013. pohađa poslijediplomski doktorski studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Josip Franić obranio je 10. veljače 2017. doktorat na Sveučilištu u Sheffieldu pod naslovom „Envelope wage practices: underlying motivations from the perspective of workers“. Od 2013. pohađa i poslijediplomski specijalistički studij Statističke metode za ekonomske analize i prognoziranje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Irena Klemenčić od ožujka 2011. pohađa doktorski poslijediplomski studij Fiskalni sustav i fiskalna politika na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Martina Pezer od prosinca 2016. pohađa poslijediplomski doktorski studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 2017. je od 6. do 10. ožujka pohađala tečaj „Upoznavanje sa sintaksom jezika R i njegova primjena u osnovnoj i grafičkoj analizi podataka“ u Zagrebu, od 29. do 31. ožujka sudjelovala je na „EUROMOD training course“ tečaju u Colchesteru, od 24. do 26. travnja na ekonometrijskoj radionici Ekonomskog instituta „Razlika u razlikama i kauzalnost“ u Zagrebu, te od 10. do 14. srpnja na doktorskoj ljetnoj školi „Empirical Methods for Economic Analysis“ u Ljubljani. Branko Stanić od prosinca 2016. pohađa poslijediplomski doktorski studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 2017. je od 24. do 26. travnja sudjelovao na ekonometrijskoj radionici Ekonomskog instituta „Razlika u razlikama i kauzalnost“ u Zagrebu, te od 26. do 30. lipnja na ljetnoj školi iz mikroekonometrije u organizaciji Barcelona Graduate School of Economics: tečaj „Econometrics of Cross-section Data with Applications“. Goran Vukšić boravio je od 4. do 15. prosinca u Beču na tečaju: „Monetary and Fiscal Policy Analysis with DSGE Models“. Slavko Bezeredi, Josip Franić, Martina Pezer, Branko Stanić, Ivica Urban i Goran Vukšić, te pet sudionika koji nisu zaposlenici IJF-a su u svibnju pohađali edukacijski seminar „Labour Supply Modelling Based on the Theory of Discrete Choice“ koji je Institut organizirao zajedno sa Statistics Norway i Oslo Fiscal Studies (predavač John K. Dagsvik). 4.2. NASTAVNA DJELATNOST

Znanstvenici Instituta uključeni su u sveučilišnu nastavu na Ekonomskom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Fakultetu političkih znanosti, Katoličko-bogoslovnom fakultetu i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izdvajamo znanstvenike:

prof. dr. sc. Anto Bajo - nositelj kolegija „Upravljanje financijama u javnom sektoru“ na poslijediplomskom

doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - nositelj kolegija „Upravljanje lokalnim financijama“ na poslijediplomskom specijalističkom

studiju „Lokalni ekonomski razvoj“ Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

P ZA 2017. GODINU

- nositelj kolegija „Lokalne financije“ i „Public finance“ (Bachelor degree in Economics and Bussines – program na engleskom jeziku) na preddiplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

- nositelj kolegija „Upravljanje javnim dugom” na diplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

prof. dr. sc. Predrag Bejaković - održao više predavanja vezanih uz tržište rada i mirovinski sustav na dodiplomskom i

poslijediplomskom studiju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu - na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na poslijediplomskom i doktorskom studiju

nositelj je predmeta Povijest poreza dr. sc. Vjekoslav Bratić

- vanjski suradnik Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu na kolegiju „Svjetovna dimenzija Crkve: financije, menadžment, marketing” (sunositelj kolegija uz S. Sliškovića i J. Pavičića)

- kolegij „Politika oporezivanja i javne potrošnje” na doktorskom studiju „Politologija”, smjer „Javne politike i razvoj”, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu (zajedno s K. Ott)

dr. sc. Mihaela Bronić vanjska suradnica na kolegiju „Javni menadžment” na specijalističkom diplomskom stručnom studiju Javna uprava, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. Katarina Ott - nositeljica kolegija „Ekonomika javnog sektora” na diplomskom studiju na

Prirodoslovno-matematičkom fakultetu – Matematički odjel, Sveučilišta u Zagrebu (zajedno s I. Urbanom)

- nositeljica kolegija „Politika oporezivanja i javne potrošnje” na doktorskom studiju „Politologija”, smjer „Javne politike i razvoj”, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu (zajedno s V. Bratićem)

dr. sc. Ivica Urban

- kolegij „Ekonomika javnog sektora” na diplomskom studiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu – Matematički odjel, Sveučilišta u Zagrebu (zajedno s K. Ott)

4.3. OSTALE AKTIVNOSTI I DJELATNOSTI

Djelatnici Instituta članovi su raznih povjerenstava, radnih i savjetodavnih tijela Vlade, ministarstava i agencija. Izdvajamo aktivnosti u 2017. prof. dr. sc. Anto Bajo

- od 2017. vanjski član Odbora za gospodarstvo - Hrvatski sabor. - od 2016. član stručne radne skupine za reviziju poreznog sustava i izradu novih

zakonodavnih rješenja u poreznom sustavu RH - od 2014. predsjednik je Statističkog savjeta RH - od 2015. član Upravnog vijeća Instituta Ruđer Bošković - od 2015. dopredsjednik Savjeta za financiranje visokog školstva i znanosti - od 2010. član Savjeta za financiranje visokog školstva i znanosti – drugi mandat –

Agencija za znanost i visoko obrazovanje dr. sc. Marijana Bađun

- zamjenica je člana radne skupine za izradu „Strategije Hrvatska 2030“

P ZA 2017. GODINU

10

dr. sc. Predrag Bejaković - član je radne skupine za izradu Strategije „Hrvatska 2030“ - član Matičnog odbora za područje društvenih znanosti – polje ekonomije, Agencija za

znanost i visoko obrazovanje u Zagrebu dr. sc. Vjekoslav Bratić

- od 2014. član Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskog sabora dr. sc. Mihaela Bronić

- 2017. članica Povjerenstva za izradu novog modela sustava financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- od 2015. članica Global Initiative for Fiscal Transparency (GIFT) - od 2014. zamjenica ispitivača iz predmeta „Porez na dohodak i doprinosi“ Ispitnog

povjerenstva za provedbu ispita za poreznog savjetnika - od 2012. članica Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast

prof. dr. sc. Katarina Ott

- 2017. imenovana članicom Organizatio of United Nations Committee of Experts for Public Administration (CEPA)

- od 2014. članica Global Initiative for Fiscal Transparency (GIFT) - od 2012. članica Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast - od 2011. članica upravnog odbora Svjetskog pokreta za proračunsku transparentnost,

odgovornost vlasti i participaciju građana i koordinatorica tog pokreta za Europu dr. sc. Ivica Urban

- od 2016. član Stručne radne skupine za reviziju poreznog sustava i izradu novih zakonodavnih rješenja u poreznom sustavu RH

- 2014.-2016. član Radne skupine za izradu Revizije sustava socijalnih naknada u RH 4.4. MOBILNOST ISTRAŽIVAČA

Odlazna mobilnost

Slavko Bezeredi, od rujna 2016. do rujna 2017. boravio na Sveučilištu u Sheffieldu, UK kao Marie Curie istraživač u sklopu projekta GREY – Out of the Shadows. Dolazna mobilnost

Tanja Kuzman, gostujući istraživač u sklopu Marie Curie projekta, u Institutu boravila od lipnja do rujna 2017. Doktorand je financija na Management School Sveučilišta u Sheffieldu, a njeni istraživački interesi usmjereni su na korporativne i javne financije, korporativno upravljanje, ponašanje državnih poduzeća i banaka, financiranje poduzetnika i startup, inovacije i risk menadžment. David Littewood, boravio u Institutu od rujna 2016. do ožujka 2017. Littewood je predavač strateškog menadžmenta na Sveučilištu u Sheffieldu, Management School. Njegovo je istraživanje usmjereno na korporativnu socijalnu odgovornost, održivost, društveno poduzetništvo i inovacije te neformalno gospodarstvo i neprijavljeni rad. U Institutu je boravio kao istraživač u sklopu Marie Curie projekta GREY. Junhong Yang, boravio u Institutu od rujna 2016. do ožujka 2017. Yang je predavač financija na Management School Sveučilišta u Sheffieldu, gdje radi od 2015. nakon završetka doktorskog studija iz financija na Sveučilištu u Durhamu. Istraživački interesi usmjereni su na

P ZA 2017. GODINU

korporativne financije, ekonomiku tranzicije u Kini, ponašanje poduzeća na nesavršenim tržištima kapitala, spajanjima i preuzimanjima, stambenu štednju i odluke o potrošnji, ekonomiku razvoja, inovacije i financijsko posredovanje. U Institutu je boravio u sklopu Marie Curie projekta GREY.

P ZA 2017. GODINU

12

5. ZNANSTVENI PROJEKTI

5.1. PROJEKTI HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST

Hrvatska zaklada za znanost raspisala je u lipnju 2014. natječaj za financiranje „Istraživačkih projekata” i „Uspostavnih istraživačkih projekata” kojima je cilj stvaranje novog i unaprjeđenje postojećeg znanja (podržavaju istraživanje, razvojno-tehnološke aktivnosti) ili primjene tih znanja i njihovog korištenja. Njima se financiraju temeljna istraživanja koja unapređuju znanje o određenom području i koja su usmjerena na bolje razumijevanje predmeta istraživanja te primijenjena istraživanja koja se provode s jasnim tehnološkim, gospodarskim, ili društvenim ciljevima. Opći cilj ovog programa je razvoj hrvatskog znanstveno-istraživačkog prostora i stvaranje novih znanja s konačnim ciljem jačanja hrvatskog gospodarstva i dobrobiti društva. Također, tim se programom nastoji podržati istraživačke skupine koje se bave međunarodno i/ili nacionalno značajnom problematikom, a čiji su voditelji istaknuti znanstvenici s međunarodno priznatim dostignućima i aktivnim istraživačkim skupinama. Konačni je cilj stvaranje kritične mase istraživačkih grupa koje mogu biti konkurentne na međunarodnoj razini i znanstvenika koji mogu biti mentori nove generacije mladih istraživača. U području društvenih znanosti, temeljem rezultata vrednovanja i preporuka Stalnog odbora za društvene znanosti za financiranje, Institut je prijavio i dobio tri projekta. U sklopu HRZZ projekata zaposlena su dva doktoranda, po jedan na projektu OLBI i AMMATSBC. Njihove se plaće financiraju iz Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti. 5.1.1. Kanali i učinkovitost fiskalnih devalvacija (FIDE)

Voditelj projekta: Goran Vukšić Suradnici na projektu: Mario Holzner, Marina Tkalec, Maruška Vizek Sažetak: Fiskalna devalvacija može se opisati kao kombinacija fiskalnih politika s neutralnim učinkom na proračun, a koja bi trebala oponašati učinke devalvacije nominalnog valutnog tečaja, tj. poboljšati vanjsku konkurentnost zemlje i povećati neto izvoz. Nakon početka recentne ekonomske krize, fiskalne devalvacije postale su prioritetna tema u diskusijama ekonomske politike u Europi. Te diskusije se uglavnom odnose na zemlje članice Europske Monetarne Unije, ali je tema vrlo relevantna i za širi skup zemalja, uključujući one koje su možda izvan monetarnih unija, ali provode politiku fiksnog valutnog tečaja. Najveći dio studija fiskalnih devalvacija sastoji se od simulacijskih analiza čiji su rezultati određeni specifikacijama i kalibracijama modela. Ekonometrijske studije, s druge strane, koje bi mogle odgovoriti na pitanja o učinkovitosti i kanalima fiskalnih devalvacija u praksi i dalje su rijetke. Istraživanje namjerava popuniti neke od praznina u postojećoj literaturi pružajući nove ekonometrijske rezultate u unaprijeđenom ekonometrijskom pristupu testiranju hipoteze o učinkovitosti fiskalnih devalvacija, te istraživanjem relevantnosti nekih pojedinačnih kanala kroz koje bi fiskalna devalvacija trebala djelovati. Uzorak uključuje sve zemlje EU-a za koje su dostupni podaci. Također će se uzeti u obzir razdoblje recentne krize tijekom koje su mnoge zemlje EU-a provele reforme poreznih sustava. Trajanje projekta: 36 mjeseci (od 1. rujna 2015. do 31. kolovoza 2018.)

