Potrošnja Po Glavi Stanovnika

B O S N I A A N D H E R Z E G O V I N A

MINISTRY OF FOREIGN TRADE AND

ECONOMIC RELATIONS

Б О С Н А И Х Е Р Ц Е Г О В И Н А

МИНИСТАРСТВО СПОЉНЕ ТРГОВИНЕ И

ЕКОНОМСКИХ ОДНОСА

B O S N A I H E R C E G O V I N A

MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I

EKONOMSKIH ODNOSA

Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj

proizvodnji i prehrambenoj industriji Bosne i Hercegovine

PROIZVODNO-POTROŠNE

I

VANJSKOTRGOVINSKE BILANSE

ZA 2009. GODINU

Sarajevo, juni 2010. godine

1 Prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj

industriji Bosne i Hercegovine

S A D R Ţ A J

UVOD 4

1. PREGLED STANJA U SEKTORU POLJOPRIVREDE 6

1.1. Opći podaci 6

1.2. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda 8

2. METOD IZRADE BILANSI I IZVORI PODATAKA 11

2.1. Metod izrade bilansi 11

2.1.1. Bilanse za biljnu proizvodnju 11

2.1.2. Bilanse mesa i mesnih prerađevina 12

2.1.3. Bilanse mlijeka i mliječnih prerađevina u mliječnom ekvivalentu 13

3. ANALIZA PROIZVODNO-POTROŠNIH BILANSI 15

3.1. Proizvodno-potrošna bilansa ţitarica 15

3.1.1. Proizvodno-potrošna bilansa pšenice 15

3.1.2. Vanjskotrgovinska bilansa pšenice 16

3.1.3. Proizvodno-potrošna bilansa kukuruza 17

3.1.4. Vanjskotrgovinska bilansa kukuruza 17

3.2. Proizvodno-potrošna bilansa voća 19

3.2.1. Proizvodno-potrošna bilansa jabuke 19

3.2.2. Vanjskotrgovinska bilansa jabuke 19

3.2.3. Proizvodno-potrošna bilansa breskve 20

3.2.4. Vanjskotrgovinska bilansa breskve 21

3.2.5. Proizvodno-potrošna bilansa groţđa 22

3.2.6. Vanjskotrgovinska bilansa groţđa 22

3.3. Proizvodno-potrošna bilansa povrća 23

3.3.1. Proizvodno-potrošna bilansa paradajza 23

3.3.2. Vanjskotrgovinska bilansa paradajza 24

3.3.3. Proizvodno-potrošna bilansa kupusa 25

3.3.4. Vanjskotrgovinska bilansa kupusa 25

3.3.5. Proizvodno-potrošna bilansa krastavaca 26

3.3.6. Vanjskotrgovinska bilansa krastavaca 27

3.3.7. Proizvodno-potrošna bilansa paprike 28

3.3.8. Vanjskotrgovinska bilansa paprike 28

3.3.9. Proizvodno-potrošna bilansa salate 29

3.3.10. Vanjskotrgovinska bilansa salate 30

3.3.11. Proizvodno-potrošna bilansa lubenice 31

3.3.12. Vanjskotrgovinska bilansa lubenice 31

3.4. Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode 32

3.4.1. Vanjskotrgovinska bilansa flaširane vode 32

3.5. Proizvodno-potrošna bilansa mošta 33

3.6. Proizvodno-potrošna bilansa za glavne proizvode animalnog porijekla 33

3.6.1. Bilanse za mlijeko i mliječne proizvode 33

3.6.1.1. Proizvodno-potrošna bilansa sirovog mlijeka 33

3.6.1.2. Vanjskotrgovinska bilansa sirovog mlijeka 34

3.6.1.3. Proizvodno-potrošna bilansa mliječnih prerađevina 34

3.6.1.4. Vanjskotrgovinska bilansa mlijeka i mliječnih prerađevina 35

3.6.1.5. Uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda 39



3.6.2. Meso i mesne prerađevine 40

3.6.2.1. Proizvodno-potrošna bilansa mesa 40

3.6.2.2. Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina 41

3.6.2.3. Vanjskotrgovinska bilansa mesa i mesnih prerađevina 42

3.6.2.4. Uvoz i izvoz mesa i mesnih prerađevina po zemljama 46

3.6.3. Med 49

3.6.3.1. Proizvodno-potrošna bilansa meda 49

3.6.3.2. Vanjskotrgovinska bilansa meda 50

Zbirna tabela 52

Tabela 1. Struktura deficita u razmjeni poljoprivrednim proizvodima (glave 1-24) u milionima KM

Tabela 2. Proizvodno-potrošna bilansa pšenice (2009)

Tabela 3. Uvoz pšenice u BiH (2008-2009)

Tabela 4. Izvoz pšenice iz BiH (2008-2009)

Tabela 5. Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)

Tabela 6. Proizvodno-potrošna bilansa kukuruza (2009)

Tabela 7. Uvoz kukuruza u BiH (2008-2009)

Tabela 8. Izvoz kukuruza iz BiH (2008-2009)


Tabela 10. Proizvodno-potrošna bilansa jabuke (2009)

Tabela 11. Uvoz jabuke u BiH (2008-2009)

Tabela 12. Izvoz jabuke iz BiH (2008-2009)


Tabela 14. Proizvodno-potrošna bilansa breskve (2009)

Tabela 15. Uvoz breskve uključujući i nektarine u BiH (2008-2009)

Tabela 16. Izvoz breskve uključujući i nektarine iz BiH (2008-2009)


Tabela 18. Proizvodno-potrošna bilansa groţđa (2009)

Tabela 19. Uvoz groţđa u BiH (2008-2009)

Tabela 20. Izvoz groţđa iz BiH (2008-2009)


Tabela 22. Proizvodno-potrošna bilansa paradajza (2008-2009)

Tabela 23. Uvoz paradajza u BiH (2008-2009)

Tabela 24. Izvoz paradajza iz BiH (2008-2009)


Tabela 26. Proizvodno-potrošna bilansa kupusa (2009)

Tabela 27. Uvoz kupusa u BiH (2008-2009)

Tabela 28. Izvoz kupusa iz BiH (2008-2009)


Tabela 30. Proizvodno-potrošna bilansa krastavaca (2009)

Tabela 31. Uvoz krastavaca u BiH (2008-2009)

Tabela 32. Izvoz krastavaca iz BiH (2008-2009)


Tabela 34. Proizvodno-potrošna bilansa paprike (2009)

Tabela 35. Uvoz paprike u BiH (2008-2009)

Tabela 36. Izvoz paprike iz BiH (2008-2009)


Tabela 38. Proizvodno-potrošna bilansa salate (2009)

Tabela 39. Uvoz salate u BiH (2008-2009)

Tabela 40. Izvoz salate iz BiH (2008-2009)

Tabela 41 Analiza vanjskotrgovinske razmjene (2008-2009)

Tabela 42. Proizvodno-potrošna bilansa lubenice (2009)

Tabela 43. Uvoz lubenice u BiH (2008-2009)

Tabela 44. Izvoz lubenice iz BiH (2008-2009)




Tabela 46. Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode (2007-2008)

Tabela 47. Uvoz vode u BiH (2008-2009)

Tabela 48. Izvoz vode u BiH (2008-2009)


Tabela 50. Proizvodno-potrošna bilansa sirovog mlijeka (2009)


Tabela 52. Proizvodno-potrošna bilansa mliječnih prerađevina (2009)

Tabela 53. Ukupan uvoz proizvoda u okviru Glave 4 – Mlijeko i mliječni proizvodi (2008-2009)

Tabela 54. Ukupan izvoz proizvoda u okviru Glave 4 – Mlijeko i mliječni proizvodi (2008-2009)


Tabela 56. Analiza vanjskotrgovinske razmjene svjeţih mliječnih proizvoda (2008-2009)

Tabela 57. Analiza vanjskotrgovinske razmjene maslaca i mliječnih namaza (2008-2009)

Tabela 58. Analiza vanjskotrgovinske razmjene sira i prerađenog sira (2008-2009)

Tabela 59. Mlijeko i mliječni proizvodi – uvoz po zemljama (kg) (2008-2009)

Tabela 60. Mlijeko i mliječni proizvodi – uvoz po zemljama (KM) (2008-2009)

Tabela 61. Mlijeko i mliječni proizvodi – izvoz po zemljama (kg) (2008-2009)

Tabela 62. Mlijeko i mliječni proizvodi – izvoz po zemljama (KM) (2008-2009)

Tabela 63. Proizvodno-potrošna bilansa goveđeg i svinjskog mesa (2008-2009) Tabela 64. Proizvodno-potrošna bilansa peradarskog i ovčjeg mesa (2008-2009)

Tabela 65. Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina (2008-2009)

Tabela 66. Ukupan uvoz mesa i mesnih prerađevina (2008-2009)

Tabela 67. Ukupan izvoz mesa i mesnih prerađevina (2008-2009)


Tabela 69. Meso i mesne prerađevine – uvoz (2008-2009)

Tabela 70. Meso i mesne prerađevine – izvoz (2008-2009)

Tabela 71. Analiza vanjskotrgovinske razmjene goveđeg mesa (2008-2009)

Tabela 72. Analiza vanjskotrgovinske razmjene svinjskog mesa (2008-2009)

Tabela 73. Analiza vanjskotrgovinske razmjene peradarskog mesa (2008-2009)

Tabela 74. Analiza vanjskotrgovinske razmjene ovčjeg mesa (2008-2009)

Tabela 75. Meso – uvoz po zemljama (kg) (2008-2009)

Tabela 76. Meso – uvoz po zemljama (KM) (2008-2009)

Tabela 77. Prerađevine od mesa – uvoz po zemljama (kg) (2008-2009)

Tabela 78. Prerađevine od mesa – uvoz po zemljama (KM) (2008-2009)

Tabela 79. Meso – izvoz po zemljama (kg) (2008-2009)

Tabela 80. Meso – izvoz po zemljama (KM) (2008-2009)

Tabela 81. Prerađevine od mesa – izvoz po zemljama (kg) (2008-2009)

Tabela 82. Prerađevine od mesa – izvoz po zemljama (KM) (2008-2009)

Tabela 83. Proizvodno-potrošna bilansa meda (2009)




U V O D

U skladu sa zaključkom Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma

Parlamentarne skupštine BiH (Komisija), donesenog na 31. sjednici, odrţanoj 14.04.2009.

godine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (MVTEO

BiH) pripremilo je prijedlog mjera za pomoć peradarima BiH koji je usvojen od strane

Komisije, na 32. sjednici, odrţanoj 21.05.2009. godine, sa zahtjevom da MVTEO BiH

predloţi cjelovit prijedlog mjera koji će uključiti sve segmente poljoprivredne proizvodnje,

uključujući i pojedinačne obaveze svake od nadleţnih institucija koje su direktno ili posredno

uključene i odgovorne za poboljšanje uslova u poljoprivredi BiH.

MVTEO BiH je pripremilo prijedlog mjera za poboljšanje uslova poslovanja u

poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji BiH na osnovu dokumenta „Analiza

politika u oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH“ koji je razmotren na

Komisiji, zaključaka Okruglog stola udruţenja/udruga poljoprivrednika koji je odrţan

06.10.2009. godine u Ljubuškom, kao i na osnovu zaključaka Komisije za predlaganje mjera

zaštite domaće proizvodnje.

Ministarstvo je 24.11.2009. godine odrţalo raspravu na temu „Zaštita i unaprjeđenje domaće

proizvodnje“ na kojoj je izloţeni Prijedlog mjera razmotren i prihvaćen uz određene dopune

od strane svih relevantnih institucija vazanih za oblast poljoprivrede u BiH.

Vijeće ministara BiH je, na 109. sjednici, odrţanoj 22.12.2009. godine, razmotrilo i usvojilo

Prijedlog mjera.

U skladu sa zaključcima 61. sjednice Predstavničkog doma i 37. sjednice Doma naroda

Parlamentarne skupštine BiH, MVTEO BiH je Prijedlog mjera uputilo u parlamentarnu

proceduru na razmatranje i potvrđivanje. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je

razmatrao i usvojio Prijedlog mjera na 73. sjednici odrţanoj 23.03.2010. godine.

U ovom dokumentu predstavljamo rezultate proizvodno-potrošnih i vanjskotrgovinskih

bilansi, odnosno rezultate prve i druge predloţene mjere za poboljšanje uslova poslovanja u

poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji BiH, a to su:

1. Izraditi bilanse potreba i stanja, uključujući i vanjskotrgovinske bilanse za

glavne poljoprivredne proizvode: ţitarice (pšenica, kukuruz); voće (jabuka,

breskva, groţđe); povrće (paradajz, kupus, krastavac, paprika, salata, lubenica),

te za flaširanu vodu i mošt.

Zaduţeni: Vanjskotrgovinska komora u koordinaciji sa entitetskim/kantonalnim privrednim

komorama, grupacijama proizvođača, Upravom za indirektno oporezivanje i MVTEO BiH-

Sektor za međunarodne trgovinske odnose i Sektor za poljoprivredu, ishranu, šumarstvo i

ruralni razvoj.

Način izvršenja: komunikacije, koordinacije i konsultacije nadleţnih institucija zaduţenih za

efektivno upravljanje sektorom poljoprivrede i ishrane.

Status izvršenja: procjena

Rok: februar 2010. godine

Razlog: Izradom bilansi potreba i stanja stiče se cjelovit uvid u trgovinski promet

(uvoz/izvoz) BiH.



Cilj: Poboljšanje, smanjenje deficita i izrada odgovarajućih politika za poboljšanje uslova

poslovanja domaće proizvodnje.

2. Izraditi bilanse potreba i stanja, uključujući i vanjskotrgovinske bilanse za

glavne proizvode animalnog porijekla: mlijeko i mliječni proizvodi,

mesoprerađevine po zemljama porijekla i zemljama trgovine, te med.

Zaduţeni: Vanjskotrgovinska komora u koordinaciji sa entitetskim/kantonalnim privrednim

komorama, grupacijama proizvođača, Upravom za indirektno oporezivanje i MVTEO BiH-

Ured za veterinarstvo BiH na osnovu izdatih rješenja o uvozu mesa i mesnih proizvoda.

Način izvršenja: komunikacije, koordinacije i konsultacije nadleţnih institucija zaduţenih za

efektivno upravljanje sektorom poljoprivrede i ishrane.

Status izvršenja: procjena

Razlog: Izradom bilansa potreba i stanja stiče se cjelokupan uvid u trgovinski promet

(uvoz/izvoz) BiH.

Cilj: Poboljšanje, smanjenje deficita i izrada odgovarajućih politika za poboljšanje uslova

poslovanja domaće proizvodnje.



1. PREGLED STANJA U SEKTORU POLJOPRIVREDE

1.1. Opći podaci

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vrijednost sektora poljoprivrede, lova i

šumarstva sa sektorom ribarstva za 2008. godinu iznosila je 1,850 miliona KM1. Udio

navedenih sektora u ukupnom BDP-u za 2008. godinu iznosio je 7,49%. Vrijednost

proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića za 2008. godinu iznosila je 578.480 KM. Udio

proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića u ukupnom BDP-u iznosio je 2,43%.

