Povijest Hrvata

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Hrvati

Citation preview

*A'f"Sit'>iA>'

!^

-^-t^t

:^

fMt

t

fft

* tpt

fjm * t^

A'

i^'

*A:: TV'

*^y;?T

^"^^

"^

A'

'^'

f^

*

t^t *.A

'

*.*'^^^ ^^

*'6''

'^^*

*A'A.

V:{:-

iS^PA

S

*

^-^

4:'

lit*^CS^"^.^^ti *

4>^?A4S-> 4;.

4^4^>

4S>

;^Sx %*: ' *' * *Ty:.*^

:.^^

%S

0*

4^

4|>

4:

*

#

4-

4-0> 4>

4-

* 4|>4-

4:-

fS^

4-

4-

*^.'fi.:.

_,

^

'V^'V. 4,

>>

4-

^?A

..t.

X?.5

M,^.

4

'

f^> * 40>''..,.

4-

f;^^'

*

^^^ 4 f^^'

^4- **t^PAi^

5V*?.

* ^.?^ 2A.

^J.^i^ ' .1.

i$pA ' 4> >^PA ' J...

^9>^

4., '

J*.V; ' y.

?$pA '

'

y.

}^PA

^.?

.

-A.

i^

4^ ^Sfr- 4- fg> 4- > 4.

*A'

'

4S 4 .A 4- -frj^**- ^^ 4^ -fry*-

^^*A-

*'

A4-

-^^

*4-

.A..

^A';i.9^'

,

^Ai.

tA^

>^4

>^

4-

^3* *XCb^:

A,>

-**4-

*

'A'-frS^-i:

*?.

*

-^"^^

-2-

-^^^^ >>4.

^^^PA '

I

,;.'

'

^P, S54-

4^^J*4>

$^': 5^ 4H

>si^

yv ^

%5*4- -^^

%5V

^t^t

>^?.

>!

4^

^^

^^>

*

"5^

s.k^,-Ji^\'kz?A\'upA'4.\\^A.^^

V4,

4-

'' 4

>.y.

_-.

v>

4- 4!?:> 4-

'V*.-.

-^>

"*_.

* ^

4^

*

4^

^^4^ *

4-

* ^"...

^ * '*"^..

4^^

4-

> 4^ *^A*

4V

4r."*.?

* "^S> 4^ ^g> * a.Sa -^^ * *^ * 4$> 4 4-&> # 4^ * 4-^ 4^ 4$> 4^ 'V*

'^'

^^'^

4-

*'A'

i.

X}^> y**

^9/i4-

I

A?^

^S-PA

>S^PA

^KJ-

^Xiv

4>$> 4- 4g ... -> .. 'V

*VW*

4g>'V*

*

^.'V",%^

N^*4.

4-

4>V>,u

*

^*

%S^-frS 4^

Yi^

%5V -.>'V^

*

4>v.,,

4S-> 4?*.%J

.^.,t.

4>

*

^ ^"\t '"*4..