P ZA 2017. GODINU

5.1.2. Primjena mikrosimulacijskih modela u analizi poreza i socijalnih naknada u Hrvatskoj (AMMATSBC)

Voditelj projekta: Ivica Urban Suradnici na projektu: Slavko Bezeredi, Martina Pezer, Saša Jakšić, Chrysa Leventi, Holly Sutherland Sažetak: Mikrosimulacijski model poreza i socijalnih naknada (MMPSN) za svakog pojedinca iz skupa mikropodataka simulira iznose poreza koje treba platiti i socijalnih naknada koje može ostvariti. MMPSN omogućuje ex ante pregled učinaka promjena u sustavu poreza i socijalnih naknada i zbog toga je iznimno vrijedan alat u analizi i planiranju reforme. Za razliku od ostalih zemalja EU-a, gdje je uobičajena upotreba MMPSN-a, u Hrvatskoj je razvoj mikrosimulacijskih modela još uvijek u začetku. Bilo je nekoliko ad hoc mikrosimulacijskih analiza, a istraživači Instituta za javne financije napravili su prototip MMPSN-a. Spomenuti napori predstavljaju prve korake u prihvaćanju mikrosimulacije kao alata u analizi javne politike u Hrvatskoj. Međutim, treba se učiniti mnogo više u uvođenju i promicanju MMPSN-a.

Zbog toga je svrha ovog projekta primijeniti mikrosimulacijske modele hrvatskih poreza i socijalnih naknada u analizama za potrebe vođenja javne politike i u akademskim analizama. Primjenom mikrosimulacijskih modela u analizi aktualnih ekonomsko-političkih problema ovaj projekt će pokazati korisnost mikrosimulacijskih modela te bi trebao privući pozornost čelnika javne uprave i akademskih istraživača u Hrvatskoj. Istraživanje ima tri cilja:

(1) Razviti mikrosimulacijski model hrvatskih poreza i naknada – miCROmod – konvencionalni statički aritmetički MMPSN koji simulira doprinose za socijalno osiguranje, porez na dohodak, zajamčenu minimalnu naknadu, doplatak za djecu, roditeljske naknade i naknadu za nezaposlene. miCROmod je jezgra oko koje će se razviti nekoliko dopunskih modela, koji će pružiti dodatne funkcije, a uključit će: (a) Dodatak za jedinice lokalne vlasti, kojim se modeliraju porezi i socijalne naknade u Gradu Zagrebu, te (b) Bihevioralni dodatak, koji će simulirati utjecaj promjena instrumenata poreza i socijalnih naknada na ponudu rada i na bruto plaće.

(2) Upotrijebiti miCROmod i EUROMOD u analizi poreza i socijalnih naknada. miCROmod i EUROMOD (MMPSN za sve zemlje EU) koristit će se u analizi aktualnog stanja u hrvatskom sustavu poreza i naknada. Te analize će pružiti uvid u učinak raznih potencijalnih reformi na nejednakost u raspodjeli dohotka, stope siromaštva i poticaje za rad. Simulirat će se sljedeće vrste reformskih scenarija: (a) Reforma potpora za djecu, (b) Reforma poreza na dohodak, (c) Instrumenti za povećanje isplativosti rada i (d) Lokalne socijalne naknade.

(3) Predstaviti djelovanje mikrosimulacijskih modela čelnicima javne uprave i istraživačima. U sklopu Projekta objavljena su 3 rada:

Urban, I. (2017). Measuring income redistribution: beyond the proportionality standard. ECINEQ Working Paper Series 2017-427. ECINEQ, Society for the Study of Economic Inequality.

Pezer, M., Urban, I. (2017). Pregled naknada socijalne zaštite u Hrvatskoj.

Urban, I., Pezer, M., Bezeredi, S. (2017). Pregled naknada socijalne zaštite u Hrvatskoj: Opis baze podataka. Zagreb: Institut za javne financije.

Trajanje projekta: 36 mjeseci (od 1. rujna 2015. do 31. kolovoza 2018.)

P ZA 2017. GODINU

14

5.1.3. Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI)

Voditeljica projekta: Katarina Ott Suradnici na projektu: Mihaela Bronić, Maja Klun, Velibor Mačkić, Paolo de Renzio, Sanjeev Khagram, Branko Stanić (doktorand)

Sažetak: Transparentnost proračuna lokalnih jedinica (TPLJ) od iznimne je važnosti, budući da odluke lokalnih vlasti o trošenju javnih sredstava utječu na svakog građanina. TPLJ označava u kojoj mjeri, odnosno koliko jednostavno građani mogu pristupati informacijama o prihodima i rashodima lokalnih proračuna. Transparentnost proračuna prvi je korak prema demokratizaciji proračunskog procesa i uključivanju građana u oblikovanje politika i raspodjelu sredstava. Netransparentan proračun ne može se valjano analizirati, njegova se provedba ne može u potpunosti pratiti, niti se mogu vrednovati njegovi ishodi. Transparentnost na lokalnoj razini je značajna jer upravo su rashodi lokalnih proračuna posebice vidljivi i opipljivi za građane. Cilj je projekta istražiti: TPLJ u Hrvatskoj i Sloveniji, način na koji se mijenja tijekom vremena i razloge zbog kojih su neki lokalni proračuni transparentniji od drugih. Također će se nastojati odgovoriti na pitanje utječe li TPLJ na proračunske ishode u izbornim godinama, djeluje li na izborne rezultate i utječu li promjene TPLJ-a tijekom vremena na preferencije političara na vlasti i glasača u vezi s proračunskim ishodima. Oslanjajući se na postojeću literaturu i prijašnje radove, cilj je postaviti temelj za buduće istraživanje TPLJ-a, čiji će rezultat biti Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (IOLP). Najprije će se uskladiti i prilagoditi već postojeća metodologija koja se primjenjuje u Hrvatskoj (Ott, Bronić i Petrušić, 2013.; 2014.), kako bi se ona mogla kontinuirano i na isti način primjenjivati na godišnjoj razini u Hrvatskoj i Sloveniji. IOLP će pružiti brojne mogućnosti analize razine TPLJ-a u različitim zemljama i između njih, njenih uzroka i posljedica, te političkih implikacija. Očekuje se da će rezultirati znanstvenim i stručnim člancima relevantnim kako za znanstvenike tako i za nositelje javnih politika. Dobiveni rezultati omogućit će donošenje boljih politika te veće sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim proračunima. U sklopu Projekta objavljeno je 7 radova:

Ott, K., Bronić, M., Petrušić, M. i Stanić, B., 2017. Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2016. – ožujak 2017. Newsletter, br. 112.

Jakšić, S., Erjavec, N. i Mačkić, V. 2017. What determines fiscal success at local level? The case of Croatian local government units. Croatian Operational Research Review, 8(1), 283-297.

Ott, K. i Bronić, M., 2017. Proračunska transparentnost lokalnih jedinica – stavovi zaposlenika. Newsletter, br. 111.

Stanić, B., 2017. Globalna inicijativa za fiskalnu transparentnost: Načela sudjelovanja javnosti u fiskalnoj politici. Newsletter, br. 110.

Stanić, B., 2017. Globalna inicijativa za fiskalnu transparentnost: Načela visoke razine fiskalne transparentnosti, sudjelovanja i odgovornosti. Newsletter, br. 109.

Ott, K. i Bronić, M., 2017. Lokalna samouprava i građani: proračunska transparentnost lokalnih zajednica - stavovi zaposlenika u: I. Koprić, A. Musa i T. Giljević, ur. Građani, javna uprava i lokalna samouprava: povjerenje, suradnja, potpora. Zagreb : Institut za javnu upravu, 477-502.

Trajanje projekta: 48 mjeseci (od 1. rujna 2015. do 31. kolovoza 2019.)

P ZA 2017. GODINU

5.2. OSTALI ZNANSTVENI PROJEKTI U 2017. GODINI

5.2.1. Prikupljanje podataka o sindikalnom članstvu i kolektivnom pregovaranju

Naručitelj: Međunarodna organizacija rada – Odjel za kvalitetu rada (Jedinica za radne odnose i kolektivno pregovaranje), Ženeva

Voditelj projekta: Predrag Bejaković Cilj Projekta Odjela za kvalitetu rada bio je unaprijediti dostupnost i kakvoću podataka o industrijskim odnosima. Zadaća se sastojala od prikupljanja podataka o sindikalnom članstvu i broju radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima prema raspoloživim administrativnim podacima i razgovoru s predstavnicima sindikata i nadležnih tijela. Razdoblje: listopad – studeni 2017. 5.2.2. Smjernice za izradu plana mjera za pokriće manjka i podmirivanja obveza Grada Rijeke i plan mjera za pokriće manjka i smanjenje obveza Grada Rijeke

Naručitelj: Grad Rijeka Voditelj projekta: Anto Bajo Suradnik na projektu: Marko Primorac Glavni su ciljevi projekta definirati Smjernice za izradu plana mjera pokrića manjka proračuna i podmirivanje obveza Grada Rijeke te izraditi plan mjera. Predložene smjernice i plan mjera temelje se na analizi financijskih izvještaja, proračuna i odabranih proračunskih korisnika te godišnjeg plana i izvršavanja proračuna od 2008. do 2016. U izradi Smjernica i plana mjera korištena su pojedinačna obrazloženja podataka dobivena od upravnih odjela, a koja se odnose na potraživanja i obveze, vanbilančne evidencije, visinu i strukturu obveza te visinu i uvjete zaduživanja proračunskih korisnika. Smjernice i plan mjera se temelje i na rezultatima analize financijskih izvještaja trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Grada Rijeke. Trajanje projekta: kolovoz – listopad 2017. 5.2.3. Položaj kulturnih djelatnosti i djelatnika u kulturi u poreznom sustavu Republike Hrvatske

Naručitelj: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Voditeljica projekta: Danijela Kuliš Suradnici na projektu: Danijela Kuliš, Željka Marinović, Zvonimir Marinović, Zrinka Perić, Hrvoje Šimović Svrha i cilj istraživanja je analiza poreznog položaja pravnih i fizičkih osoba u djelatnosti kulture i umjetnosti te utjecaja porezne politike na kulturnu zajednicu. Kao i u drugim poreznim sustavima zemalja EU-a, i u hrvatskom poreznom zakonodavstvu postoje određene porezne specifičnosti za kulturnu i umjetničku djelatnost. Usporedbom s drugim zemljama i analizom navedenih posebnih poreznih postupaka potrebno je utvrditi koliko su mjere porezne politike poticajne za djelatnost kulture. Trajanje projekta: rujan – prosinac 2017.