Prosječna veličina oko 50% gazdinstava u BiH je oko 2 ha, dok je veličina više od 80%

gazdinstava manja od 5 ha. Uzimajuću u obzir usitnjenost, kao i distribuciju parcela uz druge

faktore koji onemogućavaju značajniju poljoprivrednu proizvodnju, u BiH još uvijek

preovladava uglavnom ekstenzivna proizvodnja voća i povrća sa niskim prosječnim

prinosima kultura. Proizvodi su nekonkurentni kako na domaćem, tako i na inostranom

trţištu.

Oranične površine prema načinu korištenja u BiH u 2009. godini, prema statističkim

podacima, iznosile su 999.000 ha, od čega zasijane površine 527.000 ha, ugari i neobrađene

oranice 472.000 ha i rasadnici i ostalo na oranicama 2.000 ha.

Površine zasijane ţitaricama iznosile su 310.000 ha, krmnim biljem 132.000 ha, povrćem

76.000 ha i industrijskim biljem 7.000 ha. Kada je riječ o strukturi proizvodnje evidentno je

smanjenje zasijanih površina ţitaricama za 3,24%, krmnog bilja za 9,5% i povrća za 7,3% u

odnosu na prethodnu godinu. Površine zasijane industrijskim biljem ostale su

nepromijenjene.

Indeks promjene proizvodnje ţitarica ima negativan trend rasta u odnosu na prethodnu

godinu. Proizvodnja kukuruza 2009. godine je manja za 4,1%, zobi za 15,4% i ječma za 1%.

Pozitivan trend rasta proizvodnje je evidentiran kod pšenice čija je proizvodnja veća za 6,4%

i raţi za 10%.

Proizvodnja povrća tokom 2009. godine odvijala se na površini od 72.339 ha, što predstavlja

14,5% od ukupnih zasijanih površina. Ostvarena proizvodnja povrća iznosila je 693.188 t. U

strukturi proizvodnje već dugi niz godina dominira krompir koji se uzgaja na površini od

36.704 ha i sa proizvodnjom od 413.658 t. Površina pod ostalim povrćem iznosila je 35.635

ha na kojoj je proizvedeno 279.530 t raznovrsnog povrća. Prema indeksu promjene

proizvodnje povrća za 2009. godinu evidentan je pozitivan trend rasta proizvodnje većine

povrtnih kultura u odnosu na prethodnu godinu i to crnog luka za 2,3%, graha 12,7%,

paradajza 13,8%, krastavca 2,7%, bijelog luka 0,5 i zelene paprike za 1,5%. Negativan trend

proizvodnje evidentan je kod mrkve čija je proizvodnja manja za 24%, graška 21%, kupusa i

kelja za 5,2% i krompira za 3,5%.

Ukupan broj rodnih stabala raznovrsnog voća u 2009. godini iznosio je 20,74 miliona, od

čega su najzastupljenije voćne vrste šljiva (11,6 miliona), jabuka (4,6 miliona) i kruška (1,9

miliona). Ukupna ostvarena proizvodnja za 2009. godinu iznosila je 284.371 t. Indeks

promjene proizvodnje voća u 2009. godini ima pozitivan trend rasta.

1 U vrijeme pripreme ovog dokumenta podaci za 2009. godinu nisu bili dostupni



Pozitivan trend rasta proizvodnje voća je naročito izraţen kod proizvodnje šljive koja je u

odnosu na prethodnu godinu veća za 17,5%, jabuke za 37,7%, kajsije za 75,4%, dunje za

46,1%, kruške za 14,3% i drugih voćnih vrsta, ali u manjem procentu. Negativan trend rasta

proizvodnje evidentan je kod proizvodnje masline koja je u odnosu na prethodnu godinu

manja za 4%, limuna za 17,4% i mandarina za 20%. Površine pod jagodičastim voćem u

2009. godini iznosile su 2.366 ha, što je za 3.660 ha manje u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupna proizvodnja jagode i maline iznosila je 17.737 t. Evidentno je značajno smanjenje

proizvodnje od 10.803 t u poređenju s prethodnom godinom.

Ukupna proizvodnja groţđa u 2009. godini iznosila je 25.617 t, a prosječna proizvodnja po

čokotu 2,4 kg. Proizvodnja groţđa prema indeksu promjene proizvodnje ima pozitivan trend

rasta i veća je za 7,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Na osnovu statističkih podataka u 2009. godini evidentan je trend smanjenja brojnog stanja

stoke u neznatnom procentu u odnosu na prethodnu godinu. Prema statističkim podacima

ukupan broj goveda u BiH bio je 457.743, ovaca 1.054.689, svinja 529.095 i peradi

18.741.442. Prema statističkim podacima, broj muznih krava u 2009. godini iznosio je

293.169, dok je proizvodnja mlijeka iznosila 733.779.000 l.

Proizvodnja meda ima negativan trend rasta, odnosno proizvodnja meda je manja za 21,2%.

Klanje stoke i peradi u 2009. godini ima pozitivan trend rasta. Klanje peradi je veće za

12,85%, svinja za 8,35% i ovaca za 4,08%. Negativan trend klanja evidentan je kod svih

kategorija goveda i smanjen je za 5,25% u odnosu na prošlu godinu.

Konkurencija u sektoru raste iz dana u dana i odgovor kreatora agrarnih politika treba biti

efikasnije usaglašavanje politika, koordiniranja, usmjeravanja i na kraju, veće efikasnosti i

transparetnosti u korištenju javnih sredstava u podršci sektoru. S toga, neophodno je jačanje

konkurentnosti BiH proizvoda na domaćem trţištu i trţištu u okruţenju.

Najveća ograničenja modernizaciji i povećanju konkurentnosti sektora predstavljaju činjenice

da u BiH preovladavaju manja poljoprivredna gazdinstva; zatim nedostatak modernih

tehnologija i praksi na poljoprivrednim gazdinstvima; veliko prisustvo poljoprivredne

proizvodnje samo u svrhe vlastitog preţivljavanja usljed nedostatka prilika za posao u

ruralnim područjima; neadekvatna educiranost ljudskih potencijala i nedovoljna finansijska

sredstva; starija starosna struktura populacije u oblasti poljoprivrede; nizak nivo tehnologije i

standarda u sektoru prerade hrane; nedostatak infrastrukture u poljoprivrednoj proizvodnji,

trgovini i preradi poljoprivrednih proizvoda; ograničeno i neodrţivo ulaganje u poljoprivredu

i aktivnosti na procesu dodatne vrijednosti. Svi ovi faktori doprinose malom prisustvu

komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava u BiH i slaboj konkurentnosti sektora za preradu

hrane. Bez obzira na ova ograničenja, u BiH postoji veliki potencijal za povećanje

produktivnosti i proizvodnju kvalitetnih proizvoda.

Izdvajanja za poljoprivredu iznose svega oko 4-5% ukupnih javnih prihoda što je višestruko

manje u poređenu s okruţenjem. Budţeti za podsticaje su generalno mali, nedovoljni sa

mjerama koje su slabo „ciljane“, čija je karakteristika da se subvencionira sva proizvodnja, ne

praveći razliku niti se fokusiraju za one proizvođače koji proizvode isključivo za trţište u

odnosu na one koji proizvode za svoje potrebe.



Usmjeravanjem subvencija za proizvođače koji proizvode za trţište, u kratkom periodu moţe

da se podigne nivo proizvodnosti i da te proizvodnje budu konkurentne na domaćem, ali i

trţištu u okruţenju. Dodatno, slaba strana domaćih subvencija je usmjeravanje i davanje

subvencija po količini proizvedenih roba.

Bh. politika u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja posljednjih se godina razvija u

skladu s ciljevima i potrebama za pripremu i priključenje EU. Opći ciljevi razvoja agrara u

BiH su: ruralni razvoj, transformacija postojeće, uglavnom naturalne poljoprivredne

proizvodnje u trţišnu, uvođenje i efikasno provođenje evropskog zakonodavstva u oblasti

poljoprivrede i pristup evropskim fondovima za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj.

Prioriteti su povećanje proizvodnje zdrave hrane, povećanje proizvodnje roba koje donose

povećan profit odnosno visokokvalitetnih roba, povećanje proizvodnje, pakovanja i

distribucije pitke vode, povećanje stočarske proizvodnje, te proizvodnje mlijeka i mliječnih

proizvoda, iskorištavanje velikih pašnjačkih površina, povećanje proizvodnje i plasmana

meda, proizvodnju i preradu ribe, povećanje radno intenzivnih proizvoda i povećanje

kvaliteta stočne hrane.

Po pitanju trgovinske politike, BiH se opredijelila za potpunu liberalizaciju trţišta.

Potpisivanjem SSP-a i Privremenog sporazuma BiH je ušla u ugovorni odnos sa EU i postala

potencijalni kandidat za članstvo, te joj je omogućen pristup na trţište od skoro 500 miliona

potencijalnih potrošača.

1.2. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda

Vrijednost uvoza poljoprivrednih proizvoda u 2009. godini iznosila je 2,39 milijardi KM što

predstavlja 19,35% ukupnog bh. uvoza. Vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda iznosila

je 452,77 miliona KM što je 8,19% ukupnog bh. izvoza. Izvoz BiH u agroindustrijskom

sektoru u 2009. godini u odnosu na prethodnu godinu porastao je za 10,40%, dok uvoz u

istom periodu biljeţi pad od 8,82%.

U ukupnoj bh. razmjeni poljoprivrednim proizvodima u 2009. godini najveće učešće su imale

zemlje potpisnice CEFTA-e (53,25%) i članice EU (31,15%). U ukupnom bh. izvozu

poljoprivrednih proizvoda u 2009. godini potpisnice CEFTA-e su učestvovale sa 69,62%, a

članice EU sa 23,67%. U ukupnom bh. uvozu poljoprivrednih proizvoda potpisnice CEFTA-e

učestvuju sa 50,15%, a članice EU sa 32,57%.

U 2009. godini u odnosu na 2008. godinu došlo je do pada uvoza poljoprivrednih proizvoda

iz zemalja EU za 15,98%, dok se u 2008. godini biljeţi rast uvoza poljoprivrednih proizvoda

iz EU od 27,39 % u odnosu na 2007. godinu.

Kada se posmatraju članice CEFTA Sporazuma, došlo je do pada uvoza poljoprivrednih

proizvoda iz zemalja potpisnica CEFTA-e za 3,39% u 2009. godini u odnosu na 2008.

godinu, dok se u 2008. godini biljeţi rast uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja

potpisnica CEFTA-e za 9,10% u odnosu na 2007. godinu.

U 2009. godini u odnosu na 2008. godinu, došlo je do značajnog rasta izvoza poljoprivrednih

proizvoda u zemlje EU od 19,36%.



Izvoz poljoprivrednih proizvoda u zemlje potpisnice CEFTA-e je porastao za 3,57% u 2009.

godini u odnosu na 2008 što je znatno manji procenat rasta od onog koji je zabiljeţen u 2008.

godini u odnosu na 2007. godinu kada je iznosio 32,86%.

Najvaţniji partneri naše zemlje u trgovini poljoprivrednim proizvodima su Hrvatska, Srbija,

Crna Gora i Makedonija i to uglavnom zbog tradicionalnih trgovinskih veza, navike

potrošača, ali i otvorenosti tih trţišta zahvaljujući potpisanom Sporazumu CEFTA 2006.

Najveći obim vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u

okviru CEFTA-e BiH ima sa Hrvatskom i Srbijom.

Ukupan obim razmjene poljoprivrednih proizvoda BiH sa Hrvatskom za 2009. godinu iznosio

je 762,01 miliona KM, te predstavlja pad od 2,98% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz

poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske iznosio je 605,66 miliona KM, što predstavlja

smanjenje za 3,54% u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz poljoprivrednih proizvoda u

Hrtvatsku za 2009. godinu iznosio je 156,35 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu je

smanjen za 0,78%. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda sa Hrvatskom u

2009. godini je 25,82% i ima blagi trend rasta u odnosu na 2008. i 2007. godinu, kada je

pokrivenost iznosila 25,10% i 20,69% respektivno.

Ukupan obim razmjene poljoprivrednih proizvoda BiH sa Srbijom u 2009. godini iznosio je

599,24 miliona KM, što predstavlja pad od 3,98% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz iz

Srbije iznosio je 508,52 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu manji je za 5,51%.

Izvoz u Srbiju iznosio je 90,72 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu je veći za 5,55%.

Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda sa Srbijom u 2009. godini je 17,84% i,

iako je na nezavidnom nivou, poboljšana je u odnosu na 2008. i 2007. godinu, kada je

iznosila 15,97% i 14,01% respektivno.

Bosna i Hercegovina biljeţi deficit u svim glavama Carinske tarife koje se po međunarodnoj

klasifikaciji smatraju poljoprivrednim proizvodima. Ukupan deficit u trgovini

poljoprivrednim proizvodima u 2009. godini smanjen je za 12,4% u odnosu na 2008. godinu.

U 2009. godini najveće učešće u deficitu robne razmjene poljoprivrednim proizvodima imali

su:

Glava CT 22 - Pića, alkoholi i i sirće (14,61%),

Glava CT 21 - Razni prehrambeni proizvodi (9,30%);

Glava CT 10 - Ţitarice (7,23%);

Glava CT 23 - Ostaci i otpaci od prehrambene industrije (6,91%);

Glava CT 24 - Duhan i prerađene zamjene duhana (6,50%);

Glava CT 19 - Proizvodi na osnovi ţitarica, mlijeka i sl. (5,85%);

Glava CT 02 - Meso i drugi klaonični proizvodi za jelo (5,85%);

Glava CT 17 - Šećer i proizvodi od šećera (5,72%);

Glava CT 18 - Kakao i proizvodi od kakaoa (5,71%).



Tabela 1. Struktura deficita u razmjeni poljoprivrednim proizvodima (glave 1-24) u milionima KM

Glava carinske tarife 2009 Deficit

(%) Uvoz Izvoz

1. Ţive ţivotinje 98,54 1,98 4,99%

2. Meso i drugi klanični proizvodi za jelo 121,97 8,63 5,85%

3. Ribe, ljuskari, mekušci i slično 17,65 14,81 0,15%

4. Mlijeko, ptičja jaja, med i slično 135,17 64,88 3,63%

5. Ostali proizvodi ţivotinjskog porijekla 2,03 0,55 0,08%

6. Ukrasne biljke, korjenje i slično 21,09 0,86 1,04%

7. Povrće, korijenje i krtole za jelo 55,34 20,26 1,81%

8. Voće za jelo, kore agruma, dinja, lubenica 114,03 39,64 3,84%

9. Kahva, čaj, mate čaj i začini 71,71 6,68 3,36%

10. Ţitarice 149,49 9,49 7,23%

11. Proizvodi mlinske industrije, škrob, i slično 41,21 1,75 2,04%

12. Zrnevlje, sjeme, plodovi, stočna hrana i slično 71,79 4,96 3,45%

13. Šelak, gume, smole i ostali biljni sokovi i ekstrakti 0,97 0,00 0,05%

14. Pletarski biljni materijal i slično 0,35 0,05 0,02%

15. Biljna i ţivotinjska mast i vosak i slično 111,27 44,34 3,46%

16. Prerađevine od mesa, riba, ljuskara i slično 103,85 42,26 3,18%

17. Šećer i proizvodi od šećera 143,76 33,09 5,72%

18. Kakao i proizvodi od kakaoa 123,13 12,57 5,71%

19. Proizvodi na bazi ţitarica, mlijeka i slično 152,73 39,37 5,85%

20. Proizvodi od povrća, voća i slično 47,46 23,69 1,23%

21. Razni proizvodi za ishranu 194,75 14,67 9,30%

22. Pića, alkoholi i sirće 314,38 31,55 14,61%

23. Ostaci i otpaci prehrambene industrije i slično 148,37 14,55 6,91%

24. Duhan i proizvodi zamjene duhana 147,96 22,15 6,50%

Ukupno (1-24) 2.389,02 452,77 100%

Ukupno 12.348,47 5.530,38 100%

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Prema navedenom, u 67,68% deficita u ukupnom trgovinskom deficitu agroindustrijskog

sektora najveće učešće imaju pića, alkoholi i sirće (14,61%), potom razni prehrambeni

proizvodi (9,30%) i ţitarice (7,23%).

