of 96 /96
POVIJEST HKD “NAPREDAK” - šira verzija 1902/1903 Fra Radoslav Glavaš Potreba i ideja kod bosanskohercegovačkih Hrvata za utemeljenjem društva koje će pomagati i poticati obrazovanje hrvatskog podmlatka, te općenito promicati i hrvatsku kulturnu baštinu i novo kulturno stvaralaštvo javila se kao rezultat političkih, društvenih i gospodarskih promjena u Bosni i Hercegovini koncem XIX. i početkom XX. stoljeća. Bosna i Hercegovina je do 1878. godine, kada odlukama Berlinskog kongresa dolazi pod upravu Austro-Ugarske monarhije, bila pogranična turska provincija. Tadašnje europske velike sile, dajući Austrougarskoj mandat na ovo područje, uvele su u Bosni i Hercegovini ubrzani proces suvremenih društvenih, političkih i gospodarskih promjena koji se poklopio i s buđenjem nacionalne svijesti kod bosanskohercegovačkih naroda. Okupacija Bosne i Hercegovine donosi pojavu novih naprednijih oblika privredne aktivnosti koji su zahtijevali kvalificirane i obrazovane kadrove. Takvi kadrovi u Bosni i Hercegovini nisu postojali zbog teškog naslijeđa nerazvijenog školstva koje se najbolje ogledalo u procentu nepismenosti stanovništva od 97%. U početnim godinama okupacije nedostatak potrebnih obrazovanih kadrova Monarhija je rješavala dovođenjem vlastitih činovnika i preseljavanjem kvalificiranih ljudi iz svih krajeva Austro-Ugarske. Time se stvorio veći prostor za obra-zovanje domaćeg stanovništva i njegovo zapošljavanje. Naslijeđe siromaštva u Bosni i Hercegovini, a posebice hrvatsko-katoličkog pučanstva koje je u ogromnoj većini živjelo na selu, predstavljalo je nepremostivu prepreku da se veći dio hrvatske mladeži obuhvati školovanjem. Ovakva situacija je kod bosanskohercegovačkih Hrvata dovela do potrebe i ideje za formiranjem društava koja će poticati i materijalno potpomagati obrazovanje hrvatskog podmlatka, osobito slabije situiranih. Prva razmišljanja o stvaranju takvih potpornih društava javila su se 1897. godine, ali će prilike za utemeljenje takvih društva dozrijeti tek pet godina kasnije. Ideje o utemeljenju društva takve naravi pojavile su se i dozrijevale su gotovo istodobno u Mostaru i u Sarajevu. Inicijativu za utemeljenje jednog potpornog društva čiji bi rad obuhvatio cijelu Bosnu i Hercegovinu, pokrenuli su mostarski Hrvati. U siječnju 1902. godine sastali su se ugledniji građani Mostara u

Povijest Napretka

Embed Size (px)

DESCRIPTION

nešto kratko o Napretku

Citation preview

Page 1: Povijest Napretka

POVIJEST HKD “NAPREDAK” - šira verzija

1902/1903 Fra Radoslav Glavaš

Potreba i ideja kod bosanskohercegovačkih Hrvata za utemeljenjem društva koje će pomagati i poticati obrazovanje hrvatskog podmlatka, te općenito promicati i hrvatsku kulturnu baštinu i novo kulturno stvaralaštvo javila se kao rezultat političkih, društvenih  i gospodarskih promjena u Bosni i Hercegovini koncem XIX. i početkom XX. stoljeća. Bosna i Hercegovina je do 1878. godine, kada odlukama Berlinskog kongresa dolazi pod upravu Austro-Ugarske monarhije, bila pogranična turska provincija.

Tadašnje europske velike sile, dajući Austrougarskoj mandat na ovo područje, uvele su u Bosni i Hercegovini ubrzani proces suvremenih društvenih, političkih i gospodarskih promjena koji se poklopio i s buđenjem nacionalne svijesti kod bosanskohercegovačkih naroda. Okupacija Bosne i Hercegovine donosi pojavu novih naprednijih oblika privredne aktivnosti koji su zahtijevali kvalificirane i obrazovane kadrove. Takvi kadrovi u Bosni i Hercegovini nisu postojali zbog teškog naslijeđa nerazvijenog školstva koje se najbolje ogledalo u procentu nepismenosti stanovništva od 97%.

U početnim godinama okupacije nedostatak potrebnih obrazovanih kadrova Monarhija je rješavala dovođenjem vlastitih činovnika i preseljavanjem kvalificiranih ljudi iz svih krajeva Austro-Ugarske. Time se stvorio veći prostor za obra-zovanje domaćeg stanovništva i njegovo zapošljavanje. Naslijeđe siromaštva u Bosni i Hercegovini, a posebice hrvatsko-katoličkog pučanstva koje je u ogromnoj većini živjelo na selu, predstavljalo je nepremostivu prepreku da se veći dio hrvatske mladeži obuhvati školovanjem.

Ovakva situacija je kod bosanskohercegovačkih Hrvata dovela do potrebe i ideje za formiranjem društava koja će poticati i materijalno potpomagati obrazovanje hrvatskog podmlatka, osobito slabije situiranih. Prva razmišljanja o stvaranju takvih potpornih društava javila su se 1897. godine, ali će prilike za utemeljenje takvih društva dozrijeti tek pet godina kasnije.

Ideje o utemeljenju društva takve naravi pojavile su se i dozrijevale su gotovo istodobno u Mostaru i u Sarajevu.

Inicijativu za utemeljenje jednog potpornog društva čiji bi rad obuhvatio cijelu Bosnu i Hercegovinu, pokrenuli su mostarski Hrvati. U siječnju 1902. godine sastali su se ugledniji građani Mostara u Franjevačkom samostanu radi dogovora kako bi se moglo pomoći đacima Hrvatima na ovom području. Sastanku je predsjedavao fra Augustin Zubac. Nakon duge i ozbiljne rasprave zaključeno je da je neophodno utemeljiti društvo koje će potpomagati hrvatske đake. U cilju realizacije ovog zaključka sastavljena su pravila budućeg društva koja su, uz fra Zubca, potpisali još dvanaestorica uglednih mostarskih Hrvata. Pripremni odbor je odmah poslije prvog sastanka poslao pravila Zemaljskoj vladi na odobrenje. I pored čestih urgencija, Zemaljska vlada je pravila odobrila tek polovicom 1902. godine. Zemaljska vlada je istovremeno, 28. lipnja 1902. godine odobrila utemeljenje “Hrvatskog potpornog društva za potrebne đake srednjih i visokih škola” u Mostaru (u daljem tekstu: “Mostarsko potporno društvo”) i “Prosvete” u Mostaru, a 5. srpnja 1902. godine potvrđeni su statuti ovih društava.

Page 2: Povijest Napretka

Nakon odobrenja pravila počele su pripreme za konstituirajuću skupštinu koja je održana 14. rujna 1902. godine. Na skupštini je za predsjednika izabran fra Radoslav Glavaš, profesor bogoslovije.

Prva odborska sjednica održana je 21. rujna 1902. godine u jednoj sobi biskupskog konzistorija, koju je besplatno ustupio biskup fra Paškal Buconjić. Zaključeno je da se tiskaju društvena pravila (500 primjeraka), te pozivi rodoljubima po Bosni i Hercegovini da se prihvate povjereništva i da osnivaju podružnice (500 primjeraka). Ova aktivnost donijela je i početne uspjehe u osnivanju podorganizacija tako da je koncem prve društvene godine bilo 739 članova: 1 dobrotvor (biskup J. J. Strossmayer), 174 utemeljitelja i 546 redovitih članova.

Prva društvena godina donijela je prihod od 10.629,40 kruna i dobit u iznosu 8.627,97 kruna. Rad u provinciji je zapinjao najviše zbog neshvaćanja ciljeva društva i stavljanja u prvi plan osobne koristi u odnosu na opću.

Prva podružnica koju je osnovalo mostarsko potporno društvo bila je u Donjoj Tuzli koja je potvrđena od Vlade 3. svibnja 1903. godine.

Ideja o utemeljenju hrvatskog potpornog društva, gotovo istodobno, pojavila se i u Sarajevu. Prema Antunu Odiću (“Kratak historijat Napretka” - Kalendar Napredak za 1927. godinu strana 41.), još od 1900. godine, inteligencija i ugledniji građani bavili su se mišlju da u Sarajevu osnuju “Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanate i trgovinu”. Međutim, do konkretnijih poteza dolazi tek 1902. godine. Kao plod dogovora koji su se tijekom 1902. godine vodili u tom pravcu, konačno su 9. studenog 1902. godine sastavljena pravila budućeg potpornog društva. Tugomir Alaupović

Pravila je sastavio Tugomir Alaupović uz pomoć Đure Vrinjanina i Dušana Plavšića. Pravila su prihvaćena na utemeljiteljskoj sjednici održanoj 11. studenog 1902. godine. Na toj sjednici izabran je i privremeni odbor u sastavu: Ivan Raguz, predsjednik; Tugomir Alaupović, potpredsjednik i tajnik; Marko Kuzmanović, Ivo Barešić, Jozo Udovičić, dr. Anto Palandžić, Ivan Spahić, Đuro Vrinjanin i Marko Đebić odbornici.

Ivan Raguz i Ivan Barišić predali su 12. studenog pravila vladinu povjereniku na odobrenje. Međutim, na odobrenje se dugo čekalo. Brojne urgencije bile su bezuspješne i jasno se vidjelo da djelovanje društva nije bilo u interesu vlasti. Odobrenje će doći tek u rujnu 1904. godine.

1903/1904

Prva društvena godina bila je za mostarsko potporno društvo najbogatija aktivnostima i najplodonosnija. Društvo je imalo svoje povjerenike i u Hrvatskoj, a u Bosni i Hercegovini se (uz Tuzlansku podružnicu) osnivaju i podružnice u Sarajevu, Livnu , Banjoj Luci.

Iz mostarskog potpornog društva potekla je i ideja o organiziranju dobrotvornih zabava koje će kasnije postati tradicija. Prva takva zabava organizirana je u Mostaru 8. studenog 1903. godine. Odbor mostarskog potpornog društva

Page 3: Povijest Napretka

nastojao je i na druge načine povećati prihode. Tako je potekla ideja o proizvodnji žigica, cigaret-papira i sapuna pod društvenim imenom.

Istekom prve godine rada javljaju se i prve poteškoće. Iako je bilo propusta i u radu same uprave, prave poteškoće pojavljuju se u radu s podorganizacijama. Pored nerazumijevanja općih ciljeva društva i neredovitog dostavljanja članarina, veliki problem u radu s podorganizacijama postaje njihovo traženje prijenosa centralne uprave društva u Sarajevo. Svjestan prednosti Sarajeva, kao glavnog grada Bosne i Hercegovine, političkog i kulturnog središta bosanskohercegovačkih Hrvata, bio je i odbor mostarskog društva pa je na drugoj društvenoj skupštini 18. listopada 1903. godine zaključio da je spreman, uz suglasnost skupštine, prenijeti zvanično središte društva u Sarajevo, ali je razgovor sa sarajevskim društvom o tome moguć jedino kad sarajevsko društvo osnuje svoju podružnicu u Mostaru.

Anto Palandžić

Brojne poteškoće dale su povoda prvom predsjedniku društva fra Radoslavu Glavašu da se ne prihvati ponovnog predsjedništva, a uz njega ostavke su dala još tri člana odbora. Umjesto Radoslava Glavaša skupština društva je za predsjednika izabrala fra Špiru Šimića koji je na toj dužnosti ostao samo jednu godinu. Treći predsjednik društva bio je msgr. fra Nikola Šimović koji je na ovoj funkciji ostao do fuzije sa sarajevskim potpornim društvom, ali je glavne poslove vodio prof. Leo Jamnicki (1925. godine izabran za počasnog člana Napretka).

Privremeni predsjednik sarajevskog potpornog društva Ivan Raguž je tek 6. rujna 1904. godine primio potvrđena pravila Društva. Pravila je trebala prihvatiti glavna skupština i ponovno ih podnijeti na potvrdu vladi.

Glavna, konstituirajuća skupština “Društva za namještanje djece u zanate i trgovine Sarajevo” održana je 10. rujna 1904. godine u prostorijama Hrvatskog pjevačkog društva “Trebević”. Skupština je prihvatila pravila jednoglasno i izabrala prvi odbor. Za predsjednika je izabran Anto Palandžić, za dopredsjednika Tugomir Alaupović, a za tajnika Aleksa Đebić. Usvojen je prijedlog Tugomira Alaupovića da se društvu radi lakšeg imena i kraćeg dopisivanja dadne ime “Napredak”.

U odbor društva ušli su najugledniji sarajevski Hrvati. Odbor je shvatio nužnost da društvo treba proširiti rad na cijelu Bosnu i Hercegovinu, tako da odbor u Sarajevu bude centrala pod imenom “Središnja uprava”, a da je u svim varošicama potrebno osnovati podružnice i povjereništva. Prve sjednice odbora držane su u “Hrvatskom sokolu”, a već 30. listopada 1904. godine Društvo za te namjene iznajmljuje sobu kod g. Josipa Udovičića za 8 kruna mjesečno, te nabavlja potrebni namještaj u zajednici sa sarajevskom podružnicom mostarskog potpornog društva.

Središnji odbor Napretka izabran

Page 4: Povijest Napretka

1904/1905

Središnji odbor "Hrvatskog društva za potpomaganje naučnike i đaka-Hrvata katolika",

izabran 19.XI.1905. godine.

Već 1. listopada 1904. godine sarajevsko potporno društvo tiska 2.000 komada društvenih pravila, razašilja ih po cijeloj Bosni i Hercegovini, apelirajući na taj način za organiziranje podružnica i povjereništava, a 11. prosinca 1904. godine tiskaju se prve reklame  kojima se pozivaju roditelji da šalju djecu na zanate i u trgovinu.

U cilju namicanja sredstava, Društvo je počelo akciju upisivanja članova u Sarajevu te nabavilo 10 kasica za sakupljanje milodara

koje su postavljene u radnjama i gostionicama.

Apel za organiziranje podorganizacija brzo je našao odziva u cijeloj Bosni i Hercegovini, te dolazi do osnivanja  prvih podružnica: u Banjoj Luci (1.11.1904.), Bugojnu (19.3.1905.), Travniku (28.7.1905.), Jajcu, Donjoj Tuzli, Bosanskom Šamcu i Zenici (sve na isti dan 19.11.1905.). U mjestima gdje nije bila dozrela ideja o osnivanju podružnica počinje uspostavljanje povjereništava.

Središnja uprava sarajevskog društva odmah je shvatila neophodnost zajedničkog rada sarajevskog i mostarskog potpornog društva. Zato je već na svoju drugu sjednicu 30. listopada 1904. godine pozvala odbornike sarajevske podružnice Hrvatskog potpornog društva iz Mostara dr. Luku Čabrajića i Antu Tandarića, kako bi se raspravilo o pitanju zajedničkog izdavanja žigica i cigaret-papira.

Kako nije bilo dogovora oko zajedničkog plasmana proizvoda s društvenim znakom, Središnja uprava je na sjednici 15.1.1905. godine odlučila sama izdavati žigice s natpisom “za hrvatske đake i naučnike”,  s tim da polovicu prihoda ustupi mostarskom potpornom društvu, pošto se Napredak još ne bavi podupiranjem đaka.

Zajednički rad sa sarajevskom podružnicom mostarskog potpornog društva Središnja uprava je nametnula kao svoju praksu, te su delegati podružnica mostarskog društva redovito nazočili svakoj sjednici Napretka. Na sjednici Središnje uprave od 15.5.1905. godine izabran je posebni odbor koji će ponuditi fuziju mostarskom društvu i voditi pregovore o tome. Ovaj odbor je dobio zadatak da izradi prijedlog promjene pravila u tom smislu, a naročito naglasiti da se Društvo bavi i podupiranjem đaka. Pregovore o fuziji mostarsko potporno društvo je odbilo s negodovanjem.

Pokrenuta je misao o izdanju vlastitog glasila “Napredak”, ali nije tada oživotvorena. U svrhu promidžbe sarajevski “Napredak” izdao je zidni kalendar koji je podijeljen besplatno svim članovima.

Page 5: Povijest Napretka

Središnji odbor Napretka se u ovoj godini ograničio isključivo na sabiranje sredstva, pa su podijeljene samo tri potpore šegrtima u iznosu 47 kruna.

Da bi se ovjekovječila uspomena na fra Grgu Martića, Središnja uprava je 5. rujna 1905. godine zaključila da se osnuje “Zaklada fra Grge Martića” i ujedno izda “Spomenica fra Grge Martića” koju je uredio Josip Miloković.

1905/1906

Mostarsko potporno društvo je na godišnjoj skupštini održanoj 18. listopada 1905. godine donijelo odluku da se sagradi Društveni dom. Odbor društva se, nakon toga, uglavnom bavio pripremama za gradnju, tako da je rad s podorganizacijama bio prilično zapostavljen. Uz druge poteškoće i to je bio razlog da se dio podružnica odcijepio i pristupio Napretku. Na skupštini mostarskog društva održanoj 1.10.1905. godine dat je pristanak da se neke podružnice odvoje i pristupe Napretku. Prve su se odcijepile podružnice u Sarajevu, Tuzli, Livnu i Banjoj Luci, a neke od njih su Napretku predale i svoju imovinu (novac). 

Reklama za cigaret papir

 “Hrvatsko društvo Napredak - za namještanje djece u zanate i trgovine” Sarajevo održalo je 19.11.1905. godine glavnu skupštinu na kojoj su izmijenjena pravila u smislu da društvo ubuduće pomaže i đake. Na prijedlog biskupa dr. Šarića promijenjen je naziv društva u “Hrvatsko društvo Napredak – za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika Sarajevo”.Izabran je odbor Središnje uprave u sastavu: Anto Palandžić, predsjednik; dr. Ivan Šarić I. pot-predsjednik; Tomislav Bosutić II. potpredsjednik.Hrvatsko društvo “Napredak” za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika je početkom ove godine imalo velikih poteškoća. Društveni rad kao i svaka pojedinačna akcija zapinjala je, jer nova pravila Društva nisu bila potvrđena sve do 22. veljače 1906. godine. Iako je novi odbor bio izabran prema novim pravilima, bez zvanične potvrde pravila, nije mogao preuzimati akcije izvan Sarajeva.Koncem prosinca 1905. godine prestalo je s radom sarajevska podružnica “Hrvatskog potpornog društva” Mostar pa je važan zadatak  bio da se članovi ove podružnice dovedu u članstvo Napretka. Odbor je putem posebnih tiskanih poziva obavijestio ove članove ,ali i druge Hrvate u Sarajevu, o promjeni Napretkovih ciljeva koji su iskazani u novim pravilima. U početku je postignut priličan uspjeh, ali je broj sarajevskih članova opao koncem ove društvene godine.Jedna od najvažnijih zadaća bila je provedba društvene organizacije u cijeloj zemlji čemu se moglo pristupiti tek nakon potvrde pravila. U tom pravcu najprije se pokušalo naći “društvenog putnika” koji bi ispitao teren i osnivao podružnice i povjereništva. Kako se nije našla odgovarajuća osoba, Središnji odbor je pošao drugim putem. Pribavljena su imena uglednijih Hrvata u različitim mjestima Bosne, te su oni koji su se željeli primiti posla, imenovani povjerenicima, snabdjeveni potrebnim tiskanicama, kasicama i sl. Uspjeh je bio djelomičan, tako da su u toku godine osnovane 3 podružnice i 20 povjereništava, odnosno na kraju društvene godine bilo je 10 podružnica i 22 povjereništava. Podorganizacije nisu

Page 6: Povijest Napretka

redovito i točno dostavljale izvješća pa se nije mogao utvrditi točan broj članova. Na temelju dostavljenih izvješća broj članova je iznosio 1.033 (33 utemeljitelja i oko 1.000 redovitih), od čega 322 člana iz Sarajeva. Realiziran je zaključak prvog Središnjeg odbora Napretka da se nabave društvene kasice za sakupljanje milodara. Naručeno je najprije 100 kasica, a kada se to pokazalo nedovoljno, narudžba je obnovljena.Središnji odbor je, u cilju popularizacije Napretka, izdao kalendar s društvenim pravilima i kratkim uvodom  u 5.000 primjeraka. Sav trošak oko izdavanja kalendara i pravila je podmiren oglasima. Sarajevski Hrvati su 22. veljače 1906. godine priredili zabavu u korist Napretka koja je postigla veliki moralni i materijalni uspjeh (čist dobitak 1.297 kruna i 10 filira). Sličnu zabavu priredila je i Napretkova podružnica u Bugojnu.Središnji odbor je konstantno pokušavao naći modus da sjedini Napredak i “Hrvatsko potporno društvo” Mostar. U tom cilju, mostarskom društvu dostavljeno je više pisama u kojima su obrazlagani ciljevi Napretka i želja da oba društva koja idu istim ciljem žive u slozi i da se utvrde putevi ujedinjenja. Izgledalo je da će se sjedinjenje brzo dogoditi, pogotovo kada je mostarsko  potporno društvo na jednoj od svojih sjednica zaključilo da se imetak bivših podružnica u Sarajevu i Donjoj Tuzli preda Napretku. Središnji odbor je inicirao pregovore o ujedinjenju preko grupe uglednih Hrvata iz Livna (Đogić, Tadić i Perdušić), prigodom njihovog boravka u Sarajevu. Nakon razgovora ove grupe sa Središnjim odborom Tadić je trebao otići u Mostar i pripraviti teren za pregovore. Kao temelj pregovora postavljeno je da mostarsko potporno društvo prestaje s radom, a umjesto njega osnovat će se u Mostaru glavna podružnica Napretka koja bi preuzela imetak mostarskog potpornog društva. Izražena je spremnost da Napredak pošalje svoje izaslanike u Mostar za Uskrsne blagdane. Odgovor iz Mostara došao je tek nakon više od tri mjeseca. U njemu su odbijene ponude Napretka.Napredak je upravljao i zakladom “Fra Grga Martić”, ali je financijsko stanje zaklade bilo vrlo slabo (331,30 kruna).Da bi se povećalo zanimanje za proizvode s imenom Napredak, od kojih je Društvo imalo koristi, Središnji odbor je prihvatio prijedlog tvorničara Alkalaja, te u posebnom proglasu reklamirao društvene proizvode: cigaret-papir i žigice. Proglas je, o trošku Alkalaja, tiskan po cijeloj  Bosni i Hercegovini, a nekoliko puta objavljivan i u “Hrvatskom dnevniku”.U svrhu što jače i svestranije organizacije, Središnja uprava izdaje “Napretkove razglednice” i šalje cirkulare na banke, župne urede i škole da kupe milodare. “Hrvatski dnevnik” je stalno propagirao ideju Napretka i redovito oglašavao novčane priloge dane za Napredak.Nadbiskup dr. Stadler je pristupio Društvu kao dobrotvor, a kanonik Hadrović kao utemeljitelj i time su dali poticaj svećenstva za rad Napretka.Na glavnoj skupštini održanoj 8. srpnja 1906. godine (u “bašči” hrvatskog pjevačkog društva Trebević) u Sarajevu, izabrana je nova uprava, predsjednik je ostao Anto Palandžić. Mostarsko potporno društvo je, u ovoj godini, intenzivno radilo na izgradnji društvenog doma.