P ZA 2017. GODINU

16

5.2.4. Ekonomski i fiskalni učinci Ultra Europe festivala elektronske glazbe

Naručitelj: Hrvatska turistička zajednica Voditelj projekta: Anto Bajo Suradnici na projektu: Marko Primorac, Petar Sopek Glavni je cilj projekta bio ocijeniti gospodarske i fiskalne učinke Ultra festivala te predložiti metodološki okvir koji će se koristiti u budućim procjenama. Temeljem dostupnih podataka i korištenjem iskustava i dobrih praksi iz drugih sličnih istraživanja te korištenjem odgovarajućih statističkih i analitičkih metoda ocijenjen je gospodarski i fiskalni učinak i predložena metodologija za njihovu procjenu u narednim godinama. Priprema projekta (radni sastanci, prikupljanje i sistematizacija podataka) obavljena je tijekom svibnja i lipnja, a provedba istraživanja (anketiranja, obrada, analize i pisanje rada) od srpnja do rujna 2017. Trajanje projekta: srpanj – rujan 2017. 5.2.5. Studija za podršku procjene utjecaja Direktive o pisanoj obavijesti

Naručitelj: PPMI Group UAB, Vilnius, Litva Voditelj projekta: Predrag Bejaković Cilj Projekta bio je pripremiti hrvatski prilog za „The EU Study to support an impact assessment on the Written Statement Directive“ (Studiju o utjecaja Direktive o pisanoj obavijesti). Bilo je potrebno pripremiti nacionalni izvještaj za Hrvatsku o provedbi navedene Direktive. Izvještaj se temelji na podacima prikupljenim iz intervjua i razmatranja postojećeg stanja. Trajanje projekta: svibanj – prosinac 2017. 5.2.6. Studija: Mjerenje neprijavljenog rada u EU pomoću podataka o radnoj snazi

Naručitelj: ICF Consulting Services Limited, London, Birmingham, Velika Britanija Voditelj projekta: Predrag Bejaković Suradnici na projektu: Abbi Kedir, Davor Mikulić, Josip Franić Cilj Projekta bilo je pripremiti Studiju o rasprostranjenosti neprijavljenog rada u EU pomoću podataka o radnoj snazi. Ovom metodom za svaku od 28 članica EU, jednoobrazno se uspoređuju podaci o ponudi rada na temelju službenih Anketa o radnoj snazi s podacima o potražnji za radnom snagom (npr. dobivenih iz anketa poduzeća, izjava tvrtki za porezne potrebe ili za socijalno osiguranje ili nacionalne statističke urede/zavode). Razlika između ovih podataka definira se kao neprijavljeni rad. Tekst projekta dostupan je na mrežnim stranicama Europske komisije. Trajanje projekta: veljača – rujan 2017. 5.2.7. Studija: Kako je Hrvatska koristila europske fondove za razvoj svog pravosudnog sustava

Naručitelj: Vitosha Research, Sofija, Bugarska Voditelj projekta: Predrag Bejaković Cilj Projekta bio je provesti nacionalno istraživanje o tome u kojoj je mjeri i kako Hrvatska kao članica Europske unije koristila Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj u programskom razdoblju 2014.-2020. za razvoj svog pravosudnog sustava. Aktivnosti u prvoj

P ZA 2017. GODINU

fazi sastojale su se od detaljnog pregleda i sažetka programskih dokumenata (nacionalnog strateškog referentnog okvira, partnerskog sporazuma i operativnog programa), evaluacije, uključujući ex ante i ex post evaluacije, planove procjene, izvješća o provedbi i svih drugih provedbenih dokumenata tijekom spomenutog programskog razdoblja. Druga faza obuhvaćala je pripremu detaljnog pregleda svih planiranih, tekućih i završenih projekata koji su se financirali iz fondova EU u hrvatskom pravosudnom sustavu.

Trajanje projekta: ožujak – srpanj 2017. 5.2.8. Izlazak iz sjene, razvoj kapaciteta i sposobnosti za suzbijanje neprijavljenog rada u Bugarskoj, Hrvatskoj i Makedoniji

Naručitelj: Europska komisija Voditelj projekta: Predrag Bejaković Suradnici na projektu: Slavko Bezeredi, Josip Franić, Irena Klemenčić Projekt je proveden za FP7 sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti EU Marie Curie Industry-Academia Partnerships and Pathways (IAPP) Europske komisije. Konzorcij su činili vodeć ustanove Sveučilište u Sheffieldu, Velika Britanija (rukovoditelj projekta Colin Williams), Institut za javne financije, Hrvatska (rukovoditelj projekta Predrag Bejaković) i Vitosha Research, Bugarska (rukovoditelj projekta Alexander Stoyanov). Glavna svrha projekta bila je na temelju čvrstih empirijskih pokazatelja, pružiti konkretne preporuke za politike i mjere o tome što može biti učinkovito u suzbijanju neprijavljenog rada u promatranim zemljama. Cilj projekta bio je:

1. provesti sveobuhvatni pregled politika i mjere koje se provode u suzbijanju neprijavljenog rada;

2. empirijski evaluirati mjere za lakši prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeno gospodarstvo u odabranim ciljanim područjima;

3. na temelju spoznaja iz prva dva cilja, konačni cilj je preporučiti nove pristupe i mjere (ili pojačati postojeće) za olakšanje prijelaza iz neprijavljenog rada u prijavljeni.

Početkom rujna održana završna konferencija na kojoj su predavanja održali:

Josip Franić, Institut za javne financije, Zagreb Undeclared work from the perspective of citizens – underlying motivations of workers and purchasers for participating in the undeclared economy

Slavko Bezeredi, Institut za javne financije, Zagreb Hidden economic activities by companies – overview of perceptions and standpoints of firm representatives

Predrag Bejaković, Institut za javne financije, Zagreb Tackling undeclared activities by individuals – moving from sticks to carrots

Ruslan Stefanov, Center for the study of democracy, Sofia Repression as a successful tool for deterring companies from undeclared work

Projekt je započeo 1. listopada 2013. i trajao 48 mjeseci.

P ZA 2017. GODINU

18

5.2.9. Mjerenje otvorenosti proračuna (Open Budget Survey)

Naručitelj: Center on Budget and Policy Priorities, Washington Voditeljica projekta: Katarina Ott Suradnici na projektu: Mihaela Bronić, Josip Franić S ciljem osposobljavanja civilnog društva za analizu i utjecanje na proračunski proces i institucije, Center on Budget and Policy Priorities iz Washingtona pokrenuo je 1997. International Budget Project. U suradnji s civilnim i akademskim partnerima oblikovan je opsežan upitnik za mjerenje transparentnosti državnog proračuna.

Od 2006. upitnik ispunjavaju istraživači iz brojnih zemalja (115 država u zadnjem krugu 2017.) i na temelju prikupljenih podataka izračunava se Indeks otvorenosti proračuna (engl. Open Budget Index). Sve upitnike za Hrvatsku ispunjavali su istraživači Instituta za javne financije, a rezultati su opisani u aktualnim osvrtima Instituta za javne financije br. 8, 26 i 47, 85 i 102. Trajanje projekta kontinuirano od 2003. 5.2.10. Eurofound – provision of scheduled and on-request services

Naručitelj: Eurofound, Dublin Voditelj projekta: Predrag Bejaković Suradnici na projektu: Irena Klemenčić, Goran Vukšić Suradnja Instituta s Eurofoundom počela je početkom 2013. Nakon početne suradnje i izrade četiri izvještaja, Institut je temeljem javnog natječaja u rujnu 2013. ugovorio suradnju na izradi izvještaja do kraja četverogodišnjeg razdoblja koje je završilo u veljači 2014. U ožujku 2014. stupio je na snagu četverogodišnji ugovor za razdoblje 2014.-2018. Tijekom 2017. izrađena su sljedeća izvješća:

- Annual update on pay (Minimum wage 2016) - Working life country profile 2016 update - Quarterly report IV/2016 - Annual update on working time - National media sources update for the restructuring events - Employment effects of public or social partner-based innovation support measures - Application of the conceptual framework on key dimensions in industrial relations - Annual update on pay (Developments in collectively agreed pay 2016) - Quarterly report I/2017 - REP Commerce - REP Inland Waterway Transport - Quarterly report II/2017 - Country update – Latest developments in working life - Contribution to topical update on burn-out - Assessing the involvement of the national social partners in the EU Semester - REP ICT Telecom - ERM legal database - Quarterly report III/2017 - Country update – latest developments in working life Q3 - Public and social partner based support to redundant older workers - REP HORECA & Contract Catering - REP Bank - REP Insurance - Progress report

P ZA 2017. GODINU

5.2.11. Euromod Hrvatska

Naručitelj: Sveučilište Essex Voditelj projekta: Ivica Urban Suradnici na projektu: Slavko Bezeredi, Martina Pezer EUROMOD je mikrosimulacijski model poreza i socijalnih naknada za EU koji omogućava istraživačima i analitičarima na usporediv način, za sve zemlje i EU kao cjelinu, izračunati učinke poreza i socijalnih naknada na isplativost rada, životni standard stanovnika, nejednakost dohotka i stope siromaštva. Pomoću EUROMOD-a se procjenjuju učinci reforme sustava poreza i socijalnih naknada te utjecaj raznih drugih promjena na spomenute ekonomske pokazatelje te na prihode i rashode državnih proračuna. EUROMOD-ovi istraživači (Institute for Social & Economic Research, University of Essex) u suradnji s istraživačima Instituta za javne financije radili su tijekom 2014. i 2015. na uključenju sustava poreza i socijalnih naknada RH u EUROMOD. Najnovija verzija EUROMOD-a, koja je izašla početkom 2016., pokriva svih 28 zemalja EU-a i dostupna je svim zainteresiranim istraživačima. Country Report za Hrvatsku sadrži pregled poreza i socijalnih naknada u Hrvatskoj te detalje vezane uz njihovu simulaciju u EUROMOD-u. Model se kontinuirano ažurira s novim podacima i parametrima sustava poreza i socijalnih naknada. 5.2.12. Razvoj i testiranje dijagnostičkog alata za ocjenu troškova oporezivanja PDV-om

Naručitelj: UNSW Business School / Taxation and Business Law, Sydney, Australia Voditelj projekta: Katarina Ott Suradnici na projektu: Danijela Kuliš, Vjekoslav Bratić Istraživački projekt čiji je cilj isprobati i ocijeniti prototip dijagnostičkog alata za ocjenu troškova oporezivanja PDV-om/GST-om. Projekt se provodi pod pokroviteljstvom University of New South Wales Business School, u suradnji s akademskim i drugim sličnim institucijama u trinaest zemalja (Australija, Belgija, Čile, Etiopija, Grčka, Hrvatska, Indonezija, Južna Afrika, Kanada, Malezija, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vijetnam). Trajanje projekta: 2017. – 2018. 5.2.13. Program permanentnog istraživanja poreznog sustava

Naručitelj: Porezna uprava Republike Hrvatske Voditeljica projekta: Marina Kesner-Škreb Suradnici na projektu: Vjekoslav Bratić, Mihaela Bronić, Martina Fabris, Renata Kalčić, Irena Klemenčić, Goran Vukšić Cilj je ovog projekta pružanje analitičke podrške Instituta Poreznoj upravi tj. njezinom Središnjem uredu u formiranju porezne politike i poreznog sustava. U tom smislu Institut stalno prati informacije i podatke vezane uz poreze, te ih na redovnoj osnovi dostavlja Poreznoj upravi. Institut ne sudjeluje u formiranju porezne politike, niti predlaže pojedina konkretna porezna rješenja, već prikuplja i obrađuje podatke i informacije koje Poreznoj upravi mogu poslužiti u donošenju konkretnih odluka na području poreza.