Opća pokrivenost uvoza poljoprivrednih proizvoda izvozom iznosi 18,95%. Iako procent

pokrivenosti uvoza izvozom nije zadovoljavajući, u poređenju s prethodnim godinama, ipak

je poboljšan.



2. METOD IZRADE BILANSI I IZVORI PODATAKA

2.1. Metod izrade bilansi

Proizvodno-potrošne bilanse prikazuju stanje i razvoj ponude i potrošnje hrane unutar jedne

zemlje za određen vremenski period, kalendarsku ili proizvodnu godinu.

Stepen zadovoljavanja ukupnih potreba predstavlja omjer domaće proizvodnje i domaće

potrošnje koji pokazuje u kojoj mjeri domaća proizvodnja pokriva sve potrebe, odnosno

domaću potrošnju. Ukoliko stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosi manje od 100,

proizvodnja ne pokriva potrošnju. Ukoliko stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosi više

od 100, proizvodnja pokriva potrošnju, odnosno postoje količine koje se mogu izvoziti ili

eventualno uskladištiti.

U proračunu bilansi korištene su metodološke upute i preporuke Statističkog ureda Evropske

unije (EUROSTAT). Najveći problem kod izrade proizvodno-potrošnih bilansi predstavljao

je nedostatak i dostupnost pojedinih podataka. Ulazni parametri koji su nedostajali

procijenjeni su u saradnji sa stručnjacima.

Proizvodno-potrošne i vanjskotrgovinske bilanse pripremljene su za 2009. kalendarsku

godinu.

U skladu s metodologijom, pripremljene su proizvodno-potrošne bilanse za glavne

poljoprivredne proizvode: ţitarice (pšenica i kukuruz), voće (jabuka, breskve, groţđe) i

povrće (paradajz, kupus, krastavac, paprika, salata, lubenice). Također, pripremljene su

bilanse stanja i potreba za glavne proizvode animalnog porijekla: mlijeko i mliječne

proizvode, meso i mesne prerađevine, te med.

Za sve navedene proizvode i grupe proizvoda pripremljene su i vanjskotrgovinske bilanse.

2.1.1. Bilanse za biljnu proizvodnju

Proizvodno-potrošna bilansa za biljne proizvode obuhvata: proizvodnju, zasijane površine,

prinos, raspoloţive količine, uvoz, ukupne resurse, izvoz, početne i završne zalihe, kao i

promjene zaliha, domaću potrošnju, sjeme, gubitke, stočnu hranu, industrijsku potrošnju,

preradu, ljudsku potrošnju i potrošnju po glavi stanovnika.

Podaci o proizvodnji, zasijanim površinama, i prinosu ţitarica i povrća preuzeti su iz

statističkih saopćenja „Poţnjevena površina i proizvodnja po usjevima 2009. godina“

Agencije za statistiku BiH. Također, podaci o broju stabala i prinosu voća preuzeti su iz

statističkog saopćenja Agencije za statistiku BiH.

Raspoloţive količine definirane su na osnovu podataka o ukupnim resursima umanjenih za

izvoz tokom kalendarske 2009. godine

Zalihe predstavljaju razliku konačnih i početnih zaliha. Početne zalihe definiraju se kao

neiskorištene i uskladištene količine proizvoda koje postoje prvi dan u referentnom periodu, a

završne zalihe količine proizvoda uskladištene na posljednji dan u referntnom periodu. U

suštini, zalihe obuhvataju zalihe proizvođača, trţišta, stalne i zalihe vlade. Podaci o zalihama

za pšenicu i kukuruz preuzeti su od Federalne direkcije robnih rezervi i Direkcije za robne

rezerve Republike Srpske, dok su zalihe za voće i povrće procijenjene u konsultacijama sa

stručnjacima.



Domaća potrošnja obuhvata sve vidove upotrebe proizvoda. Izračunata je kao razlika resursa,

izvoza i promjena zaliha.

Gubici predstavljaju količinu proizvoda koja se izgubi tokom radova na polju, na trţištu,

skladištenju, prijevozu, preradi itd. Gubici za ţitarice, voće i povrće su izračunati pomoću

stručno procijenjenih koeficijenata koji se kreću 3-5% .

Stočna hrana predstavlja količinu proizvoda utrošenog za ishranu stoke na farmi i industrijsku

proizvodnju stočne hrane. Tako npr. potrošnja povrća za ishranu stoke procijenjena je 1-

6,5%, ovisno od vrste povrtne kulture.

Pod industrijskom potrošnjom podrazumijeva se količina proizvoda koja se tokom

referentnog perioda koristi za proizvodnju proizvoda koji nisu namijenjeni za ljudsku

potrošnji niti za ishranu stoke.

Prerada predstavlja količinu proizvoda korištenog za proizvodnju izvedenih prehrambenih

proizvoda. Podaci o utrošku povrća i voća za preradu su procijenjeni.

Ljudska potrošnja obuhvata količine hrane dostupne stanovništvu za potrošnju.

Neto ljudska potrošnja se računa pretvaranjem bruto potrošnje u hranjivu materiju.

Prosječna potrošnja po glavi stanovnika predstavlja količinu proizvoda namijenjenog za

ljudsku potrošnju podijeljenu s brojem stanovnika.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni (uvoz i izvoz) preuzeti su od Uprave za indirektno

oprezivanje BiH.

2.1.2. Bilanse mesa i mesnih prerađevina

Proizvodno-potrošna bilansa za meso obuhvata: klanje, prosječnu teţinu trupa, neto teţinu

zaklanih ţivotinja, domaću proizvodnju mesa, izvoz ţivih ţivotinja, uvoz ţivih ţivotinja, neto

proizvodnju mesa, neregistriranu proizvodnju mesa, uvoz mesa, resurse, izvoz mesa, početne

zalihe, završne zalihe, promjene zaliha, domaću potrošnju, ljudsku potrošnju i potrošnju po

stanovniku. Pripremljene proizvodno-potrošne bilanse obuhvataju goveđe, svinjsko, ovčje i

kozje meso, kao i meso peradi.

Od mesnih prerađevina pripremljene su bilanse za kobasice i slične proizvode od mesa, te za

ostale pripremljene ili konzervirane proizvode od mesa uzimajući u obzir domaću

proizvodnju, zalihe, uvoz i izvoz.

Svi podaci (uvoz i izvoz ţive stoke, meso i mesne prerađevine) izraţeni su u ekvivalentu

mesa.

Podaci o klanju stoke i peradi, prosječnoj teţini trupa i neto teţini zaklanih ţivotinja preuzeti

su iz statističkog saopćenja „Klanje stoke i peradi u klaonicama 2009. godina“ Agencije za

statistiku BiH.

Domaća proizvodnja mesa definirana je kao neto količina mesa dobijena isključivo klanjem

domaćih ţivotinja.



Neregistrirana proizvodnja mesa predstavlja klanje stoke i proizvodnju mesa koja se obavlja

na farmi, ali nije registrirana ni na jedan način. Obzirom na nedostatak podataka o

registriranim zaklanim ţivotinjama na farmama neregistrirana proizvodnja je procijenjena.

Zalihe su definirane kao i kod bilansi za biljnu proizvodnju. Podaci o zalihama mesa su

procijenjeni i odnose se na industrijske zalihe.

Domaća potrošnja definira sve vidove upotrebe proizvoda u određenom referentnom periodu.

Izračunata je kao zbir domaće proizvodnje mesa, neregistrirane proizvodnje i uvoza mesa

umanjenih za promjenu zaliha mesa.

Ljudska potrošnja obuhvata količine hrane dostupne stanovništvu za potrošnju.

Podaci o uvozu i izvozu ţivih ţivotinja, mesa i mesnih prerađevina su preuzeti od Uprave za

indirektno oprezivanje BiH.

2.1.3. Bilanse mlijeka i mliječnih prerađevina u mliječnom ekvivalentu

Proizvodno-potrošna bilansa za mlijeko i mliječne proizvode obuhvata: proizvodnju, uvoz,

izvoz, raspoloţive količine, ishranu stoke, gubitke, preradu, ljudsku potrošnju, uvoz i izvoz u

ekvivalentu mlijeka i domaću potrošnju.

Bilanse su pripremljene za sirovo mlijeko i mliječne prerađevine.

Proizvodnja sirovog mlijeka se odnosi isključivo na kravlje mlijeko. Podaci o proizvodnji

mlijeka su preuzeti iz statističkog saopćenja „Brojno stanje stoke i stočna proizvodnja u

2009.godini“ Agencije za statistiku BiH.

Ishrana stoke uključuje količinu mlijeka korištenog za ishranu teladi na farmi, koja je

procijenjena.

Gubici predstavljaju količinu mlijeka koja se gubi pri muţi i transportu na farmi.

Prerada se odnosi na podatke o mlijeku isporučenog mljekarama i preradi na farmi. Podaci o

količini isporučenog mlijeka mljekarama su preuzeti iz dokumenta „Mlijeko u BiH u 2009.

godini-karakteristike i trendovi razvoja“ koju je pripremio „Milkprocessing“ d.o.o.

Podaci o količini proizvedenih mliječnih prerađevina odnose se na količine proizvedene u

mljekarama i preuzeti su iz dokumenta „Mlijeko u BiH u 2009. godini-karakteristike i

trendovi razvoja“ koju je pripremio „Milkprocessing“ d.o.o.

Kategorija mliječnih prerađevina za koje su pripremljene bilanse:

Svjeţi mliječni proizvodi (UHT sterilizirano mlijeko, jogurt, pavlaka),

Maslac i mliječni namazi,

Sir i prerađeni sir.

Zalihe mliječnih prerađevina u BiH su veoma male, gotovo i ne postoje obzirom da je

proizvodni program mljekara preteţno orjentiran na kratkotrajne mliječne proizvode.

Ljudska potrošnja mliječnih prerađevina predstavlja količinu proizvoda koje su direktno

namijenjene za direktnu ishranu.



Potrošnja po glavi stanovnika mliječnih prerađevina je dobijena dijeljenjem ljudske potrošnje

s brojem stanovnika. Potrošnja svjeţih mliječnih proizvoda je izraţena u litrima (l), maslaca i

mliječnih namaza, sira i prerađenog sira u kilogramima (kg).

Podaci o uvozu i izvozu sirovog mlijeka, te mliječnih prerađevina preuzeti su od Uprave za

indirektno oprezivanje BiH.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj stanovnika u BiH u 2009. godini iznosio je

3.842.566.



3. ANALIZA PROIZVODNO-POTROŠNIH BILANSI

3.1. Proizvodno-potrošna bilansa ţitarica

3.1.1. Proizvodno-potrošna bilansa pšenice

Tabela 2. Proizvodno-potrošna bilansa pšenice (2009)

2009

Zasijane površine (ha) 68.102

Prinos (t/ha) 3,8

PROIZVODNJA (t) 255.848

Raspoloţive količine (t) 558.778

UKUPAN UVOZ (t) 316.717

Ukupni resursi (t) 572.565

UKUPAN IZVOZ (t) 13.787

Početne zalihe (t) 24.995

Konačne zalihe (t) 23.736

Promjene zaliha (t) -1.259

DOMAĆA POTROŠNJA (t) 560.037

Sjeme 18.388

Gubici 7.675

Stočna hrana 2.794

-na farmi 2.800

-industrija stočne hrane 0

Industrijska potrošnja 0

-industrija pića 0

Ljudska potrošnja (gross) 531.180

LJUDSKA POTROŠNJA (net) 398.385

-po glavi stanovnika/kg 138,24

-po glavi stanovnika/ekvivalent brašna/kg 103,68

STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 45,68

Ukupna površina zasijana pšenicom iznosila je oko 68.102 ha. U strukturi sjetve pšenica je

bila zastupljena 19%. Proizvodnja pšenice je iznosila 255.848 t, što je za 6,4% više u odnosu

na prethodnu godinu. Prosječan prinos iznosio je 3,8 t/ha, što je ispod prosjeka u poređenju sa

EU (4,8 t/ha). Ukupan uvoz pšenice iznosio je 316.717 t, dok je izvoz iznosio 13.787 t.

Promjena zaliha pšenice bila je negativna i iznosila je -1.259 t. Procjena potrošnje pšenice za

ljudsku ishranu iznosila je 400.000 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 138 kg godišnje što

u ekvivalentu brašna iznosi oko 103,7 kg po glavi stanovnika.

U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 45,7%.



3.1.2. Vanjskotrgovinska bilansa pšenice

Ukupan uvoz pšenice u BiH u 2009. godini iznosio je oko 85,19 miliona KM, odnosno

uvezeno je oko 316.776,3 t pšenice. U poređenju s 2008. godinom uvoz je znatno smanjen za

39,5% kada se posmatra vrijednost uvoza, odnosno 3,05% ako posmatramo uvezenu količinu.

Ukupan izvoz pšenice iz BiH u 2009. godini iznosio je 4,03 miliona KM i znatno je povećan

u odnosu na 2008. godinu, kada je iznosio 0,6 miliona KM. U 2009. godini izvezeno je

13.787,8 t pšenice, dok je u 2008. godini izvezeno svega 1.178 t.

Pokrivenost uvoza izvozom pšenice u 2009. godini iznosila je 4,74% i znatno je poboljšana u

odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 0,4%.