1906/1907

Ova društvena godina je bila u znaku intenzivnog širenja organizacije. Uz dosadašnje podružnice, osnivaju se nove u Kreševu, Busovači, Gornjem Vakufu, Prijedoru, Kotor-Varoši, Bosanskom Brodu i Derventi. Nova povjereništva su osnovana u Prnjavoru, Čapljini, Tolisi, Bosanskom Novom, Tesliću, Đakovu, Orašju

Page 7: Povijest Napretka

i na Ilidži. Tako je Napredak koncem društvene godine imao 26 podružnica i 26 povjereništava. Evidentirano je ukupno 2.237 članova i to 7 dobrotvora, 171 utemeljitelj i 2.059 redovitih članova. Podijeljene su 43 srednjoškolske i 27 visokoškolskih stipendija. Za smještaj na zanate i trgovine prijavilo se 76 djece, a smješteno je 61. Đacima je podijeljeno 9 jednokratnih potpora u iznosu od 419,32 krune.

 

Naslovnica Napretkova kalendara za 1905.

 Koncem 1906. godine izdan je prvi “Kalendar Napredak 1907.” u 4.000 primjeraka, koji je donio dobit od 158,97 kruna. U Sarajevu je 10.9.1906. godine održana zabava koja je donijela Društvu značajan prihod.U cilju povećanja prihoda, Društvo je izdalo 300.000 društvenih markica. S istim ciljem tražene su potpore od Hrvatskog sabora i bosanske vlade, ali nije bilo uspjeha. Osobita briga posvećena je promidžbi za žigice i cigaret-papir. Prodaja ovih artikala donijela je društvu 2.287,47 kruna. Iz dosadašnjih prostorija Napredak je preselio u prostorije kod Taborija i plaćao ih 16 kruna mjesečno. Na skupštini mostarskog potpornog društva 2.12.1906. izvješteno je da je Društveni dom u Mostaru izgrađen.Iako proces približavanja i konačnog stapanja dvaju hrvatskih društava u Mostaru i Sarajevu nije bio ni brz ni lak, susretljivošću i razumijevanjem obiju strana, u ovoj godini je konačno došlo do fuzije. Na sjednici Napretka od 5.12.1906. godine konstatirano je da je na prijedlog o fuziji, koji je po treći put sastavio Napredak, stigao odgovor iz Mostara iz kojeg se vidi spremnost i dobra volja za fuziju. Odmah je zaključeno da se sazove širi odbor kako bi se raspravilo o načinu provo|enja fuzije. Tako je već 6.12.1906. godine zaključeno da se u Mostar pošalju Aleksa Đebić, Anto Palandžić i Rudolf Vogler, na pregovore s mostarskim društvom. Izaslanici Napretka su  8.12.1906. godine u Mostaru postigli sporazum da se od imetka hrvatskog potpornog društva u Mostaru osnuje zaklada. Zakladom bi upravljala Napretkova podružnica u Mostaru, a mostarsko potporno društvo bi prestalo postojati, s tim da njegovi utemeljitelji postaju utemeljitelji Napretka. Ovaj sporazum je odobrila Središnja uprava dana 13.12.1906. godine. Na temelju tog sporazuma sazvana je 6. siječnja 1907. godine posljednja izvanredna skupština mostarskog društva na kojoj je većinom glasova zaključeno da se raspušta mostarsko potporno društvo i da se osniva Dobrotvorna zaklada bivšeg mostarskog potpornog društva koja će pomagati vrijedne, a siromašne hrvatske đake. Prva konstituirajuća skupština Napretkove podružnice u Mostaru održana je 20. siječnja 1907. godine, na kojoj je izabran odbor, a za predsjednika izabran profesor Viktor Pogačnik. Hrvatsko potporno društvo u Mostaru djelovalo je do  20. svibnja 1907. godine. Odbor mostarskog potpornog društva odlučio je da na Glavnoj skupštini Napretka iznese prijedlog o fuziji. Na III. glavnoj skupštini Napretka održanoj 9. lipnja 1907 . godine ovaj prijedlog je usvojen, pa se taj datum smatra i datumom končane fuzije dva potporna društva.

Page 8: Povijest Napretka

1907/1908

Izabran je novi odbor ujedinjenog društva, pa je 14.7.1907. godine za predsjednika izabran Tugomir Alaupović.

Novoizabrani odbor se odmah na početku godine, na prijedlog predsjednika, podijelio u tri glavne sekcije: prva za brigu o šegrtima, druga za đake, a treća je trebala voditi brigu oko redakcije kalendara i izvješćivanja u novinama. Time se željelo izbjeći da sve funkcije i poslovi spadnu samo na određeni broj članova. U tijeku godine održane su 24 odborske sjednice.

U ovoj godini svršila su prva četiri Napretkova naučnika svoje zanate: Antun Dalić, knjigovezac; Tomislav Paškvan, namješten kod željeznice u strojari; Anto Šandrk, pekar i Milan Merli, sedlar. Za smještaj u zanate i trgovinu prijavilo se 80 naučnika, a namješteno je njih 63. Naučnicima je dano 36 potpora u iznosu 3.756,91 kruna. Zahvaljujući susretljivosti biskupa dr. Šarića i časnih sestara, osnovan je mali muški konvikt “Lurd”. U konviktu je bilo smješteno 15 đaka, a Napredak je za njihovu hranu, odjeću i posluživanje plaćao 25 kruna mjesečno, za svakog pitomca. Nadzor u konviktu vršila su dva svećenika i jedna časna sestra. Za redovite i izvanredne potpore srednjoškolaca i sveučilištaraca izdano je ukupno 18.584 kruna. Dodijeljeno je 26 redovitih (10.110 kruna) i 11 izvanrednih potpora sveučilištarcima, te 48 redovitih (6.847 kruna) i 7 izvanrednih potpora srednjoškolcima (133 krune). Pored toga, podružnice su dale 59 potpora đacima, u ukupnom iznosu 3.229 kruna.

Biskup Šarić

Postepeno se povećavao broj podorganizacija pošto su osnovane nove podružnice u Varešu, Fojnici, Varcar-Vakufu, Prozoru, Županjcu, Čapljini, Stocu, Ljubuškom, Konjicu i Trebinju i povjereništva u Blatnici (kod Teslića), Martincima (kod Prnjavora) i Peći (kotar Cazin). U Sarajevu je 1.6.1908. godine osnovana prva ženska podružnica koja je brojala 199 članica. Koncem društvene godine Napredak je imao 29 podružnica i 34 povjereništva. Ukupan broj članova je bio preko 2.200,  od čega 205 utemeljitelja, 11 dobrotvora i oko 2.000 podupirućih članova. U Sarajevu je bilo 346 članova. Koncem društvene godine istekao je ugovor s tvornicom žigica i cigaret-papira “SD Alkalaj”, pa je raspisan natječaj u cilju iznalaženja najpovoljnije ponude za naredno razdoblje. Najpovoljnija ponuda ponovo je stigla od iste tvrtke, pa je sklopljen ugovor prema kojemu “SD Alkalaj” dobiva isključivo pravo prodaje cigaret-papira i žigica pod etiketom Napretka na 10 godina (od 1.6. 1908. do 1.6.1918. godine), a Napretku plaća naknadu od 10% bruto prometa cigaret-papira i 5% za žigice, s tim da Alkalaj garantira minimalnu godišnju dobit od 5.000 kruna za prvih pet godina i 6.000 kruna za narednih pet godina. Uprava je sklopila i ugovor sa zagrebačkom tvornicom likera o prodaji njihovih produkata pod etiketom Napretka. Ugovor je sklopljen na tri godine, stupa na snagu 1. siječnja 1909. godine, a Napretku pripada 5% bruto prometa, uz garantiranu godišnju dobit od 5.000 kruna. Napredak je tražio i druga nova vrela prihoda, pa se sa 60 pisama obratio novčanim zavodima u Hrvatskoj, ali je odziv bio minimalan, te je prikupljeno svega 450 kruna. U istom cilju stavljeno je u promet 2.000 blokova (po 50 listova) s etiketom Napretka, ali početni rezultati nisu bili veliki, pa je naplaćeno 316 kruna. Napretkove markice (biljezi) kojih je

Page 9: Povijest Napretka

prošle godine tiskano 300.000,  također, nisu postigle očekivani uspjeh. Iako je bilo razaslano u prodaju 70.000 komada, naplaćeno je samo 583,12 kruna.

Prvi veći dar od osnivanja Napretka dobiven je od otaca trapista u Banjoj Luci koji su Napretku ustupili svoju gruntovno osiguranu tražbinu u iznosu od 3.800 kruna. Također je u ovoj godini Napredak dobio i svoj prvi legat (nasljedstvo) u iznosu 200 kruna koji je Društvu ostavila Julijana Cerovac, bolničarka u sarajevskoj zemaljskoj bolnici. Nastavljeno je izdavanje kalendara Napredak (4.000 primjeraka), a uz to se morao izdati kalendar “Martić” (2.000 primjeraka), napravljen od “Spomen knjige”, oglasa i kalendarija.  Kako bi se popravilo financijsko stanje “Martićeve zaklade” i ove godine Središnja uprava je priredila veliku zabavu u društvenom domu u korist svoje blagajne, te ostvarila čistu dobit od 3.498 kruna. Četrnaestog lipnja 1908. godine održana je IV. glavna skupština Napretka u Sarajevu.

1908/1909

Ideja Napretka se širi po svim krajevima Bosne i Hercegovine, pa čak i tamo gdje je malo hrvatskog svijeta. Napredak privlači k sebi inteligenciju i drugih naroda i sve one koji su u Bosni i Hercegovini našli svoju domovinu i rade za njenu sreću i budućnost.

Podružnicama je dano pravo da osnivaju povjereništva u svom okrugu, tako da “neće biti više sela hrvatskog gdje se neće znati za blagoslovljeni rad Napretkov”. Osnivaju se i dvije ženske (“gospojinske”) podružnice u  Sarajevu i u Brčkom. Godine 1908. osnovan je društveni konvikt “Lurd” u koji su smješteni srednjoškolci iz seoskih sredina. Podijeljeno je 149 redovitih i izvanrednih potpora u iznosu od 28.303 krune. Namješteno je 96 šegrta, što je više nego i jedne godine do sada. Napredak ima 2.646 članova, 34 podružnice i 39 povjereništava.

Anto Tandarić

Blagajnik društva, prof. Tandarić je, žrtvujući dio svog odmora, obišao veći dio Bosne u cilju osnivanja novih podružnica  i povjereništava, te održavanja sastanaka i skupština. Rezultat je osnivanje podružnica u Odžaku, Žepču, Donjem Vakufu, Maglaju i Brčkom (ženska), te povjereništava u Peći (Cazin), Prenju i Srebrenici. Za “Napretkov dan” određen je 6. siječanj i za taj dan su u Sarajevu, kao i u brojnim podružnicama, održavane zabave koje su društvu donosile značajne prihode. Treću godinu zaredom tiskan je Napretkov kalendar i to 5.000 primjeraka koji je brzo rasparčan. Društvo ostvaruje značajne prihode od prodaje cigaret-papira i žigica s Napretkovim znakom, dok prodaja društvenih blokova i marki ne donosi očekivani

prihod. Tiskana su izmijenjena pravila društva (koja su usvojena na skupštini 1908. godine) u 4.000 komada i razaslana u sve podružnice i povjereništva.

U subotu, 19. lipnja 1909. godine, u Društvenom domu okupio se impozantan broj članova Napretka i uglednih uzvanica da prisustvuju godišnjoj glavnoj skupštini. Među uzvanicama je bio i presvijetli gosp. biskup dr. Ivan Šarić.  Predsjednik dr. Tugomir Alaupović, zbog zdravstvenih problema, nije prihvatio da se primi daljnjeg predsjedavanja društva, te je na njegov prijedlog, za novog predsjednika izabran prof. Antun Tandarić.

1909/1910

Page 10: Povijest Napretka

U nedjelju 10. lipnja 1910. godine, u četiri s-ta poslije podne u sporednim prostorijama Društvenog doma održana je VI. glavna skupština Hrvatskog potpornog društva “Napredak”.

Društvena godina je uspješno završena: Privrijedili smo dakle društvu kroz godinu dana oko 72.000 kruna za našu siromašnu hrvatsku mladež. Napredak je trijeznošću i razboritošću rodoljuba ostao, kako i treba, pošteđen političke strasti koje ne nađoše do danas pristup u ovu divnu i preznamenitu kulturnu narodnu instituciju bosanskohercegovačkih Hrvata (iz govora predsjednika Tandarića).

Podijeljene su stipendije i potpore za 253 đaka srednjih i visokih škola u ukupnom iznosu 35.526,99 kruna. Od prijavljenih 99 naučnika za zanate i trgovinu, namješteno je 66. Središnji odbor održao je 19 redovitih sjednica. Društvena organizacija je proširena osnivanjem dviju ženskih podružnica u Fojnici i Travniku i povjereništava u Krupi, Konjicu i Foči. U tuzlanskoj podružnici potaknuta je ideja o “legiji hiljade”, kao originalnog načina da se prikupe sredstva za izgradnju konvikta u Tuzli . Do konca društvene godine u legiju se upisalo 65 osoba. Društvo ima 33 podružnice, 37 povjerenika, a ukupan broj članova je povećan za 84, tako da ukupno ima 2.730 članova. Za Napretkov dan (6. siječnja) održane su zabave u Sarajevu i u 12 podružnica.

Gospojinska podružnica Napretka "Fojnica" u Fojnici

Dobrotvorna zaklada bivšeg “Hrvatskog potpornog društva” u Mostaru prešla je pod upravu Napretkove podružnice u Mostaru.

Napretkov kalendar je izašao u 6.000 primjeraka, jer se Središnja uprava uzdala u agitaciju podružnica i povjerenika za njegovu prodaju. Da je prodaja išla dobro, najbolje govori “kritika” da je “na skladištu preko 350 neprodanih primjeraka”. Ostvaren je čist dohodak od kalendara u iznosu 1.037,75 kruna. Literarni dio kalendara uredili su Ante Tandarić, Tugomir Alaupović i dr. Milan Prelog, a pisci članaka nisu nagrađivani. Društvo značajne prihode ostvaruju od proizvoda s Napretkovim znakom: cigaret-papira, žigica, likera i sapuna.  Umro je prvi predsjednik sarajevskog Napretka Anto Palandžić.

1910/1911

Dvadesetčetvrtog lipnja 1911. održana je sedma glavna skupština HKD Napredak. Društvena godina je završena s financijskim uspjehom, jer je u Napretkovu blagajnu skupljeno 73.287,55 kruna. Uprava je relativno zadovoljna ovakvim rezultatom, imajući u vidu općenito siromaštvo katoličkog naroda u Bosni i Hercegovini kao i činjenicu da Napredak ni od koga ne dobiva kakovih znatnijih zavještaja u gotovu novcu niti mu je do sada itko darovao kakovu nekretninu, kako to biva kod sličnih društava drugih vjerozakona u našoj domovini (iz govora predsjednika).

Uprava ocjenjuje da dosadašnji uspjesi ne mogu ni izdaleka zadovoljiti. Napredak je u hrvatskom narodu stekao veliku popularnost, ali narod, bar u širokim slojevima, ne razumije opći interes pomaganja siromašnoj hrvatskoj mladeži. Kod većine podružnica nailazi se na dovoljno potpore i odziva, ali se ukazuje i na neaktivnost nekih podružnica (naročito u bogatijim mjestima) i na

Page 11: Povijest Napretka

nerazumijevanje i neprovođenje društvenih pravila. Broj članova još nije adekvatan brojnosti hrvatskog naroda u domovini.

Središnji odbor je održao 13 redovitih i dvije izvanredne sjednice. Upravi je prispjelo 1.200 dopisa, a odaslano je preko 1.000 pisama. Proveden je zaključak prošlogodišnje skupštine da se za visokoškolce izda formular obveznice kojom se oni moraju, vlastoručnim potpisom (pred svjedocima), obvezati da će 50% od primljene stipendije početi vraćati Napretku, čim njihova plaća bude iznosila 200 kruna. Istom obveznicom određeni su i uvjeti vezani za uspjeh u školovanju koji stipendisti trebaju postići da bi zadržali stipendiju.

Od prijavljenih 119 naučnika smješteno je na razne zanate njih 74, od toga 15-torica u Hrvatsku, a pokušavaju se naći mjesta u Budimpešti (smješten jedan naučnik). Naučnicima su dane potpore u iznosu od 2.849,60 kruna. Dano je 145 stipendija i potpora u ukupnom iznosu 32.519,44 kruna. Besplatni smještaj u konviktu je osiguran za 31 đaka.

Napretkov konvikt “Lurd” funkcionira besprijekorno i vlada dobar red i disciplina, o čemu brigu vode časne sestre i nadstojnik doma vlč. Dragan Alaupović.

Napredak i dalje ubire značajan prihod od proizvoda sa znakom Napretka, ali se izražavaju kritike da hrvatski živalj nedovoljno preferira ove proizvode. Napretkov dan obilježen je zabavama u Sarajevu i većini podružnica. Kalendar Napretka je tiskan u 5.200 primjeraka i vrlo brzo je rasprodan.

Osnovane su podružnice u Kaknju – Zgošći, Višegradu, Bileći i Pothumu kod Ostrošca, te povjereništva u Foči, Nemiloj, Kiseljaku, Bijeljini i Kladnju. Tako je broj podružnica i povjereništava narastao na 76, a učlanjeno je 20 dobrotvora, 250 utemeljitelja i preko 2.400 redovitih članova.

Predsjednik Tandarić je iznio ideju o izgradnji Napretkova Zakladnog doma. Poticaj za to bila je činjenica da je pričuvna glavnica Društva premašila iznos od 80.000 kruna. “Da pak taj talent dobro ukamatimo i da tu narodnu žuljem stečenu i od usta otkidanu muku što bolje osiguramo za naša pokoljenja, naumili smo tu svotu uložiti u gradnju jedne kuće, koja bi Napretku nosila siguran i dobar prihod, a ujedno bila dostojno ogledalo našeg rada. A pošto bismo usput mogli ispuniti i davnu želju svih Hrvata, da sva u Sarajevu postojeća hrvatska društva okupimo pod jedna krov, udarili bismo time i temelj zgradi u kojoj bi se usredotočio sav rad Hrvata našeg glavnog grada”.