j.^ yj^^\ ^ ^T^'*

-^

X\?SPA 4.*X^.^fr|^*-^1*4>f|>t|t'W"*-fr|*f|* 4|>4>"9-< 4, J*;^ ^'^.ViTj^'.Vi 5t^v 5? 5%^ .1 ''^^*fI*-^ 4-|>4>"*4-.^.J.V i^?A*^ y^^^f>A* -^^>^3>'A' '^-V-*/ii:..*Ycti^-'^fi4> ^^J*., + ^> * '^. ..^*V*yC^** Vtf:4_*Yt^* 5%iV"*"V-V.4> - 4-'^.4^> .*'V-^ --5%;K'Ycti**Vfi^'iS? " 5t:4-A>?4^>oA^ A.-VA'"4->""'V-".^.-T- ..'''>.A* A''Sr--v>."'A^ ^A' .A. "A."^'A->.A-^.'A'-(A. ^^. ^.A. A.A. 'A'>A 'A^"-A. '-A.'.V-'^>'V*"-^^63\%5^ /^S*.'^^'^.JL,^*.iO'^tS-'A.""A-v>-A'"-A>AAJ-.A'V^J fv^b^'NxA'^^x?^*A'*'''.^...'.^.V'.^. ^^X^.^''V'.#'Vo>\^ 4.-v^S.Vi 4.o>,flf>'Kh'i-/A YsitiX9^'V'-.:^94'--v-"-^>Y:ii'V%:iV-^>^-V'"^9/4>^ ^ij^V-^1^*-S^4|>;^*>-^*Yctifit::-*"fl^A'%>V>A''frS*';%5V4S> 4 .^..4^ "^S**A' .. * ^g* .'4"5%iV*'^'%*;^*4-'5^J? ^*yV*4?:>.V* 4^> 'i^**4S4^A' -V-^4"-V**^'4'-Yc^>4S>-4?J>"'4X>>We *Ao^rX >a ^S ^ 4p. *>-St'43> -^^^> s?^^$^4?A^i.xr-^^ t$i fit '*^ -# * fit -^ ^|t * tit * t^^ * %t 5we j^ ?i;^f :i^e '.^ /v yv ^ s%*f ^ 55^ ^ 5^ * R:j? * Yt^ ^ >tse 5%iV y^^ ^ sts^ %sv ^ %*e ^ y\f ^ ^4"' '^' *' *'^* AA4'' "A' j ^K." '.-^i .A' A1* *A' 'A* "A' 'A' 'A' i> * fS*- 4^> * -C-J- * ^. V,:A'.A' 4S4 'V*',i.4- 45' '^'A'+"4:> '"^^,."A*4-4S>^A " A' ^A 4a4 4- 4> '^^ 'V '"v""*A*:;/.k^?A*xx ;*;^?4j*.;^ 4-^.*;*.i.^.? 'V..,.V*-4S> 'V4..*A.'.-{^4g4''"(t'^;/*?^//'V^" x.?^ 4.*,, '^^** tit +.>.4i * fit * titt|tJ.,'t|ttCf^fit* t|*tittiti^>::* t|t * tit^^"-^t|t*-^trsVr.;^bVx4|>J--t *1 ^*^ 1 ^^" I ^^ 1 *^^" 1 ^>^ ^ y*i * 4p4 * 4S> 4 tit 4^t tit * ^> * ^s^ * fit * tit m^t^.;.^.^^.'-.V.^;-4. ^.' J.Xy>eYC-Si***'i4&4 4 4S>^|>4|>*fif*4^44-*^*^ ^ *4S>^c'^'^^ vV.^^tX9Afp *.a.-*.*^jQ 4g4 t- 4|t#Y:tit^5?%5Vfit-^tft *vA'f;^t **%i'A/-*fit*t^tA^-fit'^*-^*4^4* i^'t:t "^'"V-*f^*iii^*vA-4^;t^ *fit*=tii>-^^A-%iVJtsv-*Yta*tl+4^>Yi^ A -^4 4 434:^1'4-^f2>N^f|t*f|:/ Yls^POVJEST HRVATA.POVJEST HrVATA)DNAJSTARIJIHVREMENA DO SVRSETKAXIX.STOLJECANAPISAO JUVJEKOSLAV KLAIC,JAVNI REDOV. PROFESOR OBCE POVJESTNICE NA KR. SVEUCIUSTU FRANJE 40S1PA1.SVEZAKPRVO DOBA: VLADANJE KNEZOVA1PRVI.KRALJEVA HRVATSKE KRVI(641-1102).DRUGO DOBA: VLADANJE KRALJEVA ARPADOVICA (U02 JSOl).SA121ILUSTRACIJOM.1899.TISAKINAKLADA KNJI^ARELAV.HARTMANA (KUGLI1DEUTSCH), ZAGREB.6035Z9>, *< 1^^'tA'ttirm*-^*.i"f'Vt^iy^J'Mtt^^'^pvuint'/^^wWrfirr.^1ll^^.OpORUKA AgAPF, KCERI ZADAH'^Kor* TRIBUNA DaBRONA,kojomostavlja svoje nekrctnincipoki'tnni'unostanus\i:i(sanctiClirisoi;.>iii^^u/:uliu.l/.voinikteizprave 5uva se u kr. zemaljskom arkivu u /agrebu kao najstinji (iokumenit iz dobc narodne dinastije hrvatske. U izpravi se ka2e, da je izdana god. 9'og.; no Ra6ki ju stavlja u god. 999. (i).KRE[MIROVICI.89torn ga podupirase izprva slm car byzantski, komu je prijetila pogibija najprije od Rusa, a zatim od Bugara. Car byzantski priznade rado Drzislava za kralja Hrvatske Dalmacije, ostavi mu latinske gradove Dalmacije, pafe ga obaspe darovima podastima. Poimence se spominje, da ga je odlikovao (iastnim naslovom eparha ili patricija. A Drzislav bijase zahvalan svomu prijatelju savezniku. On ga pomagase u borbi s Bugarima, te su s toga i mnogi bugarski boljari (velikaSi), protjerani od bugarskoga cara Samuila, trazili utocista kod Drzislava. Tako dodje negdje god. 978. nekii iiUiiboljar Pen6a, bratuced cara Samuila, u Hrvatsku, te se ovdje nastani s bracom, sestromsinom Plesom. Drzislav ugosti nesrecne pribjege, nastani ih tik Spljeta u podgradju grada Klisa, a povrh toga pokloni im neke posjede kod razvalina grada Salone, dozvoli im, da si uzmu od razvaljenoga kazalita salonskoga kamenja, da si sagrade