P ZA 2017. GODINU

20

U tu svrhu Institut priprema tri baze podataka: 1. Normativne odredbe pojedinih poreza u zemljama EU-a i u Hrvatskoj, 2. Vrijednosni pokazatelji poreza u EU i u Hrvatskoj, 3. Izrada sažetaka relevantnih stručnih članaka iz inozemne literature.

Prva baza osigurava ažurnu informiranost Porezne uprave o normativnim poreznim rješenjima, druga o vrijednosnim poreznim pokazateljima, a treća prati važna kretanja u svjetskoj stručnoj poreznoj literaturi. Na temelju tih podataka i informacija Porezna uprava dobiva kvalitetnu osnovu za predlaganje konkretnih poreznih rješenja, te za aktivno i kvalificirano sudjelovanje u kreiranju porezne politike. Projekt se trajno nadograđuje – od šest baza 2010. do 17 baza 2017. Trajno istraživanje od 2010. 5.2.14. Proračunski vodiči za građane Grada Zagreba

Naručitelj: Grad Zagreb Voditeljica projekta: Katarina Ott Suradnici na projektu: Mihaela Bronić, Petar Sopek Cilj projekta, započetog 2014., je izrada dvije vrste proračunskih vodiča – općeg i kratkih – kako bi se građanima i medijima što kraće i jednostavnije objasnili proračunski dokumenti Grada Zagreba. Opći proračunski vodič za građane treba pomoći građanima i medijima da shvate suštinu gradskog proračuna i proračunskog procesa, te da mogu sami dalje tragati za detaljima koji ih zanimaju i uključiti se u gradski proračunski proces. Vodič je trajne naravi i ažurirat će se tek ukoliko dođe do promjena koje znatno mijenjaju strukturu gradskog proračuna ili gradskog proračunskog procesa. Osim općeg proračunskog vodiča za građane, svake se godine, uz ključne proračunske dokumente – prijedlog proračuna, izglasani proračun, izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna, te uz svaki rebalans – objavljuju kratki proračunski vodiči za građane. U njima se građanima i medijima ukratko prikazuje i obrazlaže sadržaj proračunskih dokumenata na koje se vodiči odnose. U okviru projekta, do sada su objavljeni: Opći proračunski vodič za građane – Vodič kroz proračun Grada Zagreba te kratki proračunski vodiči za građane kroz: Izglasani proračun Grada Zagreba za 2018., Prijedlog drugog rebalansa proračuna Grada Zagreba za 2017., Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2018., Prijedlog rebalansa proračuna Grada Zagreba za 2017., Izvršenje proračuna Grada Zagreba za 2016., Izglasani proračun Grada Zagreba za 2017., Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2017., Izvršenje proračuna Grada Zagreba za 2015., Izglasani proračun Grada Zagreba za 2016., Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2016., Prijedlog rebalansa proračuna Grada Zagreba za 2015., Izvršenje proračuna Grada Zagreba za 2014., Izglasani proračun Grada Zagreba za 2015. te Prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2015.

P ZA 2017. GODINU

6. ZNANSTVENI SKUPOVI I MEĐUNARODNA AKTIVNOST

6.1. KONFERENCIJE I OKRUGLI STOLOVI

1) Konferencija: Public Sector Economics - Public investment: catalyst for sustainable growth

http://pse-conference-2017.ijf.hr/

Institut za javne financije u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert organizirao je godišnju konferenciju Ekonomika javnog sektora posvećenu javnim investicijama kao katalizatoru održivog rasta. Konferenciju je otvorio Zdravko Marić, ministar financija , sudjelovali su brojni inozemni i domaći znanstvenici i stručnjaci, a pozvana predavanja održali su svjetski poznati ekonomisti Balázs Égert (OECD, Pariz) i Evžen Kočenda (Karlovo sveučilište, Prag), te Matthias Kollatz-Ahnen, senator za financije (Bundesrat, Berlin). Organiziranjem konferencije željelo se inicirati i potaknuti rasprave o temama koje su uistinu ključne za razvoj Hrvatske, ali i za njeno uključivanje u znanstvene međunarodne tokove. Osim spomenutih pozvanih predavanja, na konferenciji je predstavljeno i 15 istraživačkih radova koji su bili podijeljeni u tematske skupine: (1) Public infrastructure and investment, (2) Lending, debt and growth, (3) Investment and corporate growth – country specific issues, (4) Investment issues on sectoral level, i (5) Budget performance and transparency. Članovi Programskog odbora bili su: Dubravko Mihaljek (Bank for International Settlements), Daniel Díaz-Fuentes (University of Cantabria), Peter Sanfey (European Bank for Reconstruction and Development), Atanas Kolev (European Investment Bank), i Josip Franić (Institut za javne financije). Konferenciju su podržali Predstavništvo Europske komisije u RH, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Raiffeisenbank Austria d.d., te Zagrebačka banka. Konferencija je održana 3. studenog 2017. u Zagrebu, Hotel International.

2) Social protection policies and microsimulation (Politike socijalne zaštite i mikrosimulacije) http://www.ijf.hr/hr/konferencije/social-protection-policies-and-microsimulation/1204/

Na znanstvenoj konferenciji sudjelovalo je osamdesetak istraživača iz cijele EU, uz nazočnost predstavnika javne uprave RH u području socijalne zaštite. Razmijenila su se znanja i iskustva o primjeni najmodernijih alata i metoda u analizi poreza i socijalnih naknada s naglaskom na ekonomskim, društvenim i demografskim izazovima koji se odnose na nezaposlenost, siromaštvo, ekonomsku nejednakost i natalitet. O politikama socijalne zaštite i mikrosimulacijama na konferenciji je govorilo dvadesetak stručnjaka iz EU-a i RH. Holly Sutherland (direktorica EUROMOD-a, Institute for Social and Economic Research, Sveučilište u Essexu) govorila je o ulozi mikrosimulacijskih modela u kreiranju javne politike i oblikovanju instrumenata socijalne zaštite. Daria Popova (istraživačica, EUROMOD, Institute for Social and Economic Research, University of Essex) predstavila je pregled suvremenih kretanja u području naknada namijenjenih obiteljima i djeci. Francesco Figari (istraživač, Sveučilište u Insubriji) govorio je o instrumentima za povećanje „isplativosti rada“, odnosno o mjerama koje motiviraju neaktivne primatelje socijalne pomoći

P ZA 2017. GODINU

22

da se uključe u tržište rada. Istraživač Instituta za javne financije Predrag Bejaković predstavio je analizu učinkovitosti mjera aktivne politike u Hrvatskoj. Državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Marin Strmota, i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Katarina Ivanković Knežević, predstavili su mjere i politike koje se provode i planiraju u području socijalne zaštite. Osim spomenutih uvodnih izlaganja, na konferenciji je predstavljeno i 16 istraživačkih radova koji su bili podijeljeni u tematske skupine: (1) potpore za obitelj i djecu, (2) poticanje ponude rada, (3) reforme socijalnih naknada i poreza, (4) raspodjela poreza i socijalnih naknada. Konferenciju je organizirao tim istraživačkog projekta AMMATSBC u suradnji s Institute for Social and Economic Research (UK) i Zakladom Friedrich Ebert te uz potporu Britanskog veleposlanstva u RH. Konferencija je održana 12. i 13. lipnja 2017. u hotelu Panorama, Zagreb. 6.2. PREDSTAVLJANJE REZULTATA ISTRAŽIVANJA

1) Transparentnost proračuna lokalnih jedinica http://www.ijf.hr/transparentnost/?params_1=transparentnost

U okviru projekta "Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna" (IP-2014-09-3008) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, predstavljeni su rezultati petog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih jedinica i po treći puta je obuhvaćeno svih 576 lokalnih proračuna u Hrvatskoj. Transparentnost podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i nadasve razumljive informacije o proračunu i prvi je korak prema pozivanju na odgovornost za prikupljanje i trošenje javnog novca. Objavljivanjem ovih rezultata željelo se ukazati na važnost proračunske otvorenosti kojom se poboljšava komunikacija i povjerenje građana u lokalne vlasti, ali i potiče transparentnost i odgovornost lokalnih vlasti. Kako bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji, Institut je objavio interaktivnu kartu koja prikazuje stanje u svakoj lokalnoj jedinici. Na predstavljanju su govorili: Zdravko Marić, ministar financija; Lovro Kuščević, ministar uprave; Anamarija Musa, povjerenica za informiranje; Manica Hauptman, ekonomska savjetnica u predstavništvu Europske komisije u RH; Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije; Zlatko Brlek, gradonačelnik grada Klanjca; Štefica Sirutka, načelnica općine Đelekovec i Mihaela Bronić, znanstvenica u Institutu za javne financije. Institut je dodijelio posebna priznanja najbolje ocijenjenim lokalnim jedinicama. Detaljna analiza istraživanja objavljena je u newsletteru „Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2016. – ožujak 2017.“ Predstavljanje su podržali Predstavništvo Europske komisije u RH, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova te Udruga općina u Republici Hrvatskoj. Predstavljanje rezultata održano je 4. srpnja 2017. u Zagrebu, Kuća Europe.