Tabela 3. Uvoz pšenice u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

10011000000 tvrda (durum) pšenica 7.512,6 2.929,9 8.890,1 2.273,8

10011000100 za sjetvu (pšenica) 446,5 312,4 125,0 55,4

10019091000 obična pšenica i suraţica, za sjetvu 4.515,9 3.131,3 3.982,0 1.467,7

10019099000 ostala (pšenica) 314.207,7 134.412,3 303.720,3 81.383,4

10019099100 suraţica 123,5 53,6 50,0 15,1

Ukupno 326.806,0 140.839,5 316.767,3 85.195,3

Tabela 4. Izvoz pšenice iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

10011000000 tvrda (durum) pšenica 0,00 0,00 0,00 0,00

10011000100 za sjetvu (pšenica) 0,00 0,00 0,00 0,00

10019091000 obična pšenica i suraţica, za sjetvu 0,00 0,00 0,00 0,00

10019099100 suraţica 0,00 0,00 0,00 0,00

10019099000 ostala (pšenica) 1.178.168,00 618.369,38 13.787.756 4.030.480,98

Ukupno 1.178,2 618.369,38 13.787,8 4.030.480,98


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)

Vrijednost Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Uvoz 326.682.544,52 140.785.867,03 316.767.320,00 85.195.262,57 -3 -39

Izvoz 1.178.168,00 618.369,38 13.787.756 4.030.480,98 1070 552

Deficit / -140.167.497,65 -81.164.781,59 / /

Pokrivenost (%) / 0,44% 4,74 / /



3.1.3. Proizvodno-potrošna bilansa kukuruza

Tabela 6. Proizvodno-potrošna bilansa kukuruza (2008-2009)

2009

Zasijane površine (ha) 189.624

Prinos (t/ha) 5,1


Raspoloţive količine (t) 1.111.520


Ukupni resursi (t) 1.123.581




Promjene zaliha (t) 2.428

DOMAĆA POTROŠNJA (t) 1.109.186

Sjeme 4.361

Gubici 48.146

Stočna hrana 1.008.140

-na farmi 806.512

-industrija stočne hrane 201.628

Industrijska potrošnja 0

-industrija pića 0

Ljudska potrošnja (gross) 46.111



-po glavi stanovnika/ekvivalent brašna/kg 8,40


Ukupna površina zasijana kukuruzom iznosila je 189.624 ha. U strukturi sjetve kukuruz je

bio zastupljen 59%. Proizvodnja kukuruza je iznosila 96.921 t i u odnosu na prethodnu

godinu značajno je smanjena i to za 4,1%. Prosječan prinos iznosio je 5,1 t/ha, što je ispod

prosjeka u poređenju sa EU (5,7 t/ha). Ukupan uvoz kukuruza iznosio je 160.666 t, dok je

izvoz iznosio 12.607 t. Zalihe kukuruza značajno su povećane i konačne zalihe iznosile su

23.693 t. Najveći dio domaće potrošnje kukuruza otpada na stočnu hranu i to oko 1.008.140 t.

Procjena potrošnje kukuruza za ljudsku ishranu iznosila je oko 32.278 t, dok je potrošnja po

stanovniku oko 12 kg godišnje što u ekvivalentu brašna iznosi 8,4 kg po glavi stanovnika.


3.1.4. Vanjskotrgovinska bilansa kukuruza

Ukupan uvoz kukuruza u BiH u 2009. godini iznosio je 47,4 miliona KM i i smanjen je za

30% u odnosu na 2008. godinu.



Ukupan izvoz kukuruza u 2009. godini iznosio je oko 5,26 miliona KM i značajno je povećan

u odnosu na 2008. godinu (skoro 600%).

Pokrivenost uvoza izvozom kukuruza u 2009. godini iznosila je 11,1% i poboljšana je u

odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 1,15%.

Tabela 7. Uvoz kukuruza u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

10051011000 dvolinijski i "top cross"

hibridi (kukuruz) 0,0 0,0 15,2 71,1

10051013000 trolinijski hibridi 0,0 0,0 1,5 7,6

10051015000 običan hibrid (kukuruz) 1.778,5 10.107,2 1.271,4 7.889,0

10051019000 ostali (kukuruz) 485,7 1.701,5 666,9 2.992,0

10051090000 ostali (kukuruz) 112,5 439,0 59,7 330,5

10059000000 ostala 16.691,0 4.681,9 7.985,1 1.770,3

10059000100 ţuti (kukuruz) 142.530,6 40.989,6 149.522,9 33.141,4

10059000200 za kokice (kukuruz) 571,7 969,9 958,8 1.222,8

10059000900

za preradu za proizvode

koji se upotrebljavaju za

ishranu ţivotinja

(kukuruz)

20.618,6 8.852,5 184,7 39,7

Ukupno 182.788,7 67.741,7 160.666,2 47.464,3

Tabela 8. Izvoz kukuruza iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

10051011000 dvolinijski i "top cross" hibridi (kukuruz) 0,0 0,0 0,0 0,0

10051013000 trolinijski hibridi 0,1 2,9 0,0 0,0

10051015000 običan hibrid (kukuruz) 19,8 113,0 116,3 770,5

10051090000 ostali (kukuruz) 115,9 82,5 3,0 17,2

10059000000 ostala 143,5 273,2 204,0 870,0

10059000100 ţuti (kukuruz) 0,0 0,0 2.150,4 677,7

10051019000 ostali (kukuruz) 294,3 259,0 9.584,5 2.911,8

10059000200 za kokice (kukuruz) 34,5 46,4 9,1 18,5

10059000900

za preradu za proizvode koji se

upotrebljavaju za ishranu ţivotinja

(kukuruz)

0,0 0,0 0,0 0,0

Ukupno 608,0 776,9 12.067,2 5.265,6


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(kg)

Vrijednost

(KM)

Količina

(kg) Vrijednost (KM)

Uvoz 182.788.663,59 67.741.741,26 160.666.162,59 47.464.339,80 -12,10 -30

Izvoz 608.034,60 776.917,68 12.067.205,66 5.265.634,68 1884,62 578

Deficit / -66.964.823,58 / -42.198.705,12 / /

Pokrivenost (%) / 1,15% / 11,1% / /



3.2. Proizvodno-potrošna bilansa voća

3.2.1. Proizvodno-potrošna bilansa jabuke

Tabela 10. Proizvodno-potrošna bilansa jabuke (2009)

2009

Broj stabala 4.610.256






Početne zalihe (t) 0,010

Konačne zalihe (t) 0,030

Promjene zaliha (t) 0,020


Gubici 3.175

Prerada 33.445

LJUDSKA POTROŠNJA (t) 59.560



Ukupan broj stabala jabuke iznosio je oko 4,61 milion. U ukupnoj proizvodnji voća jabuka je

bila zastupljena 25,14%. Proizvodnja jabuke iznosila je 71.507 t, što je za 37,7% više u

odnosu na prethodnu godinu. Ukupan uvoz jabuke iznosio je 28.308 t, dok je 3.616 t jabuke

izvezeno. Procjena potrošnje jabuke za ljudsku ishranu iznosila je 59.560 t, dok je potrošnja

po stanovniku oko 15,5 kg godišnje.


3.2.2. Vanjskotrgovinska bilansa jabuke

Ukupan uvoz jabuka u 2009. godini iznosio je oko 10 miliona KM i i smanjen je za 6% u

odnosu na 2008. godinu. U istom periodu je povećana i količina uvoza jabuke za oko 11%.

Ukupan izvoz jabuka u 2008. godini iznosio je oko 2,8 miliona KM i povećan je u odnosu na

2008. godinu za 10%. U istom periodu ostvaren je i nešto veći rast izvezene količine jabuka

za oko 15%.

Pokrivenost uvoza izvozom jabuka u 2008. godini iznosila je 28% i povećana je u odnosu na

2008. godinu kada je iznosila 24%.



Tabela 11. Uvoz jabuke u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

08081010000 Jabuke za preradu, u rasutom stanju, od

16.09. do 15.12. 285,1 53,6 447,5 58,5

08081080000 ostale (jabuke) 25.217,8 11.000,7 27.860,6 10.333,6

Ukupno 25.502,8 11.054,3 28.308,1 10.392,1

Tabela 12. Izvoz jabuke iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

08081010000 Jabuke za preradu, u rasutom stanju, od

16.09. do 15.12. 0,0 0,0 1,9 1,6

08081080000 ostale (jabuke) 3.154,9 2.630,2 3.614,3 2.897,1

Ukupno 3.154,9 2.630,2 3.616,1 2.898,7


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Uvoz 25.502.844,93 11.054.284,46 28.308,1 10.392,1 11% -6%

Izvoz 3.154.857,60 2.630.171,49 3.616,1 2.898,7 15% 10%

Deficit / -8.424.112,97 / / /

Pokrivenost (%) / 23,79% / 28% / /

3.2.3. Proizvodno-potrošna bilansa breskve

Tabela 14. Proizvodno-potrošna bilansa breskve (2009)

2009

Broj stabala 581.104





UKUPAN IZVOZ (t) 550





Gubici 0.418

Prerada 0,0






Ukupan broj stabala breskve iznosio je oko 581.104 hiljade. U ukupnoj proizvodnji voća

breskva je zastupljena oko 3,11%. Proizvodnja breskve iznosila je 8.872 t, što je za 6,7% više

u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan uvoz breskve iznosio je 4.357 t, dok je izvoz iznosio

550 t. Procjena potrošnje breskve za ljudsku ishranu iznosila je 12.261 t što je oko 3,2 kg po

stanovniku godišnje.


3.2.4. Vanjskotrgovinska bilansa breskve

Ukupan uvoz breskvi uključujući i nektarine u 2009. godini iznosio je oko 2,4 miliona KM i

za 21% je smanjen u odnosu na 2008. godinu.

Ukupan izvoz breskvi uključujući i nektarine u 2009. godini iznosio je oko 0,8 miliona KM i

u odnosu na 2008. godinu povećan je za 19%.

Pokrivenost uvoza izvozom breskvi uključujući i nektarine u 2009. godini iznosila je 32% i

povećana je u odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 21%.

Tabela 15. Uvoz breskve uključujući i nektarine u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

08093010000 nektarine 2.001,2 1.826,6 2.295,3 1.417,2

08093090000 ostale 1.657,1 1.233,6 2.062,4 988,3

Ukupno 3.658,3 3.060,3 4.357,7 2.405,5

Tabela 16. Izvoz breskve uključujući i nektarine iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

08093010000 nektarine 144,6 272,5 203,8 282,4

08093090000 ostale 211,3 370,4 346,1 480,4

Ukupno 355,9 642,9 550,0 762,8


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(KM)

Količina

(t) Vrijednost (KM)

Uvoz 3.658,3 3.060,3 4.357,7 2.405,5 19% -21%

Izvoz 355,9 642,9 550,0 762,8 55% 19%

Deficit / -29.960,1 -23.292,2 / -32%

Pokrivenost (%) / 21,01% 32% / /



3.2.5. Proizvodno-potrošna bilansa groţđa

Tabela 18. Proizvodno-potrošna bilansa groţđa (2009)

2009

Broj čokota (000 komada) 10.828

Prinos (kg/čokot) 2,4







Gubici 1,08

Prerada 20.066


-po glavi stanovnika/kg 3


Ukupan broj čokota groţđa iznosio je oko 10.828 miliona. Proizvodnja groţđa iznosila je

25.617 t što je za 12,6% više u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna proizvodnja groţđa u

EU iznosi 7,2 t/ha što pokazuje da je domaća proizvodnja je znatno ispod prosjeka. Ukupan

uvoz groţđa iznosio je 9.653 t, dok je izvoz iznosio 524 t. Procjena potrošnje groţđa za

ljudsku ishranu iznosila je 11.235 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 3 kg godišnje.


3.2.6. Vanjskotrgovinska bilansa groţđa

Ukupan uvoz groţđa u 2009. godini iznosio je oko oko 5,3 miliona KM i u odnosu na 2008.

godinu smanjen je za 35%.

U istom periodu izvoz je povećan za 36% i u 2009. godini iznosio je 1 milion KM.

Pokrivenost uvoza izvozom groţđa u 2009. godini iznosila je 19% i povećana je u odnosu na


Tabela 19. Uvoz groţđa u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

08061010000 stono groţđe 6.773,3 6.578,8 4.852,5 3.979,1

08061090000 ostalo (groţđe) 2.880,3 1.542,7 2.913,0 1.332,3

Ukupno 9.653,6 8.121,5 7.765,6 5.311,4



Tabela 20. Izvoz groţđa iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

08061010000 stono groţđe 290,7 515,2 596,1 932,3

08061090000 ostalo (groţđe) 233,5 239,8 114,9 97,0

Ukupno 524,1 755,0 711,0 1.029,2


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(kg)

Vrijednost

(KM)

Količina


Uvoz 9.653,6 8.121,5 7.765,6 5.311,4 -20% -35%

Izvoz 524,1 755,0 711,0 1.029,2 36% 36%

Deficit / -7.366,5 -4.282,2 / /

Pokrivenost (%) / 9,30% 19% / /

3.3. Proizvodno-potrošna bilansa povrća

3.3.1. Proizvodno-potrošna bilansa paradajza

Tabela 22. Proizvodno-potrošna bilansa paradajza (2009)

2009

Površina (ha) 3.691

Prinos (t/ha) 12,6










Gubici 1,81

Stočna hrana 2,0

Prerada 15.925




Ukupna površina pod paradajzom iznosila je oko 3.691 ha. U strukturi proizvodnje paradajz

je bio zastupljen oko 6,7%. Proizvodnja paradajza iznosila je oko 46.333 t, dok je prosječan

prinos iznosio 12,6 t/ha što je ispod prosjeka u poređenju sa EU (31,4 t/ha). Prema indeksu

promjene, proizvodnja paradajza, u odnosu na prethodnu godinu, povećana je za 13,8%.

Ukupan uvoz paradajza iznosio je 14.893 t, dok je izvoz iznosio 1.049 t.



Procjena potrošnje paradajza za ljudsku ishranu iznosila je oko 40.347 t, dok je potrošnja po

stanovniku oko 10,5 kg godišnje.


3.3.2. Vanjskotrgovinska bilansa paradajza

Ukupan uvoz paradajza u 2009. godini je iznosio 10,6 miliona KM i neznatno je smanjen u

odnosu na 2008. godinu (za 2%).

U istom periodu izvoz je značajno povećan (103%) sa 0,4 miliona KM u 2008. na 0,8 miliona

KM u 2009. godini. Povećanje izvoza je još izraţajnije ako se posmatra izvezena količina i u

tom slučaju iznosi 169%.

Pokrivenost uvoza izvozom paradajza u 2009. godini iznosila je 7% i poboljšana je u odnosu

na 2008. godinu kada je iznosila 3,5%.

Tabela 23. Uvoz paradajza u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07020000000 Paradajz, svjeţ ili

rashlađen 14.430,7 10.748,3 14.893,4 10.576,6

Ukupno 14.430,7 10.748,3 14.893,4 10.576,6

Tabela 24. Izvoz paradajza iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07020000000 Paradajz, svjeţ ili

rashlađen 389,9 377,4 1.049,9 765,0

Ukupno 389,9 377,4 1.049,9 765,0


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Uvoz 14.430,7 10.748,3 14.893,4 10.576,6 3% -2%

Izvoz 389,9 377,4 1.049,9 765,0 169% 103%

Deficit / -13.843,5 -10.500,1 / -5%

Pokrivenost (%) / 3,51% / 7% / /



3.3.3. Proizvodno-potrošna bilansa kupusa

Tabela 26. Proizvodno-potrošna bilansa kupusa (2009)

2009


Prinos (t/ha) 13,9






Početne zalihe (t) 12

Konačne zalihe (t) 16

Promjene zaliha (t) 4


Gubici 2.510

Stočna hrana 5.439

Prerada 18.086




Ukupna površina pod kupusom iznosila je oko 5.888 ha. U strukturi proizvodnje kupus je bio

zastupljen oko 11,78%. Proizvodnja kupusa iznosila je oko 81.684 t, dok je prosječan prinos

iznosio 13,9 t/ha što je ispod prosjeka u poređenju sa EU (23,5 t/ha). Prema indeksu

promjene, proizvodnja kupusa, u odnosu na prethodnu godinu, manja je za 5,2%. Ukupan

uvoz kupusa iznosio je 2.985 t, dok je izvoz iznosio 991 t. Procjena potrošnje kupusa za

ljudsku ishranu iznosila je oko 57.638 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 15 kg godišnje.