crkvuiisv.Mihajlaidva mlina.Drzislav vladase kroz lijepo dislo godinaHrvatskom slavnoNajprijeisrecno.No najednomcaremII.,skupise se nad njegovom glavom tamni oblaci.VasilijemII.se zavadi s byzantskimBugarobijcem, jer se bijae pridruzio bugarskomu caru Samuilu. Vasilijeda se osveti hrvatskomu kralju, poce sada svima silama pomagati Mletke, koji su i onako kroz ditavo stoljece dulje muCno podnosili hrvatsko gospodstvo na moru, pla1cajucidanak hrvatskim knezovimaikraljima. Mletafkiduzd PetarII.izodli^neporo-dice Orseola,muzvrlonadareniipoduzetan,poSalje sadagod. 992.svojeposlanikeza mle-u Carigrad, da se poklone caruizrade hrisovulju (pismo sa zlatnim pecatom)itacke trgovce, da bi slobodno plovilitrgovalipo Citavomcarstvu gr^kom. Car Vasilijejedva doceka te poslanike, pocasti ih svima podastima, a najzad im dragovoljno podijelisve, sta susamitrazili.Ohrabren ovako carem grckim ponese se silno duzd Petar II. Orseoli, i stade raditi o tome, da na Jadranskom moru satre moc hrvatsku, a podigne mletacku. Najprije odkaza danak hrvatskomu kralju Drzislavu, to su ga kroz stoljece p6 placali Mletci, a zatim poalje oko god. 994. vojvodu Badovarija Bragadina sa sest brodova, da zauzme otok Vis, tu prvu predstrazu hrvatskoga primorja. Bragadin zaskoci doduseigrad Visbijaseizauze ga,alinamahzatimpovrati seu Mletke, jer sehrvatskamornaricaVisu prikucila.Poradi ovoga nasrtaja planu Ijuta mrznja izmedju hrvatskogaduzda.Obasekralja mletadkoga spremahu na odlucan boj za gospodstvo na Jadranskom moru. MIetdani,ida bi lake pobijedili,prihvatisepocese tajno odvracati latinskeizdajice.gradove dalmatinske, a uza tospomoc hrvatskogaprijestolje,Bijase to Svetoslav,nadimkomSurinja,starijibrat kralja Drzislava.Svetoslav Surinja ne mogase pregorjeti, stomuse je mladji bratpopeo nadocimjesamog sebe smatrao pravim nasljednikomga bijaseliiootca KresimiraI.Adabi sebratu osvetio,Stokraljevskogaprijestolja,ponudi se sadaMletcima, da ce sa svojim pristalicama pokrenuti bunu u Hrvatskoj,naricite mletafikojmor-slozi I tako se pomoci, da svlada kralja Drzislava. svoju domosnajvecim dusmanima hrvatskoga naroda, da satre brata svoga, a s njim vinu! UgovoriSe tuzni saveznici, da ce Mletdani s velikom silom dojedriti u hrvatskoikraljevic Svetoslav Surinjaprimorje, a uistimahdidice se Surinja na brata svoga.iPoSto su sve priprave bile gotove, amletadk'ibrodovibillspremni da zaplovepuk,morem, sabere mletadki duzd na Spasovo 28. vojsku mornare u hramu sv. Petra na otokuisvibnja 998. sve oblasti, svedenstvo,Olivolu.Biskup Dominik odpjeva sluzbuBozju, te izmohvi zatim molitvu,da mletadkooruzje pobijedi,predade duzdustijegpobjede. Jo isti dan otisnu se brodovlje na morsku pudinu. Za nekoliko dana osvane Petar II. Orseoli pred gradom i otokom Osorom. Latinski zitelji grada, ve6 prije odvracani od svoga kralja, ne opirahu se Mletcima,pa6eihdoiekaesvelikimslavljem.ziteljiCimse je produlo, da je mletadki duzd s velikim brodovljem doplovio, zgrnuSe se90VI.ADAN.IKKNKZOVA1KUALJKVA HRVATSKE KRVl.teoblizih mjesta, Latiniiodmetnici Hrvati,(5.prisegose duzdu zakletvu vjernosti.a na to zapovjedi svima,iproboravi duzdo Duhovski blagdanklonise,lipnja),kojiU muOsoruse po-da se pridruze njegovim cetama. Mnogi se odazvase pozivu stupise za novae medju vojnike njegove; a zatim odplovi slavodobitni duzd ravno prema Zadru. Kad sepriblizi,ovomu gradusvecenstvom,poglavariovih gradova.dodjosemuu susret gradski nafielnik sa starjeinamaibiskup saitega odpratise ugrad.Tu muse pokloniseidrugiisvjetovniduhovnilatinskihgradova