Izgled Sarajeva prije izgradnje Napretkova Zakladnog doma

U svrhu izgradnje Zakladnog doma kupljeno je zemljište u ulici Đemaluša od Mustajbega Šećeragića površine 1.534 četvorna metra za iznos od 117.268 kruna. Da bi se gradilište zaokružilo potrebno je bilo kupiti još 250 četvornih metara zemljišta braće Lewy. Glavna skupština je ovlastila Središnju upravu da radi na daljnjem ostvarenju ove zamisli.

Investicijska strategija Središnje uprave bila je da se predračunska vrijednost investicije od 680.000 kruna financira iz hipotekarnog zajma koji bi se uzeo od banke koja bude nudila najpovoljnije uvjete, a da se zanemaruje i nacionalni ili teritorijalni predznak banke. Procijenjeno je da se od kuće može naplatiti godišnja

Page 12: Povijest Napretka

kirija od 46.000 kruna, te bi kuća sama sebe isfinancirala za 22 godine, a ako bi se u otplatu uključili redoviti prihodi, zajam bi bio vraćen za 11 godina.

1911/1912

Realizirane su pripremne radnje za izgradnju Zakladnog doma, prema zaključcima prethodne Skupštine. Predračunska vrijednost je zaokružena na 700.000 kruna. Nakon pregovora s mnogim zainteresiranim novčanim zavodima odlučeno je da se uzme hipotekarni zajam od Privilegovane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu, jer je njena ponuda ocijenjena kao najpovoljnija – povoljnija od drugih za 46.000 kruna. Kupljeno je zemljište od braće Lewy za 45.000 kruna, tako da je zaokružena građevinska parcela od 1.800 četvornih metara.

Usvojen je projekt arhitekta Dioniza Sunka, prema kojem se građevina trebala sastojati iz tri zgrade. Prednja zgrada prema ul. Ćemaluša zamišljena je kao trokatna kuća sa šest stanova za iznajmljivanje u čijem prizemlju je predviđen veći prostor, pogodan za kavanu i jedan manji, predviđen za dućan.

Srednja zgrada sastoji se od jedne velike dvorane pogodne za kinematograf, kazališne predstave i veće zabave (17 x 13 m). Ispod dvorane je prostorija iste veličine za veliku restauraciju, a iznad dvorane dva kata za društvene prostorije. Stražnja zgrada je zamišljena kao četverokatnica sa 11 stanova za iznajmljivanje. Gradnja je započeta 13.5.1912. godine, a predviđeno je da zgrada bude pod krovom do konca 1912. godine te konačno završena do 31. srpnja 1913. godine.

Izvođenje radova povjereno je Bosanskohercegovačkom dioničkom građevnom društvu iz Sarajeva, čija je ponuda bila za 24.000 kruna jeftinija od drugih. Nadzor i rukovođenje gradnjom povjereno je arhitektu Dionizu Sunki koga je zamjenjivao g. Gustav Graf, a u ime izvođača radova ovlašten je g. Josip pl. Vancaš.

Napretkova tradicionalna zabava 6. siječnja 1912. godine bila je još svečanija nego ranijih godina, zahvaljujući intendantu Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba gosp. Vladimiru pl. Treščecu. Na svečanosti su nastupili diva hrvatske opere Maja de Strozzi-Papandopolo i humorist Arnošt Grund. Kao i ranijih godina, zabave su održane i u većini podružnica tako da je cjelokupan prihod od zabava u provinciji iznosio 14.925,47 kruna.

Crtež uzdužnog presjeka Napretkove palače

Dana 8 listopada 1911. godine Napredak, Gaj-ret i Prosvjeta priredili su zajedničku dobrotvornu pučku zabavu u glavnim sarajevskim ulicama. Kalendar je izašao u 6.500 primjeraka, ali je konstatirano da je čitav posao oko njegovog uređivanja spao na jednu osobu (Tugomir Alaupović). Čista dobit od kalendara iznosi 430 kruna. U društvenoj godini 1911./12. od prijavljenih 110 naučnika smješteno je 66. Dodijeljene su 124 stipendije u

iznosu od 32.519,44 krune. Besplatno je smješteno u konvikt 25 srednjoškolaca, dok je njih 8 djelomično oslobođeno plaćanja. Velik dio rada uprave odnosio se na širenje društvene organizacije, te su predsjednik i članovi uprave mnogo radili na

Page 13: Povijest Napretka

obilasku podružnica. Tako društvo na kraju društvene godine ima 39 podružnica i 24 povjereništva sa ukupno 3.156 članova.

Skupština je ovlastila Središnju upravu da u svrhu gradnje zakladnog doma podigne kredite i to:

580.000 kruna - hipotekarni kredit kod Privilegovane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu,

70.000 kruna kod Bosanskohercegovačkog građevnog dioničkog društva,

i, prema potrebi, kredit kod Dioničke pivare do 60.000

s tim da se krediti mogu osigurati zalogom društvenih nekretnina, upisanih u gruntovni uložak XXXIX/29 i XXXIX/30, katastarska općina Sarajevo.

 

1912/1913

Danja 27. rujna 1913. godine svečano je otvorena Napretkova palača. Sutradan  je održana Glavna skupština na kojoj je bilo nazočno preko 500 članova Napretka. Prema zaključku prošlogodišnje skupštine, ugovoren je zajam od 100.000 kruna sa “zemaljskim erorom” na 20 godina, uz 4%, s tim da se prvih deset godina plaćaju samo kamate, a glavnica bi se otplaćivala tek jedanaeste godine, u godišnjim obrocima od po 10.000 kruna. Od zagrebačkog nadbiskupa-koadjutora dr. Ante Bauera primljena je donacija za Zakladni dom u iznosu o 50.000 kruna. Ovi iznosi upotrijebljeni su tako da je 58.000 izdvojeno za gradnju Zakladnog doma, dok su 42.000 date Hrvatskoj centralnoj banci, kao otplata duga za kupnju zemljišta  Zakladnog doma.

Crtež Napretkove palače

Odlučeno je da se 1913. godine počne zidati i Napretkov srednjoškolski konvikt za 100 pitomaca. U tu svrhu kupljeno je od Hrvatske Centralne banke zemljište površine 6.046 m2 u blizini zemaljske bolnice. Cijena zemljišta je bila 36.000 kruna, uz pogodbu da se isplata, bez zateznih kamata, izvrši koncem srpnja 1914. godine.

Uprava je namjeravala isparcelizirati ovo zemljište, pa tri parcele prodati,  tako da najveća i najljepša parcela za konvikt ostane besplatno.

Planirano je da se iz zemaljskih sredstava dobije dar od 244.000 krune za gradnju konvikta. Radilo se o sredstvima koja su odobrena po zaključku Sabora u ukupnom iznosu od milijun kruna, a predviđena su za podjelu “po ključu” na tri narodna prosvjetna društva: Napredak, Gajret i Prosvjetu.

U Napretkovu zakladnom domu okupila su se gotovo sva hrvatska društva: “Trebević”, “Hrvatski klub”, “Hrvatska narodna zajednica” i “Hrvatski športski klub”.

Održano je 28 odborskih sjednica. Velika svečana zabava nije održana, nego je umjesto toga za Napretkov dan 6. siječnja 1913. godine, priređena zabavica u Društvenom domu u užem krugu, samo za članove Napretka i Trebevića. Velika zabava je pomjerena za   5. travnja 1913. godine, a na njoj su nastupili zagrebačka operna pjevačica Irma Polakova te komičar Arnošt Grund i Zbor “Trebević”.

Page 14: Povijest Napretka

Napretkov kalendar je izišao u nakladi 6.000 primjeraka, po prodajnoj cijeni od 70 filira. U ovoj društvenoj godini Napredak je imao 44 podružnice i povjereništva s ukupno 33 dobrotvora, 530 utemeljitelja i 2.078 redovitih članova (od čega 507 u Sarajevu).

Podijeljeno je 113 stipendija u iznosu 31.204,88 kruna. Prijavilo se 177 djece za naučnike, a od toga je pozvano na zanate 156 dječaka. Konačan obračun izgradnje Napretkova Zakladnog doma nije zaključen jer nisu bili prispjeli svi računi dobavljača, tako da nije sastavljena ni bilanca za tu društvenu godinu ( sastavljena je naredne godine).

Odlučeno je da se, zbog povećanog obujma društvenog posla, zaposle tri plaćena namještenika: upravitelj kancelarije i kuće, računski činovnik koji će voditi knjige i jedan namještenik koji će voditi šegrtske stvari.

1913/1914

Na temelju, na lanjskoj skupštini prihvaćenih nacrta za gradnju “Napretkova srednjoškolskog đačkog konvikta”,  preko zime 1913./1914. učinjene su sve potrebne pripreme za gradnju.

Sama gradnja otpočela je 30. travnja 1914. godine, a glavni radovi su povjereni građevinskom poduzetništvu Wayss & Freytag. Planirano je da se kuća stavi pod krov u listopadu 1914. godine, dok bi pitomci mogli useliti u drugom polugodištu školske godine 1914./15. Kod Privilegovane zemaljske banke osiguran je potrebiti građevni kredit koji bi se vraćao putem cesije obroka što ih je Napretku trebala, kroz naredne četiri godine, isplaćivati zemaljska blagajna, na temelju Zakona o gradnji škola. Razlika koja se ne bi mogla podmiriti na takav način, pretvorila bi se u hipoteku. Značajnu pomoć gradnji konvikta dali su zagrebački nadbiskup dr. Ante Bauer koji se prihvatio pokroviteljstva nad konviktom i nadbiskup vrhbosanski dr. Josip Stadler koji je Napretku besplatno dao veliki komad svog zemljišta za gradnju, te je konvikt mogao zauzeti svoj impozantni položaj.

Kamen temeljac za izgradnju konvikta položen je 21. lipnja 1914. godine, a isti dan održana je X. glavna skupština Napretka.

Napretkov srednjoškolski konvikt "Kralj Tomislav" u Sarajevu

Iako je Napretkov Zakladni dom stavljen u uporabu, još su se, sve do 29. svibnja 1914. godine, provodile razne izmjene i nadogradnje. Oficijelna procjena njegove vrijednosti još nije bila obavljena.

U ovoj društvenoj godini Središnji odbor je održao 13 redovitih i 7 izvanrednih sjednica, na kojima su uvijek bili nazočni gotovo svi

odbornici.

Rad Napretka bio je usmjeren u dva osnovna pravca: odgoj trgovačkog i obrtničkog podmlatka te podupiranju đaka i studenata. Od 82 dječaka prijavljena za naučnika, na zanat ih je pozvano 65. Za stipendije na srednjim i visokim školama za školsku godinu 1913/1914. utrošeno je 37.000 kruna.

Napretkov dan,  6. siječnja 1914. godine, bio je poseban jer je tradicionalna zabava prvi put održana u vlastitom domu. Velika dvorana je bila dupkom puna.

Page 15: Povijest Napretka

Zabavi je prisustvovao poglavar zemlje Oskar Potjorek i brojni drugi uzvanici. Program zabave je bio vrhunski: nastupila je vojna glazba, Zbor “Trebević”, tenor hrvatskog kazališta Ernesto Vitez Cammarota i brojni instrumentalni solisti. Vrhunac večeri bio je nastup 200 mladih pjevačica i pjevača, a koncert je završen živom slikom Napretkova rada koju su sačinjavali učenici i učenice, te naučnici, svaki s alatom svog zanata.  Ova zabava je donijela Napretku čistu dobit od 4.522,50 kruna.

Zabave su održane i u 23 podružnice, uz ukupan prihod 12.893,69 kruna.

Napretkov kalendar  izašao je u nakladi 6.000 primjeraka i gotovo cjelokupna naklada je raspro-dana, iako je iz tehničkih razloga izašao vrlo kasno. Te godine evidentirano je novih 29 utemeljitelja Napretka i 15 utemeljitelja Zakladnog doma.

Napredak je na kraju društvene godine imao 47 podružnica i 27 povjereništava, s preko 3.000 članova.

Kralj Franjo Josip I. odlikovao je predsjednika Napretka Tandarića i potpredsjednika Alaupovića viteškim križem svojega vlastitog reda.

1914/1915 

Glavna zadaća uprave bila je gradnja Napretkova  srednjoškolskog đačkog konvikta koja je već bila započeta i za koju je već bio osiguran kredit kod Privilegovane zemaljske banke u Sarajevu. Gradnja je brzo napredovala, pa se zgrada već digla iznad prvog kata. Međutim, rat je učinio da su se radovi ubrzo obustavili, zbog pomanjkanja radnih sila i poremećaja prometa. Uslijed ratnih prilika nije se moglo učiniti ništa na unapređenju društvene organizacije. Većina podružnica i povjereništava su obustavili svoje djelovanje, iako vlasti formalno nisu ometale Napretkov humanitarni i kulturno prosvjetni rad. Opća vojna mobilizacija učinila je da su mnogi odbori bili okrnjeni. I pored ratnih neprilika Središnja uprava je nastavila svoje djelovanje jer je na početku društvene godine cjelokupan odbor ostao na okupu. Raspisane su po običaju stipendije za školsku 1914./1915. godinu, te podijeljeno 78 stipendija u iznosu od 36.318,38 kruna i 164 potpore u iznosu od 30.232,50 kruna. Na zanate se prijavio 51 dječak, ali su na zanatima ostala svega njih dvadesetorica.Središnja uprava je održala 10 redovitih i četiri izvanredne sjednice. Na većini tih sjednica na dnevnom redu je bio odnos prema zakupcima kino dvorane u Zakladnom domu. Dvorana je bila ugovorom iznajmljena na 10 godina, uz godišnji najam 46.000 kruna. Prva godina rada pokazala je da zakupci ne mogu izdržati ovoliku zakupninu. Nakon pregleda poslovnih knjiga zakupaca, utvrđena je vjerodostojnost njihova godišnjeg gubitka od 18.000 kruna, te je Središnja uprava na svojoj sjednici od 21. studenoga 1914. godine snizila zakupninu na 28.000 kruna, godišnje. 

Dr. Antun Bauer, nadbiskup zagrebački

-veliki dobrotvor Napretka

Druga glavna zadaća Središnje uprave bila je konačan obračun radova sa Bosanskohercegovačkim dioničkim građevnim društvom i uređenje ostalih računa

Page 16: Povijest Napretka

vezanih za gradnju Napretkova za-kladnog doma. Taj posao je napokon urađen, pa je utvrđeno da je gradnja palače koštala 999.739 kruna – dakle gotovo okruglo 1.000.000 kruna. Te društvene godine uređena je zabavna đačka knjižnica koja broji 1.200 knjiga. Knjige su poklanjane od mnogih prijatelja Napretka, a najviše od bivšeg “Kluba đačke starčevićanske omladine”.

1915/1916 

Rasplamsavanje ratnih operacija i mobilizacija stotina tisuća ljudi dovele su do prestanka svih  mirnodopskih aktivnosti. Zastalo je gotovo svako djelovanje Napretkovih podružnica i  povjerenika, gotovo po svim mjestima. Uz velike napore, na okupu se održala jedino Središnja uprava i nekoliko podružničkih odbora, u većim mjestima. Središnja uprava je održala 11 redovitih sjednica i nekoliko odborskih dogovora.

Ratne prilike dovele su do potpunog zastoja u prilivu prihoda od podružnica i povjerenika, pa je financijska situacija bila izuzetno teška. Jedini značajniji prihodi ostvarivani su od stanarina u Napretkovu Zakladnom domu, ali su ova sredstva bila dovoljna tek za otplatu kredita, održavanje zgrade i plaćanje propisanih dažbina. Zbog teške financijske situacije, 1.9.1915. raspušten je i đački konvikt. Pošto nije bilo moguće raspisati natječaj za redovite potpore, Središnja uprava se odlučila za dodjelu isključivo jednokratnih potpora, siromašnim đacima i naučnicima, za nabavku najnužnije odjeće, obuće i školskih potrepština.

1916/1917 

Podaci o Napretkovom djelovanju u ovoj društvenoj godini veoma su šturi, pogotovo jer je prestao izlaziti “Kalendar Napredak”. Da je rad Napretka potpuno reduciran možemo zaključiti iz malog broja dokumenata u Napretkovu arhivu koji se nalazi u Arhivu Bosne i Hercegovine. Iz 1916. godine sačuvano je samo 14 dokumenata i to 13 šegrtskih prijava i popis stipendista.

U zimu 1916. godine, predsjednik Napretka Antun Tandarić službeno je premješten u Mostar, što se sigurno negativno odrazilo na rad Društva.

Središnja uprava je nastojala nastaviti gradnju konvikta “Kralj Tomislav”, pa su 1916. godine otpočeti manji radovi, ali su ipak obustavljeni sve do 1919. godine.

1917/1918

Podaci o djelovanju za ovu društvenu godinu gotovo ne postoje. Napretkov kalendar nije više izlazio, a u Arhivu Bosne i Hercegovine sačuvana su samo tri dokumenta iz 1917. godine (osobna dokumenta trojice stipendista), dok ne postoji niti jedan dokument iz 1918. godine. Zabilježeno je samo (“Hrvatski dnevnik” od 16.9.1917.) da je Središnji odbor, u suradnji s hercegovačkim

franjevcima, organizirao pomoć hrvatskoj djeci iz Hercegovine, izmještanjem djece na prehranu u Hrvatsku. Napredak je preko “Hrvatskog dnevnika” obavijestio javnost u Bosni i Hercegovini o ovoj namjeri, a podružnice i župni uredi okružnicama su pozvani da pomognu u akciji. Uz veliko angažiranje hercegovačkih franjevaca, osobito fra Didaka Buntića, 300 do 400 djece 11. rujna 1917. uputilo se iz Širokog Brijega, preko Mostara i Sarajeva u Slavoniju i druge

Page 17: Povijest Napretka

krajeve Hrvatske. Napredak je bio spreman osigurati prehranu u putu i putne troškove. Međutim, pokazalo se da za to nije bilo potrebe jer je predsjednik gospodarske ustanove “Hrvatska narodna zajednica” dr. Stjepan Kukrić, u sporazumu s upravom Napretka i fra Didakom, isposlovao da Zemaljska vlada preuzme ove troškove.

Fra Didak Buntić

1918/1919

Podaci o djelovanju Napretka u 1918. godini u ovom trenutku nisu dostupni. Čak ni u Arhivu Bosne i Hercegovine ne postoji niti jedan dokument iz Napretkova arhiva koji nosi nadnevak iz 1918. godine. Za 1919. godinu u ovom arhivu postoji 12 dokumenata, a većina njih su prijave đaka za srednju školu. Tu se može naći i dokument iz koga se vidi da su Napretkovi stipendisti bili Stipe Babić, Jozo Petrović, Ante Marković, Krešimir Sikić i Ante Babić, a da li su ova petorica bili jedini stipendisti iz ovog dokumenta se ne vidi. U Arhivu postoje i izvješća podružnica Mostar i Banja Luka iz 1919. godine, ali nije poznato da li druge podružnice nisu dostavljale izvješća ili nisu postojale.

Godine 1919. nastavljena je gradnja konvikta “Kralj Tomislav” koja je obustavljena još 1914. godine, s tim da je bezuspješno pokušan nastavak gradnje 1916. godine.

1919/1920

Nastavljena je gradnja konvikta “Kralj Tomislav” u Sarajevu. Ministarstvo unutarnjih djela Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu odobrilo je prikupljanje priloga za srednjoškolski konvikt na teritoriju Kraljevine. Na taj način Središnja uprava mogla je pokrenuti akciju prikupljanja priloga za konvikt, naročito po školama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Slavoniji. Ovi prilozi doprinijeli su da se intenzivira gradnja, te su glavni radovi oko konvikta završeni u ovoj godini. Gradska općina Tuzla poklonila je Napretkovoj podružnici Tuzla zemljište za gradnju srednjoškolskog đačkog konvikta u ovom gradu. Velika zadaća Središnje uprave bila je obnova Napretkovih podružnica i povjereništava, čiji je rad obustavljen  u proteklom ratu.  Prema dokumentaciji iz arhiva Napretka koji se nalazi u Arhivu Bosne i Hercegovine (oznaka HKDN-2, Opći spisi 11-574- kutija br. 2, 1920. godina), u ovoj društvenoj godini izvješća su dostavile slijedeće podružnice (abecednim redom): Bihać, Bihać-ženska podružnica, Bosanska Kostajnica, Brod na Savi, Bugojno, Derventa, Derventa-ženska podružnica, Duvno, Fojnica, Glamoč, Jajce, Konjic, Kotor-Varoš, Kreka, Kupres, Livno, Livno-ženska podružnica, Ljubuški, Mostar, Orašje, Pazarić, Prozor (Šćit), Suho Polje, Stolac, Tuzla, Tuzla-ženska podružnica, Varcar-Vakuf, Vareš, Visoko, Vitez, Zagreb, Donje Hrasno, Hutovo, Klobuk, Korača, Ravno i Višegrad. Prema dostavljanim izvješćima Napredak je u društvenoj godini 1919./1920. imao 32 podružnice i 7 povjereništava, dok nije poznato koje su sve podružnice obnovljene, a da nisu dostavile iz-vješće. Napredak i “Hrvatski radiša” organizirali su 5. rujna 1920. godine koncert s plesom u Sarajevu.