3.3.4. Vanjskotrgovinska bilansa kupusa

Ukupan uvoz kupusa u 2009. godini iznosio je 0,8 miliona KM, odnosno 2,9 t. U poređenju s

prethodnom godinom došlo je do rasta i vrijednosti uvoza (16%) i uvezene količine (47%).

Izvoz kupusa u 2009. godini je iznosio 0,2 miliona KM, a u poređenju s prethodnom godinom

došlo je do pada i vrijednosti izvoza i izvezene količine 45% i 5% respektivno.

Pokrivenost uvoza izvozom kupusa u 2009. godini iznosila je 22% i smanjena je u odnosu na

2008. godinu (45,6%), te posebno u odnosu na 2007. godinu, kada smo imali pozitivan bilans

u vanjskotrgovinskoj razmjeni kupusom i pokrivenost uvoza izvozom od 133%.



Tabela 27. Uvoz kupusa u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07049010000 bijeli i crveni kupus 1.625 543 2.598 624

07049090000 ostalo (kupus) 407 128 386 154

Ukupno 2.032 671 2.985 778

Tabela 28 Izvoz kupusa iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07049010000 bijeli i crveni kupus 1.047,8 305,8 987,4 168,0

07049090000 ostalo (kupus) 0,3 0,1 3,1 1,3

Ukupno 1.048,1 305,9 990,5 169,4


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Uvoz 2.032 671 2.985 778 47% 16%

Izvoz 1.048,1 305,9 990,5 169,4 -5% -45%

Deficit / -365,1 -608,6 / 67%

Pokrivenost (%) / 45,61% 22% / /

3.3.5. Proizvodno-potrošna bilansa krastavaca

Tabela 30. Proizvodno-potrošna bilansa krastavaca (2009)

2009

Površina (ha) 2.823 Prinos (t/ha) 9,1






Početne zalihe (t) 100 Konačne zalihe (t) 150



Gubici 0.751 Stočna hrana 1.627 Prerada 11.132




Ukupna površina pod krastavcem iznosila je oko 2.823 ha. U strukturi proizvodnje krastavac

je bio zastupljen oko 3,71%. Proizvodnja krastavca iznosila je oko 25.743 t, dok je prosječan

prinos iznosio 9,1 t/ha.



Ukupan uvoz krastavaca iznosio je 2.480 t, dok je izvoz iznosio 3.196 t. Procjena potrošnje

krastavaca za ljudsku ishranu iznosila je oko 11.528 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 3

kg godišnje.


3.3.6. Vanjskotrgovinska bilansa krastavaca

Ukupan uvoz krastavaca u 2009. godini iznosio je 2,2 miliona KM i povećan je u odnosu na

2008. godinu za 230%. Ovo povećanje ukupne vrijednosti uvezenih krastavaca rezultat je

povećanja uvoznih cijena, jer je u istom periodu uvezena količina imala znatno niţu stopu

rasta od 22%.

Ukupan izvoz krastavaca u 2009. godini iznosio je 3 miliona KM i povećan je u odnosu na

2008. godinu i vrijednosno i količinski 32% i 30% respektivno.

Pokrivenost uvoza izvozom krastavaca u 2009. godini iznosila je skoro 158%, međutim

smanjena je u odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 395%.

Tabela 31. Uvoz krastavaca u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07070005000 krastavci 1.625,3 542,9 1.773,0 1.567,4

07070090000 kornišoni 406,7 127,9 707,0 648,1

Ukupno 2.032,0 670,8 2.480,0 2.215,5

Tabela 32. Izvoz krastavaca iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07070005000 krastavci 94,6 63,3 394,8 361,0

07070090000 kornišoni 2.359,7 2.584,7 2.802,1 3.145,2

Ukupno 2.454,4 2.648,0 3.196,9 3.506,2


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Uvoz 2.032,0 670,8 2.480,0 2.215,5 22% 230%

Izvoz 2.454,4 2.648,0 3.196,9 3.506,2 30% 32%

Deficit / 1.977,2 1.290,7 / -35%

Pokrivenost (%) / 394,78% 158% / /



3.3.7. Proizvodno-potrošna bilansa paprike

Tabela 34. Proizvodno-potrošna bilansa paprike (2009)

2009


Prinos (t/ha) 11,1








Promjene zaliha (t) -500


Gubici 1,47

Stočna hrana 0,98

Prerada 20.103




Ukupna površina pod paprikom iznosila je oko 3.625 ha. U strukturi proizvodnje paprika je

bila zastupljena oko 5,81%. Proizvodnja paprike iznosila je oko 40,310 t, dok je prosječan

prinos iznosio 11,1 t/ha, što je ispod prosjeka u poređenju sa EU (23,5 t/ha). Prema indeksu

promjene, proizvodnja paprike, u odnosu na prethodnu godinu, povećana je za 1,1%. Ukupan

uvoz paprike iznosio je 9.043 t, dok je izvoz iznosio 405 t. Procjena potrošnje paprike za

ljudsku ishranu iznosila je oko 26.898 t, dok je potrošnja po stanovniku oko 7 kg godišnje.

U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 81,50%

3.3.8. Vanjskotrgovinska bilansa paprike

Ukupan uvoz paprike u 2009. godini iznosio je 6,7 miliona KM i povećan je za 21% u

odnosu na prethodnu godinu. U istom periodu došlo je i do rasta uvezene količine za 37%.

Ukupan izvoz paprike u 2009. godini iznosio je 0,5 miliona KM i povećan je i vrijednosno i

količinski u odnosu na 2008. godinu, 49% i 35% respektivno.

Pokrivenost uvoza izvozom paprike u 2009. godini iznosila je 7% i poboljšana je u odnosu na




Tabela 35. Uvoz paprike u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07096010000 slatke (paprike) 6.604,3 5.545,9 9.042,4 6.720,0

Ukupno 6.604,3 5.545,9 9.042,4 6.720,0

Tabela 36. Izvoz paprike iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07096010000 slatke (paprike) 300,6 335,5 404,6 500,0

Ukupno 300,6 335,5 404,6 500,0


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Uvoz 6.604,3 5.545,9 9.042,4 6.720,0 37% 21%

Izvoz 300,6 335,5 404,6 500,0 35% 49%

Deficit / -5.210,4 -6.220 / 19%

Pokrivenost (%) 6,00% 7,00% / /

3.3.9. Proizvodno-potrošna bilansa salate

Tabela 38. Proizvodno-potrošna bilansa salate (2009)

2009



UKUPAN UVOZ (t) 317,5

Ukupni resursi (t) 21.317,5

UKUPAN IZVOZ (t) 410,7





Gubici 627,2

Stočna hrana 209,07



STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 96

Proizvodnja salate je procijenjena na 21.000 t, jer ne postoje statistički podaci o ovoj

proizvodnji. Ukupan uvoz salate iznosio je 317,5 t, dok je izvoz iznosio 410,7 t. Procjena

potrošnje salate za ljudsku ishranu iznosila je oko 21.070 t, dok je potrošnja po stanovniku

oko 5,5 kg godišnje.

U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba iznosio je 96%.



3.3.10. Vanjskotrgovinska bilansa salate

Ukupan uvoz salate u 2009. godini iznosio je 0,4 miliona KM i ima trend rasta u odnosu na

2008. godinu od 23%.

U istom periodu ukupan izvoz salate ima trend značajnog rasta preko 300% i u 2009. godini

iznosio je 0,6 miliona KM.

Pokrivenost uvoza izvozom salate u 2009. godini iznosila je 150% i znatno je poboljšana u

odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 43%.

Tabela 39. Uvoz salate u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07051100000 salata glavatica 122,9 104,1 188,2 162,3

07051900000 ostala (salata) 119,9 219,8 129,2 235,3

Ukupno 242,8 323,9 317,4 397,6

Tabela 40. Izvoz salate iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

07051100000 salata glavatica 6,6 5,9 109,6 156,5

07051900000 ostala (salata) 140,6 132,4 301,1 440,3

Ukupno 147,2 138,3 410,7 596,9


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Uvoz 242,8 323,9 317,4 397,6 31% 23%

Izvoz 147,2 138,3 410,7 596,9 179% 332%

Deficit / -185,6 / 199,3 / -207%

Pokrivenost (%) / 42,69% / 150% / /



3.3.11. Proizvodno-potrošna bilansa lubenice

Tabela 42. Proizvodno-potrošna bilansa lubenice (2009)

2009










Gubici 0,46

Stočna hrana 0,10




Proizvodnja lubenice procijenjena je na 5.000 t, jer ne postoje statistički podaci o ovoj

proizvodnji. Ukupan uvoz lubenice iznosio je 11.398 t, dok je izvoz iznosio 903 t. Procjena

potrošnje lubenice za ljudsku ishranu iznosila je oko 14.930 t, dok je potrošnja po stanovniku

oko 4 kg godišnje.


3.3.12. Vanjskotrgovinska bilansa lubenice

Ukupan uvoz lubenice u 2009. godini iznosio je oko 2,7 miliona KM i povećan je za 7% u

odnosu na 2008. godinu. Ukupan izvoz lubenice u 2009. godini iznosio je oko 0,2 miliona

KM i smanjen je u odnosu na 2008. godinu za 45%.

Pokrivenost uvoza izvozom lubenica u 2009. godini je iznosila 7% i dvostruko je smanjena je

u odnosu na 2008. godinu, kada je iznosila oko 14%.

Tabela 43. Uvoz lubenice u BiH (2008-2009)

2008 2009

Tarifa Opis Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

08071100000 lubenice 8.485,595 2.535,677 11.398,268 2.706,344

Ukupno 8.485,595 2.535,677 11.398,268 2.706,344

Tabela 44. Izvoz lubenice iz BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

08071100000 lubenice 1.380,9 354,9 902,9 195,7

Ukupno 1.380,9 354,9 902,9 195,7




2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Uvoz 8.485,595 2.535,677 11.398,268 2.706,344

Izvoz 1.380,9 354,9 902,9 195,7

Deficit / -2.532,128 -2.704,387 / /

Pokrivenost (%) / 14,00% 7,00% / /

3.4. Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode

Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode za 2009. godinu nije urađena, jer podaci o

proizvodnji nisu bili dostupni.

Tabela 46. Proizvodno-potrošna bilansa flaširane vode (2007-2008)

2007 2008

PROIZVODNJA (l) 230.140.490 257.091.205

UKUPAN UVOZ (l) 53.415.401 58.072.309

UKUPAN IZVOZ (l) 19.715.954 25.014.413

LJUDSKA POTROŠNJA (net) 263.839.937 290.149.101

-po glavi stanovnika/l 68,66 75,50

STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA (%) 87,23 88,61

Proizvodnja flaširane vode iznosila je više od 257 miliona l. Izvoz vode u 2008. godini

povećan je za 5.298.459 l, dok je uvoz povećan za 4.656.908 l. Prema proračunima potrošnja

flaširane vode po stanovniku iznosila je oko 75,5 l godišnje.


3.4.1. Vanjskotrgovinska bilansa flaširane vode

Ukupan uvoz vode u 2009. godini iznosio je 44,7 miliona KM i smanjen je za 5% u odnosu

na 2008. godinu.

U istom periodu ukupan izvoz vode iznosio je 16,8 miliona KM i ima trend rasta od 60% u

odnosu na 2008. godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom vode u 2009. godini iznosila je 38% i poboljšana je u odnosu na


Tabela 47. Uvoz vode u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(l)

Vrijednost

(KM)

Količina

(l)

Vrijednost

(KM)

22011011000 negazirane (vode) 9.310,1 4.344,3 10.443,1 4.435,0

22011019000 ostale (vode) 16.086,9 7.379,2 15.816,6 6.957,1

22011090000 ostale (vode) 4.821,8 2.558,7 3.656,2 2.030,6

22021000000

vode, uključujući mineralne vode i gazirane

vode, sa dodatim šećerom ili drugim

sladilima ili aromama

27.853,5 32.841,4 27.148,3 31.313,1

Ukupno 58.072,3 47.123,6 57.064,2 44.735,8



Tabela 48. Izvoz vode u BiH (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(l)

Vrijednost

(KM)

Količina

(l)

Vrijednost

(KM)

22011011000 negazirane (vode) 202,0 69,6 122,7 33,0

22011019000 ostale (vode) 7.880,6 2.400,1 8.136,0 2.472,8

22011090000 ostale (vode) 296,0 114,6 313,7 109,6

22021000000

vode, uključujući mineralne vode i gazirane

vode, sa dodatim šećerom ili drugim

sladilima ili aromama

16.635,9 7.877,4 23.050,7 14.170,3

Ukupno 25.014,4 10.461,7 31.623,1 16.785,7


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(l)

Vrijednost

(KM)

Količina

(l) Vrijednost (KM)

Uvoz 58.073,4 47.130,5 57.065,3 44.742,8 -2% -5%

Izvoz 25.014,4 10.461,7 31.623,1 16.785,7 26% 60%

Deficit / -36.668,8 -27.957,1 / -24%

Pokrivenost (%) / 22,20% 38%

3.5. Proizvodno-potrošna bilansa mošta

Proizvodno-potrošna bilansa mošta nije urađena, jer podaci o proizvodnji mošta nisu bili

dostupni. Uvoz mošta (tarifa: 22043096000) u 2008. i 2009. godini iznosio je 1.080 l, ukupne

vrijednosti od 6.948,11 KM. Izvoza mošta nije bilo.

3.6. Proizvodno-potrošna bilansa za glavne proizvode animalnog porijekla

3.6.1. Bilanse za mlijeko i mliječne proizvode

3.6.1.1. Proizvodno-potrošna bilansa sirovog mlijeka

Tabela 50. Proizvodno-potrošna bilansa sirovog mlijeka (2009) 2009

PROIZVODNJA (l) 733.779.000

UKUPAN UVOZ (l) 1.901.498

UKUPAN IZVOZ (l) 28.470

DOMAĆA POTROŠNJA (l) 135.627.200

Gubici 22.013.370

Ishrana stoke 222.610.000

Isporučeno mljekarama 353.528.430

Potrošnja i prerada na farmi 735.652.028

LJUDSKA POTROŠNJA (net) 578.011.458



Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka u 2009. godini, u odnosu na 2008. godinu, smanjena je

za 3.420.000 l, odnosno za 0,5%. Također, smanjene su i količine mlijeka isporučene

mljekarama.



Evidentno je povećanje uvoza sirovog mlijeka i to za 695.018,40 l, kao i izvoza za 10.740,1 l.

Potrošnja mlijeka po stanovniku je, u odnosu na 2008. godinu, smanjena sa 186,1 na 150 l.


3.6.1.2. Vanjskotrgovinska bilansa sirovog mlijeka

Ukupan uvoz sirovog mlijeka u 2009. godini iznosio je 867,5 hiljada KM, odnosno 1.901 hl i

povećan je i vrijednosno i količinski u odnosu na 2008. godinu. Uvoz sirovog mlijeka u BiH

u 2009. godini predstavljao je 2,10% ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, te 2,22%

ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u 2009. godini.