Dalmacije,narocitobiskupiKrkaRabasnacelnicimaKralj Drzislav gledase skrstenih rukuovoslavljemletackoga duzda.Iznevjerilimuse latinski gradovi, izdao ga rodjenibrat sa svojimi hrvatskim pristasama,a onostaogotovo bez brodovlja, uzdajuci se jedino u kopnenu vojsku svoju, kojavjerna.mubijase ostalaNo ovane mogase se ogledatisduzdu svoje poslanike, nudecimumir,mletackom mornaricom; zato posla u Zadar k ako ostavi hrvatsko primorje. Ali srecom opojeniKaMENI ODLOMAK(a) CIBORIJA ILIPLUTEJA CRKVE,IZIX.ILIX. STOLJECA.NacJjen u groblju na Kapitulukod Knina.Napis:....cl(a)udux Hroator(um)inte(m)pus D(oinini)....kako ga pomazu car byzantski, latinski gradovi, a najvise hrvatski odmetnici, na celu im nesudjeni kralj Svetoslav Surinja, ne htjede ni cuti o miru. Pa6e proboravivi pet dana u Zadru ojacavsi svoju vojsku latinskim 6etama dalmatinskih gradova, odplovi na jug, da uzme skroz hrvatski grad Belgrad. Grad branila je hrvatska posada; zato se MletSani 'ne usudiSe izkrcati na kopno, vec stadose kod blizega otoka Pasmana, da odanle udaraju na grad. Najprije posla duzd poslanike u grad pozva gradjane, da mu se s dobra predadu, te de ih zapasti njegova milost; akoPetarII.Orseolivideci,ijpak toga ne udine,razvalitce gradiodvestice sveziteljeu suzanjstvo.BelgradskiKRKSIMIROVICI.gradjani nadjose se u velikoj nevolji.slavu, ahi91I^PTezko imbijae iznevjeriti sesilasvomukralju Drziiu drugu ruku bijahu uvjereni, da je mletackakraljmogli odoljeti, posto imda joj ne ne moze pomoci. Napokon skrseni strahom pokloniseovaj put velika,jesetomletackomu duzdu na o6igled hrvatske posade, kojamirnogledati.II.sa svojekule moralasvePetarkloniOrseoli podje na to na jugimuse biskup sa svecenstvomilatinskimprema gradu Trogiru. Doav pred grad, popukom, a na to udje duzd u grad. Ukraljevic Svetoslav Surinja.,I^B Trogiruzivio je u posljednjeina zator svoga bratadozvaoTrogir,doba nesrecni domovine. Duzd Petarse, aliradeci odanleulazio u grad, a kraljevic Surinja,slavne kraljevske porodice, podigaone da goni tudjinataon gajebijasepotomak sami,vec da se duSmaninu svogagdjenaroda smijerno pokloni.se klanjaiCimduzd usao uda ceueto preda nj Surinje,muprisegomzavjeruje!AKaMENI ODLOMAK(b)CIBORIJAILIPLUTEJA CRKVE,IZIX.ILIX. STOLJECA.Nadjen u groblju na KapituluNapis:...kod Knina.(D)irziscl(a)u duce(in)magnu(m)...napredbitiortakisluga mletaeki,za taoca!iduzdaliprotisvojemu rodu pomagati, daje duzduhrvatske;tuinijejedinca sinaStjepanaTuzneslike iz proSlostinemainiza kobnih turskih vremenaltebuna, Poradi o6ite izdaje kraljevica Surinje zavlada u hrvatskom kraljestvu metez sustavi slavodobitne Mletiane. Od Trogira kralju Drzislavu ne bi mogu(5e, da ovaj putpodje duzd u Spljet, najodli^niji grad dalmatinski. Spljedani, premda su vedinombili Latinjani, ipak se tezka srca rijeie, da ostave svoga kralja Driislava. Ali da ne bude zloigore,podjoseionisnadbiskupom Petrom duzdu ususretizavjeriSeseduzduza-I92VLADANJE KNEZOVAvjernosti.IKRALJEVA HRVATSKE KRVI.kletvomublaziliKtome nastojahu,da usvem ugode duzdu,primivsi poklonsamo dabiponestonjegov gnjev na hrvatskogakralja.iPohodivSi jogte otoke Korculusklopivsi mir sLastovo,Neretljanima, krene slavodobitni duzd kuci u Mletke.iod grada Dubrovnika Sa sobom povedeikraljevica Stjepana, sina Svetoslavljeva,^.estneretavskih plemica, sve talaca.teUMletcimaSinaprozove se ponositoDalmacijetnletackevojvodom Dalmacije,plemice,Spljet, anamahposljeu latinske gradovekoji ce usvoga Otona posla unjegovo ime upravljati tima gradovima. unuka svoga u Dubrovnik.Slavlje u Mletcima bijase sada veliko.Vojnom odgod. 