1920/1921

Uprava Napretka intenzivno radi na obnovi društvenih organizacija (podružnica i povjereništava) koje su stagnirale zbog proteklog rata. Iako nije sve išlo kako bi

Page 18: Povijest Napretka

Središnja uprava željela, ipak su na kraju godine evidentirane 72 podružnice i povjereništva.

Zahvaljujući pomoći pokrajine i revnoj suradnji podružnica i povjereništava podmiren je proračun za tu godinu, te postojeći dug za konvikt u iznosu 500.000 kruna. Središnja uprava je održala ukupno 27 sjednica na kojima su se pretresala sva aktualna društvena pitanja.

Iako su prethodne godine glavni poslovi oko izgradnje konvikta bili završeni, ipak je trebalo uraditi dosta toga da bi konvikt poslužio svojoj svrsi. Tako su se morali dovršiti još neki ličilački radovi, dovršiti gospodarska zgrada, nabaviti inventar (posteljina, posuđe, pribor, dio namještaja). Napretkov srednjoškolski konvikt “Kralj Tomislav” u Sarajevu otvoren je 20.6.1920. godine.

Nastavljen je rad na dvije osnovne grane Napretkove misije: odgoju trgovačko – obrtničkog podmlatka  i podupiranju mladeži na srednjim i visokim školama. Tako su podijeljene 74 stipendije i 59 potpora, na što je potrošeno 172.982,50 kruna. U konvikt su smještena 52 učenika, a dvadesetorica su imala besplatan smještaj. Za razne zanate prijavilo se 87  kandidata, a namješteno je na zanate i u trgovinu njih 53. Zemaljska vlada je dala na uporabu, na neodređeno vrijeme erarni vrt kod konvikta, bez naknade. Vrt je ograđen, te napravljeno igralište i posađeno zelenilo. Uz Napretkov veliki konvikt, osnovana su i dva ženska konvikta: “Zora Zrinska” i “Katarina Zrinska”. Osim toga, Napredak je uzdržavao i srednjoškolski đački konvikt u Mostaru. I ove godine Napredak je podupirao hrvatske prosvjetne ustanove i hrvatski tisak.

Napretkov dan je tradicionalno proslavljen 6. si-ječnja, u suradnji sa sarajevskom ženskom podru-žnicom i Hrvatskim pjevačkim društvom Trebević. Kako je na taj dan u Hrvatskoj održana prosla-va Strossmayera, Napredak je ovu proslavu objedinio s proslavom Napretkova dana. Uz prošle godine uvedenu “Zrinsko-Frankopansku zabavu” (30.4.), Napredak uvodi i “Proslavu Ćirila i Metoda”. Konačno je na Napredak prevedeno zemljište u Tuzli koje mu je darovano od općine. Napredak je održavao prijateljske odnose sa svim ostalim nacionalnim i drugim društvima u Sarajevu, a sudjelovao je u svim zajedničkim humanitarnim i kulturnim akcijama i manifestacijama.

Te godine, na prijedlog Središnje uprave, usvojena je podjela rada između Napretka i “Hrvatskog radiše”. Odlučeno je da se briga oko namještanja naučnika prepusti “Hrvatskom radiši” - njemu će se povjeriti i uprava Napretkova “Šegrtskog doma” koji treba osigurati Napredak, a osim toga, Napredak bi pružao “Radiši” stalnu materijalnu i moralnu pomoć. Time bi osnovna zadaća Napretka postala briga o srednjoškolskom i visokoškolskom podmlatku. Godišnja skupština Napretka održana je 29.6.1921. godine. Za novog predsjednika Napretka izabran je Aleksa Đebić, nadzornik baždarstva i punciranja.

1921/1922

Dana 29. lipnja 1922. godine u kinodvorani Napretkova zakladnog doma, održana je 18. redovita glavna godišnja skupština. Ocijenjeno je da je rad Središnje uprave i društvenih podorganizacija neobično napredovao i donio neočekivane rezultate, što se naročito odrazilo na pozitivnom financijskom rezultatu od 1.300.000 kruna i porastu broja članova na preko 11.000. Održane su 32 odborske sjednice. Napredak se deklarira kao najjače kulturno društvo Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Page 19: Povijest Napretka

U cilju efikasnijeg rada i iskorištavanja individualnih sposobnosti svakog odbornika, rad uprave je organiziran putem sekcija i to:

Sekcija za konvikt,

Sekcija za organiziranje škola,

Sekcija za Dom,

Sekcija za prikupljanje članova,

Sekcija za stipendije.

Pružanje materijalne i moralne pomoći đacima i dalje je osnovna misija društva, pa je podijeljeno ukupno 12 stipendija u iznosu 342.250 kruna i potpora u iznosu 173.310,50 kruna.

Prema natječaju za mjesta u konviktu, predviđen je  smještaj za 90 đaka u sarajevskom konviktu, 30 mjesta u mostarskom i 22 mjesta u konviktu “Zora Zrinska”. Od toga je bilo 40 besplatnih mjesta i 21 poluplativo mjesto.

Središnja uprava je i u ovoj godini podupirala hrvatske prosvjetne ustanove, što se osobito odnosi na podupiranje škola sestara milosrdnica širom Bosne i Hercegovine i zavoda Betlehem u Sarajevu. Za ove namjene utrošeno je 88.300 kruna. Napredak je pomogao i sarajevsku podružnicu “Hrvatskog radiše” s 10.000 kruna i posredovao kod ministarstva za obrt i trgovinu, da ova organizacija dobije potporu od 80.000 kruna.

Iako je na prošlogodišnjoj skupštini zaključeno da se pitanje smještaja šegrta potpuno prepusti “Hrvatskom radiši”, ipak je u konvikt smješteno 10 naučnika. Nakon velikog angažiranja, Središnjoj upravi je uspjelo da u ovoj društvenoj godini organizira školsku omladinu u mnogim srednjim, stručnim, sestrinskim, a donekle i u narodnim osnovnim školama. Pri tome najveću poteškoću predstavljala je obveza traženja odobrenja od strane vlasti. Ovaj problem je riješen kada su Povjereništvo za prosvjetu u Zagrebu (6.7.1921.) i Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu (7.2.1922.) dali ovakve dozvole.

Nastavljeno je izdavanje lista “Napredak” koje je započelo  prethodne godine. List je, u prvom redu, služio kao ogledalo rada Središnje uprave i društvenih podorganizacija, ali je bilo prostora i za gradivo poučne naravi. Prvi put nakon rata Napretkov kalendar je izdan u 5.000 primjeraka. Nakladu je preuzela Hrvatska tiskara d.d. Sarajevo, jer Središnja uprava, zbog nestabilnosti valute i rasta troškova, nije to smjela učiniti u vlastitoj režiji.

Osnovane su nove podružnice u Bosanskoj Dubici, Doboju, Donjem Hrasnom, Žepču i Zvorniku, te ženske podružnice u Mostaru, Trebinju i Bosanskoj Gradišci. Najvažnija novost na ovom planu bila je da je Napredak počeo širiti djelatnost i na Hrvatsku, tako da su osnovane podružnice u Varaždinu, Koprivnici, Brodu i Osijeku. Na taj način Napredak je u ovoj društvenoj godini imao 68 podružnica i 21 povjereništvo, s 7.531 članova. Širenju Napretka doprinijele su dozvole državne vlasti. Tako je Ministarstvo unutarnjih dela, pod brojem 1777 od 17.11.1921. godine izdalo dozvolu za proširenje podorganizacija na cijelu kraljevinu, a Povjerenstvo za unutarnje poslove Zemaljske vlade za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu, pod brojem 55322 od 6.12.1921. godine, dozvolu za širenje djelovanja Napretka na ovo područje.

Napretkov dan je proslavljen u Sarajevu, kao i u većim podružnicama. Zrinsko- Frankopanske proslave postaju sve popularnije, dok je za Ćirilo-Metodski dan zabilježen nešto manji interes.

Page 20: Povijest Napretka

Organizirano je temeljito prikupljanje Božićnica, pa je sakupljeno 203.022 krune. Iako u društvenom proračunu nije bila predviđena stavka milodara i kasica, ovaj prihod je ostvaren u neočekivanom iznosu od 775.801 krunu.

Ovako povoljna financijska situacija potaknula je Središnju upravu da se riješi duga kojim su bile opterećene društvene zgrade. U tu svrhu Uprava je zatražila od prijatelja Napretka da daju Napretku beskamatni zajam, u iznosu prema svojim mogućnostima, a  koji bi Napredak vratio u roku od 5 do 10 godina.

Proširenje djelatnosti Napretka izvan Bosne i Hercegovine zahtijevalo je i potrebu izmjene društvenih pravila. Glavna skupština je usvojila novi prijedlog, da se osnuje Napretkov zavod za osiguranje i štednju. Iznesena je cjelovita strategija rada ove institucije.

1922/1923

U okviru svoje osnovne misije, društvo je podijelilo 173 stipendije, s godišnjom svotom 877.300 kruna i 206 potpora u ukupnom iznosu 287.509 kruna. U srednjoškolske konvikte primljeno je 177 učenika i to 63 besplatno. Or-ganiziranje školske omladine unaprijeđeno je uvođenjem povjerenika iz reda nastavnika u svim školama. U ovoj društvenoj godini uspostavljeno je 70  omladinskih organizacija s preko 5.000 članova. Za podupiranje hrvatskih prosvjetnih ustanova proračunom je odobreno 200.000 kruna. Polovica je podijeljena podružnicama “Hrvatskog radiše”, a druga polovica sestrinskim školama.

Osnovane su nove podružnice, i to ženske, u Banjoj Luci, Bosanskom Brodu i Zenici, a muške u Čemernom, Kiseljaku, Modriči, Podhumu, Prnjavoru, Vinkovcima i Zagrebu. Time se društvena organizacija popela na 77 podružnica i 33 povjereništva s 8.742 člana, te još preko 5.000 članova u 70 omladinskih organizacija.

Zaključak prošlogodišnje skupštine o osnivanju Zavoda za osiguranje i štednju, počeo se realizirati time što je Skupštini predložen Statut ovog zavoda.  Dalje se nije otišlo, jer je za uspostavu zavoda trebalo mnogo stručnih predradnji.

Napredak je ove društvene godine primio od države potporu u vidu ogrijeva u vrijednosti 1.200.000 kruna. Izmijenjena stambena uredba omogućila je društvu da gotovo udvostruči prihode od stanarina. U zajednici s Gajretom, Prosvjetom i La Benevolencijom priređena je društvena zabava koja je donijela preko 100.000 kruna. Napretkova godišnja zabava donijela je prihod od preko 350.000 kruna.

Devetnaesta Napretkova redovita glavna skupština držana je početkom srpnja 1923. Za predsjednika Napretka izabran je Anto Alaupović.

1923/1924

Anto Alaupović, portret

Dvadeseta Napretkova redovita glavna skupština držana je 5., 6., 7., i 8. srpnja 1924. godine u Napretkovom srednjoškolskom konviktu u Sarajevu. Predsjedavao je društveni predsjednik Anto Alaupović, a zapisnik vodio društveni direktor Antun Odić.

Društvena godina je financijski uspješno završena, tako da je ostvarena čista dobit od 99.271,62 dinara.

Page 21: Povijest Napretka

Međutim, planirani prihod nije ostvaren jer je u proračun bila uvrštena  stavka “nepredviđenog prihoda” od 336.000 dinara koja se trebala namaći raznim potporama države u formi ogrijeva i ostalog, ali to je izostalo. Osim toga, veliki dio podružnica nije blagovremeno dostavljao novac, tako da je Središnja uprava bila prisiljena uzimati zajmove kod banaka, na što je platila 35.000 dinara kamata.

Četvrtog kolovoza osnovana je Napretkova zadruga. Tijekom 1923. godine obavljale su se neophodne organizacione i druge pripreme, pa je počela s radom tek početkom 1924. godine.

Podijeljene su 53 stipendije visokoškolcima u iznosu od 180.000 dinara i 120 stipendija srednjoškolcima u iznosu od 162.250 dinara. Društvo je podijelilo i 29 visokoškolskih potpora, 103 srednjoškolske i 5 naučničkih, odnosno ukupno 137 jednokratnih potpora u visini 61.240 dinara. Sredstva podijeljena za stipendije i potpore predstavljala su 25,5% ukupnih rashoda društva.

U konvikte je smješteno 180 učenika, od 340 primljenih molbi. Od toga je 67 pitomaca imalo besplatan smještaj, dok je njih 52 imalo privilegiju djelomičnog plaćanja smještaja.

Na sva četiri konvikta Napredak je utrošio 1.056.602,42 dinara, dok je prihod od konvikta bio 481.134,25 dinara, tako da je na teret Napretka evidentiran iznos od 575.474,13 dinara, što je 42% ukupnih društvenih rashoda.

Napredak je nastavio svoju aktivnost na organiziranju školske mladeži, pa su omladinske organizacije postojale u 64 škole, s blizu 5.000 članova. Financijsko podupiranje hrvatskih prosvjetnih ustanova u ovoj godini znatno je smanjeno, jer nisu ostvareni planirani prihodi. Za ovu namjenu izdvojeno je svega 5.718 dinara, od planiranih 87.500 dinara.

Tijekom godine osnovana je podružnica u Sarajevu, te povjereništva u Podgracima, Žeravcu, Blatnici, Komušini i Vijaki. Prestale su s radom ženske podružnice u Derventi i Tuzli (jer su fuzionirane s muškim), podružnica u Gornjem Vakufu i Kreševu. Podružnice u Trebinju i Donjem Vakufu pretvorene su u povjereništva. Na taj način, društvo je imalo 66 podružnica i 38 povjereništava u Bosni i Hercegovini, te 7 podružnica i dva povjereništva u Hrvatskoj, uz  64 omladinske organizacije.

Prema izvješćima podorganizacija Napredak je imao 6.086 članova i preko 5.000 članova u omladinskim organizacijama. Međutim, veliki broj podružnica nije dostavio izvješće o članstvu.

Središnja uprava je razaslala 536 božićnica. Od popunjene 102 božićnice ostvaren je prihod od 76.736 dinara. Napretkova tradicionalna zabava ostvarila je čist prihod u iznosu 307.369,16 dinara. Uz zabavu za Zrinsko-Frankopanski dan priređeno je i posebno predavanje. Ćirilo-Metodska zabava zavedena je kao dan sabiranja milodara za djecu.

Po uzoru na druga kulturna društva, Napredak je uveo dobrotvornu lutriju od 50.000 lozova, po 5 dinara i sa 40.000 raznih dobitaka.

1924/1925

Društvo je podijelilo 93 srednjoškolske i 39 visokoškolskih stipendija u ukupnom iznosu 282.995 dinara, te jednokratne potpore za 200 đaka u ukupnom iznosu 82.601 dinar. U svoja četiri konvikta Društvo je uzdržavalo 195

Page 22: Povijest Napretka

djece i to 72 besplatno i 67 koji su djelomično plaćali smještaj. Osim namještanja naučnika, po sporazumu s “Hrvatskim radišom”, Napredak je na sebe preuzeo zadaću da šalje u inozemstvo posebno talentirane naučnike radi specijalne naobrazbe.

Važna grana djelovanja Napretka bila je podupiranje hrvatskih ustanova, širenje prosvjete i uspostava hrvatskih domova. U ovoj društvenoj godini Napredak je ovoj zadaći mogao samo djelomično udovoljiti, pa se kao najveća potreba smatralo uspostavljanje “Hrvatske glazbe” u Sarajevu u čemu se uspjelo, te je ostvarena davna želja Hrvata Sarajeva, ali i provincije.

Napretkova "Hrvatska glazba" 1933. godine

Uspostava hrvatskih domova bila je bitan element programa rada, pošto je ocijenjeno da rad u mjestima gdje nema ovakvih domova, zapinje na svim poljima.

U ovoj društvenoj godini otvoren je društveni dom u Vitezu, za što je Središnja uprava izdvojila preko 83.000 dinara. Pristupilo se osnivanju javne đačke knjižnice u Sarajevu. U programu društva bilo je i održavanje predavanja, pa je takva predavanja održao dr. Albert Bazala u Sarajevu, Mostaru i Travniku.

Svako veće mjesto u Bosni i Hercegovini imalo je Napretkovu podorganizaciju, a uz to bilo je i 7 po-družnica i jedno povjereništvo u Hrvatskoj. Ukupno je bilo 69 podružnica i 41 povjereništvo, sa preko 15.000 članova. Aktualizirano je pitanje dogradnje i preuređivanje mostarskog konvikta, a u izgledu je osnivanje konvikta

u Tuzli i Banjoj Luci.

1925/1926Napretkov konvikt "Kralj Petar Svačić" u Mostaru

Dvadesetdruga redovita glavna godišnja skupština Napretka održana je 4.-7. srpnja 1926. godine u Sarajevu. Društvo je podijelilo 95 srednjoškolskih stipendija u ukupnom iznosu

156.500 dinara i 33 visokoškolske u ukupnom iznosu 156.000 dinara. Jednokratne potpore dane su za 102 srednjoškolca, u ukupnom iznosu 32.724,40 dinara i za 61 visokoškolca, u ukupnom iznosu 46.538 dinara.

Napredak je uzdržavao 4 đačka konvikta, što mu je proizvelo gubitak od 312.849 dinara. U konvikte je smješteno 200 đaka, od čega 59 besplatno, a 83 s djelomičnim plaćanjem smještaja. Izdvojeno je oko 180.000 dinara za dogradnju mostarskog konvikta.

Proračunom je bilo predviđeno da će se podupirati hrvatske prosvjetne ustanove tako da su potpomognute sestrinske škole (s 40.000 dinara) “Trebević”, “Hrvatska glazba” i sarajevska podružnica “Hrvatskog radiše”.

Središnja  uprava je donijela zaključak da se od prihoda proslave “1000 godina hrvatskog kraljevstva” izdvoji iznos od 50.000 dinara za početak rada javne biblioteke. Ujedno je izabrana sekcija za biblioteku koja je već prikupila 4.000 primjeraka knjiga.

Društveni kalendar je izdan u sunakladi s “Hrvatskim radišom” iz Zagreba. Za Zrinsko-Frankopanski dan izdana je knjiga “Grof Petar Zrinski i knez Fran Krsto Frankopan”, u formi narodne pjesme, autora Nikole Buconjića (naklada 2.000 primjeraka), a sve je podijeljeno besplatno.

Page 23: Povijest Napretka

Napredak je imao 57 podružnica i 29 povjereništava u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, što je 24 organizacije manje nego prethodne godine. Napretkova dobrotvorna lutrija donijela je prihod od 33.575 dinara, dok je od cigaret-papira s znakom Napretka, ostvareno 37.716 dinara.

U ovoj godini ostvarena je stanovita pomoć države. Tako je od ministra prosvjete Stjepana Radića dobivena potpora u iznosu  50.000 dinara, te redovita četverogodišnja potpora u iznosu od po 8.333 dinara. Od ministra šuma i rudnika dr. Nikića isposlovano je 10.000 m3 četinjastog drveta za gradnju konvikta. Upravni odbor “Kraljevog fonda” dodijelio je Napretku potporu od 34.800 dinara.

Napredak je organizirao proslavu “1000. godišnjica hrvatskog kraljevstva”. Proslava je organizirana u Sarajevu i većini podružnica, uz pomoć lokalnih hrvatskih i drugih društava. Na svim proslavama prodavale su se posebne “Tomislavove” značke u korist Napretka, a otkrivene su spomen-ploče u Sarajevu, Mostaru, Zgošći, Kraljevoj Sutjesci i Čapljini.