P ZA 2017. GODINU

2) Izlazak iz sjene: razvoj kapaciteta i sposobnosti za suzbijanje neprijavljenog rada u Hrvatskoj, Bugarskoj i Makedoniji http://www.ijf.hr/hr/istrazivanja/dovr-353-ena-istrazivanja/540/2016-2017/izlazak-iz-sjene-razvoj-kapaciteta-i-sposobnosti-za-suzbijanje-neprijavljenog-rada-u-bugarskoj-hrvatskoj-i-makedoniji/868/

Osnovni cilj projekta bio je predložiti konkretne mjere za suzbijanje neprijavljenog rada u zemljama Jugoistočne Europe na temelju sustavne analize uzroka, svojstava i rasprostranjenosti ove negativne ekonomske i društvene pojave. Riječ je o istraživanju financiranom sredstvima Europske unije, u kojem osim znanstvenika Instituta za javne financije sudjelovali i renomirani stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva (Sveučilište u Sheffieldu) i Bugarske (Center for the Study of Democracy, Sofia). Predavanja su održali Josip Franić (Institut za javne financije), Slavko Bezeredi (Institut za javne financije), Predrag Bejaković (Institut za javne financije), i Ruslan Stefanov (Center for the study of democracy, Sofia). Predstavljanje rezultata održano je 1. rujna 2017. u Zagrebu, Hotel International. 6.3. PREDAVANJA

Svjetska privreda u uzletu

Gost predavač: Dubravko Mihaljek (voditelj Odjela za globalne makroekonomske analize u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu)

Predavač je naglasak stavio na činjenicu da se svjetska privreda u zadnjih šest mjeseci napokon nalazi u fazi snažnog uzleta. Razvijene ekonomije ostvaruju najviše stope rasta od 2013.; u novim tržišnim privredama Azije, Latinske Amerike i Europe započeo je novi ciklus rasta; zaustavljeno je dugo razdoblje niske inflacije i niskih dugoročnih kamatnih stopa. Kretanja na financijskim tržištima i oporavak cijena nafte i sirovina ukazuju na rašireni optimizam ekonomskih predviđanja. Pojasnio je kako je došlo do tog preokreta i počiva li uzlet na zdravim temeljima. Predavanje je održano 23. ožujka 2017. u Institutu za javne financije, Zagreb. 6.4. RADIONICE

1) Transparentnost i odrednice transparentnosti proračuna hrvatskih i slovenskih lokalnih jedinica

http://www.ijf.hr/hr/istrazivanja/hrzz-projekti/1053/olbi/1064/skupovi/1183 Cilj je bio predstaviti i raspraviti rezultate druge godine provođenja projekta "Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna" (IP-2014-09-3008) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Rezultate su predstavili: Mihaela Bronić (Institut za javne financije), Maja Klun (Fakultet za upravu, Sveučilište u Ljubljani), Velibor Mačkić (Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Katarina Ott (Institut za javne financije), Branko Stanić (Institut za javne financije), i Marija Višić (studentica, PMF-matematika, Sveučilište u Zagrebu). Riječ je o pet ključnih dokumenata: godišnjem izvršenju za 2015., polugodišnjem izvršenju za 2016., te prijedlogu proračuna, izglasanom proračunu i proračunu za građane za 2017.

P ZA 2017. GODINU

24

Raspravljalo se o izmjerenoj razini proračunske transparentnosti hrvatskih i slovenskih lokalnih jedinica te o načinima utvrđivanja odrednica te transparentnosti. Radionica je održana 27. listopada 2017. u Institutu za javne financije, Zagreb. 6.5. ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI U KOJIMA SU SUDJELOVALI ZNANSTVENICI INSTITUTA

U nastavku se navode znanstveni i stručni skupovi u kojima su sudjelovali djelatnici Instituta sa svojim radovima i kao sudionici. dr. sc. Marijana Bađun

studeni 2017. izlaganje "Financiranje domova za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj" na skupštini Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi (Hrvatska udruga poslodavaca), Zagreb, 22. studenog 2017.

listopad 2017. sudjelovanje na stručnom skupu "GDPR – novi izazovi i veće odgovornosti pri zaštiti podataka u znanstveno-istraživačkom radu" u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Agencije za zaštitu osobnih podataka, Zagreb, 18. listopada 2017.

rujan 2017. sudjelovanje u radionici „Access to anonymised administrative data for the purposes of research and policy analysis“, Budapest Institute, Budimpešta, 21.-22. rujna 2017.

prof. dr. sc. Anto Bajo

prosinac 2017. – izlaganje „The efficiency of the implementation of fiscal consolidation in selected EU member states“ (zajedno s M. Primorcem i D. Galincem) na 5th Scientific Conference with International Participation “Economy of Integration” ICEI 2017 The Role Of Economic Thought In Modern Environment, Tuzla, BiH, 7.-9. prosinca 2017.

svibanj 2017. – izlaganje „Državna agencifikacija u Hrvatskoj – fiskalni učinci, odgovornost i transparentnost“ (zajedno s M. Primorcem i L. Kanižajem Martincem) na 6. Međunarodnom simpoziju „Gospodarstvo istočne Hrvatske – vizija i razvoj“, Osijek, 25-27. svibnja 2017.

veljača 2017. – izlaganje „Upravljanje javnim financijama, odgovornost i povjerenje građana“ (zajedno s M. Primorcem i D. Runtićem) na Znanstveno-stručnom skupu Instituta za javnu upravu „Građani, javna uprava, lokalna samouprava: jesu li mogući povjerenje, suradnja i potpora?“, Zagreb, 16. veljače 2017.

dr. sc. Predrag Bejaković

svibanj 2017. - izlaganje “Is personal over-indebtedness an important factor on the labour market?” (zajedno sa Ž. Mrnjavcem) na 12th International Conference "Innovative Responses for Growth and Competitiveness", Bol na Braču, 17-19. svibnja 2017.

rujan 2017. - izlaganje “Tackling undeclared activities by individuals – moving from sticks to carrots”, na konferenciji: “Undeclared work in Southeast Europe – towards a more successful fight against the phenomenon” (Marie Curie IAPP Conference), Zagreb, 1. rujna 2017.

listopad 2017. - izlaganje „Vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada“ i „Evaluacija iskustava polaznika, mentora i poslodavaca uključenih u mjeru stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa“ (zajedno s P. Desovićem, J. Ivšićem i J. Ostojićem) na 2. Regionalnoj konferenciji evaluatora zapadnog Balkana, Zagreb, 25.-26. listopada 2017.

studeni 2017. - izlaganje "The significance of active labour market policy and employers’ attitudes" na Seminar on ‘Improving measures to implement the Recommendation on integration of the long-term unemployed into the labour market’, Zagreb, 9. studenog 2017.

P ZA 2017. GODINU

Slavko Bezeredi, univ. spec. oec. rujan 2017. – izlaganje “Hidden economic activities by companies – overview of perceptions

and standpoints of firm representatives” na konferenciji “Undeclared work in Southeast Europe – towards a more successful fight against the phenomenon” (Marie Curie IAPP Conference), Zagreb, 1. rujna 2017.

dr. sc. Mihaela Bronić

prosinac 2017. – izlaganje „Tackling horizontal transparency – example of Croatia“ na IBP Partners Meeting 2017: Strengthening Connections, Sharing Learning, Cuernavaca, Meksiko, 6. prosinca 2017.

studeni 2017. – izlaganje „Residents' Incomes in Local Government Units as the Major Determinant of Online Local Budget Transparency in Croatia: Panel Data Analysis“ (koautori K. Ott, V. Mačkić i B. Stanić), na 2017 Public Sector Economics Conference, Zagreb, 3. studeni, 2017.

listopad 2017. – izlaganje „Dohodak stanovnika u lokalnim jedinicama kao najvažnija determinanta online transparentnosti proračuna lokalnih jedinica u RH: panel analiza“ (koautori K. Ott, V. Mačkić i B. Stanić), prezentacija rezultata projekta „Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI)“ na radionici „Transparentnost i odrednice transparentnosti proračuna hrvatskih i slovenskih lokalnih jedinica“, Zagreb, 27. listopada 2017.

srpanj 2017. – izlaganje „Transparentnost proračuna županija, gradova i općina: studeni 2016. – ožujak 2017.“ (koautori K. Ott, M. Petrušić i B. Stanić), prezentacija rezultata projekta „Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI)“, Zagreb, 4. srpnja 2017.

lipanj 2017. – izlaganje „Engaging citizens in the budget process and developing budget literacy in the PEMPAL countries: Example of Croatia“ (koautor N. Brkić) na Developing Budget Literacy In Russia - Closing Conference under the Project 'Budget Literacy for Senior School Students' spearheaded by the Ministry of Finance of the Russian Federation and the World Bank, Moskva, 22. lipnja 2017.

ožujak 2017. – izlaganje „What is new regarding budget transparency on national and local level in Croatia?“ na sastanku članova Globalne inicijative za fiskalnu transparentnost, Mexico City, 8.-9. ožujak 2017.

veljača 2017. – izlaganje „Proračunska transparentnost lokalnih jedinica – stavovi zaposlenika“ (koautor K. Ott) na Znanstveno-stručnom skupu „Građani, javna uprava, lokalna samouprava: jesu li mogući povjerenje, suradnja i potpora?“, Zagreb, 16. veljače 2017.

dr. sc. Josip Franić

rujan 2017. – prezentacija “Undeclared work from the perspective of citizens – underlying motivations of workers and purchasers for participating in the undeclared economy” na Marie Curie IAPP Conference – ‘Undeclared Work in Southeast Europe – Towards a More Successful Fight against the Phenomenon’, Zagreb, 1. rujna 2017.

Irena Klemenčić, mag. iur.

kolovoz 2017. – izlaganje „Tax secrecy and its limitations: what is the perfect balance?“ na konferenciji „EGPA Annual Conference 2017“, Milano, 30. kolovoza – 1. rujna 2017. (koautorica T. Rogić Lugarić)

P ZA 2017. GODINU

26

prof. dr. sc. Katarina Ott veljača 2017. – izlaganje „Proračunska transparentnost lokalnih jedinica – stavovi

zaposlenika“ (koautor M. Bronić) na Znanstveno-stručnom skupu „Građani, javna uprava, lokalna samouprava: jesu li mogući povjerenje, suradnja i potpora?“, Zagreb, 16. veljače 2017. (Institut za javnu upravu, Zagreb)

veljača 2017. – Conference for managers of think tanks in West Balkan – Between survival and development: The challenges and prospects of think tanks in West Balkan, Beč, 20.-23. veljače (Open Society Foundation)

ožujak 2017. – izlaganje „Transparentnost proračuna“, na znanstveno-stručnom skupu „Gdje ide naš novac? Otvorenost i odgovornost nacionalnog budžeta“, Podgorica, Crna Gora, 27. ožujka (Institut alternativa i Veleposlanstvo UK u Crnoj Gori)

svibanj 2017. – izlaganje „Open budget survey measurements of public participation – PEMPAL countries stance“ na Regional Conference on Public Participation, Ljubljana 11. svibnja (Republic of Slovenia Court of Audit and Global Initiative for Fiscal Transparency – GIFT)

listopad 2017. – Global Initiative for Fiscal Transparency (GIFT) Stewards Annual Meeting, Washongton 10.-11. listopada (GIFT)

studeni 2017. – prezentiran rad „Residents' incomes in local government units as the major determinant of online local budget transparency in Croatia: panel data anlysis“ (koautori M. Bronić, V. Mačkić, B. Stanić) na konferenciji Public Sector Economics 2017 – Public Investment: Catalyst for Sustainable Growth, Zagreb, 3. listopada (Institut za javne financije)

Martina Pezer, mag. oec.

lipanj 2017. - Social Protection Policies and Microsimulation, Zagreb, Hrvatska, prezentacija: “Child benefits in the Alps-Adriatic region”

Branko Stanić, mag. oec.

ožujak 2017. – sudjelovanje na stručnom skupu: „Citizens Lab Network Meeting“, Brisel, Belgija

lipanj 2017. – sudjelovanje na stručnom skupu; radna grupa za vizualizaciju lokalnih proračuna: „WeBudget – CLab Group Meeting“, Budimpešta, Mađarska

listopad 2017. – izlaganje „Transparentnost proračuna županija, gradova i općina, studeni 2016. - ožujak 2017.“ (koautori K. Ott, M. Bronić i M. Petrušić), prezentacija rezultata projekta „Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna (OLBI)“ na radionici „Transparentnost i odrednice transparentnosti proračuna hrvatskih i slovenskih lokalnih jedinica“, Zagreb, 27. listopada 2017.

studeni 2017. – izlaganje „Residents' Incomes in Local Government Units as the Major Determinant of Online Local Budget Transparency in Croatia: Panel Data Analysis“ (koautori K. Ott, M. Bronić i V. Mačkić), na 2017 Public Sector Economics Conference, Zagreb, 3. studeni, 2017.

dr. sc. Ivica Urban

lipanj 2017. – Social Protection Policies and Microsimulation, Zagreb, Hrvatska, prezentacija: „Measuring income redistribution: beyond the proportionality standard“

rujan 2017. – XXIX Annual Conference of the Italian Society of Public Economics, Katanja, Italija, prezentacija: „Measuring income redistribution: beyond the proportionality standard“.

