of 34 /34
Pregled povijesti muzeja

Povijest muzeja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pregled povijesti muzeja

Citation preview

  • Pregled povijesti muzeja

  • Prvi pisani podaci o muzeju dolaze nam iz grada Suze u Iranu, gl.grada Elamske civilizacije potjeu iz 1176. god. pr. Kr.

    * Elamiti pljakaju Babilon i osvojeno blago donose u hram boga Iniinaku, kako bi prikazali kraljevu mo i vojne uspjeheAsirci pljakaju Suzu, 7 st.pr.Kr.

  • * Grad Aur u 9 st.pr. Kr. Imao je u zapadnoj kuli grada, zbirku dragocjenih predmeta koji su bili zaplijenjeni u ratnim pohodima

  • * Babilonska zbirka udesa ovjeanstva Nabukodonsora II, u 6 st.pr.Kr.* U njoj su se uvali neki kipovi i reljefi stariji od 1500 god.pr.Kr.

  • Persepolis, 5.st.pr.Kr.,ahamenidske plae s riznicama i zgrade kraljevske riznice su uvale grke kipove Darijeva palaa

  • ATENSKA AKROPOLA, 5 ST.PR.KR. , grkaJavni prostori su sluili graanima za zadovoljavanje estetskih potreba a privatizacija umjetnikih djela bila je nepoeljna

  • Sjeverno krilo atenske Propileje bilo je vee i u njemu se nalazila galerija slika (pinakoteka), najstarija prostorija napravljena s namjenom da se u njoj izloe slike, pretea galerija i muzeja na zidovima su izloene slike na drvu a kipovi u prostoruAkropola, Propileji, 5. st.pr.Kr, Atena

  • Chalkoteka, graevina ispod Partenona, mjesto sa izloenim kipovima Akropola, Atena

  • Stoa Poikile ili Oslikani trijem, je podignuta sredinom 5. st.pr. Kr. te se nalazila na sjevernoj strani drevne Agore u Ateni. Ta stoa je bilo mjesto sa koga je Zenon iz Kitijuma pouavao stoicizam, odnosno po kome je ta filozofska kola dobila ime.

    Stou Poikile su ukrasili slikar i vajar Mikon iz Atene zajedno s Polignotom sa Tasosa u 5. st.pr Kr. U doba Pauzanija (2.pr. Kr. ), slike na Stoi su ukljuivale:

    Bitka Oenoe AmazonomahijaZauzimanje Troje Bitka kod Maratona

  • Riznice ( Atena, Korint, Olimpija, Delfi, otok Delos i td.)Riznice zgrade na kojima su se nakon izlaganja u hramovima odlagali zavjetni darovi pojedinaca i gradova, kod kojih je vie dominirao sadraj nego vrijednost dara, nego sama umjetnika vrijednostIgre, natjecanja u umjetnosti, ostaje u vlasnitvu rizniceHireopei uvari i sveeniciOpisi predmetaIzlagalo se posjetiteljimaSelekcijaVrijedni predmeti trajno uvani a drugi su zakopavani ili topljeni

  • DELFSKA RIZNICASifnijska riznica

  • HelenizamAleksandrijski muzej (zbirke knjiga, minerala i prirodnih rijetkosti, botaniki i zooloki vrt, nema umjetnikih zbirki, stimulira itanje i drutveni ivot, izuavanje povijesti, knjievnosti i astromnomije)

    Aleksandrijska knjinica

  • MUSEION- sredite znanstvenih i kulturnih djelatnosti- labaratoriji, uionice, predavaonice-posveen muzama, vrh duhovne hijerarhijeHomerion, muzej posveen pjesniku Homeru; povijesna zbirka posveena velikom grkom pjesniku..Pergamom, biblioteka, kipovi, evolucija grke umjetnosti, pisana djela

  • Rim

    Grke umjetnine i kultura postaju rimski plijenPojava kolekcionirstva kod bogatih patricija , CiceronUmjetnine u dvoranama palaa, termama,

  • HADRIJANOVA VILA U TIVOLIJUNajznaajniji kompleks umjetnina, Aristotelov licej, Platonova akademija,slikama ureeni Atenski hodnik sa stupovima i td..Najvrjednije slike bile su zatiene posebnim drvenim kapcima,iji je izgled poznat sa fresaka iz Pompeje