1926/1927 

Dvadesettreća redovita godišnja glavna skupština Hrvatskog kulturnog društva Napredak održana je od 3. do 6. srpnja 1927. godine. Ovo je godina u kojoj je društvo obilježilo 25 godina rada, pa je Skupština ostavila slobodne ruke Središnjoj upravi u organizaciji  proslave. Skupština je odobrila kupnju zgrade na Alipašinom Mostu za  “Napretkov Hrvatski dom” u kojem će biti smještena “Hrvatska čitaonica”. Na kraju društvene godine Napredak je imao 72 podružnice i 34 povjereništva i ukupno 7.995 članova. Podijeljeno je 111 srednjoškolskih i 32 visokoškolske stipendije, te 254 jednokratne potpore, a na sve to je utrošeno 364.364,71 dinar ili 15% ukupnih rashoda.

Sudionici Napretkove XXIII. skupštine,4.VII.1926. godine u Sarajevu

U četiri Napretkova konvikta bilo je smješteno 216 đaka. Po osnovu uzdržavanja konvikta društvo je bilo na gubitku 131.943,31 dinar.

Provedena je dogradnja i adaptacija Mostarskog konvikta, za što je samo u ovoj društvenoj godini utrošeno 331.943,31 dinar. Podupiranje naučnika vršeno je slanjem u inozemstvo učenika završnih razreda srednje škole. Radi podupiranja naučnika Napredak je davao redovitu potporu “Hrvatskom radiši” u iznosu 500 dinara, mjesečno. Napredak je i  u ovoj godini podupirao sestrinske škole, “Trebević”, “Hrvatsku glazbu”, “Crveni križ”, “Hrvatsku ženu” itd. na što je utrošeno 31.450 dinara. Po zaključku prošlogodišnje skupštine potpomagana su “zarobljena braća u Istri”. Tako je 1/3 prihoda od Ćirilo-Metodske proslave izdvojena za ove namjene. Organiziranje školske omladine funkcioniralo je samo na sestrinskim školama i na ponekoj državnoj školi.

Prema zaključku prethodne skupštine prešlo se na prosvjetno-ekonomsko djelovanje u širokim narodnim slojevima, osnivanjem tečajeva za nepismene, održavanjem popularnih predavanja, pomaganjem domaćinskih škola, te distribucijom knjiga iz centralne knjižnice.

Page 24: Povijest Napretka

Centralna Napretkova knjižnica, koja je osnovana prošle godine, napredovala je brzo, pa je knjižni fond porastao na 8.000 knjiga koje su prikupljene kupovinom i darovanjem od hrvatskih i drugih institucija.

Kalendar “Napredak” izdan je u vlastitoj nakladi u 4.000 primjeraka, a uredio ga je društveni direktor Odić. Od studenog 1926. godine izašlo je 9 brojeva društvenog glasila “Napredak”, a urednik je bio, također, Antun Odić. Glasilo je bilo besplatno, s tim što je svaki član, uz članarinu plaćao po 1 dinar, namijenjen za list. Izdana je brošura “Slavenski apostoli Ćiril i Metod”, autora Marka Perojevića, prigodom 1100. godišnjice apostola.

Pošto je broj omladinskih organizacija po školama opadao, Središnja uprava je tražila druge načine da se omladina zadrži na okupu. Tako je u Sarajevu osnovan “Napretkov srednjoškolski omladinski zbor” pod ravnanjem zborovođe, profesora glazbe Franje Topića. Zbor je imao preko 60 članova, a nastupio je na Zrinsko-Frankopanskoj proslavi, te realizirao turneje po Bosni i Hercegovini. Za pitomce i pitomice sva tri sarajevska konvikta osnovan je drugi zbor konviktskih pitomaca, pod ravnanjem profesora glazbe Ladislava Pešeka. U srednjoškolskom konviktu “Kralj Tomislav” postojala je literarna sekcija, a u druga dva konvikta učenice su priređivale zabave, akademije i koncerte.

Pored redovitih prihoda Društvo je ostvarivalo i prihode od dobrotvorne lutrije, cigaret-papira i laštila za cipele, sa znakom Napretka. Pomoći od go-spodarskih poduzeća su bile minimalne, a iz državnog proračuna dobiveno je svega 25.000 dinara. Izmijenjena su društvena pravila, pa su te izmjene objavljene u Napretkovu kalendaru.

1927/1928 

Dvadesetčetvrta redovita godišnja glavna skupština Hrvatskog kulturnog društva Napredak održana je 1.- 4. srpnja 1928. godine u prostorijama Hrvatskog pjevačkog društva “Trebević” i Napretkova konvikta “Kralj Tomislav” u Sarajevu.

Sa skupštine je poslan brzojav kralju Aleksandru u kome se izrazila zahvalnost što se  Kraljević Tomislav prihvatio protektorata za proslavu Napretkove 25. obljetnice. Poslan je i brzojav Stjepanu Radiću, kao izraz podrške za dalje vođenje hrvatskog naroda, a povodom zločina počinjenog nad vođama hrvatskog naroda u Narodnoj skupštini.

Zbog ovog tragičnog događaja, ni ove godine nije održana Ćirilo-Metodska zabava. Nakon godišnje skupštine, svečano je otvorena Napretkova knjižnica, na prvom katu stražnje zgrade Zakladnog doma. Knjižnica se sastojala iz tri sobe. U najvećoj su bile police s knjigama, u srednjoj su izdavane knjige, a treća prostorija je predviđena za čitaonicu. Knjižnicu je otvorio predsjednik Anto Alaupović, koji je istakao da su za njeno otvaranje najzaslužniji član uprave i pročelnik sekcije Mijo Poljak i direktor konvikta dr. Matija Lopac.

Tijekom društvene godine osnovane su nove po-družnice u Bosni i Hercegovini u Ljubiji, Kreševu, Fojnici i Staroj Rijeci, te povjereništvo u Ljubinju. U Hrvatskoj su osnovane podružnice u Dubrovniku, Perušiću, Zagrebu (ženska) te povjereništva na Sušaku, u Dubravicama, Kraljevcu i Tuhelju. Te godine osnovana je podružnica i u Beogradu.  Na kraju godine bilo je ukupno 80 podružnica i 39 povjereništava. Broj članova je porastao na 3.378, tako da je na kraju godine bilo 11.373 člana. Struktura članstva prema zanimanjima bila je slijedeća: 885 seljaka, 676 radnika, 1.599 obrtnika, 3.432 državna činovnika, 8 narodnih zastupnika, 123 svećenika, 160 odvjetnika, 31 ljekarnik, 840 domaćica, 160 općinskih činovnika, 742

Page 25: Povijest Napretka

privatna činovnika, 241 posjednik i privatnik, 285 đaka i 857 raznih drugih zanimanja.

Podupiranje naučnika i hrvatskih prosvjetnih ustanova vršeno je na isti način kao i prethodne godine. Nastavljen je rad na prosvjetno-ekonomskom djelovanju u širokim narodnim slojevima.

“Kalendar Napredak” izdan je u 4.000 primjeraka u vlastitoj nakladi, a uredio ga je bivši direktor Antun Odić. Društveno glasilo “Napredak” izlazilo je svakog mjeseca, a od 1.12.1927. godine uređuje ga prof. Ante Martinović uz surad-nju redakcijskog odbora.

Napretkova dobrotvorna lutrija nije dala zadovoljavajuće rezultate, pa je Središnja uprava ocijenila nesigurnim daljnje vođenje ove akcije. Prodaja cigaret-papira “Napredak” konstantno je napredovala pa je ostvaren čist prihod od 57.579,70 dinara.

Pomoć banaka i drugih poduzeća Napretku je bila nezadovoljavajuća i u stalnom padu. Pomoć države je bila neznatna, te je ostvaren prihod samo od Ministarstva prosvjete u iznosu od 15.000 dinara.

Rad s mladeži ogledao se kroz djelovanje “Napretkovog srednjoškolskog omladinskog zbora” (koji je porastao na preko 80 članova) i organiziranje pitomaca u konviktima.

Proslava 25. obljetnice predviđena je za 7., 8. i 9. rujna 1927. godine. Formirana su dva odbora: jedan za izradu “Spomenice”, a drugi za izradu programa proslave. Osim toga, Središnja uprava je izdala reklamni album opremljen slikama i kratkim sadržajem 25. obljetnice rada. Album je razaslan besplatno, kao i poziv za dobrovoljne priloge. Pokrenuta je i akcija “Legija hiljade” te je upisano 327 legionara, s uplaćenim doprinosom 74.353,50 dinara.

Napretkova zadruga postizala je stalne uspjehe. Broj zadrugara je narastao na 1.964. Upisana glavnica iznosi 15.487.343 dinara, a ukupna imovina 31. svibnja bila je 2.300.000 dinara. Promet u prošloj godini je bio 13 milijuna dinara, a čista poslovna ušteda 50.535,08 dinara, od čega je 10% uplaćeno Napretku kao dobrovoljni prilog.

Društvena kancelarija je imala 2.799 spisa koji su riješeni. Kancelarija je vodila evidenciju o društvenim artiklima i inventaru, te provodila zaključke sjednica uprave. U ovoj društvenoj godini podijeljeno je 144 stipendije, 287 jednokratnih potpora, a za to je utrošeno 372.000 dinara. U konvikte je smješteno 255 pitomaca. Dogradnja konvikta Petar Svačić u Mostaru je potpuno dovršena, a čitava dogradnja i adaptacija stajala je ukupno 444.237,99 dinara. Zapisnik o kolaudaciji izvršenih radova sastavljen je 12.12.1927.

Otvaranje konvikta u Banjoj Luci koji je kupio biskup Garić odloženo je, jer se ova imovina još nalazila pod parnicom, radi prava prvokupa. Nakon okončanja ove parnice Središnja uprava je trebala poduzeti korake da taj konvikt, po ugovoru s biskupom, pređe u vlasništvo Napretka.

1928/1929 

Dvadesetpeta Glavna godišnja skupština Napretka održana je u Sarajeva u prostorijama HPD “Trebević”.

Djelokrug rada u ovoj godini znatno je proširen u Dalmaciji i Hrvatskoj, tako da su Napretkove ideje počele hvatati temelje i izvan Bosne i Hercegovine.

Page 26: Povijest Napretka

U dobrotvore Napretka uključilo se šumsko-industrijsko poduzeće “Dobrljin” Drvar koje je utemeljilo zakladu od 50.000 dinara za stipendije na šumarskom fakultetu u Zagrebu.

U Bosni i Hercegovini su osnovane nove podružnice u Oštrelju, Tomislavgradu i Trebinju, te 18 novih povjereništava.

U Hrvatskoj su osnovane podružnice u Ludbregu, Senju, Šibeniku, Metkoviću, Omišu, Makarskoj, Supetru i Splitu, te povjereništva u Oroslavlju, Pregradi, Igranima, Ćilipima, Vrgorcu i Gradcu. Koncem godine bilo je ukupno 91 podružnica i 55 povjereništava. Međutim, dio podorganizacija je prestao s radom i to poglavito u Hercegovini, čemu su osnovni uzrok bila stradanja ovih krajeva zbog višegodišnjih vremenskih nepogoda. Pošto sve podorganizacije nisu poslale izvješća o članstvu, točan broj članova nije bilo moguće utvrditi, ali je procijenjeno da ih je bilo preko 12.000 članova.

Društvo je putem “Hrvatskog radiše” u Zagrebu i dalje slalo na školovanje u inozemstvo učenike viših razreda srednjih škola.

Novčane potpore su davane sestrinskim školama “Hrvatskom sokolu” i “Hrvatskoj glazbi” u Sarajevu.

Knjižnica je imala 10.511 primjeraka knjiga. Bilo je 1.169 čitatelja koji su pročitali ukupno 8.011 knjiga.

Tečajevi za nepismene su održani u Mamićima, Glamoču, Fojnici, Maglaju, Ljubiji i Čemernu. Organizirani su tečajevi za domaćice koje je pohađalo 200 učenica. U cilju obuke po selima za racionalnije obrađivanje zemlje, Središnja uprava je razdijelila u podorganizacije 1.000 komada knjiga “Kako valja zemlju obrađivati”. Razdijeljeno je i nekoliko stotina knjiga o umjetnom gnojivu i uzgoju maslina.

I ove godine “Kalendar Napredak” uredio je profesor Ante Martinović, a izdan je u vlastitoj nakladi u 4.000 primjeraka.

Glasilo “Napredak” izlazilo je mjesečno, osim što je pred kraj društvene godine, iz tehničkih razloga, izašao dvobroj. U listu je izašlo oko 50 većih aktualnih članaka, a u kronici su bilježeni važni kulturni događaji i obljetnice. Praćen je rad hrvatskih društava, u prvom redu u Bosni i Hercegovini.

Prihodi od cigaret-papira bilježe stalni rast, te su u ovoj godini dosegli svotu od 76.032,90 dinara. Značajno su porasle pomoći od banaka i poduzeća, a najveći darovatelji bili su Zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu (20.000 dinara), Oblasni odbor Sarajevo (10.000 dinara) i Trgovačko-obrtnička komora Sarajevo (10.000 dinara). Državna pomoć je bila nezadovoljavajuća jer je dobiveno svega 18.000 dinara.

Središnja uprava je 21. listopada 1928. godine priredila u Sarajevu svečanu akademiju u povodu 20-obljetnice smrti pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića.

Većina podružnica proslavila je zabavama i akademijama Zrinsko-Frankopanski, Ćirilo- Metodski i Strossmayerov dan.

Humanitarni rad u ovoj godini, ogledao se u pomoći za siromašnu školsku djecu u Širokom Brijegu, Mamićima i Kočerinu, te organiziranju pučke kuhinje u Bosanskom Brodu u kojoj se hranilo preko 200 siromašne djece.

Središnja uprava je intervenirala kod raznih ministarstava: zbog otkaza zakupa zemlje kod konvikta “Kralj Tomislav”, radi nekih školskih udžbenika (jer se upotrebljavaju bez odobrenja prosvjetnih savjeta) i radi namjeravanog ukidanja konfesionalnih škola.

Page 27: Povijest Napretka

Dvadesetpeta godišnjica rada je trebala biti proslavljena početkom rujna 1928. godine, ali je zbog opće narodne žalosti, (smrt Stjepana Radića i drugova) po zaključku skupštine, odgođena za 1929. godinu. Međutim, društvo je 1929. godine već stupilo u 27 godinu rada, pa je Središnja uprava odlučila da se namjeravana proslava odgodi za 30. obljetnicu.

Napretkova zadruga postigla je u ovoj godini izuzetan uspjeh. Broj zadrugara porastao je sa 2.386 na 3.856 udjela. Ukupna imovina Zadruge porasla je na 3.445.296,94 dinara. Naročito je bio značajan rad zadruge na selu, jer se time omogućavao i uspješniji razvoj drugih Napretkovih akcija na selu. Uprava Napretka je te godine upisala 600 udjela u zadrugu, u vrijednosti 60.000 dinara.

Na stipendije i potpore je potrošeno je 280.474,50 dinara, a podijeljeno je 78 stipendija i 17 potpora srednjoškolcima, te 32 stipendije i 20 potpora visokoškolcima. U četiri konvikta bila su smještena 234 pitomca.

1929/1930 

Za Napredak su 1929. godine nastupile velike poteškoće. Neprijatelji hrvatstva i Hrvatskog kulturnog društva Napredak, željeli su da ga onemoguće i razaspu. Napretkove podružnice se u hrvatskim krajevima ukidaju, a u Sarajevu se provode redarstveni pretresi i pregledi u pisarni Središnje uprave Napretka. Sam Anto Alaupović, kao predsjednik Društva, je pod prismotrom policije. Više se ne drže redovite sjednice Središnje uprave u prostorijama Zakladnog doma, već kriomice u župnom stanu u Novom Sarajevu. Poseban problem bilo je donošenje “Zakona o školama u kraljevini Jugoslaviji” od 5. prosinca 1929. godine (proglašen dne 9. prosinca 1929. godine). Taj je zakon bio uperen protiv hrvatskih ustanova i u prvom redu protiv Napretka. U članku 57. tog Zakona bilo je predviđeno da se ima ujediniti sva državna i privatna akcija na narodnom prosvjećivanju, te da se uredbom ministrovom trebaju “obuhvatiti sve državne i banovinske ustanove kao i sva privatna udruženja - humana, prosvjetna, patriotska, pjevačka, viteška, profesionalna i stručna - čiji je rad ma u kom obliku vezan za narodno prosvjećivanje”. Anto Alaupović kao i Središnja uprava bili su svjesni koje su bile namjere ovog Zakona. Da bi se sačuvala Napretkova imovina, Središnja uprava se sporazumjela s nadbiskupom vrhbosanskim dr. Ivanom Šarićem i zaključila dne 19. prosinca 1929. godine, da dijelom darovima, a dijelom kupoprodajnim ugovorom prenosi sve svoje nekretnine na vrhbosansku nadbiskupiju. Transakcija je odmah i gruntovno provedena. Članstvo je odobravalo ovakav potez, jer je svakome bio na srcu Napredak, a svi su vidjeli, da nema drugog izlaza da se zaštiti imovina. Svi su znali, kako je nadbiskup svečano izjavio, da će on te nekretnine povratiti uz iste uvjete, kada to zatraži narod putem uprave Napretka. Skupština Napretka, održana dne 30. ožujka 1930, u Sarajevu, odobrila je tu transakciju. Protiv te transakcije pisali su onda listovi tadašnjeg režima, kao “Politika” i zagrebačke “Novosti”. (na temelju članka Ivana Miličevića; Napretkov kalendar 1942., strana 182.)

Dvadesetšesta Glavna skupština Napretka održana je 6., 7. i 8. srpnja 1930. godine u dvorani HPD “Trebević” u Sarajevu i konviktu “Kralja Tomislava”.

"Hrvatski sokol" pred Napretkovom palačom

Osnovane su nove podorganizacije u Subotici, Matićima, Ljubuškom i Kotoru. Međutim, otpalo je 50 podorganizacija i to uglavnom u

Page 28: Povijest Napretka

Hercegovini, a dijelom u Dalmaciji. Tako je na kraju godine bilo 84 podružnice i 19 povjereništava s preko 11.000 članova.

Društvo je imalo 10 naučnika poslanih na usavršavanje u inozemstvo putem “Hrvatskog radiše” u Zagrebu. U ovoj godini, prema zaključku sjednice Središnje uprave od 19. prosinca 1929. godine, nisu davane potpore hrvatskim prosvjetnim ustanovama. Centralna knjižnica imala je 11.821 knjigu, a 1.156 čitatelja iznajmilo je 9.617 knjiga. Knjižnica je bila otvorena svaki dan osim nedjelje i blagdana od 8.00 -12.00 i 15.00 -18.30 sati. Uz stalnog knjižničara namješten je i jedan pomoćni radnik.

“Kalendar Napredak” je izašao u nakladi 4.000 primjeraka, a glasilo Napredak je ušlo u petu godinu svog izlaženja. Osim toga, u manjim nakladama otiskano je nekoliko članaka iz kalendara i glasila.

Kao temelj prosvjetnog rada u ovoj godini postavljeno je pobijanje analfabetizma. U tu svrhu osnovana je i posebna prosvjetna sekcija. Središnja uprava je poslala na teren “Abecedarske”, tablice i pisaljke. Organizirano je 9 tečajeva sa 622 polaznika, a vodili su ih 2 svećenika, 6 učitelja i jedan seljak.

Najveći donatori u ovoj godini bili su Željezara Zenica (20.000 dinara), Zemaljska banka (10.000 dinara), “Salvoy” Lukavac (10.000 dinara) i Napretkova zadruga (13.303,93 dinara). Napretkov srednjoškolski omladinski zbor pitomaca pod ravnanjem Ljudevita Pešeka i ove je godine stalno napredovao i nalazio se u vrhu zborova u Bosni i Hercegovini.

Na dan 30.4.1930. godine održane su svečane zadušnice za pokojnike Stjepana Radića, Pavla Radića i dr. Đuru Basaričeka. Od 10. do 27. kolovoza u organizaciji ženske podružnice Napretka u Zagrebu priređena je velika turneja hrvatskih pjevačkih zborova kroz Bosnu i Hercegovinu, Dalmaciju i Liku.

Napretkova zadruga je postizala velike uspjehe, a već odavno je prešla granice jedne lokalne ustanove. Imala je preko 4.000 zadrugara s udjelima u visini 703.000 dinara. Zadruga je imala 25 namještenika. U ovoj godini odobreno je 800 molbi za zajmove u iznosu 2.607.765,43 dinara. Središnja uprava je putem Zadruge vršila i isplate svih svojih stipendija.

Društvo je podijelilo 89 stipendija srednjoškolcima u ukupnom iznosu 102.500 dinara i 31 stipendiju visokoškolcima u iznosu od 108.000 dinara. Također su podijeljene i jednokratne potpore u ukupnom iznosu 58.210,50 dinara.