998.slomljena bi premochrvatskoga kraljevstva na Jadranskom moru.Ostarom danku neobcina postademletacka trgovinabijaseosigurana. Mletackaspomena, a gospodarica Jadranskogabi viSe nimora. Odredjeno bi, da se uspomena na vojnu od god. 998. slavi kroz sva stoljeca posebnom svetkovinom. Svake godine na Spasovo, naime na dan, kad je vojna zapo^ela,zaplovio bi duzd naduzdavelikom brodu na puCinu morsku, pak se onda slavilo vjendanje morem. Ova svetkovina uzdrzala se sve do propasti mietacke obcine. Crni dani osvanuse sada za ubogu Hrvatsku. Bijase odtisnuta sasvim od morasilisena primorskihtegradova,takogotovoIpakrazstavljenasvijeta.od ostalogaDrzislavneklonu duhom. Najprije nastojase smiritismutnjeimedjuodpad-Hrvatimasabirasenike kazniti, a zatimsile,daodmazdiMletcima.Pomagan bijelohrvatskim banom Godimirom otjeraMletcane najprijeizBel-grada, a zatim po6neraditi,daopetla-tinske gradove predobije.To mutimlatinskimsecinjaelasnije,zi-CrkvaIsv.Krsevana (Chrysogonus) u Zadru.jer jeteljimaOsnovana, kako predaja kaze, god. 908. za priora (nacelnika) zadarskih Fuskula i Andrije. DanaSnja crkva, sagradjena u romanskom slogu, potjece iz druge polovicebrzododi-jalo nasilie mletacko,XIV.stoljeda (posvedena1407.).postonijesuMlet-cani postivali starihpravica, vec sugradovima nametali svoje plemice za nacelnike. Ne prodjose ni dvije godine, a grad Spljet, koji se je onako tezka srca pokorio jaCoj sili, opet se vrati podiokriljehrvatskoga kralja Drzislava. Duzdev sin Oton protjeran bi iz grada, a nacelnikom Spljeta postade neki Florin, koji je podjedno bio glavar susjednoga hrvatskoga gradaKlisa (1000).umre tezko izkusani kralj Drzislav, a naslijedi ga Kresimir II, koji uze mladjega brata Gojslava za suvladara. Kreimir II. nastavi djelo svoga predSastnika.toUSrecnomupoSlo za rukom,te je zanekoliko godina opet podloziosvojojvlastisvekreS]mirovi(':i.93gradove dalmatinskesin PetraII.iOrseola,allotoke na moru. ni srcem niS toga se upravo prepade mletacki duzd Oto, duhom nalik na slavnoga otca svoga. Da ne bi^1yiBizANTSKi CAR Vasilije H. Bugarobijac (976.Posvetnaslika u-1025.).oarava psoltim. Miniatura\zkonca X.stotjeda.Ki^j inioa sv.Marka u Mlotcima. (Po Lnbortu)upravo sve teievine otdeve propale, zaplovi Oto god. 1018.obali.sbrodovljem prema hrvatskojteUzputmuse poklonise gradovi Osor,KrkiRab ni otocima,muiznova zapri-L^4VLADANJE KNEZOVAIKRALJEVA HRVATSKE KRVI.uzeti,segose vjecnu vjernost. Gradova latinskih na kopnu ne mogase medjutimvec senakon zaludnih pokusa opet vrati u Mletke. Tako ostadose sjeverni otoci latinske Dalmacije u vlasti mletackoj, dok su gradovi na kopnu dalje priznavali hrvatskoga kralja. Mozda bi kralj Kresimir II. bio odrzao i otoke, da mu u taj cias nije zaprijetila velika pogibija od byzantskoga cara Vasilija II. Bugarobijca. Taj bijae nakon krvavoga rata od 6etrdeset godina posve svladao slavnu nekad bugarsku drzavu, pokorio zatim sveicrveno-hrvatskeiisrbske oblasti,te se prikucioiisamoj hrvatskoj kraljevini.iliKresimiruilibratusmune preostade drugo, nego da seza zivotionipokore silnomuodabraprvo,carugrSkomudanjim zapodjenu borbuilismrt.Kresimirte se god.1019.nekim hrvatskim banima dobre volje pokori dobitniku, caru Vasiliju II. Ovaj pak radostan, sto ne mora vise krvi prolijevati, zadovolji se time, sto ga je hrvatski kralj priznao za svoga vrhovnoga gospodara, pak ostavi hrvatskomu slobostine, pace samoga Kresimira obasu