  • Srednji vijekSamostani od 7. st.Predmeti koji se sakupljaju: relikvije, moi Karolinka i Otonska renesansa od 8. do 10. st. (izrada od bjelokosti, karlo Veliki alje redovnike da skupljaju antike i ranokranske ostatke u Italiji i stvara svoju bogatu riznicu) - hodoaa

  • Srednji vijekKriarski ratovi (1095.-1213.), pljaka Carigrada, Dalekog i Bliskog Istoka, znatno je obogatila Evropu; sv.Marko Venecija, Sainte-Chapelle u Parizu

    Zbirka vojvode od Berryja u Burgundiji(relikvije,slike,perz. tepihe,nakit,instrumente,keramiku)

    * Nije napravljen pomak u razvoju muzeja

  • RenesansaKrajem 15 st. zbirka se prvi put naziva muzejom (Museo dei codici e cimeli artistici Muzej kodeksa i umjetnikih gema, kolekcija Lorenza Velianstvenog)curiosa artificialia (sabiranje umjetniki definiranog kulturno povijesnog materijala)curiosa naturalia ( sabiranje prirodnoslovno znanstvenog materijala) Prinevske i uenjake zbirke

  • RenesansaPojava mecenatstvaGalerija - hodnik sa skulpturamaKabineti-komore udesa250 prirodoslovnih zbirki u ItalijiFontainebleauAmbras

  • Manirizam Zbirka Rudolfa II. U Pragu na HradanimaZbirka Filipa II. panjolskog ( zbirka je jezgro Prada, kosti muenika)

  • BarokAmsterdam sredite meunarodne trgovine umjetnina ( tiskanje cijenika, prodaja talijanskih djelaLouvre -(kraljevska kolekcijaiz Luksemburke palae+Fontainebleau+zbirke kardinala Mazarina,RicheliaGalerije se otvaraju po otmjenim palaama Pariza

  • BarokUnaprijeena tehnika izrada i uvanje preparata( vinski pirit,staklene posude za mokre uzorke,injekcije voska ili ive)Prvi javni prirodoslovni muzej, Oxford 1683.Neickelius:Museographia, 1727. prva pisana rasprava

  • Kasni barok -18.st.Tijekom 18. st muzeji se postepeno otvaraju publiciEtika posjeta muzejimaIzlaganje: vlada princip nagomilavanja

  • 19. stoljee

    Francuska revolucijaNapoleonova kulturna politika (Pariz-svjetsko kulturno sredite ali dolazi i do decentralizacije; muzej u Milanu; materijalno demonstriraju politiku i povijesnu promjenu snage)19. stoljee doba muzeja- termin rezerviran samo za slubene institucije javnog znaenja

  • 19. Stoljeedoba muzeja2 koncepcije razvoja muzeja:- muzej Aleksandrijskog tipa- specijalizacija muzeja, prema vrsti predmeta u zbirki muzeja

  • 19. stoljeeU 19. stoljeu grade se nove muzejske zgradeZgrade muzeja: antika proelja, a u interijeru velika barokna stubita i niz povezanih izlobenih dvorana

  • 19. stoljeePojavom novih znanstvenih disciplina muzejske zbirke prerastaju u specijalizirane muzeje za pojedine vrste muzejskih predmeta- National Gallery, London, 1824. osniva je Britanski institut na poticaj Kraljevske akademije

  • 19. stoljeeSpecijalizirani muzeji:Arheoloki muzejUmjetniki muzeji i galerijeMuzeji za umjetnost i obrt (Victoria & Albert museum, London, 1857.)Tehniki muzejiEtnografski muzejiNacionalni (narodni muzeji)

  • 20. stoljeeTrai se novi oblik komuniciranja informacija i poruka predmeta u muzejimaPredmeti u zbirkama se dijele na :predmete na izlobama predmete u spremitima

  • 20. stoljeeMuzejski predmeti izlau se u neutraliziranim izlobenim prostorima Diorame, fotografije objanjavaju kontekst predmeta

  • 20. stoljee nakon 1945.Izgradnja novih muzejskih zgradaGuggenheim museum, New York, 1959.(F.L.Wright)Neue Staatsgalerie, Stuttgart (James Stirling, 1982.)- Ulaz u Louvre (I.M. Pei )

  • 20. stoljee nakon 1945.Organiziranje velikih tematskih izlobiEko-muzej, oko 1970.Muzej nije institucija ili zgrada ve proces istraivanja i suivljavanja ljudi s kulturnom i prirodnom okolinom