P ZA 2017. GODINU

dr. sc. Goran Vukšić

kolovoz 2017 – 1st International Scientific Conference „Agenda 2030: Economics in a changing world“ (EXEL Scientific Economics Lab i Adriatic Economic Association), Umag, Hrvatska, prezentacija: “Taxation and Real Exchange Rates in the Euro Area: Some Econometric Insights”.

lipanj 2017 – 6th UECE Conference on Economic and Financial Adjustments, ISEG/UL – School of Economics and Management, University of Lisbon, Lisabon, Portugal, prezentacija: “On the Effectiveness of Fiscal Devaluations: Evidence Using Bilateral Trade Balance Data”.

lipanj 2017 – 9th International Conference & Summer School Economic Challenges in Enlarged Europe, Tallinn University of Technology, Tallinn, Estonia, prezentacija: “Taxation and Real Exchange Rates in the Euro Area: Some Econometric Insights”.

6.6. EURAXESS – HR EXCELLENCE IN RESEARCH

Institut je 28. svibnja 2010. potpisao Deklaraciju o pristupanju Europskoj povelji za istraživače i Kodeks o zapošljavanju istraživača. Time je IJF naglasio svoju opredijeljenost u podupiranju europske inicijative u daljnjem razvoju mobilnosti istraživača u Europi. Istovremeno, potpisivanjem ove Deklaracije, IJF jasno izražava svoju podršku europskoj inicijativi koju istovremeno smatra i prilikom da dodatno pojača svoje dugogodišnje napore u poboljšanju zapošljavanja, uvjeta rada i poticanja karijera istraživača. Prema preporukama Europske komisije, a u cilju izrade Strategije ljudskih resursa za istraživače – Akcijskog plana, IJF je proveo internu analizu koja je imala za svrhu ocjenu postojećih institucionalnih procedura u provedbi odredbi Povelje i Kodeksa. Konačan rezultat analize bio je popunjavanje Upitnika interne analize koja je trebala pružiti odgovore na 40 pitanja razvrstanih u četiri poglavlja: I. Etički i profesionalni aspekti, II. Zapošljavanje, III. Uvjeti rada i socijalna sigurnost, IV. Usavršavanje. Nakon provedene interne analize radna je skupina zaključila da IJF već u velikoj mjeri poštuje i provodi opća načela iz Povelje i Kodeksa. Istovremeno je radna skupina ukazala na područja gdje postoji još prostor za poboljšanje te je izradila prijedlog Strategije ljudskih resursa za istraživače – Akcijski plan, u kojoj su određena prioritetna područja na kojim IJF treba uložiti dodatne napore na primjeni načela iz Povelje i Kodeksa. Znanstveno vijeće IJF-a je 20. rujna 2012. usvojilo Strategiju ljudskih resursa za istraživače – Akcijski plan. Glavna uprava za istraživanje i inovacije Europske komisije nakon provedenog vrednovanja Strategije ljudskih resursa za istraživače – Akcijskog plana dodijelila je 28. rujna 2012. IJF-u priznanje „HR Excellence in Research”. Time je potvrđeno da IJF u velikoj mjeri poštuje pravila „Europske povelje za istraživače i Kodeksa o zapošljavanju istraživača”. Nakon dvije godine provedena je unutarnja evaluacija (četvrti korak) koja je dostavljena Europskoj komisiji. Komisija je zaključila da dokument jasno prikazuje ostvarenje svih planiranih ciljeva te sadrži plan aktivnosti za sljedeće dvogodišnje razdoblje te je Institut zadržao pravo korištenja loga „HR Excellence in Research”. Sljedeća je evaluacija predviđena za kraj 2016. godine kada bi Institut trebali posjetiti vanjski evaluatori i ocijeniti ostvareni napredak. 6.7. PROMICANJE TRANSPARENTNOSTI, ODGOVORNOSTI I PARTICIPACIJE

Institut se od 1990-tih izraženije bavi i promicanjem transparentnosti, odgovornosti i participacije. Zbog raspada stare i osnivanja nove države, tranzicije ka tržišnom gospodarstvu, rata i njegovih političkih, institucionalnih, ekonomskih i društvenih posljedica, javne su financije u to doba bile nesređene, a transparentnost, odgovornost vlasti i sudjelovanje građana neznatni. Zbog toga se, uz istraživački rad, pojačano usredotočilo i na aktivnosti koje će koristiti

P ZA 2017. GODINU

28

i građanima i društvu. Cilj je omogućiti uvjete za informiranije i argumentirane rasprave o proračunima. Naglasak se stavlja na pristup pravovremenim, relevantnim, razumljivim i pouzdanim podacima o proračunskim prihodima i rashodima. U okviru istraživanja bavimo se poreznim sustavom, troškovima oporezivanja, progresivnošću oporezivanja, fiskalnim federalizmom, odnosom izvršne i zakonodavne vlasti u proračunskim procesima, socijalnom skrbi, mirovinskim i obrazovnim sustavom, javnim dugom, neslužbenim gospodarstvom, državnim potporama, itd. U svim tim istraživanjima uvijek se naglašava značaj transparentnosti, odgovornosti vlasti i sudjelovanja građana. Institut je aktivan i u više međunarodnih inicijativa koje promiču transparentnost. Član je Globalnog pokreta za proračunsku transparentnost, odgovornost i participaciju (Global Movement for Budget Transparency, Accountability and Participation), a ravnateljica Instituta članica je upravljačkog odbora Globalnog pokreta i koordinatorica za Europu, te članica Organization of United Nations Committee of Experts for Public Administration (CEPA). Predstavnici Instituta od samih početaka sudjeluju u razvoju visokih načela i globalnih normi fiskalne transparentnosti u okviru Globalne inicijative za fiskalnu transparentnost (Global Initiative for Fiscal Transparency – GIFT). Institut je bio angažiran u razvoju hrvatskog Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstva za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP), a predstavnice Instituta su članice Savjeta inicijative Partnerstva za otvorenu vlast. Tijekom 2017. Mihaela Bronić i Katarina Ott sudjelovale su na sljedećim sastancima:

4.-6. prosinca 2017. – IBP Partners Meeting 2017: Strengthening Connections, Sharing Learning

10.-11. listopada 2017. – GIFT Stewards Annual Meeting, Washongton 10.-11. listopada (GIFT)

21.-24. lipnja 2017. – „Closing Conference under the Project 'Budget Literacy for Senior School Students' spearheaded by the Ministry of Finance of the Russian Federation and the World Bank“ i „PEPMPAL BCOP Working Group Meeting on Budget Literacy and Transparency - Tools for assessing Budget Transparency and Discussions on Future Work in Participatory Budgeting Practices“

11. svibnja - Regional Conference on Public Participation, Ljubljana (Republic of Slovenia Court of Audit and Global Initiative for Fiscal Transparency – GIFT)

8.-9. ožujka 2017. – Mexico GIFT Stewards meeting Publikacije Instituta za javne financije vezane uz transparentnost, odgovornost i participaciju:

Aktualni osvrti Newsletteri Proračunski vodič za građane Porezni vodič za građane Kako da javne financije zaista budu javne? Sudjelovanje građana u nadzoru lokalnih

proračuna u Hrvatskoj, Makedoniji i Ukrajini Projekti Instituta za javne financije vezani uz transparentnost, odgovornost i participaciju:

Dodatni indeks otvorenosti proračuna – kvazi-fiskalne aktivnosti u Hrvatskoj Mjerenje otvorenosti proračuna Indeks otvorenosti proračuna 33 hrvatska grada Otvorite proračune, zahtijevajte prava, preobratite živote! PROGRESS – Partnerstvo za socijalnu uključenost Ekonomika javnog sektora – transparentnost, odgovornost i participacija Uloga parlamenta u proračunskom procesu

P ZA 2017. GODINU

6.8. OSTALE AKTIVNOSTI

Konzultacije i sastanci

Tijekom 2017. zaposlenici Instituta obavili su sastanke i konzultacije s predstavnicima brojnih sveučilišta, tijela EU-a, veleposlanstava, medijskih i konzultantskih kuća. Između ostalih, obavljene su konzultacije s predstavnicima Upravnog odbora Eurofounda za Hrvatsku, Europske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

P ZA 2017. GODINU

30

7. ZAKLADA PROF. DR. MARIJAN HANŽEKOVIĆ

Zaklada Prof. dr. Marijan Hanžeković osnovana je 1998. u spomen na prof. dr. Marijana Hanžekovića. Osnivači Zaklade su Institut za javne financije, Marijan Hanžeković (mlađi), Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka, Privredna banka, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Osim njegovanja uspomene na prof. dr. Marijana Hanžekovića, cilj Zaklade je promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mladih, da se bave tom znanstvenom disciplinom. Prema članku 8. Pravilnika o uvjetima za dodjelu godišnjih nagrada Zaklade, za najbolje znanstvene (stručne) radove napisane na hrvatskom ili engleskom jeziku, Odbor za dodjelu godišnjih nagrada Zaklade donosi odluku o isplati nagrade u dvije kategorije: redovita nagrada i studentska nagrada. Redovita nagrada sastoji se od diplome, medalje i novčane nagrade u iznosu 50.000 kn bruto. Studentska nagrada sastoji se od diplome i novčane nagrade u iznosu 15.000 kn bruto. Iznosi nagrada povećani su na sadašnje iznose 2008. godine. Odbor za dodjelu nagrade za 2017. u sastavu Vlasta Bahovec (Ekonomski fakultet, Zagreb), Anto Bajo (Institut za javne financije, Zagreb), Davor Kunovac (Hrvatska narodna banka, Zagreb), Tine Stanovnik (Ekonomski fakultet, Ljubljana) i Katarina Ott (Institut za javne financije, Zagreb) ocijenio je ukupno 23 prijavljena rada – 18 u redovitoj i 5 u studentskoj kategoriji. U kategoriji redovitih radova nagradu od 50.000 kuna, diplomu i medalju dobio je Vuk Vuković, doktorand na Odsjeku za političke i međunarodne odnose Sveučilišta u Oxfordu, za članak „The political economy of local government in Croatia: winning coalitions, corruption, and taxes“. U kategoriji studentskih radova nagradu od 15.000 kuna i diplomu dobila je Ivana Đurović, studentica Odsjeka za ekonomiju (Central European University, Budimpešta), za članak „The effects of intercompany lending on the current account balances of selected economies in the Western Balkans“. Nagrađeni radovi objavljeni su u časopisu Public Sector Economics, br. 4/2017.