castima, imenokralj evstvu sve stare praviceZajedno sa svojim bratomsivavsi ga patricijem,ipovrh toga poSaljepoklonilagrckoj.mujos bogate darove.caru,slusatiSva se HrvatskaSrijema,cara,byzantskomujedininiSermo, banniizkitnjastogaotimase sesiliOnne htjedesvoga kraljabibyzantskogazapovidjenovec se ponese, kao da je samosvojan vladar.pokori.ZatoCarigradaKonstantinu Diogenu, upravitelju susjedne bugarske pokrajine na jugu Dunava, da Ser-mona nadrvaiNoDaKontantin upotrebiiradije prijevaru.zelisiliOnpoSljeSermonuiizsvoje stolice Biograda glasnikeporuci mu, da sebinjime negdjeizdaje,stvarima porazgovoriti.sastatiseban nebojao zasjedeSaviilio nekim predlozi mu, da ce sesastatina medji svojihtripovesti vise odDunavu, ali da nijedan ne smije sobom dodje na rociSte. FoSto su sluge. Sermo uzvjeruje lukavomu Grkuoblasti,narijeciineko vrijeme razgovarali, Konstantin naglo izvadi noz, sto ga bijaSe sakrio u njedrima, i turi ga Sermonu u rebra. Sermo pade mrtav na zemlju, do6im se sluge njegove od straha razbjegose. Na to Konstantin na brzu ruku skupi neto vojske i provali u Srijem. Prestravljenu udovicu Sermonovu zastrasi tim jos vie> te koje silom koje obecanjimaskloni ju, da je predala Srijemse poslijegrckomucaru.Ona sama ode natou Carigrad,vrati se visegdjepod udade po Hrvatsku, nego bi podcinjen izravno byzantskomu carstvu. Prvi namjestnik carski u Srijemu bijase sam Konstantin Diogenes (1019.). Kazu stare price i predaje, da je bas u to doba negdje hrvatski kralj KreSimir II. poc^eo prijateljevati s Magjarima na sjeveru svoje drzave. Magjari naime, posto su za svoga kneza Arpada prvih mu nasljednika jos pol stoljeca srednju Evropu oblijetavali pustosili, na jedan put se iza krvavoga poraza kod Augsburga (955.) smiriSe, a njihovi knezovi pocese misliti i snovati, kako bi svoj narod priucili urednu zivotu. Knez Gejza dapaCe dade se pokrstiti i dozvoli krScanskim svecenicima, da navijetaju rijec Bozju reda bijaSe Gejzin sin Stjepan Sveti, po Ungariji. Jos veci prijatelj krscanske vjeredrugi put za odlicnog velikasa;Srijem pak neiiiisuvremenik hrvatskoga kralja Kresimiravise drugih biskupija.II.Stjepan najprijesvladasve protivnike krs-canske vjere medju Magjarima, a zatim osnujeu Ungariji nadbiskupijupapi SilvestruII.,u OstrogonuiTimudjeu volju rimskomedar.kojitrudoljubcuStjepanu poaljekraljevsku krunu naiStjepan dadekraljse upravogod. 1000.ovomkrunomIjevstvuokrunitiprozva se apostolskimiemiUngarije.Dabi lakSeu svoj em kra-mogaoII.,bolje utvrditi krScanstvodruge dobre uredbe,Ijubavi.inastojae kralj Stjepan,zavoliidazivisa svojim susjedima vazda u prijateljstvu a stare predaje tvrde, da je StjepanTakohrvatskoga kraljasvoga jedinca sina Emerika htio ozeniti kcerju hrvatskoga kralja. No Emerik raz,deran bi u lovu od divljega vepra, te se s toga ne izpuni zelja Stjepanova; ali ipak potraja Ijubavi sloga medju kraljima sve do smrti Stjepanove.KresimiraDoksinjeuHrvatskojvladaokraljKreimirII.,zivio jenjegovstriievi6 Stjepan,jenesrecnoga Svetoslava Surinje, krozmnogo godina uMletcima.Kako ganaimeKnESIMlROVICl.9Sotacgod. 