U konvikte je bilo smješteno na početku školske godine 240 pitomaca. Rad konvikta, kao i svake godine, stvarao je društvu veće rashode od prihoda, te je po ovom osnovu društvo bilo na gubitku 137.404 dinara.

1930/1931 

Dvadesetsedma Glavna skupština Napretka održana je 5., 6. i 7. srpnja 1931. godine u Sarajevu.

Općina Grad Zagreb je poklonila zemljište za gradnju “Napretkova đačkog doma” na jednom od najljepših mjesta novog dijela grada. Koncem godine Društvo je imalo 76 podružnica i 39 povjereništava. Broj članova se nije mogao precizno utvrditi, ali prema broju otpremljenih glasila “Napredak” procijenjeno je da ima preko 12.000 članova.

I ove godine omladina je slana u inozemstvo putem “Hrvatskog radiše” na izučavanje i usavršavanje zanata, tako da je u inozemstvu bilo 9 pitomaca i svi su primali stipendije, za što je izdvojeno 40.300 dinara.

Page 29: Povijest Napretka

Društvo je novčano pomoglo sestrinske škole, sa 20.000 dinara. Za naše izbjeglice u Istri izdvojeno je 10.000 dinara. Potpomognut je i Zbor “Trebević” s 11.150 dinara.

Za gradnju društvenog doma “Kralj Tomislav” u Zenici, isplaćena je pomoć od 49.980 dinara preko Zemaljske banke.

Središnja knjižnica je imala 13.053 primjerka knjiga i 1.729 čitatelja kojima je izdano 15.661 knjiga.

Bilo je planirano da se akcija suzbijanja nepismenosti, u ovoj godini još više proširi. Međutim, Ministarstvo prosvjete preuzelo je u potpunosti problem pobijanja analfabetizma u svoje ruke i nije dopustilo Napretku, niti sličnim društvima, sudjelovanje u tome. Zbog toga je Središnja uprava krenula drugim putem, da učini što može za selo i šire narodne slojeve. Tako je odlučeno da se izda knjiga narodnih pjesama o narodnom junaku Mijatu Tomiću, te da se osnuje 10 područnih knjižnica za najudaljenija sela.

“Kalendar Napredak” je izdat u nakladi od 4.000 primjeraka, a glasilo Napredak je izlazilo redovito. U glasilu je ove godine posebno zapažen veliki broj članaka iz naše povijesti, narodnog života i literature. Čitav dvobroj posvećen je proslavi 25. obljetnice smrti fra Grge Martića. Društvo je ostvarivalo značajne prihode od prodaje društvenih artikala: cigaret-papira, laštila za cipele, konca i svijeća. Najveće donacije su primljene od Banske uprave Sarajeva (30.000 dinara), te banskih uprava u Splitu i Zagrebu.

Kao i svake godine, proslavljena je uspomena na hrvatske narodne mučenike Petra Zrinskog i Krstu Frankopana. Također je proslavljen (5. srpnja 1930. godine) dan slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda i to svečanom službom Božjom, poslije čega je otvorena Godišnja glavna skupština.

Uz veliko sudjelovanje naroda, na dan 30. kolovoza 1930. godine obavljena je na svečan način u Kreševu proslava 25. obljetnice smrti fra Grge Martića. Tim povodom 9. studenog je otkrivena spomen-ploča na župnom uredu u Sarajevu i održana svečana komemoracija u kinu Imperijal.

Na dan Svih svetih, Središnja uprava Napretka je okitila grob Silvija Strahimira Kranjčevića, a tužaljku nad njegovim grobom otpjevalo je HPD Trebević.

Središnja uprava je ukinula pjevačke zborove po konviktima, kako pitomci ne bi bili suviše opterećeni izvanškolskim aktivnostima, a ostavljen je samo zajednički Napretkov srednjoškolski zbor.

Napretkova zadruga je već znatno prekoračila broj od 5.000 zadrugara, a do konca svibnja 1931. godine uplaćeno je 9.376 udjela u iznosu od 937.600 dinara. Odobreno je 1.856 zajmova u iznosu od 6.750.000 dinara. Poslovna godina je završena s dobiti od 141.583,73 dinara, od čega je 10% isplaćeno Napretku. U nastojanju da svoje premijske rezerve osiguranja plasira na siguran način, Zadruga se odlučila za nabavku nekretnina. Tako je kupljeno gradilište na veoma atraktivnom mjestu u Sarajevu: bivša Napretkova “bašča” preko puta Napretkove palače. Započeta je izgradnja dvije četverokatne zgrade u kojima je predviđeno 18 prostorija za dućane i 18 stanova. Osim toga, čitav prvi kat je predviđen za poslovne prostorije zadruge (11 soba). Planirano je da se gradnja završi do konca 1931. godine.

Društvena kancelarija koju vodi Josip Troyer u ovoj godini imala je 3.124 spisa i svi su riješeni. Osim toga ured je vodio sve evidencije društva i provodio zaključke Uprave.

Page 30: Povijest Napretka

Podijeljeno je 111 stipendija srednjoškolcima (120.500 dinara) i 35 visokoškolcima (111.000 dinara), dok je na potpore utrošeno 108.193,50 dinara.

U konviktima je bilo smješteno 214 pitomaca, a po osnovu uzdržavanja konvikta ostvaren je višak rashoda nad prihodima od 128.976 dinara.

1931/1932 

Dvadesetosma Glavna godišnja skupština HKD Napredak održana je 3. - 5 . srpnja 1932. godine u Mostaru. Mostar je odabran kao mjesto održavanja, prema zaključku prošlogodišnje skupštine, radi proslave 30. obljetnice osnutka mostarskog “Hrvatskog potpornog društva” koje se kasnije fuzioniralo s Napretkom. Skupština je održana u domu “Petar Svačić”.

U ovoj društvenoj godini riješeno je pitanje konviktskog zemljišta u Sarajevu koje je postalo Napretkovo vlasništvo, za što je plaćeno 250.000 dinara.

Osnovano je 14 novih podružnica i 9 povjereništava, dok je prestalo raditi 7 podružnica. Na kraju društvene godine bilo je 84 podružnice i 40 povjereništava. Za pitomce u inozemstvu potrošeno je 36.900 dinara. Pored toga, za stipendije i potpore đacima srednjih škola podijeljeno je 14.204 dinara.

Središnja uprava je pomagala gradnju hrvatskog doma u Zenici, za što je u ovoj društvenoj godini isplaćeno 150.000 dinara. Kupljena je zgrada za Hrvatski dom u Konjicu, a za adaptaciju zgrade Središnja uprava je dala 135.000 dinara, te dala pravo podružnici Konjic da svoje prihode utroši na adaptaciju doma. Za Hrvatski dom u Travniku Napredak je dao 10.000 dinara. U povodu 50. obljetnice jubileja velike Nadbiskupske gimnazije u Travniku, Napredak se pojavio kao dobrotvor sa svotom od 25.000 dinara.

Potpomognut je rad sarajevske podružnice “Hrvatskog radiše”, time što nije naplaćivana zakupnina za njihovu kancelariju u Zakladnom domu.

Kupljeno je zemljište za izgradnju “Napretkova naučničkog doma” u Novom Sarajevu u površini 5.935 m2, u neposrednoj blizini župne crkve, za svotu 435.485 dinara.

Napretkova središnja knjižnica je imala 15.191 primjerak knjiga. Učlanjena su 2.324 čitatelja kojima je izdano 22.536 knjiga. Za selo i šire narodne mase postojalo je 10 pomičnih knjižnica. Svaka je imala 62 knjige.

Cjelokupni hrvatski tisak posvetio je velike članke “Napretkovu kalendaru” za ovu godinu u kojima je isticano da je Kalendar, sadržajem i opremom, djelo od trajne vrijednosti.

List “Napredak” je ušao u sedmu godinu izlaženja, držeći se koncepcije postavljene na početku.

Petog srpnja 1931. godine proslavljen je dan sv. Ćirila i Metoda službom Božjom, a poslije podne je priređena ljetna zabava. Sva sarajevska hrvatska društva, na čelu s Napretkom, proslavila su 26. rujna 1931. godine 60 godina života vrhbosanskog nadbiskupa dr. Ivana Šarića, a 14. studenog 1931. godine 25. obljetnica župe u Novom Sarajevu.

Na dan 13. prosinca 1931. godine, na inicijativu Središnje uprave, gotovo sve podružnice obilježile su 50. obljetnicu smrti Augusta Šenoe.

Središnja uprava i sarajevska podružnica priredile su 8. svibnja 1931. godine svečanu akademiju, prigodom 50. obljetnice opstanka Vrhbosanske nadbiskupije.

Page 31: Povijest Napretka

Napretkova “Hrvatska glazba” i “Napretkov srednjoškolski zbor” koje je vodio kapelnik g. Julije Laas, sudjelovali su na svim Napretkovim i hrvatskim manifestacijama.

Napretkov statistički odsjek je u ovoj godini posvetio posebnu pažnju prikupljanju statističkog materijala s područja demografije katoličkog življa u Bosni i Hercegovini. Neki rezultati su objavljeni u glasilu “Napredak”. Statistički odjel je vodio Krunoslav Draganović.

Pokrenuta je akcija “Napretkova kulturno-historijska zbirka” u kojoj je trebalo prikupljati historijske dokumente, primjerke hrvatskih književnih djela i časopisa, rukopise hrvatskih književnika, narodne rukotvorine, slike itd. Već te godine u zbirku je pristigao veći broj zanimljivih priloga.

Crtež ulične strane zgrade Napretkove zadruge u Sarajevu

Napretkova zadruga je ojačala organizaciju izvan Bosne i Hercegovine. Glavno povjereništvo zadruge u Zagrebu je naročito doprinijelo tome. Zadruga je imala 135 mjesnih povjerenika, a na organiziranju zadruge radilo je šest stalnih organizatora i revizora. Broj zadrugara porastao je na blizu 6.500. Zadrugari su imali 12.080 udjela po 2.000 dinara. Imovina zadruge bila je 16.865.657 dinara, a ostvarena je dobit od 175.429,80 dinara, od čega je Napretku ustupljeno 10%.

Na gradilištu koje je prethodne godine kupljeno za 1.000.000 dinara preko puta Zakladnog doma, Zadruga je izgradila svoj dom. Za to je ukupno utrošeno cca 6.200.000 dinara. Zgrada je bila jedna od najvećih i najmodernijih u Sarajevu. Sastoji se od dvije četverokatnice povezane s dvije pobočne jednokatnice i dvorištem od 3.000 m2. Bila je potpuno dovršena koncem siječnja 1931. godine. Za gradnju doma Zadruga je dobila kredit u visini od 3.500.000 dinara, od čega je iskoristila samo 950.000 dinara, ali je i ovaj dug već bio isplaćen te godine.

Podijeljena je 101 stipendija srednjoškolcima (118.500 dinara) i 39 stipendija visokoškolcima (111.500 dinara). Osim toga, date su jednokratne potpore srednjoškolcima u iznosu 50.504 dinara i visokoškolcima u iznosu 25.150 dinara. U konviktu je bilo smješteno 228 pitomaca. Po osnovu rada konvikta ostvaren je prihod od 813.126,60, a rashod od 946.796,20 dinara.

1932/1933 

U nedjelju 2. srpnja 1933. godine održana je XXIX. glavna godišnja skupština Napretka u Sarajevu u dvorani HPD Trebević.

U ovoj godini osnovano je 19 podružnica. Međutim, zbog zabrane rada, prestalo je s radom niz podružnica u Hrvatskoj, a među njima i Zagrebačka podružnica. Koncem društvene godine, Napredak je imao 91 podružnicu i 36 povjereništava. Ekonomska kriza koja je pogodila sve slojeve naroda, nije zaobišla ni Napredak. Podružnice i povjereništva su nastojale da se ne smanji članstvo, pa je smanjena članarina. Ipak upisano je 20 novih doživotnih članova. Koncem društvene godine bilo je 5 počasnih članova, 4 zakladnika, 7 velikih dobrotvora, 163 dobrotvora,

Page 32: Povijest Napretka

1.551 doživotni član i preko 14.000 redovitih članova. Dakle, ukupno je bilo oko 16.000 članova.

Za podupiranje naučnika isplaćeno je ukupno 49.757 dinara, a sastojalo se u slanju na usavršavanje u inozemstvo preko “Hrvatskog radiše”, te isplatama stipendija i potpora.

Napredak je pomogao hrvatska prosvjetna društva. Tako su dane financijske potpore “Hrvatskoj glazbi” u Mostaru (12.000 dinara), Zavodu “Sv. Augustin” (2.000 dinara), “Društvu prijatelja Gradišćanskih Hrvata” (1.000 dinara). Za 20 sestrinskih škola u Bosni i Hercegovini dano je po 30 - 40 knjiga.

Središnja knjižnica u Sarajevu je imala 17.144 primjerka knjiga i još 1.372 primjeraka u svojim pomičnim knjižnicama. U ovoj godini bilo je 2.420 čitatelja kojima je izdano 24.908 knjiga. Za selo i šire narodne slojeve postojalo je 20 pomičnih knjižnica i 4 male Napretkove knjižnice u 24 sela i mjesta.

“Kalendar Napredak” je tiskan u “Tipografiji” u Zagrebu. List “Napredak” je, u prvom redu, pratio svaku aktivnost Napretka i njegovih podorganizacija.

Od darova banaka, poduzeća i ostalih, ostvaren je prihod od 101.052,80 dinara. Artikli sa znakom Napretka u ovoj godini nisu donijeli značajniji prihod, jer je izrađivanje cigaretnog papira zabranjeno, dok se proizvodnja laštila za cipele i konca pokazala nerentabilnom.

Božićne karte koje su izradili slikari Karlo Mijić i Gabrijel Jurkić, naišle su na dobar odziv, te je razaslano 38.000 komada i ostvarena čista dobit od 22.295,41 dinara.

Napredak je s ostalim hrvatskim društvima 20. lipnja 1932. godine priredio svečane zadušnice za pokoj duše Pavla Radića i Đure Basaričeka, a 8. kolovoza za Stjepana Radića.

Dana 3. srpnja 1932. godine u Mostaru je proslavljena 30. obljetnica postojanja Napretka. Dana 5. srpnja proslavljen je dan sv. Ćirila i Metoda kod svih Napretkovih Dana 2. kolovoza 1932. godine svečano je otvoren Napretkov dom u Konjicu.

Dana 29. travnja 1932. godine u gotovo svim podružnicama, proslavljen je dan Petra Zrinskog i Krste Frankopana, svečanim zadušnicama i akademijama. Na spomeniku Silvija Strahimira Kranjčevića popravljena je kamena ograda.

Napretkov dom u Konjicu

Napretkova “Hrvatska glazba” sudjelovala je u programima u dijelu Napretkove godišnje zabave, proslavi otvorenja doma u Konjicu, Brezi, Varešu i Turbetu, na zabavi Napretkovih podružnica, te na svim hrvatskim zabavama. “Napretkov srednjoškolski zbor”,  pod vodstvom zborovođe Julija Laasa, obogatio je svoj repertoar crkvenim pjesmama.

Napretkov Statistički odsjek preuzeo je vladin savjetnik u mirovini Ivan Miličević. Krunoslav Draganović je izradio veliku zidnu kartu o prošlosti i sadašnjosti katolika Bosne i Hercegovine koja je i tiskana. Rad na prikupljanju statističkih podataka s područja demografije je nastavljen.

Page 33: Povijest Napretka

Napretkova kulturno-historijska zbirka, i bez odobrenih proračunskih sredstava, je napredovala. Zahvaljujući darovima pojedinaca, u zbirku je prikupljeno 2.000 raznih predmeta.

Glavna skupština “Napretkove zadruge” održana je 13. svibnja 1932. godine. Zadruga je svoju organizaciju proširila na nova područja, te je bilo blizu 140 povjereništava. Nove poslovne prostorije su potpuno uređene, što je pomoglo da se provede odgovarajuća unutarnja organizacija. Porast zadrugara bio je nešto manji, pa ih je koncem 1932. godine bilo 6.478, sa ukupno 1.266.200 dinara udjela. Podijeljeno je 1.575 zajmova u iznosu od 3.585.267,86 dinara. Poslovni višak je bio 180.815,16 dinara, a Napretku je pripalo 15%.

Podijeljeno je 113 stipendija srednjoškolcima (119.000 dinara) i 49 stipendija visokoškolcima (109.000 dinara). Za jednokratne potpore srednjoškolcima dano je 49.781,25 dinara, a visokoškolcima 8.116 dinara.

U konvikte je bilo smješteno 205 pitomaca, a Društvo je po tom osnovu bilo na gubitku 87.263,60 dinara.

1933/1934 

Trideseta Glavna godišnja skupština održana je od 5.- 8. srpnja 1934. godine, u dvorani Trebević, a nastavljena u konviktu “Kralj Tomislav”.

U tijeku ove društvene godine osnovane su (ili proradile) podružnica Daruvar, Svilaj Donji, Grude, Korčula, Nova Gradiška, Zagreb, Osijek, Dubica Gornja, Sunja, Dubrovnik (ženska), Potočani (kod Odžaka), Koločep, Ćilipi, Starčevo, Vrgorac i Pećuska (kraj Odžaka), te povjereništva Trebinje i Mrcine (Konavli). Istovremeno su prestale s radom podružnice Pregrada, Koprivnica, Tuhalj i Otočac, te povjereništva u Cazinu, Prnjavoru i Kotorskom. Na kraju društvene godine bilo je 103 podružnice i 35 povjereništva.

Upisano je 10 novih doživotnih članova i jedan dobrotvor. Koncem društvene godine bilo je 5 počasnih članova, 4 zakladnika, 7 velikih dobrotvora, 183 dobrotvora, 1.551 doživotni član i 13.000 redovitih članova, odnosno ukupno oko 15.000 članova.

Zbog ekonomske krize, nisu se mogle značajnije pomoći hrvatske prosvjetne ustanove. Jedino su “Hrvatskom radiši” u Sarajevu dodijeljene besplatne uredske prostorije, a sestrinskim školama u Bosni i Hercegovini razdijeljeno je po 30--40 poučnih patriotskih knjiga.

Prema zaključcima prošlogodišnje Glavne skupštine, podružnici “Hrvatskog radiše” u Sarajevu isplaćeno je 100.000 dinara za gradnju šegrtskog doma u Sarajevu, čime je Napredak u cijelosti udovoljio svojoj obvezi prema “Radiši”.

Napretkova središnja knjižnica prikupila je 18.378 primjeraka arhiviranih djela. Osim toga imala je 4.980 primjeraka djela u pomičnim knjižnicama i 316 primjeraka školskih knjiga. Čitaonica je imala 2.306 čitatelja, a izdano im je ukupno 27.054 knjige. Knjižnicom je upravljao Napretkov direktor Mijo Poljak, uz pomoć profesora Matije Lopca, a bila su namještena tri djelatnika.

U 26 sela postojalo je 20 pomičnih knjižnica i 6 malih knjižnica sa ukupno 1.057 knjiga.

“Kalendar Napredak” je i ove godine bio tehnički uzorno opremljen, a sadržajem na visini književno-naučnog zbornika. Naklada je bila 6.000 primjeraka. Glasilo “Napredak” izlazilo je redovito, mjesečno, bez većih smetnji. Urednik društvenih izdanja bio je prof. Ante Martinović.

Page 34: Povijest Napretka

U ovoj godini prestala je distribucija cigaret-papira “Napredak” i konca “Napredak”. Uz lanjsku seriju od 4 božićne karte, Središnja uprava je dala izraditi novu seriju od 5 karata. Ove godine je prodano 62.366 komada božićnih karata u vrijednosti od 62.366,20 dinara, a čista dobit iznosila je 39.782 dinara.

Po osnovu darova od poduzeća Napredak je primio 101.128 dinara, a najveći darovatelji bili su, sa po 10.000 dinara, Industrija željeza Zenica i Banska uprava Sarajevo.

I ove godine 20. lipnja Napredak je priredio zadušnicu za Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a 8. kolovoza za Stjepana Radića. U spomen heroja Pe-tra Zrinskog i Krste Frankopana 29. i 30. travnja 1934. godine, održane su zadušnice, a zatim akademija. Podružnica u Vinkovcima 8. srpnja 1934. godine svečano je obilježila 10 godina svog rada.

Početkom listopada Napredak je organizirao pohod Bunjevaca na Bunu kod Mostara, a tom prigodom je Hrvatsko pjevačko društvo “Neven” iz Subotice priredilo koncerte u Sarajevu i Mostaru.