Ukupan izvoz sirovog mlijeka u 2009. godini iznosio je 144,7 hiljada KM, odnosno 28 hl i

povećan je i vrijednosno i količinski u odnosu na 2008. godinu kada je izvezeno svega 18 hl u

vrijednosti od 20, 3 hiljade KM što ukazuje da je vrijednost izvoza u 2009. godini porasla za

612, 34%.

Pokrivenost uvoza izvozom sirovog mlijeka u 2009. godini je iznosila 16,7% te je značajano

poboljšana u odnosu na 2008. godinu kada je iznosila svega 2,97%.


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(l)

Vrijednost

(KM)

Količina

(l)

Vrijednost

(KM)

Uvoz 1.206.480,18 683.255,85 1.901.498,40 867.466,81 57,60% 28,86%

Izvoz 18.000,00 20.323,56 28.470,1 144.774,82 58,16% 612,34%

Deficit / -662.932,29 / -722.691,99 / /

Pokrivenost (%) / 2,97% 16,7% / /

Učešće u

ukupnom uvozu

mlijeka i

mliječnih

proizvoda

2,13% 0,51% 3,09% 0,67% / /

Učešće u

ukupnom

izvozu mlijeka i

mliječnih

proizvoda

0,04% 0,04% 4,85% 2,36% / /

3.6.1.3. Proizvodno-potrošna bilansa mliječnih prerađevina

Od mliječnih prerađevina najznačajnija je proizvodnja svjeţih mliječnih proizvoda,

proizvodnja sira, te proizvodnja maslaca i mliječnih namaza.

U grupu svjeţih mliječnih proizvoda ubrajaju se sve vrste pasteriziranog i steriliziranog

mlijeka i fermentirani proizvodi. Mljekare su u 2009. godini preradile oko 229,5 miliona

litara mlijeka što je 3% manje u odnosu na prošlu godinu.

U općoj strukturi prerade mlijeka, konzumni tečni mliječni proizvodi učestvuju sa 80,2%, sir

17,3% i ostali proizvodi 2,5%. Struktura prerade mlijeka se ne mijenja značajnije od 2002.

godine, preovladavaju tečni konzumni proizvodi i dominira UHT sterilizirano mlijeko.

Proizvodnja fermentiranih konzumnih proizvoda manja je oko 12% od prethodne godine.

Potrošnja svjeţih mliječnih proizvoda po stanovniku iznosila je 46,01 l godišnje.

U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba za svjeţim mliječnim

proizvodima iznosio je 107,01%.



Tabela 52. Proizvodno-potrošna bilansa mliječnih prerađevina (2008-2009)

Svjeţi

mliječni proizvodi

(l)

Maslac i

mliječni namazi

(t)

Sir i prerađeni sir

(t)

2008 2009 2008 2009 2008 2009

PROIZVODNJA (l) 181.412.000 183.872.000 1.631 1.400 6.059 5.623

Raspoloţive količine 179.912.584 171.834.000 3.884 3.744 11.379 12.701

UKUPAN UVOZ (l) 42.812.948 43.354.000 2.407 2.516 6.449 7.666

Ukupni resursi 224.224.948 227.226.000 4.038 3.916 12.508 13.289

UKUPAN IZVOZ (l) 44.312.364 55.392.000 154 172 1.128 588

DOMAĆA POTROŠNJA (l) 179.912.585 171.834.000 3.884 3.744 11.379 12.701

LJUDSKA POTROŠNJA (net) 179.912.584 176.790.000 3.884 3.736 11.379 12.648

-po glavi stanovnika/l/kg 46,82 46,01 1,0 1,0 2,96 3,3

STEPEN ZADOVOLJAVANJA

UKUPNIH POTREBA (%) 100,83 107,01 41,99 37,4 53,25 44,3

Ukupna proizvodnja sira manja je 8% od prethodne godine i još uvijek ima nisko učešće u

ukupnoj preradi mlijeka. Proizvodni program sira uglavnom je orjentiran na tri grupe sireva:

svjeţi, salamurni bijeli i polutvrdi/tvrdi sirevi. Topljeni, plavi, oplemenjeni polutvrdi sirevi i

sl. nisu zastupljeni u proizvodnom programu domaćih mljekara, premda značajno učestvuju u

uvozu sira u BiH, što upućuje da postoji odgovarajuće trţište za ove proizvode. Značajno je

istaći napore nekoliko malih mljekara da u proizvodni program uključe neke mliječne

proizvode koji imaju autohtoni brend – sir iz mijeha, paprika punjena sirom i pavlakom, bijeli

salamurni sir – ala Travnički i dr. Premda je proizvodnja ovih proizvoda još uvijek

simbolična, vrlo je značajno da su isti uključeni u proizvodni program mljekara. Ovi i slični

proizvodi mogli bi biti jedna od razvojnih mogućnosti malih mljekara koje su locirane u

autohtonim područjima. Potrošnja sira lagano raste i iznosi oko 3,3 kg po stanovniku

godišnje.

U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba za sirom i prerađenim

sirom iznosio je 44,3%.

Proizvodnja maslaca i mliječnih namaza je simbolična i iznosi svega 1.400 t. Proizvodnja

mliječnih namaza i kajmaka manja je 10% a maslaca čak 21% od prethodne godine. Maslac

nema značajnije učešće u ukupnoj proizvodnji mliječnih proizvoda i organizira se, uglavnom,

kao nus proizvodnja ili kod rješavanja viškova mlijeka. Potrošnja maslaca i mliječnih namaza

je oko 1 kg po stanovniku godišnje.

U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba za maslacem i mliječnim

namazima iznosio je 37,4%.

3.6.1.4. Vanjskotrgovinska bilansa mlijeka i mliječnih prerađevina

Ukupan uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina (Glava 4) u 2009. godini iznosio je 128 miliona

KM i smanjen je za 3,51% u odnosu na 2008. godinu.

Ukupan izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina (Glava 4) u 2009. godini iznosio je 61 milion

KM i povećan je za 14,87% u odnosu na 2008. godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih prerađevina u 2009. godini iznosila je 47,46%

i znatno je poboljšana u odnosu na 2008. godinu.



Tabela 53. Ukupan uvoz proizvoda u okviru Glave 4 – Mlijeko i mliječni proizvodi (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(kg)

Vrijednost

(KM)

Količina

(kg)

Vrijednost

(KM)

0401

Mlijeko i pavlaka,

nekoncentrirani i bez dodatnog

šećera ili drugih sladila

26.166.017,11 32.945.622,41 30.039.850,86 33.406.638,62

0402

Mlijeko i pavlaka,

koncentrirani ili sa dodatim

šećerom ili drugim sladilima

1.363.119,06 2.858.201,12 455.194,50 1.518.873,05

0403

Mlaćenica, kiselo mlijeko i

pavlaka, jogurt, kefir i ostalo

fermentirano ili zakiseljeno

mlijeko i pavlaka,

koncentrirani ili

nekoncentrirani, sa dodatim ili

bez dodatog šećera ili drugih

sladila, aromatizirani ili sa

dodatim voćem, orašastim

plodovima ili kakaom

18.743.977,44 35.738.340,42 18.557.184,93 34.583.105,87

0404

Surutka, koncentrirana ili

nekoncentrirana, s dodatim

šećerom ili drugim sladilima;

proizvodi koji se sastoje od

prirodnih sastojaka mlijeka, sa

dodatim ili bez dodatog šećera

ili drugih sladila, što nisu

spomenuti niti uključeni na

drugom mjestu

1.410.527,40 2.067.819,38 2.234.190,00 2.416.835,90

0405

Maslac i ostale masti i ulja,

dobijeni od mlijeka; mliječni

namazi

2.407.213,45 15.519.088,16 2.515.654,74 14.623.398,92

0406 Sir i skuta 6.450.801,81 44.340.272,61 7.666.321,22 42.235.038,72

Ukupno 56.541.656,27 133.469.344,10 61.468.396,25 128.783.891,08

Tabela 54. Ukupan izvoz proizvoda u okviru Glave 4 – Mlijeko i mliječni proizvodi (2008-2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(kg)

Vrijednost

(KM)

Količina

(kg)

Vrijednost

(KM)

0401

Mlijeko i pavlaka,

nekoncentrirani i bez

dodatnog šećera ili drugih

sladila

43.493.160,99 40.377.332,73 56.746.403,35 51.657.506,68

0402

Mlijeko i pavlaka,

koncentrirani ili sa dodatim

šećerom ili drugim sladilima

166.308,26 529.857,12 37.478,00 123.869,62

0403

Mlaćenica, kiselo mlijeko i

pavlaka, jogurt, kefir i ostalo

fermentirano ili zakiseljeno

mlijeko i pavlaka,

koncentrirani ili

nekoncentrirani, sa dodatim ili

bez dodatog šećera ili drugih

sladila, aromatizirani ili sa

dodatim voćem, orašastim

plodovima ili kakaom

889.516,57 1.771.866,11 1.281.119,04 2.437.137,67



0404

Surutka, koncentrirana ili

nekoncentrirana, s dodatim

šećerom ili drugim sladilima;

proizvodi koji se sastoje od

prirodnih sastojaka mlijeka, sa

dodatim ili bez dodatog šećera

ili drugih sladila, što nisu

spomenuti niti uključeni na

drugom mjestu

1.322,60 1.671,00 122.720,00 381.206,44

0405

Maslac i ostale masti i ulja,

dobijeni od mlijeka; mliječni

namazi

153.654,20 977.111,69 176.496,39 987.121,88

0406 Sir i skuta 1.128.612,35 9.544.581,12 588.480,38 5.529.847,99

Ukupno 45.832.574,97 53.202.419,77 58.682.697,16 61.116.690,28

Tabela 55. Analiza vanjskotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda (2008-2009)

2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(l)

Vrijednost

(KM)

Količina

(l)

Vrijednost

(KM)

Uvoz 56.541.656,27 133.469.344,10 61.468.396,25 128.783.891,08 8,71 -3,51

Izvoz 45.832.574,97 53.202.419,77 58.682.697,16 61.116.690,28 28,03 14,87

Deficit / -80.266.924,33 -67.667.200,80 / /

Pokrivenost (%) / 39,86% 47,46% / /

Tabela 56. Analiza vanjskotrgovinske razmjene svjeţih mliječnih proizvoda (2008-2009)

2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(l)

Vrijednost

(KM)

Količina

(l)

Vrijednost

(KM)

Uvoz 42.812.948,82 65.864.291,03 46.252.295,1 66.271.901,81 8,03 0,61

Izvoz 44.312.363,91 41.953.817,08 57.394.893,1 53.749.907,51 29,52 28,11

Deficit / -23.910.473,9 -12.521.994,30 / /

Pokrivenost (%) / 63,70% 81,11% / /

Učešće u

ukupnom uvozu

mlijeka i

mliječnih

proizvoda

75,72% 49,35% 75,24% 51,45% / /

Učešće u

ukupnom izvozu

mlijeka i

mliječnih

proizvoda

0,34% 1,84% 97,08% 87,94% / /



Tabela 57. Analiza vanjskotrgovinske razmjene maslaca i mliječnih namaza (2008-2009)

2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(l)

Vrijednost

(KM)

Količina

(l)

Vrijednost

(KM)

Uvoz 2.407.213,4 15.519.088,16 2.242.654,7 14.623.398,92 -6,83% -5,77%

Izvoz 153.654,20 977.111,69 176.496,39 987.121,88 14,86% 1,02%

Deficit / -14.541.976,47 -13.635.277,04 / /

Pokrivenost (%) / 6,30% 6,76% / /

Učešće u

ukupnom uvozu

mlijeka i

mliječnih

proizvoda

4,26% 11,63% 11,35% 4% / /

Učešće u

ukupnom

izvozu mlijeka i

mliječnih

proizvoda

0,34% 1,84% 0,30% 1,61% / /

Tabela 58. Analiza vanjskotrgovinske razmjene sira i prerađenog sira (2008-2009)

2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(l)

Vrijednost

(KM)

Količina

(l)

Vrijednost

(KM)

Uvoz 6.448.926,8 44.320.516,89 7.666.321,2 42.235.038,72 18,87% -4,70%

Izvoz 1.128.612,3 9.544.581,12 588.480,38 5.529.847,99 -47,85% -42,06%

Deficit / -34.775.935,7 -36.705.190,73 / /

Pokrivenost (%) / 21,54% 13,1% / /

Učešće u ukupnom

uvozu mlijeka i

mliječnih

proizvoda

11,41% 33,21% 12,47% 32,79% / /

Učešće u ukupnom

izvozu mlijeka i

mliječnih

proizvoda

2,46% 17,94% 1,00% 9,04% / /

Uvoz svjeţih mliječnih proizvoda iznosio je 66,2 miliona KM, dok je izvoz znatno veći u

odnosu na prethodnu godinu i iznosio je oko 53,7 miliona KM. Uvoz maslaca i mliječnih

namaza iznosio je 14,6 miliona KM, dok je izvoz iznosio 987 hiljada KM. U slučaju sira i

prerađenog sira, uvoz je iznosio oko 42 miliona KM, dok je izvoz iznosio 5,2 miliona KM što

je manje za 42,06% u odnosu na prethodnu godinu.

Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini količinski je veći za 8,7% u odnosu na

prethodnu godinu, dok vrijedonosno je manji za 3,51%. Uvoz izraţen u ekvivalentu sirovog

mlijeka iznosio je 142,4 miliona l, što je 14% više u odnosu na prethodnu godinu. Rast uvoza,

izraţenog u ekvivalentu sirovog mlijeka, posljedica je količinskog rasta uvoza sira od 19% i

mlijeka u prahu 31%. Vrijednost uvoza, posmatrano u finansijskom obliku, veća je kod

jogurta i sirovog mlijeka za 2%, dok je kod trajnih proizvoda i pavlake manja u odnosu na

prethodnu godinu u rasponu od 1% (UHT mlijeko) do 44% (mlijeko i surutka u prahu).

Ovakava kretanja posljedica su pada cijena trajnih mliječnih proizvoda na trţištima.



Izvoz mliječnih proizvoda u 2009. godini iznosio je 61 miliona KM i veći je 1% od prethodne

godine. Naturalni izvoz izraţen u ekvivalentu sirovog mlijeka iznosi 65 miliona litara mlijeka

i veći je za 14% u odnosu na prethodnu godinu. Glavni izvozni proizvodi su UHT

sterilizirano mlijeko sa učešćem od 82%.