998.predao zaLatina.taoca duzdu PetruII.Orseolu,odvede gatajsalisobom useMletke, gdje ga je nasvom dvoru daoodgajatisasvim na latinsku, nebipro-metnuo u citavogdevuvaoniNa sjajnom dvoruvidio,duzi6uoouzi-jemladitoga,Stjepanmnogomovini.iivjelocemnijeslutiousvojojdo-UseMIetcima botadana duzdevu dvoru gotovo kao i na carskom dvoru u duzMlada Carigradu.devicaMarija,rodomraz-Grkinja, bijae takokosnasevatiiobjestna,htjelanidaumi-nijevodomzdencani-com,pitivec su hitre slugemorale ranom zorom kubisernu rosu, u kojojsebiponositaGrkinjani,kupala.hvatalajeAbionijejelaprstimakakovecviv-tadaobicaj,bi jojeunuhirezali jest-vine najprije u sitneko-made,a onda bi ih onadodavala ustima zlatnomspravom,kojasiljka.jeIimalapodvasobeMarijine vonjale su vazdanajugodnijimzine driigemirisavkaima. Uz ovu Marijunje-odhraniosehrvatski kraljevic Stjepan.Mora daPetarII.sejepolatinio, jermudobrano je duzdnegdjeokosvojuzagodinerodjenuzenu.1008. daokcer HiceluTakododjekraljevicStjepaniucarusvojtu,grckomuudiljteostadeiu MIetcimazavladanjasvogaIZPRAVA IZ GOD. 1034., KOJOM SaVINA, SUPRUGA GiMMAIEVA, DARIVA SAM&STAN I CRKVU SV. KrSEVANA U ZaDRUIzvornik se 6uva uIcr.Sure,Otona I. No godine 1026. bukne u MIetcima buna protiduzdaporodiciOrsela:duzdzemayskom arkivu u Zngrebu(2).96VLADANJE KNEZOVAbiIKRALJEVA HRVATSKE KRVI.svojomposlanOtoviseI.skinutvratiisacitavomsvojtomuCarigrad,tesenikadneudomovinu.Ovomprilikomostadehrvatskikraljevic StjepanbezSv. Stjepan, prvi kralj ugarski.Poprsje od srebra u riznici prvostolne crkve u Zagrebu.kuceikucista.Ne znamo,kudajesvevrludao;nona posljedkusevratiuHr-KnEsiMiH()Vn':i. 97|^'vr>I-- 4--^aO1P1V,MRlBARI GRADA ZaDRA DAKUAJlPrepis izvoruik.itCRKVL1SAMOSTANSV.KR-SHVANA.,om prepisnxabilieien.icXIII. stoljcda 4uv se u /emaljskom .rkivn . Z.grebu. Na god. 1040., koja Kudki i/pravlja u go.!. 1.156 ( ;).Hrv. povj.IKREIMraOVICI.vatsku, gdje ga primi99stricKreSimirII.Kadje zatimgodine 1035. Krefiimirobcini,II.umro,uzpne se na hrvatskoprijestoljes^mStjepan.Stjepannjegove rodjakePriI.(1035. 1058.)bijase zakletidusmanin mletaikojkoja bijaseizsvogakrila izbacila.Zato je svakom prigodom nastojao, da naskodikoji su jobiliMletcima, a naroCito da im otme one gradove dalmatinske,vlasti.iu njihovojovakim poduzecima pomagao ga je izprva ugarski kralj Petar, nasljednik kralja Stjepana, a sin protjeranoga mletackoga duzda Otona I. Orseola. Ugarski kralj Petar bio je takodjer kivan na Mletke, sto su mu otca lisili dostojanstva, te je zato rado pomagao svomu tetku, hrvatskomu kralju, kad je Mletcima otimao dalmatinske otoke.INi s byzantskim carstvom nije kralj Stjepan I. u prvi kraj zivio u najboljem sporazumku. Jo predSastnik njegov Kreimir II. bijaSe se oko god. 1024. zavadio s byzantskim carem, valjda Sto nije htio dulje priznavati vrhovne vlasti njegove. No car nije znao ale; on zapovjedi svomu strategu u Baru, po imenu Bojanu (Bugiano), da s brodovljem udari na hrvatsko primorje. Ljetopiscizarobio supruguijavljaju,daje strategBojanutojvojniihsinakralja Kreimira, te ih obojeodveo sobom u Bar, a odanleposlao u Carigrad.Sta se je iza toga zgadjalo, nije poznato;Ijubioznade se samo, da se je Kresimiripri-taka. Stupio paSe u rodbinskevlast od Byzanta od Mleuglednom porodicom Madijevaca u Zadru, koji su redovito obnasali najviSe casti u svom rodnom gradu. Upravo tada bio je Madije II. nacelnikom (prior) gradskim, a brat njegov Prestancije biskupom. Tako su Madijevci znatno doprinijeli, da su gradovi na kopnu dalmatinskom ostali uz kralja Kresimira. Madija II. zamijenio oko god. 1033. sin Gregorije kao prior, dok je Cast gradskoga tribuna zapala drugoga sina Dobronju.idalmatinskim Latinima, samo da lakse obrani svojusvezes vrloGregorijecaruiDobronja jos su zate su seiziva KreSimiradolaziliu Carigrad byzantskomuopetRomanusArgiru. Ti su lukavi Latini umjeli hrvatskoga kralja, svoga rodjaka,izmiritibyzantskim dvorom,dobiivazda vracalikuci