Dvadesetpetog studenog 1933. obilježena je 25. obljetnica smrti hrvatskog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića. Tom prigodom održane su svečane zadušnice i akademija, te pohod na pjesnikov grob. Napredak je 19. prosinca 1933. godine skromno proslavio 50. obljetnicu književnog rada književnika Ivana A. Miličevića.

Napretkova “Hrvatska glazba” je, i pored teških ekonomskih prilika, potpuno razvila svoj rad. U ovoj godini nastupili su u Kiseljaku, Dubravama, Bugojnu, Kupresu i Livnu. Svi glazbenici radili su dragovoljno. Napretkov srednjoškolski pjevački zbor priredio je dvije akademije i to 25. veljače i 19. ožujka 1934. godine.

Napretkov statistički odsjek je vodio prikupljanje statističkih podataka osobito s vrhbosanskog i mostarskog područja, dok i pored brojnih intervencija, nije se došlo do podataka iz banjalučkog područja.

Mijo Poljak, dugogodišnji direktor Napretka

i njegov počasni član

Godišnja skupština “Napretkove zadruge” održana je 14. travnja 1934. i bila je u znaku obilježavanja 10 godina njenog rada. U prošloj godini značajno je proširen rad uspostavom glavnih povjereništava u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Senju, Novom Sadu i Sarajevu. U Zagrebu je u potpunosti uređeno poslovanje Glavne podružnice. Koncem 1933. godine bio je učlanjen 6.061 zadrugar s uplaćenih  1.371.240 dinara udjela. U grani životnog osiguranja bilo je ukupno 4.585 polica, s osiguranom glavnicom od 66.883.043 dinara.  Od požarnog osiguranja bile su 664 police, s osiguranom glavnicom od 85.321.525,51 dinara. Zabilježen je porast u svim vrstama štednje. Uvedene su “potrošačka” i “omladinska” štednja, pomoću štednih markica. Podijeljeno je 1.776 zajmova s glavnicom od 4.371.238

dinara,

Napredak je podijelio 119 stipendija srednjoškolcima u vrijednosti 111.000 dinara, te 54 stipendije visokoškolcima, u vrijednosti 110.500 dinara. Za

Page 35: Povijest Napretka

jednokratne potpore srednjoškolcima utrošeno je 52.270,25 dinara,  dok su za visokoškolce isplaćene potpore u vrijednosti  20.300 dinara. U četiri društvena konvikta bilo je smješteno 203 pitomca.

1934/1935

Tridesetprva redovita godišnja skupština Na-pretka održana je 7. - 9. srpnja 1935. godine u Sarajevu, u velikoj dvorani Zakladnog doma, a nastavljena u konviktu “Kralj Tomislav”.

Društvena organizacija je još više proširena otvaranjem podružnica u Bučićima, Imotskom, Petrinji, Bosanskom Novom, Ćilipima i Lovincu, te povjereništava u Olovu, Ugljevima i Slavonskom Brodu. Podružnice u Kreševu, Oštroj Luci, Potočanima, Starčevu i povjereništva u Gabeli, Gornjoj Podgratci, Rotimlji, Siraču i Titelu prestale su s radom. Na kraju društvene godine bilo je 105 podružnica i 33 povjereništva. Teška ekonomska kriza glavni je uzrok da su prihodi od članarine opali za 24.305 dinara, iako broj članova nije opao. Tokom godine upisana su dva velika dobrotvora i 15 doživotnih članova. Napredak je, koncem društvene godine, imao 5 počasnih članova, 4 zakladnika, 9 velikih dobrotvora, 183 dobrotvora, 1.566 doživotnih članova, te preko 13.000 redovitih članova, odnosno, ukupno 15.000 članova.

Pošto je ova godina bila u svakom pogledu vrlo teška, društvo nije moglo financijski  poduprijeti hrvatske prosvjetne ustanove.

Napretkova knjižnica je i dalje povećavala broj knjiga, tako da je na kraju društvene godine imala 20.034 primjerka. Knjižnica je imala 2.696 čitatelja kojima je izdano 26.221 knjiga. Broj pomičnih i malih knjižnica bio je nepromijenjen.

Uz redovita društvena izdanja: “Kalendar Napredak” (naklada 5.000 primjeraka) i mjesečno glasilo “Napredak”, u ovoj godini su izdane “Napretkova Božićna knjiga” i “Napretkova Uskrsna knjiga”. “Napretkova Božićna knjiga” bila je namijenjena za šire slojeve naroda, u prvom redu za selo. Tiskana je u 5.000 primjeraka. Sadržavala je priloge iz povijesti, gospodarstva itd., a bila je bogato ilustrirana slikama narodnih umotvorina i naših krajeva. “Napretkova Uskrsna knjiga” bila je slično koncipirana, a također je tiskana u 5.000 primjeraka. U ovoj godini izrađene su dvije božićne i dvije uskrsne karte. Rasprodano je 78.540 komada, a čista dobit je bila 53.770 dinara.

I ove godine najveći donatori Napretka bili su  Industrija gvožđa Zenica (10.000 dinara) i Zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu (8.000 dinara), dok je Gradska općina Sarajevo dala za knjižnicu 5.000 dinara.

Priređene su svečane zadušnice za Pavla Radića i Đuru Basaričeka (20. lipnja 1934. godine), te Stjepana Radića  (8. kolovoza 1934. godine).

Tridesetog travnja 1935. godine proslavljena je u svim podružnicama obljetnica smrti hrvatskih mučenika Zrinskog i Frankopana, svečanim zadušnicama i akademijama.

Sedamnaestog svibnja 1935. godine priređene su svečane zadušnice za pok. Antu Tandarića, počasnog predsjednika Napretka.

Ove društvene godine glazbu je preuzela sarajevska podružnica u kojoj je osnovan i gudački orkestar. Da glazba ne bi pala na teret Društva, uvedena je akcija učlanjivanja, te je bilo 2.000 članova, s članarinom od 5.000 dinara. Time su pokriveni izdaci za glazbu i omogućen njen daljnji opstanak. Napretkova

Page 36: Povijest Napretka

glazba sudjelovala je na Uskrs u Zenici, na zabavi hrvatskog pjevačkog društva “Zvečaj”, i na Zrinsko-Frankopanskoj proslavi u Sarajevu.

Napretkov srednjoškolski zbor nastupio je na akademiji koju su 4. studenog 1934. godine prigodom 30. obljetnice Društva priredili pitomci konvikta “Kralj Tomislav”, i na dan kućnog patrona sv. Josipa 19. ožujka 1935. godine.

“Napretkova zadruga” učlanila je 916 novih zadrugara. Zadruga je imala 250 povjereništava, a radilo je 55 stalnih namještenika. Poslovna dobit za 1934. godine bila je 150.783,83. U tijeku 1934. godine zadruga je kod sebe osnovala zakladu od 100.000 dinara u korist siročadi iza poginulih rudara u Kaknju.

Napretkovi beskamatni zajam se uspješno upisivao tako da je do konca društvene godine upisana 2.131 jedinica s ukupno 532.750 dionica. Najveći iznos zajma upisali su Vrhbosanska nadbiskupija i “Napretkova zadruga” (po 50.000 dinara), te osiguravajuća zadruga “Croatia” Zagreb (25.000 dinara).

Srednjoškolci su dobili 105 stipendija u iznosu 95.000 dinara, a visokoškolci 57 stipendija u ukupnom iznosu 100.000 dinara. Kao i svake godine, isplaćivane su jednokratne potpore i to srednjoškolcima ukupno 20.652,75 dinara, a visokoškolcima 30.203 dinara. U Napretkovim konviktima je bilo smješteno 214 pitomaca.

U ovoj društvenoj godini prvi put je otvoren konvikt u Banjoj Luci. Za konvikt je iznajmljena jedna kuća uz mjesečnu zakupninu od 2.000 dinara koju je plaćala Središnja uprava. Potrebni inventar je najvećim dijelom  darovan. Te godine u konvikt je smješteno 17 pitomaca. Konviktom je u ime Središnje uprave, upravljala banjalučka podružnica.

Crtež doma "Hrvatskog radiše" u Sarajevu

1935/1936

Tridesetdruga redovita glavna godišnja skupština Napretka održana je u Sarajevu od 5. -7. srpnja 1936. godine. Otvorena je 5. srpnja u velikoj dvorani Zakladnog doma, a nastavljena u konviktu “Kralj Tomislav”.

Napredak je u ovoj godini postigao veliki uspjeh u osnivanju novih podorganizacija, a osobito u Hrvatskoj. Tome je najviše doprinijela izmjena zakonskih propisa  koji su nepotrebno pravili smetnje ranijih godina. Te godine osnovane su, odnosno ponovo proradile, podorganizacije u Slavonskoj Požegi, Gospiću, Okučanima, Brgatu, Gučoj Gori, Brajkovićima, Karlovcu, Vajskoj, Kninu, Starom Gradu, Tihaljini, Stonu, Tomislavgradu, Sušaku, Ogulinu, Senju, Gornjim Žeževcima, Pržićima, Slanom, Vitini, Krapini, Vijaki, Gornjem Orašcu, Zatonu, Pločicama, Zemunu, Blizancima, Livnu, Pogarima, Banićima, Prološcu, Omišu, Dubravama (Prenj), Lukavcu, Gornjem Vakufu, Čitluku, Grljevićima, Dobrošinu, Bakru, Krčevinama, Novom Sadu i Rudama kod Samobora. Istovremeno s radom je prestalo pet podružnica i dva povjereništva. Koncem društvene godine Napredak je imao 140 podružnica i 36 povjereništava. Zahvaljujući povećanom broju podorganizacija povećao se i broj članova za 2.800, tako da je Napredak imao 1.595 doživotnih članova, 183 dobrotvora i preko 16.000 redovitih članova, odnosno svega oko 18.000 članova. Pored toga Napredak je imao 5 počasnih članova, 3 zakladnika i 9 velikih dobrotvora.

Page 37: Povijest Napretka

U ovoj godini nije bilo proračunom predviđeno podupiranje hrvatskih prosvjetnih ustanova zbog skučenih financijskih sredstava. I pored toga, ipak je zavodima časnih sestara u Docu i Jajcu uručena potpora po 1.000 dinara, jer su se ove ustanove nalazile u veoma teškoj situaciji.

Napretkova središnja knjižnica u Sarajevu je bila javna i pristupačna svima, bez izuzetaka. Koncem osme godine postojanja brojala je 17.600 inventariziranih djela u 22.790 primjeraka. Pored toga knjižnica je imala 2.291 knjigu u svojim pomoćnim knjižnicama, te poseban udio duplikata s 2.793 djela u 6.821 primjeraku. Čitatelja je bilo 2.937 kojima su izdane na čitanje ukupno 22.632 knjige. Za selo i šire slojeve organizirano je 30 pomičnih knjižnica i 8 malih Napretkovih knjižnica.

U razdoblju od 3. do 5. siječnja 1936. godine održan je prvi Napretkov tečaj za seljake u konviktu “Kralj Tomislav” u Sarajevu. Trodnevni tečaj je pohađalo 17 seljaka iz srednje Bosne.

Izašla su sva redovita društvena izdanja: “Kalendar Napredak” (u 5.000 primjeraka), glasilo “Napredak” (13.000 primjeraka mjesečno), Napretkova Božićna knjiga (7.000 primjeraka, uz umjetničku obradu akad. slikara Hinka Laasa), Napretkova Uskrsna knjiga (uz likovnu obradu akad. slikara Karla Mijića – 5.000 primjeraka).

Izdane su dvije nove božićne karte, od kojih je rasprodano 78.087 komada, uz čistu dobit u iznosu 52.533,85 dinara.

Po osnovu darova banaka, poduzeća i drugih darovatelja ostvareno je ukupno 229.112,14 dinara. Najveći darovatelji su bili Industrija gvožđa Zenica (10.000 dinara), te Zemaljska banka Sarajevo i Franjo Dimen iz Zenice (po 7.000 dinara).

Kao i svake godine Napredak je, zajedno s ostalim hrvatskim društvima, priredio 8. kolovoza 1935. godine u Sarajevu svečane mise zadušnice za Stjepana Radića.

Na dan 15. rujna 1935. godine Središnjica je položila vijenac prigodom otkrića spomenika don Franji Buliću u Zagrebu.

Na dostojanstven način Središnjica je 7. prosinca 1935. godine proslavila 100-obljetnicu Hrvatskog pokreta i Hrvatske himne. Ova obljetnica je obilježena u gotovo svim podorganizacijama za koje je bilo sastavljeno posebno predavanje. Veliku proslavu u čast Matije Gupca i dr. Ante Radića, Središnjica je organizirala u suradnji s ostalim hrvatskim kulturnim društvima, 15. ožujka 1936. u Sarajevu.

Na dan 30. travnja 1936. godine, Napredak je priredio svečane zadušnice na obljetnicu smrti hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Krste Frankopana, a 3. svibnja istim povodom održana je svečana akademija.

Na dan 20. lipnja 1936. godine Napredak je zajedno s drugim hrvatskim društvima priredio svečane zadušnice za pokoj duše Pavla Radića i dr. Đure Basaričeka.

Središnja uprava se uključila u akciju slanja djece siromašnih roditelja iz Hercegovine na prehranu u Slavoniju. Djeca iz Hercegovine su, u tri navrata, proputovala kroz Sarajevo (ukupno njih 480), a Središnja uprava ih je tom prigodom prehranila.

Napretkova kulturno-historijska zbirka koja je osnovana 1932. godine već je prikupila gotovo 2.500 predmeta, tako da je već sada mogla dati dosta materijala za proučavanje kulturne prošlosti.

Napretkova zadruga je za 12 godina svog opstanka okupila 8.985 zadrugara koji su imali 79.893 udjela. Zajmove je dobilo 3.367 zadrugara, u ukupnom iznosu

Page 38: Povijest Napretka

17.848.324. Od osnutka podijeljeno je preko 10.000 zajmova, s glavnicom od preko 30.000.000 dinara. Središnjica Zadruge će uskoro početi gradnju druge palače u Zagrebu, za tamnošnju Glavnu zadruginu podružnicu.

Navršila se druga godina od kada Napretkova “Hrvatska glazba” djeluje u okviru sarajevske podružnice. U ovoj godini osnovana je i Napretkova filharmonija koja je prvi put nastupila svojim koncertom 30. studenog 1935. godine u kinu Imperijal. Filharmonija je nastupila 10 puta, a limena glazba 24 puta na priredbama u Sarajevu i provinciji, te na 46 sprovoda. Glazba se sama uzdržavala od svojih prihoda, imala je oko 2.000 članova.

S upisom Napretkova beskamatnog zajma započelo se 1. rujna 1933. godine. Do 31. svibnja 1936. godine upisano je 2.919 jedinica u iznosu 729.750 dinara. Napredak je za ovu godinu podijelio 108 srednjoškolskih stipendija (90.750 dinara) i 64 visokoškolske stipendije (100.000 dinara). Potpore srednjoškolcima iznosile su 63.825 dinara, a visokoškolcima 39.200. U konvikte je bilo smješteno 197 pitomaca, a radilo je ukupno 5 konvikta. 

Napredak je pomogao i naučnike finansirajući njihovo usavršavanje na zanatima u inozemstvu. U inozemstvu su se ove godine nalazila dvojica pitomaca i za njih je isplaćeno 6.800 dinara.

1936/1937

Rad Napretka je u ovoj društvenoj godini bio intenzivan i plodan unatoč raznih smetnji, krize i teških ekonomskih prilika.

U tijeku godine osnovano je 19 novih podružnica, tako da je Društvo imalo 195 podorganizacija (151 podružnica i 44 povjereništva). Primljeno je 2.500 novih članova pa je Napredak imao oko 20.000 članova: 17.500 redovitih, 1.618 doživotnih, 183 dobrotvora, 9 velikih dobrotvora, 5 počasnih i 3 zakladnika.

U ovoj godini podijeljene su 144 srednjoškolske stipendije u iznosu 112.750 dinara i 71 visokoškolska stipendija u iznosu 98.000 dinara. Pored toga, srednjoškolci su dobili na ime potpore 56.239 dinara, a visokoškolci 27.750 dinara. Društvo je imalo 5 konvikta, a u njima su bila smještena 242 pitomca. Napredak je već 27 godinu izdavao svoj kalendar koji je u posljednjih 10 godina stekao glas najboljeg hrvatskog kalendara, uopće. U ovoj godini tiskan je u 5.000 primjeraka. Društveno glasilo ušlo je u 12 godinu izlaženja, a ove godine tiskan je svakog mjeseca u 14.000 primjeraka. Pored toga, Napredak od prije četiri godine izdaje, za seoski svijet, popularne male zbornike: Napretkovu Božićnu knjigu (naklada 7.000 primjeraka) i Napretkovu Uskrsnu knjigu (naklada 5.000 primjeraka). Urednik svih ovih izdanja bio je Ante Martinović. Nastavljeno je izdavanje Napretkovih božićnih i uskrsnih karti.

Središnja knjižnica je imala 19.015  inventariziranih djela u 24.639 primjerka i 2.978 duplikata djela u 7.098 primjeraka. Čitatelja je bilo 2.998 kojima je izdano 20.998 knjiga. Pored središnje knjižnice Napredak je imao pomične seoske knjižnice i to 30 velikih i sedam malih.

Pojačan je rad na održavanju Napretkovih prosvjetnih tečajeva za seljake koji su imali za svrhu odgojiti darovite mlade seljake za kulturni rad na selu. Održani su tečajevi u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci za ukupno 48 polaznika. Tijekom 1936. godine umnoženo je i razaslano društvenim podorganizacijama u manjim mjestima šest popularnih predavanja koja su obrađivala nacionalna kulturna i ekonomska pitanja hrvatskog naroda.

Page 39: Povijest Napretka

Zbog teških ekonomskih prilika, Napredak je prestao sa slanjem svršenih naučnika u inozemstvo. Iz istog razloga znatno je zaostalo podupiranje hrvatskih prosvjetnih ustanova. Učinjeno je samo ono što je bilo moguće. Tako je Napredak pomogao odlazak hrvatskih pjevačkih zborova na smotre, podijelio potpore osnovnoj školi u Docu, u iznosu od 500 dinara, te svim konfesionalnim osnovnim školama poklonio knjige za siromašnu djecu.

Nastavljeno je djelovanje Napretkove kulturno-historijske zbirke i Napretkova statističkog odsjeka.

Započet je rad na izradi “Povijesti Bosne i Hercegovine”. U tu svrhu je formiran i poseban odbor koji je pozvao najpoznatije hrvatske povjesničare da pomognu svojim radom.

Osim velike zakladne palače u Sarajevu i velikih konvikta u Sarajevu i Mostaru, Napredak je imao i svoje Napretkove hrvatske domove na Alipašinom Mostu, Bihaću, Brčkom, Konjicu, Novom Sarajevu, Zenici i Vitezu koji su bili žarišta i utvrde hrvatskog kulturnog djelovanja. Daljnje podizanje hrvatskih domova gotovo je posve onemogućila ekonomska kriza.

Uz već odavno ustaljene proslave Zrinsko-Frankopanskog i Ćirilo-Metodskog dana, Napredak redovito obilježava  uspomenu na Pavla Radića i dr. Đuru Basaričeka (20. lipnja) i Stjepana Radića (8. kolovoza). Ove godine je obilježio 150. obljetnicu smrti hrvatskog učenjaka Ruđera Boškovića.

Napretkova “Hrvatska glazba” i dalje je djelovala u okviru sarajevske podružnice i imala je 1.787 svojih članova. Imala je 26 glazbenika, seniora i 19 članova podmlatka.

Da bi ublažio financijske poteškoće izazvane teškim ekonomsko-političkim prilikama, u prosincu 1929. godine Napredak je proveo akciju upisivanja beskamatnog zajma. Do 31. svibnja 1937. godine upisano je 1.727 jedinica u vrijednosti 740.500. Mnogi su društvu darovali svoje obveznice, tako da su ovi darovi iznosili 57.609,24 dinara.

Broj zadrugara “Napretkove zadruge” popeo se na 10.561 koji su imali 1.903.780 dinara udjela. Podijeljen je 3.551 zajam u vrijednosti 19.114.202 dinara. Ukupni promet je bio 431.988.058 dinara, a ukupna imovina 90.874.407 dinara. Osim vlastite palače u Sarajevu “Napretkova zadruga” je izgradila i vlastitu palaču u Zagrebu.

Palača "Napretkove zadruge" u Zagrebu

1937/1938

Tridesetpeta godišnja skupština Napretka održana je 3. - 5. srpnja 1938. godine. Rad Napretka bio je plodan, iako je bilo poteškoća zbog nedovoljnih sredstava, a osobito siromaštva u Bosni i Hercegovini.