P ZA 2017. GODINU

8. IZDAVAČKA DJELATNOST

Kao dugogodišnju osnovnu vlastitu djelatnost Institut obavlja izdavačku djelatnost, koja je za potrebe ovog izvješća podijeljena u nekoliko grupa. ČASOPISI I ZBIRKE

Public Sector Economics je časopis koji objavljuje znanstvene članke s područja ekonomike javnog sektora - teorijske, empirijske i policy analize uloge i funkcioniranja javnog sektora na makroekonomskim, sektorskim i mikroekonomskim razinama, u razvijenim i u tržištima u nastajanju. Časopis izlazi četiri puta godišnje. Sufinanciran je novčanom potporom Ministarstva znanosti, izlazi od 1976., a od 2011. objavljuje se samo na engleskom jeziku. Svi tekstovi od 2001. do 2010. dostupni su u PDF formatu na hrvatskom i engleskom jeziku (od 2005.). U 2014. napravljena je nova mrežna stranica časopisa i modul elektroničke prijave autora i predaje rada u časopis. Tijekom 2017. registrirano je 28 novih autora i predana su 23 rada. Redovitim izlaženjem i kvalitetom priloga časopis je uvršten u baze ProQuest Social Science Premium Collectiom, Journal of Economic Literature/EconLit (American Economic Association's Electronic Database), EBSCO, te u RePEC (Research Papers in Economics). Slobodan pristup cjelovitim člancima dostupan je preko otvorenih arhiva HRČAK (Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske) i DOAJ (Directory of Open Access Journals). U 41. godinu neprekidne objave časopis mijenja ime u Public Sector Economics, te izlazi samo kao elektronička publikacija. Osim toga, časopis, osim s novim imenom, ulazi i s osvježenim uređivačkim odborom, redakcijom, ali i novim webom na kojem su radovi, osim u PDF-u, sada dostupni i u html formatu. Časopis je indeksiran u bazama ProQuest Social Science Premium Collectiom, Journal of Economic Literature/EconLit (American Economic Association's Electronic Database), EBSCO, te u RePEC (Research Papers in Economics). Slobodan pristup cjelovitim člancima dostupan je preko otvorenih arhiva HRČAK (Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske) i DOAJ (Directory of Open Access Journals). Cilj je i dalje da časopis bude pri samom vrhu u području društvenih znanosti u Republici Hrvatskoj po kvaliteti sadržaja, postupku recenziranja, dostupnosti i vidljivosti znanstvenoj i stručnoj zajednici, uredničkom radu, te da ostvari i što bolju međunarodnu vidljivost i citiranost. Tome će zasigurno pomoći i činjenica da je 29. listopada 2017. časopis uvršten u Scopus bazu podataka, i to nakon punih pet godina čekanja. Povremeno glasilo Newsletter usmjereno je na razne ekonomske, pravne i institucionalne teme važne za zdrav dugoročni ekonomski razvoj Republike Hrvatske. Kako bi se javnosti omogućilo da bolje razumije neka od navedenih pitanja, Institut 1999. pokreće Newsletter u kojem povremeno objavljuje stručne i nezavisne analize ekonomskih pitanja. Do danas je objavljeno 108 brojeva na hrvatskom i engleskom jeziku. Obavijesti o novim brojevima Newslettera šalju se mailom na više od 2500 elektroničkih adresa u Hrvatskoj i inozemstvu. U 2017. objavljeni su sljedeći brojevi:

Br. 112 – Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2016. – ožujak 2017. / Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić, Branko Stanić, srpanj 2017.

Br. 111 – Proračunska transparentnost lokalnih jedinica – stavovi zaposlenika / Katarina Ott, Mihaela Bronić, ožujak 2017.

Br. 110 – Globalna inicijativa za fiskalnu transparentnost: Načela sudjelovanja javnosti u fiskalnoj politici / preveo Branko Stanić, ožujak 2017.

P ZA 2017. GODINU

32

Br. 109 – Globalna inicijativa za fiskalnu transparentnost: Načela visoke razine fiskalne transparentnosti, sudjelovanja i odgovornosti / preveo Branko Stanić, ožujak 2017.

U Aktualnim osvrtima istraživači Instituta komentiraju aktualna zbivanja na području javnih financija. Namijenjeni su prvenstveno medijima, ali i svima koji prate aktualna fiskalna zbivanja. Obavijesti o novim brojevima šalju se mailom na više od 2500 elektroničkih adresa u Hrvatskoj i inozemstvu. U 2017. objavljeno je 9 aktualnih osvrta:

Br. 99 – Državni strateški investicijski projekti i projektni ciklusi u Republici Hrvatskoj / Anto Bajo, Jakša Puljiz, prosinac 2017.

Br. 98 – Izvještaj EBRD-a o tranziciji prema održivom tržišnom gospodarstvu: Hrvatska zaostaje za najboljima / Katarina Ott, prosinac 2017.

Br. 97 – Pogoršanje položaja Hrvatske u ocjeni poslovne klime / Predrag Bejaković, studeni 2017.

Br. 96 – Poboljšava se sustav fiskalnog izravnanja u Hrvatskoj / Anto Bajo, Marko Primorac, listopad 2017.

Br. 95 – Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije / Katarina Ott, kolovoz 2017.

Br. 94 – Osvrt na Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020. / Katarina Ott, kolovoz 2017.

Br. 93 – Institucionalna potpora za strateško planiranje i gospodarski razvoj Republike Hrvatske / Anto Bajo, Jakša Puljiz, srpanj 2017.

Br. 92 – Pregled naknada socijalne zaštite u Hrvatskoj / Martina Pezer, Ivica Urban, veljača 2017.

Br. 91 – Tko čeka taj dočeka – nakon šest godina ponovno imamo Strategiju upravljanja javnim dugom / Anto Bajo, Marko Primorac, siječanj 2017.

U publikaciji Odabrani prijevodi objavljuju se odabrani radovi na hrvatskom jeziku koji su izvorno objavljeni na engleskom u časopisu Public Sector Economics, a koji bi mogli biti zanimljivi čitateljima. U 2017. objavljena su 4 prijevoda:

Br. 48 – Ekonomska neizvjesnost i njen utjecaj na hrvatsko gospodarstvo / Petar Sorić, Ivana Lolić, prosinac 2017.

Br. 47 – Crowdfunding – hrvatska pravna perspektiva i usporedba s drugim izvorima financiranja / Katarina Đurđenić, lipanj 2017.

Br. 46 – Odrednice invalidskih mirovina u Hrvatskoj: uloga institucija / Marijana Bađun, ožujak 2017.

Br. 45 – Odrednice zdravlja stanovništva u dobi od 50 i više godina: dokazi iz Hrvatske / Šime Smolić, ožujak 2017.

Institut je 2016. pokrenuo novu analitičku serijsku publikaciju – Fiscus. Predmet analiza su aktualna ekonomska pitanja koja utječu na stabilnost javnih financija ili se odnose na proizvodnju dobara i pružanje usluga od šireg društvenog interesa. Riječ je o temama kojima u znanstvenoj i stručnoj javnosti nije posvećena primjerena pozornost, a odnose se na sektore ekonomije u kojima je na bilo koji način (izravno ili neizravno) zastupljen javni interes. Na znanstvenim i stručnim temeljima se nastoje osnažiti i potaknuti rasprave o uspostavljanju i očuvanju stabilnosti hrvatskih državnih financija i gospodarstva promoviranjem transparentnog, razboritog i odgovornog upravljanja. Stoga su teme usmjerene na

P ZA 2017. GODINU

identifikaciju i kvantifikaciju potencijalnih rizika koji mogu narušiti stabilnost javnih financija, razvoj tržišta, konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ekonomski položaj stanovništva. Glavni ciljevi časopisa su: dubinska analiza financijskog poslovanja institucija u javnom sektoru i institucija koje su na bilo koji način povezane s proizvodnjom dobara i pružanjem usluga od šireg društvenog interesa; bolje razumijevanje financijskih posljedica njihova poslovanja i povećanje odgovornosti; pružanje objektivne informacije široj stručnoj javnosti i investitorima o njihovu poslovanju te pomoći u uklanjanju administrativnih prepreka razvoju konkurentnosti i tržišta. U 2017. objavljena su dva broja:

Br. 5 – Uspješnost financijskog poslovanja poduzeća (trgovačkih društava) u vlasništvu države / Anto Bajo, Lana Zuber, Marko Primorac, 19. prosinca 2017.

Br. 4 – Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske / Anto Bajo, Marko Primorac, 19. rujna 2017.

Carinski vjesnik je stručni časopis namijenjen svim sudionicima u carinskom postupku, svima koji izvoze i uvoze. Časopis izlazi od 1992. periodično, najmanje 10 brojeva tijekom godine u nakladi od 1100 primjeraka. Sadržaj svakog broja dostupan je na mrežnim stranicama Instituta. U 2017. izašlo je 11 brojeva časopisa. Porezni vjesnik je stručni časopis koji od 1992. godine objavljuje članke namijenjene poreznim obveznicima, te službenicima Porezne uprave. Od 1997. Porezni vjesnik je službeno glasilo Ministarstva financija RH. Izlazi periodično, a najmanje 10 puta godišnje u nakladi od 1950 primjeraka. Sadržaj svakog broja dostupan je na mrežnim stranicama Instituta, a prethodne godine dostupne su u PDF formatu. U 2017. izašlo je 12 brojeva časopisa. Institut od 1994. objavljuje Zbirku monetarnih, bankovnih i deviznih propisa RH koja je izlazila u tiskanome i elektroničkom obliku. Kako se obujam regulative u proteklih 17 godina stalno povećavao, Zbirka se proširila na dva opsežna registratora koji su postali nespretni za upotrebu, pa je od 2012. ukinuto tiskano izdanje, a elektroničko osuvremenjeno i dopunjeno aplikacijama za mobilne uređaje. Zbirka sadrži redakcijski pročišćene tekstove zakona, odluka, pravilnika i sl. kojima se regulira ovo područje. Propisi se ažuriraju nakon objave u „Narodnim novinama” te su prikazani samo trenutačno važeći propisi. Pretplatnicima je omogućeno korištenje Zbirkom na osobnim računalima, kao i na mobilnim uređajima (iPhoneu, iPadu te onima baziranim na Android platformi).