obasutidarovimaicastima.biGregorijecastprotospatarastrategacitave Dalmacije,a Dobronjaprozvantoparhomarhontom dalmatinskim.Ugonac.bitravnju 1034.umre byzantskiicarRomansioArgir,te se zacariMihajlo IV. Pafla-Kadje zatim 1035.u HrvatskojnaprijestolnovikraljStjepanI.,poslanje toDobronja opet u Carigrad, da se caru pokloni u ime novoga hrvatskoga kralja. Bilo negdje god. 1036. Po savjetu carevih dvorjanika primljen bi Dobronja taj putPodjedno da podvrgne hrvatsko-dalmatinsko primorje izravno byzantskoj Byzanta. Kako se je vodio, ne znamo; rat izmedju Hrvatskeivrlo neprijazno, pate bi bacen u tamnicu carskoga pretorija.dovlje,biposlano bro-carevini.Takodalma-planugrikispisateljKekaumenos kaze samo, davanje u pretorij.jebyzantska vojskaibez velikogatruda obladalatinskim primorjem, zarobila Dobronjinu ienusina, te ihodvela u Carigrad na tamno-I(poslije 1041.),Ondje u tamnici umro je Dobronja za cara Konstantina Monomaiia pobjegao. dok se je sin njegov s velikim trudom oslobodio suzanjstvaiKralj Stjepan bijae dakle uslijed byzantske nevjere u prvo vrijeme svoga vladanjaizgubiolatinskegradove na kopnudalmatinskom, imenito ZadariSpljet.Ali ve6 zanekoliko godina povratio ih je opet svojoj drzavini, poto se jesposvoj prilicipogodiohrvatski ban Stjepan Praska u gradu Zadru,novim byzantskim carem Konstantinom Monomahom. God. 1042. stolovase ved bijelote darivale zajedno sa svojom zenom Masv.Krevana obilatim posjedima. Posto se ban zove ^carskim nema dvojbe, da je hrvatski kralj Stjepan I. protospatarom< s byzantskim dvorom. Ali zato planue domala iezivio tada u najboljem sporazumku stoke borbe s Mletcima, koji ne mogoSe gledati Zadra u hrvatskoj vlasti. Mletadki duzdrijom ondjenji samostan(imperialis protospatarius),lo6VLADANJE KNEZOVAzapoce vecgod. 1044.rat,IKl\ALJEVA IIRVATSKE KRVl.Dominik napokonkoji trajaseviSe godina,te se svrsi tako,da jebila jegod. 1050. grad Zadaropet zapao Mletcane.Tasestgodisnjaiborbavrlo krvava;neprestanose vojevalooko Zadra, Osora, RabaKrka, koji su svedjermijenjali svojcgospodare. Ratne grozote bile su tako strasne,daihpoboznibiskuposorski Gaudencije nijecastiimogaodulje svojim ocima gledati; zato se odrcce svoje biskupskeItaliju.vratiu svoju domovinuI.iKralj Stjepannije dakleodrzao grada Zadra,alise bar pokazalo, da je hrvatskada se moze ogledati s mletackim brodovljem. mornarica ojacala Oko god. 1058. umre Stjepan I. ostavi za sobom sina Petra Kresimira,ikoji iz-Ycde srecno sve, za cim je otac njegov zaludtezio.Utejednoj povelji od god. 1069. spominje kralj Petar Kresimir, da(in elisiomuotac Stjepansrecno pociva >u elisijskom poljucampo)Gradjani su duzni, ako kralj dodje, dati mu za hranu cetiri lagva vina; ako ih posjeti herceg, koji je od dvanaest volova, lisucu hljebova to samo onda, kad kraljevske krvi, dat ce mu samo polovicu toga ziveza. Banu pak, lagav vina\{cxyxxXKjL Cutv ftc 9xctar ocit ymo tf^|i 4-^?6'V* ^"' 'V^:i^flP*?''^^cv' * '"* i"V* 'V* 'V* V\ 'V* 'V* vcv X ^M(; 4, ^?A A. ?S>^- 4. ^;^ .i. ^;- -t ^^. 4. ^.^ a. ^.% 4.^^'V*.*.'V'V^.%4.^9^*..^^*'V'V"'"V"''V^/*f*t * fit*ft*t^t*tit*^*'V*.::..^--^t'^t5t*"*w'V*4.^9 rest$ttit*tt*t*t* W"'VM-*;vTcSi>^'-;'''^>'V*^-^Z'V*'.'4. X9-< .!>^^ A,'V"'^'V'>^.^4--X9X^?AA: ^9-^ 4.i^ Z.+.'V'"^>'V*....'Af.?^M'-'^^X9^^.^4. X^i^S.^*^A'}S3^^'^'^4^"*A'^A'^'x^y.^.:X^4. ^.?^^9AA:4,X9 A-i^PA^Sk^AycsiSiAy^k4.yc^ ^^5^ A^.^. 4. ^3^ 4. "9/^'/ovsi$?Avc3< k^^.:..'vev ?$?A A: nf 7. v.,.i.^?AVSSX4.^.^i3>.:.-9^VKJftf^. X9'i A: >S^?A!*S^YO^ ^?A:^:^A A^^^.v.A.kPAA:^?AA.^?AA: ^?>>S^?A ,ukZJifi.J>S^?^4. 69/. 4.