3.6.1.5. Uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda

Tabela 59. Pregled vanjskotrgovinskog prometa mlijeka i mliječnih proizvoda (2009)

Uvoz Izvoz

Ukupni

vanjskotrgovinski

promet

Index

2009/2008

KM

(000) %

KM

(000) %

KM

(000) % Uvoz Izvoz

CEFTA

Hrvatska

Srbija

Makedonija

UNMIK Kosovo

Crna Gora

Albanija

Ukupno

62.814,5

18.227,3

88,2

-

-

-

81.130,0

48,7

14,1

0,06

63

36.471,3

6.646,8

11.696,5

4.305,8

1.593,0

328,8

61.042,2

59,7

10,9

19,1

7,0

2,6

0,6

99,9

99.285,8

24.874,1

11.784,7

4.305,8

1.593,0

328,8

142.172,2

75

103

114

EU

Slovenija

Ostale članice EU

Ukupno

15.792,5

30.335,2

46.127,7

36

-

-

0

15.792,5

30.335,2

46.127,7

24,2

90

-

Ostale drţave 1.526,2 1 69,2 0,1 1.595,4 0,8 88

Ukupno (1+2+3) 128.783,9 100 61.111,4 100 189.895,3 100 95 114

Učešće u

vanjskotrgovinsko

m prometu (%)

68

32 100

Najveći uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini ostvaren je iz Hrvatske i to oko

50%. Srbija je druga zemlja po uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini sa 14,1%

učešća, a ostale drţave sa 12,7%. Vanjskotrgovinski promet sa regijom CEFTA, u odnosu na

prethodnu godinu, veći je za 8%. Struktura uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda čine UHT

mlijeko (31%), jogurt i ostali fermentirani proizvodi (20,3%), sir (17,2%), pavlaka (15,4%) i

ostali proizvodi (16,1%). Promet mlijeka i mliječnih proizvoda sa drţavama EU čini 36%

ukupnog vanjskotrgovinskog prometa, od čega 34% prometa otpada na Sloveniju i 66% na

ostale drţave.

Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini izvezeno je u Hrvatsku (60%). Znatno

manje učešće u izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini imaju Makedonija

(19,1%), Srbija (10,9%) i Kosovo (7%). Crna Gora i Albanija imaju zanemarivo učešće u

ukupnom izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini.

Ukupan izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini u drţave CEFTA regiona

predstavlja 99,99% ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u 2009. godini. U odnosu

na 2008. godinu izvoz je veći za 14%.



3.6.2. Meso i mesne prerađevine

3.6.2.1. Proizvodno-potrošna bilansa mesa

Tabela 60. Proizvodno-potrošna bilansa goveđeg i svinjskog mesa (2008-2008)

2009

Goveđe

meso

Svinjsko

meso

Klanje (komada) 145.995 144.418

Prosječna teţina trupa (kg) 160 67,3

Neto teţina zaklanih ţivotinja (t) 23.363 9.717

DOMAĆA PROIZVODNJA MESA (t) 19.004 6.949,8

Uvoz ţivih ţivotinja (t) 9.798 3.223,8

Izvoz ţivih ţivotinja (t) 0 0

NETO PROIZVODNJA MESA (t) 23.363 9.717

Neregistrirana proizvodnja (t) 15.000 5.000

UKUPAN UVOZ (t) 7.704 5.211,3

Ukupni resursi 46.067 19.928,3

IZVOZ MESA (t) 23,8 0

Početne zalihe (t) 300 300

Završne zalihe (t) 500 500

Promjena zaliha (t) 200 200

DOMAĆA POTROŠNJA (t) 46.244 20.128,3

LJUDSKA POTROŠNJA (net) 46.244 20.128,3

-po glavi stanovnika/kg 12,03 5,23


Tabela 61. Proizvodno-potrošna bilansa peradarskog i ovčjeg mesa (2009)

2009

Peradarsko

meso

Ovčje i kozje

meso

Klanje (komada) 24.039 98.544

Prosječna teţina trupa (kg) 1,38 16,1

Neto teţina zaklanih ţivotinja (t) 33.219 1.591

DOMAĆA PROIZVODNJA MESA (t) 32.509,9 990,4

Uvoz ţivih ţivotinja (t) 1.541,41 600,65

Izvoz ţivih ţivotinja (t) 303,67 0

NETO PROIZVODNJA MESA (t) 33.219 1.591

Neregistrirana proizvodnja (t) 20.000 10.000

UKUPAN UVOZ (t) 12.199,1 356,3

Ukupni resursi 65.418 11.947,3

IZVOZ MESA (t) 1.622,30 0

Početne zalihe (t) 1.700 0



Završne zalihe (t) 1.000 0

Promjena zaliha (t) -700 0

DOMAĆA POTROŠNJA (t) 63.096 11.947,3

LJUDSKA POTROŠNJA (net) 63.096 11.947,3



Najznačajnija proizvodnja je proizvodnja peradarskog mesa u količini od 32.509 t, zatim

goveđeg mesa 19.004 t, svinjskog mesa 6.950 t i ovčjeg i kozjeg mesa 990 t. Kada govorimo

o uvozu ţivih ţivotinja najviše se uvozi goveda i svinja. Kada govorimo o uvozu mesu

najveći uvoz je peradarskog mesa (12.199,1 t), zatim goveđeg (7.704 t), svinjskog (5.211,3 t)

i ovčjeg (356,3 t). U slučaju izvoza situacija se znatno razlikuje, jer ne izvozimo ni goveđe

niti ovčije meso, dok je izvoz svinjskog i peradarskog mesa simboličan. Ipak, najveća

potrošnja mesa po glavi stanovnika je peradarskog mesa i to 15,4 kg godišnje.

U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba goveđeg mesa iznosio je

73,53%, svinjskog 59,36%, peradarskog 83,22 i ovčjeg 91%.

3.6.2.2. Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina

Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina za 2009. godinu nije urađena, jer

podaci o proizvodnji nisu bili dostupni.

Tabela 62. Proizvodno-potrošna bilansa kobasica i mesnih prerađevina (2008)

2008

Kobasice Mesne

prerađevine

DOMAĆA PROIZVODNJA (t) 22.835 8.418

UKUPAN UVOZ (t) 6.209 2.071

UKUPAN IZVOZ (t) 4.570 2.436

DOMAĆA POTROŠNJA (t) 33.614 12.993

LJUDSKA POTROŠNJA (net) 33.614 12.993



Domaća registrirana proizvodnja kobasica u 2008. godini iznosila je 22.835 t, dok je

proizvedeno ukupno 8.418 t mesnih prerađevina. Uvoz kobasica u odnosu na prethodnu

godinu je smanjen, dok je uvoz mesnih prerađevina na istom nivou. Značajno je povećan

izvoz mesnih prerađevina sa 557 t u 2007. godini na 2.436 t u 2008. godini.

U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba kobasicama iznosio je

67,93%, a mesnih prerađevina 64,79%.



3.6.2.3. Vanjskotrgovinska bilansa mesa i mesnih prerađevina

Ukupan uvoz mesa i mesnih prerađevina (Glava 2 i Glava 16) u BiH u 2009. godini iznosio je

223 miliona KM i povećan je za 10% u odnosu na 2008. godinu.

Ukupan izvoz mesa i mesnih prerađevina (Glava 2 i Glava 16) u 2009. godini iznosio je 54

miliona KM i za 26% je povećan u odnosu na 2008. godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom mesa i mesnih prerađevina u 2009. godini iznosila je 24% i

poboljšana je u odnosu na 2008. godinu kada je iznosila 21%.

Tabela 63. Ukupan uvoz mesa i mesnih prerađevina (2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

0201 Goveđe meso, svjeţe ili

rashlađeno 499,2 2.843,2 4.488,0 20.992,9

0202 Goveđe meso, smrznuto 4.011,1 19.188,0 3.216,1 14.076,4

0203 Svinjsko meso, svjeţe,

rashlađeno ili smrznuto 3.863,8 19.512,0 5.211,3 23.812,5

0204 Ovčje ili kozje meso, svjeţe,

rashlađeno ili smrznuto 149,9 736,6 356,3 1.738,3

0206

Jestivi klaonični proizvodi

od ţivotinja vrsta goveda,

svinja, ovaca, koza, konja,

magaraca, mula i mazgi,

svjeţi, rashlađeni ili

smrznuti

8.326,8 25.601,0 8.854,1 22.894,7

0207

Meso peradi i jestivi

klaonični proizvodi od

peradi iz tarifnog broja

0105, svjeţi, rashlađeni ili

smrznuti

11.632,0 25.837,4 12.199,1 24.645,5

0208

Ostalo meso i jestivi

klaonični proizvodi, svjeţi,

rashlađeni ili smrznuti

0,5 5,3 0,8 7,9

0209

Svinjska masnoća, očišćena

od mesa i masnoća peradi,

netopljeni niti drukčije

ekstrahirani, svjeţi,

rashlađeni, smrznuti, soljeni,

u salamuri, sušeni ili

dimljeni

603,9 1.283,9 262,2 812,7

0210

Meso i jestivi mesni

klaonični proizvodi, soljeni,


dimljeni; jestivo brašno i

krupica od mesa ili od

klaoničnih proizvoda

999,8 9.185,0 721,5 7.310,4

1601

Kobasice i slični proizvodi,

od mesa, drugih klaoničnih

proizvoda ili krvi;

prehrambeni proizvodi na

osnovi tih proizvoda

6.209,3 37.390,1 6.579,7 41.721,6

1602

Ostali pripremljeni ili

konzervirani proizvodi od

mesa, drugih klaoničnih

proizvoda ili krvi

3.838,8 25.277,1 4.210,7 29.508,4



1603

Ekstrakti i sokovi od mesa,

riba, ljuskara, mekušaca ili

od ostalih vodenih

beskičmenjaka:

0,0 0,0 0,3 5,2

1604

Pripremljena ili

konzervirana riba; kavijar i

zamjene kavijara

pripremljeni od ribljih jaja:

7.211,9 35.440,7 6.781,9 34.818,9

1605

Ljuskari, mekušci i ostali

vodeni beskičmenjaci,

pripremljeni ili konzervirani:

107,1 507,8 127,7 854,6

Ukupno 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1

Tabela 64. Ukupan izvoz mesa i mesnih prerađevina (2009)

Tarifa Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

0201 Goveđe meso, svjeţe ili

rashlađeno 0,0 0,0 23,8 180,7

0203 Svinjsko meso, svjeţe,

rashlađeno ili smrznuto 13,1 70,1 0,0 0,0

0207

Meso peradi i jestivi

klaonični proizvodi od

peradi iz tarifnog broja

0105, svjeţi, rashlađeni ili

smrznuti

579,4 2.794,0 1.622,3 6.671,2

0210

Meso i jestivi mesni

klaonični proizvodi, soljeni,


dimljeni; jestivo brašno i

krupica od mesa ili od

klaoničnih proizvoda

110,1 1.597,6 122,1 1.781,3

1601

Kobasice i slični proizvodi,

od mesa, drugih klaoničnih

proizvoda ili krvi;

prehrambeni proizvodi na

osnovi tih proizvoda

4.569,8 11.336,3 5.062,9 13.153,1

1602

Ostali pripremljeni ili

konzervirani proizvodi od

mesa, drugih klaoničnih

proizvoda ili krvi

2.731,2 18.178,0 3.656,5 25.720,7

1604

Pripremljena ili

konzervirana riba; kavijar i

zamjene kavijara

pripremljeni od ribljih jaja:

0,0 0,0 0,2 5,6

1605

Ljuskari, mekušci i ostali

vodeni beskičmenjaci,

pripremljeni ili konzervirani:

1.141,1 4.608,5 762,7 3.321,1

Ukupno 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0



Tabela 65. Analiza vanjskotrgovinske razmjene mesa i mesnih prerađevina (2008-2009)

2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(kg)

Vrijednost

(KM)

Količina


Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%

Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%

Deficit -160.022,3 -169.093,1 / 6%

Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /

Kada posmatramo vrijednosnu strukturu uvoza u 2009. godini, uvoz mesa pribliţno je jednak

uvozu mesnih prerađevina, gdje je odnos 52% na prema 48% u korist mesa u odnosu na

mesne prerađevine. Međutim, ako posmatramo uvezene količine mesa i mesnih prerađevina,

u 2009. godini smo dva puta više uvezli mesa (35.309 t) u odnosu na uvoz prerađevina od

mesa (17.703 t).

Tabela 66. Meso i mesne prerađevine – uvoz (2008-2009)

Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Ukupan uvoz proizvoda u okviru Glave 2 30.086,9 104.192,3 35.309,3 116.291,4

Učešće Glave 2 (%) 63% 51% 67% 52%

Ukupan uvoz proizvoda u okviru Glave 16 17.367,1 98.615,7 17.700,3 106.908,7

Učešće Glave 16 (%) 37% 49% 33% 48%

Ukupno 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1

Kada posmatramo strukturu izvoza mesa i mesnih prerađevina u 2009. godini, znatno je veći

izvoz prerađevina od mesa (Glava 16) nego mesa (Glava 2), gdje je omjer 73% na prema

19% u korist prerađevina kada se posmatra vrijednost izvoza. Sličan je omjer i kada se

posmatraju izvezene količine gdje je 74% na prema 18% u korist prerađevina od mesa.

Tabela 67. Meso i mesne prerađevine – izvoz (2008-2009)

Opis

2008 2009

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Ukupan izvoz proizvoda u okviru Glave 2 702,5 4.461,8 1.768,1 8.633,2

Učešće Glave 2 (%) 7% 12% 18% 19%

Ukupan izvoz proizvoda u okviru Glave 16 8.762,1 38.324,0 9.743,2 45.473,8

Učešće Glave 16 (%) 93% 90% 85% 84%

Ukupno 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0



Tabela 68. Analiza vanjskotrgovinske razmjene goveđeg mesa (2008-2009)

2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(KM)

Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%

Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%

Deficit / -160.022,3 -169.093,1 / /

Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /

Učešće u

ukupnom uvozu

mesa i mesnih

prerađevina

9,50 10,86 14,53% 15,71% 5,03% 4,85%

Učešće u

ukupnom izvozu

mesa i mesnih

prerađevina

0 0 2,06% 3,33% 2,06% 3,33%

Tabela 69. Analiza vanjskotrgovinske razmjene svinjskog mesa (2008-2009)

2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(KM)

Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%

Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%

Deficit / -160.022,3 -169.093,1 / /

Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /

Učešće u

ukupnom uvozu

mesa i mesnih

prerađevina

5,32% 5,78% 9,83% 10,66% 4,51% 4,88%

Učešće u

ukupnom izvozu

mesa i mesnih

prerađevina

1,37% 1,63% 0 0 1,37% 1,63%

Tabela 70. Analiza vanjskotrgovinske razmjene peradarskog mesa (2009)

2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(KM)

Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%

Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%

Deficit / -160.022,3 -169.093,1 / /

Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /

Učešće u

ukupnom uvozu

mesa i mesnih

prerađevina

24,51 8,01 23,01% 44,80% -1,5% 36,8%

Učešće u

ukupnom izvozu

mesa i mesnih

prerađevina

6,12 6,50 14,09% 12,32% 8% 58,9%



Tabela 71. Analiza vanjskotrgovinske razmjene ovčjeg mesa (2009)

2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(KM)

Uvoz 47.454,0 202.808,0 53.009,6 223.200,1 12% 10%

Izvoz 9.464,6 42.785,7 11.511,3 54.107,0 22% 26%

Deficit / -160.022,3 -169.093,1 / /

Pokrivenost (%) / 21,10% 24,25% / /

Učešće u

ukupnom uvozu

mesa i mesnih

prerađevina

3,15% 3,63% 6,72% 1% 3,57% -2,63

Učešće u

ukupnom izvozu

mesa i mesnih

prerađevina

0 0 0 0 0 0

3.6.2.4. Uvoz i izvoz mesa i mesnih prerađevina po zemljama

Tabela 72. Meso – uvoz po zemljama (t) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Količina

(t)

Učešće

(%)