P ZA 2017. GODINU

34

9. FINANCIJSKI POKAZATELJI

Iz računovodstvene dokumentacije Instituta za javne financije, na dan 31.12.2017., bilježe se sljedeći financijski rezultati:

u HRK

Preneseni višak prihoda iz protekle godine 240,997

Ukupni prihodi i primici ( I + II + III ) 1 8,442,421 I. Prihodi poslovanja 2 8,425,041 Prihodi od međunarodnih donacija i tijela EU 3 122,693 Prihodi od financijske imovine 4 367 Prihodi po posebnim propisima (HRZZ) 5 521,966 Prihodi od obavljanja osnovnih poslova vlastite djelatnosti 6 5,160,732 Prihodi iz proračuna 7 2,616,423

Prihodi od donacija i ostali 8 2,860

II. Prihodi od prodaje imovine 9 880

III. Primici od financijske imovine i zaduživanja 10 16,500

Ukupni rashodi i izdaci ( V + VII + VIII ) 11 8,419,609

V. Rashodi poslovanja 12 8,101,225

Rashodi za zaposlene 13 3,317,307

Naknade troškova zaposlenima 14 195,853

Rashodi za materijal i energiju 15 136,565

Rashodi za usluge 16 3,874,779

Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 17 72,070

Ostali rashodi poslovanja 18 397,880

Naknade građanima i kućanstvima 19 92,152

Financijski i ostali rashodi 20 14,619

VI. Izdaci za nabavu nefinancijske imovine 22 28,384

VII. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 23 290,000

Višak prihoda i primitaka tekuće godine 24 22,812

Ukupni višak za prijenos u iduću godinu 25 263,809

P ZA 2017. GODINU

10. KNJIŽNICA INSTITUTA

Institut ima specijalno profiliranu knjižnicu namijenjenu radu znanstvenika i istraživača Instituta, ali i za potrebe šire javnosti, prvenstveno znanstvenika, ali i studenata. Knjižnica se posljednjih godina orijentirala na pretplatu elektroničkih časopisa umjesto tiskanih inačica zbog brže dostupnosti pojedinih svezaka, a na mrežnim stranicama Instituta postoji on-line katalog knjižnice. Tijekom 2013. u okviru knjižnice izgrađen je institucijski repozitorij u kojeg se unose projekti izrađeni za vanjske naručitelje, ocjenski radovi djelatnika koji postoje u digitalnom obliku, članci objavljeni u časopisima Porezni vjesnik i Carinski vjesnik, a digitalizirana su i starija godišta znanstvenog časopisa Financijska praksa i to od broja 1/1991 (ukupno 15000 stranica). Za uspostavu repozitorija odabran je komercijalni softver tvrtke ArhivPRO.

P ZA 2017. GODINU

36

PRILOG: ZBIRNI PRIKAZ OBJAVLJENIH RADOVA ZAPOSLENIKA INSTITUTA

Bađun, M. Costs of occupational injuries and illnesses in Croatia. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 68(1), 66-73.

Bađun, M. Determinants of disability pensions in Croatia: the role of institutions. Public Sector Economics, 41(1), 109-128.

Bađun, M. Financiranje domova za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 24(1), 19-43.

Bajo, A. i Primorac, M. Poboljšava se sustav fiskalnog izravnanja u Hrvatskoj. Aktualni osvrt, br. 96.

Bajo, A. i Primorac, M. Tko čeka taj dočeka - nakon šest godina ponovno imamo Strategiju upravljanja javnim dugom. Aktualni osvrt, br. 91.

Bajo, A. i Puljiz, J. Državni strateški investicijski projekti i projektni ciklusi u Republici Hrvatskoj. Aktualni osvrt, br. 99.

Bajo, A. i Puljiz, J. Institucionalna potpora za strateško planiranje i gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Aktualni osvrt, br. 93.

Bajo, A. Political Economy of Fiscal Equalization: The Case of Croatia (koautor M. Primorac). Lex localis, 15(2), 155-173.

Bajo, A. Public Financial Management, Accountability, and Citizens’ Trust (koautori M. Primorac i D. Runtić). Hrvatska i komparativna javna uprava : časopis za teoriju i praksu javne uprave, 17(3), 389-405.

Bajo, A. Upravljanje javnim financijama, odgovornost i povjerenje građana (koautori M. Primorac i D. Runtić) u: Građani, javna uprava i lokalna samouprava: povjerenje, suradnja, potpora / Koprić, I.; Musa, A. i Giljević, T. ur. Zagreb: Institut za javnu upravu, str. 461-476.

Bejaković, P. Aktivnosti u EU u ublažavanju osobne prezaduženost. Radno pravo, 13(6), 57-65. Bejaković, P. Corruption and Economic Development: The Case of Croatia u: Economic

Development And Entrepreneurship In Transition Economies: Is Free Trade Working For Transitional And Developing Economies? / Ateljević, Jovo ; Borović, Zoran (ur.). Banja Luka, Bosnia and Herzegovina: Faculty of Economics, University of Banja Luka, 21-31.

Bejaković, P. Gospodarski razvoj, nova tehnologija i zapošljavanje. Radno pravo, 12, 79-85. Bejaković, P. How to measure the unmeasurable: Project Grey developing capacities and

capabilities for tackling undeclared work. Croatian Review of Economic, Business and Social Statistics (CREBSS), 3(2), 20-38.

Bejaković, P. Informatička era - evolucionarna ili revolucionarna promjena u društvu. Radno pravo, 13(78), 59-65.

Bejaković, P. Is personal over-indebtedness an important factor on the labour market? (koautor Ž. Mrnjavac). International Conference Challenges of Europe: Innovative responses for resilient growth and competitiveness 12th Conference / Pavić, I.; Muštra, V. i Visković, J. ur. Split: Ekonomski fakultet, Sveučilište u Splitu, 21-40

Bejaković, P. Mogu li se značajno povećati plaće u Hrvatskoj? Financije i porezi : časopis za poduzeća i banke, obrtnike, proračune i proračunske korisnike, neprofitne i ostale organizacije, 7(9), 4

Bejaković, P. Nonstandard Work in Croatia: Challenges and Perspectives in Selected Sectors - prikaz knjige. Revija za socijalnu politiku, 24(2), 239-243.

Bejaković, P. Occupational change and wage inequality: European Jobs Monitor 2017 - prikaz knjige. Public sector economics, 41(3), 379-385.

Bejaković, P. Pogoršanje položaja Hrvatske u ocjeni poslovne klime. Aktualni osvrt, br. 97. Bejaković, P. Poverty Alleviation: The Case of Croatia u Poverty, Inequality and Policy / Staicu,

Gabriel Ilie (ur.). Rijeka: InTechOpen, 63-80 Bejaković, P. Pozitivna i negativna obilježja stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog

odnosa. Računovodstvo i financije, 53(12), 99-102.

P ZA 2017. GODINU

Bejaković, P. Private Over-indebtedness in Selected Central and Eastern Europe Countries (koauor Ž. Mrnjavac). Proceedings of the 8th International Conference ‘The Economies of Balkan and Eastern Europe Countries in the Changing World’ Eastern Macedonia and Thrace Institute of Technology – Department of Accounting and Finance (Greece) University of Split - Faculty of Economics (Croatia) / A. Karasavvoglou, S. Goic and P. Polychronidou (ur.). Split: University of Split, Faculty of Economics, 20-27 9.

Bejaković, P. Utjecaj poreza i državne potrošnje na gospodarski razvoj u: Spomenica prof. dr. Juri Šimoviću / Arbutina, H. i Rogić Lugarić, T. ur. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagreb, 189-204.

Bezeredi, S. Evaluating the use of personal connections to bypass formal procedures: a study of vrski in Republic of Macedonia (koautor C. C. Williams). UTMS Journal of Economics, 8(2), 2017, 169-182.

Bezeredi, S. Explaining Consumers’ Motives for Purchasing from the Informal Economy: Some Lessons from a Study of Bulgaria, Croatia and FYR of Macedonia (koautor C. C. Williams). Economic Alternatives, 4, 2017, 515-531.

Bezeredi, S. Illegitimate economic practices in FYR Macedonia (koautor C. C. Williams). GREY Working Paper, no. 10, 2017. Sheffield: University of Sheffield, Sheffield University Management School.

Bezeredi, S. Tackling the Illegal practice of under-reporting employees’ wages: lessons from the Republic of Macedonia (koautor C. C. Williams). UTMS Journal of Economics, 8(3), 2017, 243–258.

Bratić, V. Sudjelovanje javnosti u zakonodavnom postupku: primjer Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora (koautor G. Struić). Hrvatska i komparativna javna uprava, 17(1), 131-152.

Franić, J. Illegitimate Economic Practices in Croatia: Findings from a representative survey of 2,000 citizens (koautor C. Williams). GREY Working Paper, br. 9, 2017. Sheffield: University of Sheffield, Sheffield University Management School.

Franić, J. Tackling the illegitimate under-reporting of salaries in Southeast Europe: some lessons from a 2015 survey in Bulgaria, Croatia and FYR Macedonia (koautor C. Williams). Eastern Journal of European Studies, 8 (1), 2017.

Klemenčić, I. Effective international information exchange as a key element of modern tax systems: promises and pitfalls of the OECD's Common Reporting Standard. Public Sector Economics, 41(2), 207-226.

Klemenčić, I. Poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela. Hrvatski filmski ljetopis, 23(2017), 2, 38-55.

Ott, K. i Bronić, K. Proračunska transparentnost lokalnih jedinica – stavovi zaposlenika. Newsletter, br. 111.

Ott, K. i Bronić, M. Lokalna samouprava i građani: proračunska transparentnost lokalnih zajednica - stavovi zaposlenika u: Građani, javna uprava i lokalna samouprava: povjerenje, suradnja, potpora / Koprić, I. ; Musa, A. i Giljević, T. ur. Zagreb: Institut za javnu upravu, 477-502.

Ott, K. Izvještaj EBRD-a o tranziciji prema održivom tržišnom gospodarstvu: Hrvatska zaostaje za najboljima. Aktualni osvrt, br. 98.

Ott, K. Osvrt na Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020. Aktualni osvrt, br. 94.

Ott, K. Treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Osvrt na analizu fiskalnog stanja Europske unije. Aktualni osvrt, br. 95.

Ott, K., Bronić, M., Petrušić, M. i Stanić, B. Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2016. - ožujak 2017. Newsletter, br. 112.

Pezer, M. i Urban, I. Pregled naknada socijalne zaštite u Hrvatskoj. Aktualni osvrt, br. 92

P ZA 2017. GODINU

38

Stanić, B. Globalna inicijativa za fiskalnu transparentnost: Načela sudjelovanja javnosti u fiskalnoj politici - prijevod. Newsletter, br. 110.

Stanić, B. Globalna inicijativa za fiskalnu transparentnost: Načela visoke razine fiskalne transparentnosti, sudjelovanja i odgovornosti – prijevod. Newsletter, br. 109.