POVIJESNI ZBORNIK , 5 (2012.), str. 5-17 - bib.irb.hr 1 Hubert Knoblauch, Sociologija religije , Zagreb

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of POVIJESNI ZBORNIK , 5 (2012.), str. 5-17 - bib.irb.hr 1 Hubert Knoblauch, Sociologija religije ,...

  • POVIJESNI ZBORNIK, 5 (2012.), str. 5-17

    1

    UDK 291.37(497.5 �akovo) 291.37(497.5 Srijem)

    Izvorni znanstveni rad Primljeno:4. 4. 2012.

    Prihva�eno za objavljivanje: 18. 10. 2012.

    VJERSKE PROCESIJE I HODO�AŠ�A U �AKOVA�KOJ ILI BOSANSKOJ I SRIJEMSKOJ BISKUPIJI U SVJETLU CRKVENO-

    DRŽAVNIH ODNOSA OD 1945. DO 1960. GODINE

    Sla�ana JOSIPOVI� BATOREK, Osijek

    U radu je prikazan odnos komunisti�kih vlasti u Jugoslaviji prema vjerskoj praksi na podru�ju �akova�ke i Srijemske biskupije na primjeru održavanja vjerskih procesija i hodo�aš�a. Budu�i su vjerske slobode ponajprije ovisile o državnoj politici prema Katoli�koj crkvi u cjelini, u uvodom su dijelu prikazani glavni ideološki i politi�ki aspekti crkveno-državnog sukoba u Jugoslaviji nakon 1945. godine. Središnji dio �lanka bavi se okolnostima u kojima su se procesije i hodo�aš�a održavala, problemima na koje se nailazilo prilikom njihova organiziranja te nastojanjima državnih vlasti da u što ve�oj mjeri ograni�e takve oblike pu�ke religioznosti, koji su svojom masovnoš�u predstavljali i svojevrstan društveni doga�aj. S druge strane, vidljivo je i kako je Katoli�ka je crkva u svom djelovanju ponajviše inzistirala upravo na takvim masovnim, vanjskim izrazima religioznih osje�aja, koji su trebali predstavljati odraz unutrašnjeg raspoloženja i prenijeti poruku nepokolebljivosti krš�anskog duha u okolnostima visoke zaoštrenosti crkveno- državnih odnosa. KLJU�NE RIJE�I: vjerska praksa, procesije, hodo�aš�a, vjerske slobode, �akova�ka i Srijemska biskupija, Narodna Republika Hrvatska.

    Uvod U istraživanju crkveno-državnih odnosa na podru�ju komunisti�ke Jugoslavije, kao i prou�avanju vjerskih sloboda unutar komunisti�kog sustava, nezaobilazan aspekt predstavlja i ispitivanje odre�enih kategorija vjerske prakse, kao što su sudjelovanje u razli�itim crkvenim obredima i sve�anostima: krštenju, krizmi, crkvenom vjen�anju, hodo�aš�ima, procesijama, misi i sl., na temelju kojih možemo dobiti konkretnije podatke

  • S. Josipovi� Batorek, Vjerske procesije i hodo�aš�a u �akova�koj ili Bosanskoj…