Količina

(t)

Učešće

(%)

Hrvatska 5.320,3 17,7% 6.435,0 18,2%

Holandija 4.425,3 14,7% 5.106,8 14,5%

Njemačka 2.311,9 7,7% 4.672,4 13,2%

Slovenija 3.025,6 10,1% 3.756,0 10,6%

Austrija 3.277,2 10,9% 3.119,0 8,8%

Turska 4.224,0 14,0% 3.068,8 8,7%

Brazil 1.068,5 3,6% 1.684,7 4,8%

Velika Britanija 159,1 0,5% 1.451,2 4,1%

Argentina 1.144,3 3,8% 995,2 2,8%

Mađarska 677,0 2,3% 819,4 2,3%

Ukupan uvoz iz 10 zemalja 25.633,2 85,2% 31.108,7 88,1%

Ukupan uvoz mesa 30.086,9 100,0% 35.309,3 100,0%

Tabela 73. Meso – uvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Količina

(t)

Učešće

(%)

Količina

(t)

Učešće

(%)

Hrvatska 25.786,0 24,7% 29.238,9 25,1%

Slovenija 11.866,3 11,4% 12.472,3 10,7%

Austrija 12.040,6 11,6% 11.474,6 9,9%

Njemačka 5.453,0 5,2% 11.212,2 9,6%

Holandija 7.414,9 7,1% 10.149,6 8,7%

Turska 8.802,2 8,4% 5.300,4 4,6%

Brazil 4.060,3 3,9% 5.142,0 4,4%

Mađarska 3.456,1 3,3% 3.983,0 3,4%

Velika Britanija 783,1 0,8% 3.935,0 3,4%

Poljska 301,6 0,3% 3.849,1 3,3%


Ukupan uvoz mesa 104.192,3 100,0% 116.291,4 100,0%



Najveće učešće u količinskom uvozu mesa u BiH u 2009. godini je imala Hrvatska sa 18,2%

učešća. Na drugom mjestu je Holandija (14,5%), zatim Njemačka (13,2%)., a slijede ih

Slovenija (10,6%), Austrija (8,8%) i Turska (8,7%), dok Brazil ima znatno manje učešće u

ukupnom količinskom uvozu mesa u BiH u 2009. godini (4,8%). Uvoz iz deset navedenih

zemalja predstavlja 88,1% ukupnog uvoza mesa u BiH u 2009. godini. U poređenju sa 2008.

godinom, ovaj omjer je neznatno izmijenjen kada je uvoz iz deset navedenih zemalja

predstavljao 85,2% ukupne uvezene količine mesa u BiH.

Tabela 74. Prerađevine od mesa – uvoz po zemljama (t) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Količina

(t)

Učešće

(%)

Količina

(t)

Učešće

(%)

Hrvatska 8.005,2 46,1% 8.159,1 46,1%

Srbija 3.182,3 18,3% 2.860,6 16,2%

Makedonija 324,8 1,9% 1.426,1 8,1%

SAD 914,2 5,3% 1.221,4 6,9%

Slovenija 1.285,3 7,4% 700,3 4,0%

Crna Gora 472,4 2,7% 567,8 3,2%

Austrija 285,8 1,6% 504,8 2,9%

Italija 275,6 1,6% 400,9 2,3%

Tajland 393,1 2,3% 326,8 1,8%

Njemačka 208,4 1,2% 140,0 0,8%


Ukupan uvoz mesa 17.367,1 100,0% 17.700,3 100,0%

Tabela 75. Prerađevine od mesa – uvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Vrijednost

(000 KM)

Učešće

(%)

Vrijednost

(000 KM)

Učešće

(%)

Hrvatska 49.234,90 49,9% 54.158,43 50,7%

Srbija 20.309,68 20,6% 18.875,78 17,7%

Makedonija 1.559,67 1,6% 7.396,31 6,9%

Slovenija 8.759,20 8,9% 6.471,13 6,1%

Crna Gora 2.916,61 3,0% 3.658,58 3,4%

Italija 1.763,64 1,8% 3.218,15 3,0%

Austrija 1.543,90 1,6% 2.738,41 2,6%

SAD 1.734,44 1,8% 2.546,09 2,4%

Tajland 1.451,65 1,5% 1.088,91 1,0%

Njemačka 1.102,07 1,1% 752,78 0,7%


Ukupan uvoz mesa 98.615,72 100,0% 106.908,72 100,0%

Najveće učešće u količinskom uvozu prerađevina od mesa u 2009. godini imala je Hrvatska

sa 46,1% učešća, zatim Srbija (16,2%), a slijede ih Makedonija (8,1%) i SAD (6,9%), dok

Slovenija, Crna Gora, Austrija, Italija, Tajland i Njemačka imaju znatno manje učešća u

ukupnom uvozu prerađevina od mesa. Uvoz iz deset navedenih zemalja predstavlja 92,1%

ukupnog količinskog uvoza prerađevina od mesa u BiH u 2009. godini.



Tabela 76. Meso – izvoz po zemljama (t) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Količina

(t)

Učešće

(%)

Količina

(t)

Učešće

(%)

Hrvatska 371,5 52,9% 967,8 54,7%

Srbija 65,0 9,3% 370,4 20,9%

Crna Gora 200,6 28,6% 337,7 19,1%

Kosovo 38,6 5,5% 41,3 2,3%

Njemačka 0,0 0,0% 21,0 1,2%

Makedonija 12,2 1,7% 17,7 1,0%

Albanija 6,0 0,9% 6,9 0,4%

Rusija 0,0 0,0% 5,2 0,3%

Švicarska 0,0 0,0% 0,0 0,0%

Mađarska 0,0 0,0% 0,0 0,0%

Holandija 8,7 1,2% 0,0 0,0%

Ukupno 702,5 100,0% 1.768,1 100,0%

Tabela 77. Meso – izvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Vrijednost

(000 KM)

Učešće

(%)

Vrijednost

(000 KM)

Učešće

(%)

Hrvatska 1.872,42 42,0% 4.593,29 53,2%

Srbija 857,07 19,2% 1.778,65 20,6%

Crna Gora 1.243,81 27,9% 1.560,50 18,1%

Kosovo 210,18 4,7% 269,40 3,1%

Njemačka 211,94 4,8% 259,55 3,0%

Makedonija 0,00 0,0% 100,89 1,2%

Albanija 59,20 1,3% 47,76 0,6%

Rusija 0,00 0,0% 23,12 0,3%

Švicarska 0,00 0,0% 0,01 0,0%

Mađarska 0,00 0,0% 0,00 0,0%

Ukupno 4.461,77 100,0% 8.633,17 100,0%

Izvoz mesa u 2009. godini ostvaren je gotovo isključivo u članice Sporazuma CEFTA 2006.

Izuzeci su Njemačka i Rusija u koje je ostvaren neznatan izvoz mesa, dok je u 2008. godini

određena količina izvezena i u Holandiju. Količinski najviše mesa u 2009. godini je izvezeno

u Hrvatsku (54,7%) i Srbiju (20,9%). Slijede ih Crna Gora u koju je izvezeno 19,1%, Kosovo

2,3%, Njemačka 1,2%, Makedonija 1,0%, te Albanija 0,4% i Rusija 0,3%.

Za razliku od izvoza mesa koji je gotovo isključivo ostvaren u članice Sporazuma CEFTA

2006, paleta zemalja u koje je ostvaren izvoz prerađevina od mesa je znatno šira. Međutim, i

u ovom slučaju članice Sporazuma CEFTA 2006 su one koje imaju dominantnu poziciju, što

se moţe vidjeti iz donjih tabela.



Tabela 78. Prerađevine od mesa – izvoz po zemljama (t) (2008-2009)

Zemlja 2008 2009

Količina

(t)

Učešće

(%)

Količina

(t)

Učešće

(%)

Kosovo 3.110,6 35,5% 3.173,1 32,6%

Srbija 2.438,1 27,8% 2.544,0 26,1%

Hrvatska 1.459,9 16,7% 1.633,0 16,8%

Makedonija 365,9 4,2% 784,7 8,1%

Albanija 297,0 3,4% 692,2 7,1%

Crna Gora 599,7 6,8% 649,3 6,7%

Francuska 204,7 2,3% 103,7 1,1%

Grčka 32,7 0,4% 101,8 1,0%

Italija 52,6 0,6% 26,2 0,3%

Mađarska 0,0 0,0% 13,9 0,0%

Ukupan izvoz u 10 zemalja 8.561,2 97,7% 9.721,8 99,6%

Ukupan izvoz prerađevina od mesa 8.762,1 100,0% 9.743,2 99,7%

Tabela 79. Prerađevine od mesa – izvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)

Zemlja 2008 2009

Vrijednost

(000 KM)

Učešće

(%)

Vrijednost

(000 KM)

Učešće

(%)

Kosovo 11.031,8 28,8% 13.617,2 29,9%

Srbija 11.481,1 30,0% 12.741,4 28,0%

Hrvatska 5.739,6 15,0% 6.970,2 15,3%

Makedonija 1.424,3 3,7% 4.272,8 9,4%

Albanija 2.710,0 7,1% 3.215,2 7,1%

Crna Gora 564,6 1,5% 1.391,2 3,1%

Francuska 2.804,3 7,3% 1.302,6 2,9%

Grčka 369,1 1,0% 1.290,0 2,8%

Italija 724,6 1,9% 294,5 0,6%

Mađarska 0,0 0,0% 182,9 0,4%

Ukupan izvoz u 10 zemalja 36.849,5 96,2% 45.277,9 99,6%

Ukupan izvoz prerađevina od mesa 38.324,0 100,0% 45.473,8 100,0%

3.6.3. Med

3.6.3.1. Proizvodno-potrošna bilansa meda

Tabela 80. Proizvodno-potrošna bilansa meda (2009)

2009

DOMAĆA PROIZVODNJA (t) 3.261


UKUPAN UVOZ (t) 313,64

UKUPAN IZVOZ (t) 24,5






Statistički podaci o proizvodnji meda koje koristimo u bilansi vjerovatno ne odraţavaju

stvarnu proizvodnju meda. Prema procjenama, proizvodnja meda se kreće oko 5.000 t

godišnje. Uvoz meda iznosio je 313,64 t, dok je izvoz u 2009. godini znatno povećan i

iznosio je 24,5 t.

U skladu s navedenim, stepen zadovoljavanja ukupnih potreba medom iznosio je

91,86%.

3.6.3.2. Vanjskotrgovinska bilansa meda

Ukupan uvoz meda u 2009. godini iznosio je 2,4 miliona KM i povećan je u odnosu na 2008.

godinu za 13%. U istom periodu ukupan izvoz meda iznosio je 121.822,19 KM i znatno je

povećan u odnosu na 2008. godinu kada je iznosio svega 3.509,78 KM.

Pokrivenost uvoza izvozom medom u 2009. godini iznosila je 5,02% i povećana je u odnosu

na 2008. godinu kada je iznosila svega 0,16%.


2008 2009 ↑↓ (%)

Količina

↑↓ (%)


(t)

Vrijednost

(000 KM)

Količina

(t)

Vrijednost

(000 KM)

Uvoz 288,9 2.148,4 313,6 2.422,0 9% 13%

Izvoz 0,5 3,5 24,5 121,8 4641% 3371%

Deficit / -2.144,9 / -2.300,2

/ 7%

Pokrivenost (%) / 0,16% 5,02% / /

Najveći uvoz meda u 2009. godini ostvaren je iz Hrvatske (66,5%) i smanjen je u odnosu na

uvoz iz 2008. godine. Značajan uvoz meda je ostvaren i iz Makedonije, Srbije, Slovenije i

Slovačke.

Tabela 82. Med- uvoz po zemljama (t) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Količina

(t)

Učešće

(%)

Količina

(t)

Učešće

(%)

Hrvatska 204,4 70,8% 208,7 66,5%

Makedonija 10,8 3,8% 28,3 9,0%

Srbija 6,1 2,1% 27,7 8,8%

Slovenija 35,8 12,4% 22,2 7,1%

Slovačka 0,0 0,0% 21,2 6,8%

Njemačka 8,0 2,8% 3,5 1,1%

Italija 2,5 0,9% 1,8 0,6%

Iran 0,0 0,0% 0,1 0,0%

Ostale zemlje 21,2 7,4% 0,0 0,0%

Ukupno 288,9 100,0% 313,6 100,0%



Tabela 83. Med - uvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Vrijednost

(000)

Učešće

(%)

Vrijednost

(000)

Učešće

(%)

Hrvatska 1.559,8 72,6% 1.739,4 71,8%

Makedonija 282,7 13,2% 206,5 8,5%

Srbija 66,5 3,1% 167,5 6,9%

Slovenija 28,3 1,3% 135,2 5,6%

Slovačka 0,0 0,0% 104,5 4,3%

Njemačka 98,9 4,6% 50,8 2,1%

Italija 21,9 1,0% 17,4 0,7%

Iran 0,0 0,0% 0,6 0,0%

Ostale zemlje 90,2 4,2% 0,0 0,0%

Ukupno 2.148,4 100,0% 2.422,0 100,0%

Najviše meda u 2009. godini je izvezeno u Slovačku (86,7%), te Hrvatsku (13,1%), dok je

izvoz u ostale zemlje zanemariv.

Tabela 84. Med- izvoz po zemljama (t) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Količina

(t)

Učešće

(%)

Količina

(t)

Učešće

(%)

Slovačka 0,0 0,0% 21.242,0 86,7%

Hrvatska 7,0 1,4% 3.218,3 13,1%

Kuvajt 510,0 98,6% 0,0 0,0%

Norveška 0,0 0,0% 0,0 0,0%

SAD 0,0 0,0% 0,0 0,0%

Ostale zemlje 0,0 0,0% 48,8 0,2%

Ukupno 517,0 100,0% 24.509,1 100,0%

Tabela 85. Med- izvoz po zemljama (000 KM) (2008-2009)

Zemlja

2008 2009

Vrijednost

(000 KM)

Učešće

(%)

Vrijednost

(000 KM)

Učešće

(%)

Slovačka 0,0 0,0% 89.373,7 73,4%

Hrvatska 63,8 1,8% 31.821,0 26,1%

Kuvajt 3.446,0 98,2% 0,0 0,0%

Norveška 0,0 0,0% 0,0 0,0%

SAD 0,0 0,0% 0,0 0,0%

Ostale zemlje 0,0 0,0% 627,5 0,5%

Ukupno 3.509,8 100,0% 121.822,2 100,0%



ZBIRNA TABELA

STEPEN ZADOVOLJAVANJA UKUPNIH POTREBA U %

2009. godina

Pšenica 45,68

Kukuruz 86,81

Jabuke 74,3

Breskve 70

Groţđe 78,4

Paradajz 77,1

Kupus 97,6

Krastavci 102,8

Paprika 81,5

Salata 96

Lubenica 32,27

Sirovo mlijeko 99,75

Svjeţi mliječni proizvodi 107,01

Maslac i mliječni namazi 37,4

Sir i prerađeni sir 44,3

Voda -

Goveđe meso 73,53

Svinjsko meso 59,36

Peradarsko meso 83,22

Ovčje meso 91

Mesne prerađevine -

Kobasice -

Med 91,86

Documents

Potrošnja Po Glavi Stanovnika