    o intenzitetu i vitalnosti religijskog života pojedinog društva.1 Iako je Ustavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) iz 1946. godine i kasnijim Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica donesenim 1953. godine, vjernicima u Jugoslaviji zajam�eno slobodno ispovijedanje vjere i sudjelovanje u vjerskim obredima, mnogi primjeri kršenja osnovnih ljudskih i gra�anskih prava govorili su o izuzetno niskom stupnju vjerskih sloboda, što se ponajbolje o�itovalo u odnosu komunisti�kih vlasti prema uobi�ajenim i gotovo svakodnevnim vidovima vjerske prakse. Kako je zbog njene izrazite vanjske forme religijsku praksu i njene obrede bilo najlakše uo�iti i pratiti, komunisti�ke su vlasti utjecaj Katoli�ke crkve na stanovništvo tuma�ili upravo na osnovu njihova sudjelovanja u razli�itim crkvenim obredima i sve�anostima. U uvjetima odvojenosti crkve od države i nametanja komunisti�kog i ateisti�kog svjetonazora u cjelokupnom društveno-politi�kom životu, Katoli�ka je crkva u svom djelovanju ponajviše inzistirala na tim vanjskim izrazima religioznih osje�aja, koji su trebali predstavljati odraz unutrašnjeg raspoloženja i prenijeti poruku nepokolebljivosti krš�anskog duha. Sudjelovanje Crkve u gotovo svim važnijim životnim doga�ajima pojedinca, od ro�enja do smrti, komunisti�ke su vlasti nastojale suzbiti nametanjem alternativnih rješenja, kako bi se „kultu �ovjeka“ pružila odgovaraju�a pažnja koju zahtijeva u odre�enim trenutcima, ali ujedno i smanjio utjecaj crkve i sve�enstva.2 Javne i nerijetko izuzetno dobro posje�ene vjerske manifestacije komunisti�kom su režimu bile jasan znak privrženosti Katoli�koj crkvi, pa se u skladu s tuma�enjem religije kao „privatne stvari pojedinca“ i takve oblike javnog izražavanja vjerskih osje�aja nastojalo zabraniti ili barem svesti unutar zatvorenog kruga crkve, što se ponajbolje o�itovalo prilikom organiziranja procesija i hodo�aš�a. Utjecaj Katoli�ke crkve me�u narodom, vlasti su nastojale utvrditi i pra�enjem rasta ili pada u odlascima na sv. Misu, osobito u ve�e blagdane, obavljanju obreda crkvenog vjen�anja i krštenja te ostalih sakramenata, a slu�ajevi njihova prakticiranja me�u �lanstvom Komunisti�ke partije Jugoslavije (KPJ)/Komunisti�ke partije Hrvatske (KPH) bili su jedan od naj�eš�ih povoda za izricanje razli�itih partijskih opomeni i kazni. Na koji su se na�in komunisti�ke vlasti odnosile prema religijskoj praksi katoli�kih vjernika na podru�ju �akova�ke i Srijemske biskupije ponajbolje se može prikazati na primjeru održavanja razli�itih procesija i hodo�aš�a, koji su kao jedan od najzna�ajnijih oblika pu�ke religioznosti svojom masovnoš�u predstavljali i svojevrstan društveni doga�aj. U tom smislu, njihovo održavanje uvelike je ovisilo i o trenutnim društveno-politi�kim prilikama, koje su u razdoblju komunisti�kog režima bile izrazito 1 Hubert Knoblauch, Sociologija religije, Zagreb 2004., str. 101. 2 Ivan Medved, Katoli�ka crkva na podru�ju Narodnog odbora kotara Slavonski

    Brod u dokumentima Kotarskog komiteta SKH (KPH) Slavonski Brod 1945.-1960. Scrinia Slavonica, br. 6, Slavonski Brod 2006., 762-763.

  • POVIJESNI ZBORNIK, 5 (2012.), str. 5-17

    3

    nepovoljne prema takvim oblicima javnog i masovnog iskazivanja vjersko- ideoloških osje�aja. Kako bi sprije�ili ili barem ograni�ili takva velika okupljanja vjernika, komunisti�ke su vlasti odredile da vjerske manifestacije koje se održavaju u jednom mjestu nije potrebno prijavljivati, dok su se hodo�aš�a ili vjerski kongresi morali, prema Zakonu o udruženjima, zborovima i drugim javnim skupovima, prijaviti nadležnom odsjeku unutrašnjih poslova pri Narodnom odboru (NO).3 Odredba Ministarstva unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske (NRH) o ograni�enju organiziranja vjerskih skupova, odluku o njihovom održavanju prepustila je lokalnim vlastima, koje su, kao i u slu�ajevima odlu�ivanja o nekim drugim oblicima vjerskog djelovanja u biskupiji, svoju partijsku i politi�ku revnost dokazivale donošenjem negativnih rješenja i zabranjivanjem tradicionalnih vjerskih hodo�aš�a. Vremensko razdoblje obuhva�eno ovim �lankom obilježeno je djelovanjem dvojice biskupa - Antuna Akšamovi�a4 i Stjepana Bäuerleina5, koji su u

    3 Nadbiskupijski arhiv �akovo (dalje: NA�), Fond Biskupske kancelarije (dalje: Fond BK), 1340/1946 (1. kolovoza 1946.). 4 Antun Akšamovi� ro�en je u Gar�inu pokraj Slavonskog Broda 1875. godine. Pu�ku školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Vinkovcima, gdje je i maturirao. Studij bogoslovije završio je u �akovu, gdje je i zare�en 1899. godine. Prvu službu, onu kapelansku, obnašao je u Drenju, a zatim u �akovu. U razdoblju od 1901. do 1920. godine obnašao je razne službe – prefekta Dje�a�kog sjemeništa u Osijeku, profesora Visoke bogoslovne škole za moral i pastoral, ekonoma sjemeništa, �lana Biskupske konzistorije te rektora Biskupskog bogoslovnog sjemeništa. �akova�kim biskupom imenovan je 11. lipnja 1920. godine, a posve�en po zagreba�kom nadbiskupu Antunu Baueru 29. lipnja 1920. godine. Tri godine kasnije, Akšamovi� je na upravu, kao apostolski administrator, dobio i dva dekanata sjeverne Slavonije, koji su do tada bili sastavni dijelovi Pe�uške biskupije. Tijekom Drugog svjetskog rata razriješen je dužnosti rezidencijalnog biskupa i imenovan apostolskim administratorom �akova�ke i Srijemske biskupije. Djelomi�no je umirovljen u lipnju 1951. godine kada mu je dodijeljen pomo�ni biskup Stjepan Bäuerlein. Umro je u �akovu 7. listopada 1959. godine u 84. godini života, nakon 60 godina sve�eništva i gotovo 40 godina biskupovanja. NA�, Fond BK, 1561/1959. 5 Stjepan Bäuerlein, ro�en je u Babinoj Gredi, 3. kolovoza 1905. a preminuo u �akovu 9. kolovoza 1973. u 68. godini života. Bogosloviju je završio u �akovu, adiplomirao teologiju 1937. u Zagrebu. Od 1929. službovao je kao sve�enik u raznim mjestima �akova�ke i Srijemske biskupije. Na molbu biskupa Antuna Akšamovi�a, papa Pio XII. je dekretom od 15. lipnja 1951. postavio Stjepana Bäuerleina za pomo�nog biskupa za vršenje crkvenih poslova u �akova�koj i Srijemskoj biskupiji. Bäuerlein je primio biskupski red 29. lipnja 1951. u�akova�koj stolnoj crkvi. Crkveni obred posvete obavio je beogradski nadbiskup Josip Uj�i�. Kao biskup Bäuerlein je djelovao izrazito pastoralno a na Visokoj bogoslovnoj školi u �akovu osnovao je Katehetski institut. U biskupskom dvoru u �akovu osnovao je Dijecezanski muzej sakralne umjetnosti. Objavljivao je radove iz podru�ja katehetike, crkvene povijesti i odgoja. Nakon smrti biskup Akšamovi�a

  • S. Josipovi� Batorek, Vjerske procesije i hodo�aš�a u �akova�koj ili Bosanskoj…

    odnosu prema državnim vlastima zauzimali dijametralno suprotstavljena stajališta. Dok je biskup Akšamovi� bio jedan od rijetkih katoli�kih biskupa koji je nakon 1945. godine izrazio spremnost za suradnjom s državnim vlastima, zbog �ega je od iste bio i simpatiziran, njegov pomo�ni biskup i kasniji nasljednik biskup Bäuerlein nije bio sklon suradnji i kontaktima s komunisti�kim vlastima, a osobito traženju odre