Osnovano je šest novih podružnica, tako da je Društvo imalo 139 podružnica i 25 povjereništava s preko 19.000 članova (6 počasnih, 3 zakladnika, 9 velikih dobrotvora, 186 dobrotvora, 1.655 doživotnih članova i oko 17.500 redovitih članova).

U ovoj godini podijeljena je 181 srednjoškolska stipendija u iznosu 131.750 dinara i 72 visokoškolske stipendije u iznosu 98.000 dinara. Pored toga

Page 40: Povijest Napretka

srednjoškolci su dobili na ime potpora 68.085,75 dinara, a visokoškolci 30.270 dinara. U Napretkovim konviktima (“Kralj Tomislav” Sarajevo, “Petar Svačić” Mostar, konvikt u Banjoj  Luci i ženski konvikti “Katarina Zrinska” i “Zora Zrinska”) bilo je smješteno 250 pitomaca.

Redovito su izlazila društvena izdanja: Glasilo (14.000 primjeraka, mjesečno), Kalendar (4.000 primjeraka), Božićna knjiga (9.000 primjeraka) i Uskrsna knjiga (7.000 primjeraka). Izrađene su božićne i uskrsne karte na kojima su poznati umjetnici prikazivali narodne običaje.

Središnja knjižnica u Sarajevu uspješno je radila već 11 godina. Imala je 19.916 inventariziranih djela u 25.988 primjeraka, te posebni odio duplikata s 3.277 djela u 8.018 primjeraka i odio školskih knjiga s 554 primjerka. Učlanjeno je 2.826 čitatelja kojima je izdano 18.640 knjiga. Osim središnje, Društvo je imalo svoje konviktske knjižnice u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, a pri kraju su bile pripreme za otvaranje knjižnice u Glavnoj podružnici Zagreb. Pored toga društvo je imalo 40 velikih i 8 malih seoskih pomičnih knjižnica.

Važna djelatnost Napretka u ovoj godini bilo je suzbijanje nepismenosti. U sporazumu sa “Seljačkom slogom” i klubom “ABC”, Napredak je preuzeo na sebe ovaj rad u Bosni i Hercegovini. Akciju je vodio Napretkov odsjek za pobijanje nepismenosti na čijem čelu je bio prof. Ante Martinović. U kotarskim mjestima osnivani su Akcioni odbori (međudruštveni). Odsjek je sazvao dvije prosvjetne konferencije u Sarajevu i Mostaru, sastavljao plakate okružnice, nacrte rada, upute za učenje i sl. Središnja uprava otpremila je u narod 13.000 kompleta edukacionog materijala (abecedarka, dvije pisanke i olovka), a Seljačka sloga preko 5.000. Broj opismenjenih u prošloj godini bio je preko 17.000.

U svrhu odgoja prosvjetnog kadra iz redova samog seljaštva ove godine su održana tri prosvjetna tečaja i popularna predavanja i to u Sarajevu, Mostaru i Banjoj  Luci. Trajala su po četiri dana, a imali su ukupno  51 polaznika. Nastavljeno je umnožavanje i razašiljanje popularnih predavanja o nacionalnim, kulturnim i ekonomskim pitanjima hrvatskog naroda. Napretkova kulturno-historijska zbirka i dalje je napredovala i već su se njome služili pojedini kulturni radnici. Rad Napretkova statističkog odsjeka  odvijao se normalno. Napredovala je izrada povijesti Bosne i Hercegovine, jer je veliki dio suradnika poslao svoje radnje za njen prvi dio (do 1463. godine), pa se očekivalo tiskanje u narednoj godini. Organizirane su ustaljene proslave i komemoracije Zrinsko-Frankopanskog i Ćiril- Metodskog dana, te obilježavanje uspomene na hrvatske mučenike 20. lipnja i 8. kolovoza.

U Zagrebu je te godina bila živa akcija za gradnju Napretkova konvikta i doma. Mnoge podružnice su iz posebnih članskih doprinosa uzdržavale čitaonice, tamburaške i pjevačke zborove, glazbene i  druge sekcije. “Napretkova zadruga” djeluje već 14 godina i već je okupila 14.055 zadrugara. Zadruga je dala 21.769.287,80 dinara zajmova. Sveukupni promet bio je 625.129.000 dinara. Imovina je dosegla svotu od 37.256.000 dinara.

1938/1939

Glavna godišnja Skupština održana je 2. - 4. srpnja 1939. godine. Ratna psihoza i predizborna groznica omele su rad na određenim područjima, ali je ipak, u cjelini učinjeno puno. Osobito intenzivna borba se vodila protiv nepismenosti. Napredak je imao 19.000 članova (6 počasnih, 3 zakladnika, 9 velikih dobrotvora, 183 dobrotvora, 1.672 doživotna člana i preko 17.000 redovitih članova), u 150

Page 41: Povijest Napretka

podružnica i 17 povjereništava. U ovoj godini po prvi put je ostvaren poslovni manjak (368.735,64 dinara) koji je bio razumljiv za ovako teška vremena.

U toj godini podijeljeno je 112 srednjoškolskih i 541 visokoškolska stipendija u ukupnom iznosu 207.500 dinara. Dane su i potpore u ukupnom iznosu 98.270 dinara. U ovoj društvenoj godini prvi put je pitomce primio i konvikt u Tuzli, pa je Napredak imao 6 konvikta u kojima je smješteno 246 pitomca.

Društvena izdanja su tiskana kao i prethodne godine, a osim toga Napredak je zajedno sa “Seljačkom slogom” i “Klubom ABC” izdao knjigu samouka “Plodovi najslađi…”.

Napretkova knjižnica u Sarajevu, koncem jedanaeste godine postojanja, brojala je 20.413 inventariziranih djela u 26.056 primjeraka. Pored toga, izdala je konviktskim knjižnicama 2.801 komada duplikata raznih djela. Učlanjeno je 2.780 čitatelja. Broj pomičnih seoskih knjižnica bio je nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu.

Druga godina akcije širenja pismenosti bila je još uspješnija i intenzivnija. Napredak je ovu akciju i dalje vodio u suradnji sa “Seljačkom slogom” i klubom “ABC”. Akcija je počela pravovremeno, a obuhvaćeno je veće područje, te je bilo 37 akcionih odbora i 5 prosvjetnih povjereništava. Procjenjuje se da je u ovoj godini naučilo čitati i pisati 22.000 ljudi, što je s prošlogodišnjim rezultatom ukupno oko 40.000 naučenih. U svrhu opismenjivanja upućeno je u sela 16.589 kompleta edukacionog materijala, te veliki broj popularnih izdanja Napretka i Seljačke sloge. Na same ispite poslano je za nagrade 3.700 Božićnih i Uskrsnih knjiga. Tijekom društvene godine Napretkova kulturno-historijska zbirka obogaćena je prilozima koji se odnose na vrijeme turske uprave. Napretkov statistički odsjek je raspolagao s pregledom o sveukupnom broju žiteljstva Bosne i Hercegovine i ostalih pokrajina prema vjeroispovijesti koncem 1938. godine. Bila je namjera da se izda knjiga pod imenom “Narodna statistika”, kad to prilike budu dopuštale.

Glavna godišnja skupština Napretka

srpanj 1938. godine u Sarajevu

Rad na knjizi “Povijest BiH do 1463.” primakao se kraju, te se očekivalo da će se sabrani radovi da-ti u tisak u drugoj polovici 1939. godine. Broj zadrugara Napretkove zadruge porastao je na 17.500, s udioničkom glavnicom od 2.028.920 dinara.

1939/1940

Rad u ovoj godini bio je opterećen poteškoćama koje je prouzrokovalo teško ratno stanje u Europi. I pored toga broj članova je dostigao broj od oko 20.000 (6 počasnih, 3 zakladnika, 9 velikih dobrotvora, 183 dobrotvora, 1.701 doživotni i preko 18.000 redovitih članova). Na kraju društvene godine bilo je 128 podružnica i 14 povjereništava.

I ova godina završena je poslovnim manjkom koji je iznosio 55.751,58 dinara.

Srednjoškolcima su podijeljene 174, a visokoškolcima 113 stipendija, za što je ukupno utrošeno 338.704 dinara. Pored toga za njihove potpore utrošeno je još 97.129 dinara. U šest Napretkovih konvikta bilo je smješteno 260 pitomaca.

Page 42: Povijest Napretka

Napretkovo glasilo je izlazilo u 13.000 primjeraka, a izdati su i redoviti godišnjaci: “Napretkov kalendar”, “Božićna knjiga” i “Uskrsna knjiga”. Urednik je i dalje bio prof. Ante Martinović.

Središnja knjižnica u Sarajevu je u ovoj godini reorganizirana. Koncem dvanaeste godine postojanja, brojala je 20.912 djela u 26.019 primjeraka. Na selima se nalazilo 40 Napretkovih pomičnih knjižnica i 8 Napretkovih malih knjižnica koje su bile u vrlo živoj uporabi.

Akcija na širenju pismenosti vođena je već treću godinu u suradnji s ranije navedenim društvima. U sela je upućeno 27.000 kompleta za uče-nje i veliki broj popularnih izdanja. U ovoj godini naučilo je pisati 30.000 osoba, što je s rezultatima prethodne dvije godine, preko 70.000 naučenih.

Pored velikog Zakladnog doma u Sarajevu Napredak je imao hrvatske domove u Zenici, Konjicu, Novom Sarajevu, Bihaću, Brčkom, Alipašinom Mostu i Vitezu, te konviktske zgrade u Sarajevu i Mostaru , novo gradilište za svoj konvikt u Zagrebu. Napretkova zadruga promijenila je naziv u Savez Napretkovih zadruga

1940/1941 

Tridesetsedma Napretkova glavna skupština održana je 17. - 19. kolovoza 1941. godine. Ratne prilike značajno su utjecale na rad Napretka, naročito zbog činjenice da su mnogi odbornici i aktivisti pozivani u vojsku. Pored toga, ratna psihoza i briga za opstanak sužavale su prostor za djelovanje. Ipak, zahvaljujući udvostručenim naporima učinjeno je puno.

Tako broj članstva nije smanjen u odnosu na prošlu godinu, a i struktura članstva je bila slična prošlogodišnjoj. Društvena organizacija je imala 144 podorganizacije i to 128 podružnica i 16 povjereništava.

Društvena godina je završena pozitivnim financijskim rezultatom – viškom od 9.346 dinara. Podijeljeno je 193 srednjoškolske i 120 visokoškolskih stipendija u iznosu  236.475 dinara, a za potpore je utrošeno 76.315 dinara. Svih šest društvenih konvikata je korišteno za smještaj srednjoškolske omladine, te je u njima bilo smješteno ukupno 285 pitomaca.

Društveno mjesečno glasilo izlazilo je u 13.000 primjeraka, a izdanti su “Kalendar” i “Božićna knjiga”. “Uskrsna knjiga” nije izdana zbog ratnih prilika.

Središnja knjižnica u Sarajevu koncem prošle društvene godine je imala 21.185 inventariziranih djela u 26.074 primjerka, a tijekom godine broj je porastao za 273 djela, u 328 primjeraka. Pored ove knjižnice, Napretkove knjižnice su postojale u Banjoj Luci, Doboju, Drnišu, Mostaru, Novoj Gradiškoj, Tuzli, Varešu i Zagrebu. Napredak je imao 50 pomičnih knjižnica za sela i to 40 velikih i 10 malih.

Četvrta godina rada oko suzbijanja nepismenosti bila je vrlo uspješna i pored ratnih prilika. Novonaučenih je bilo preko 40.000, odnosno za protekle četiri godine, preko 100.000.

U vrijeme božićnih blagdana 1940. godine Napredak je održao dva prosvjetna tečaja za seoske mladiće u cilju njihovog osposobljavanja za kulturno-prosvjetni rad. Tečajevi su održani u Sarajevu (18 polaznika) i Tuzli (4 polaznika).

Page 43: Povijest Napretka

Napretkova "Uskrsna knjiga"

Uz konviktske zgrade u Sarajevu i Mostaru, bilo je planirano da naredne godine Napredak otvori konvikte u vlastitim zgradama u Banjoj Luci, Tuzli i Bihaću. U Zagrebu, na Tuškancu kupljeno je zemljište za izgradnju Napretkova doma za visokoškolce. Materijalna sredstva za gradnju bila su osigurana, a gradnja je trebala početi čim se izrade nacrti.

1941/1942 

Napretkov rad je nastavljen u jeku ratnih događanja i pod iznimnim prilikama, u svim krajevima gdje je djelovao. Otežani uvjeti djelovanja nisu se odrazili na broj članova, tako da je koncem društvene godine bilo 20.714 članova i to: 7 počasnih, 3 zakladnika, 10 velikih dobrotvora, 187 dobrotvora, 1.733 doživotna

člana, 18.744 redovita člana. Osnovana je podružnica u Petrovaradinu i povjereništvo u Gornjim Podgradcima, kod Bosanske Gradiške, tako da je društvo imalo 126 podorganizacija i to 115 podružnica i 11 povjereništava.

Od otvorenja Napretkove knjižnice tj. od 1.7.1928. godine do konca 1941/42. društvene godine bilo je 29.367 čitatelja. Broj knjiga je od prethodne godine porastao za 87 inventariziranih djela u 1.022 primjerka tako da je knjižnica imala 21.272 inventarizirane knjige u 26.176 primjeraka.

U društvenoj godini čitateljima je izdano 12.640 knjiga, tako da se računa da je od otvorenja knjižnice pročitano 240.197 knjiga.

Za sela je i dalje postojalo 40 velikih i 10 malih pomičnih knjižnica koje su do sada razaslane i izmijenjane u 83 sela.

Društveni kalendar je izašao u 5.000 primjeraka, a tiskana je “Napretkova božićna knjiga” u 6.000 primjeraka. Društveno glasilo Napredak izlazilo je mjesečno do siječnja 1942. godine, od kada, zbog nedostatka papira, izlazi u smanjenom obujmu, kao dvobroj. Napokon je tiskana knjiga o povijesti Bosne i Hercegovine i to prvi dio koji obuhvaća razdoblje do 1463. godine. Knjiga je izašla pod nazivom “Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine”, a imala je 800 strana.

I ove godine (30. travnja 1942.) Središnja uprava, kao i sve podružnice, održala je zadušnice u povodu obljetnice tragične smrti hrvatskih mučenika Zrinskog i Frankopana, dok se akademija nije mogla održati radi sveopće zabrane priredbi, uslijed pjegavog tifusa.

Potkraj društvene godine obustavljeno je izdavanje društvenog glasila Rješenjem Državnog promidžbenog ureda u Zagrebu od 24. lipnja 1942. godine. Radi sveopće zabrane izdavanja kalendara, obustavljene su pripreme za izdavanje društvenog kalendara i Božićne knjige.

Početkom školske godine otvoren je u Osijeku Napretkov đački konvikt u zgradi bivšeg đačkog doma. Zgradu je Središnjoj upravi poklonila gradska općina. Banjalučki konvikt nije radio u protekloj školskoj godini pošto je zgrada bila zauzeta za potrebe njemačke vojske. U ostalih pet konvikta bilo je smješteno 196 pitomaca. Konvikti u Sarajevu nisu radili cijelu godinu, jer je školska godina u Sarajevu završena 30. ožujka 1942. godine, radi epidemije pjegavog tifusa.

Page 44: Povijest Napretka

1942/1943 

Godišnja skupština 1943. godina nije održana pa je ranija uprava dobila ovlaštenja za daljnji rad. Zbog ratnih prilika nije se moglo pristupiti otvaranju novih podružnica. S radom je prestalo 18 podružnica, pošto su dijelovi zapadne Bosne, istočne Bosne i neki kotari sjeverne i srednje Bosne bili izloženi intenzivnim ratnim djelovanjima.  Znatan dio podružnica radio je tek simbolično.  Zato se broj društvenih podorganizacija sveo na 88 (80 podružnica i 8 povjereništava).

Opao je i broj članova, te je koncem godine bilo ukupno 15.452 člana i to isključivo zbog pada broja redovitih članova na 13.472.

Društvena knjižnica bila je jedina javna knjižnica u Sarajevu. Imala je 21.325 djela u 26.255 primjeraka. Tijekom godine za 1.481 čitatelja posuđeno je 10.687 knjiga na čitanje.

Radi sveopće zabrane tiskanja kalendara Napredak je umjesto kalendara izdao “Napretkovu knjigu”. Koncem društvene godine ponovo počinje izlaziti društveno glasilo, ali smanjenog obujma, sadržaja i opreme.

U minuloj godini Napredak je podijelio 179 srednjoškolskih i 65 visokoškolskih stipendija. U svojim konviktima Napredak je smjestio 194 pitomca, dok je preko 80 vanjskih učenika dobivalo hranu u konviktima.

1943/1944  

Naslovna stranica "Napretkove knjige" za 1943. godinu

Naslovna stranica "Napretkova kalendara" za 1944. godinu

 

Tridesetdeveta redovita godišnja skupština održana je 21. kolovoza 1944. godine. Ratne prilike i nesigurnost dovele su do toga da je gotovo 50% podružnica prestalo s radom, a aktivna je ostala samo 41 podružnica i jedno povjereništvo s ukupno 12.544 člana.

Temeljna djelatnost Društva - stipendiranje i pomoć đacima i

studentima nije zamrla i pored izuzetno teških uvjeta. O tome svjedoči činjenica da je Napredak podijelio 178 srednjoškolskih i 8 visokoškolskih stipendija, te veliki broj potpora i pomoći. U konviktima je bilo smješteno 158 pitomaca, dok je 60 đaka

Page 45: Povijest Napretka

koristilo samo ishranu u konviktima. Dijelovi konvikta “Kralj Tomislav” bili su pretvoreni u vojnu bolnicu, pa je u razdoblju od 1943. do 1945. godine smještaj pitomaca bio otežan. Dio pitomaca iz Sarajeva i Mostara izmješten je u Napretkovo pitomište u Osijeku.

Tijekom rata Napredak se počinje baviti humanitarnom djelatnošću, tako da je 1943. godine osnovan Odsjek za podizanje postradalih krajeva.

Zajedno s drugim nacionalnim društvima, Napredak održava sastanke radi prikupljanja pomoći za ugroženo stanovništvo. Vodila se aktivnost na pomoći izbjeglicama i postradalim.

1945 

Kraj rata za Napredak donosi posve novu situaciju. Vlasti nove Jugoslavije uspostavljaju novi ideološki sustav, nastojeći ovladati svim društvenim dimenzijama, koristeći u tome zatečene kulturno-prosvjetne institucije kakav je bio Napredak. Pri tome je novoutemeljena vlast mijenjala prirodu i ciljeve nacionalnih društava, što je ugrađivano i u nova pravila rada.

Središnja uprava napretka, listopad 1945. godine

U formalnom smislu Napredak je postojao, zadržao svoju organizaciju sa Središnjom upravom na čelu, ali se suštinski mnogo toga promijenilo. Prva Glavna skupština, nakon rata održana je 28. i 29. listopada 1945. godine, a imala je snagu konstituirajuće sjednice, jer je trebalo formalno dobiti rješenje o obnovi od nadležnog državnog tijela. Na sjednici je izabrana nova Središnja uprava, a za predsjednika je izabran Vlado Čaldarević. Rješenje o obnovi rada Napretka dobiveno je 29.12.1945. godine.

Prije toga Ministarstvo prosvjete narodne vlade Bosne i Hercegovine, odlukom od 22.4.1945. godine postavilo je delegate zadužene za Napredak: Vida Krešića, ing. Otona Šušteršića i Zvonka Puticu koji su imali zadatak da sačuvaju “društvenu imovinu”, te izvrše pripreme za glavnu godišnju skupštinu. Za povjerenika je postavljen Zvonko Putica kome je predana zatečena gotovina u blagajni Napretka, u iznosu 2.081.614 kuna (gotovina je kasnije promijenjena u dinare D.F.J. tj. 116.309,69 dinara).

U ljeto 1945. godine povjerenik Društva je postavio povjerenike društvenih podružnica radi obnove podružnica, izbora novih uprava podružnica i zastupnika za skupštinu.

Na glavnoj skupštini sudjelovalo je 29 podružnica, preko svojih 165 izaslanika.

Imovina Napretka bila je značajno oštećena ratom, pa je prijavljena ratna šteta. Zakladni dom u Sarajevu nije bio puno oštećen i sve prostorije bile su u upotrebljivom stanju. Inventar konvikta “Kralj Tomislav” i “Petar Svačić” većinom je uništen. Domovi u Zenici i Konjicu bili su jako oštećeni.

Prema poslovnom izvješću, na skupštini konstatirano je da Napredak u Zagrebu posjeduje zemljište velike vrijednosti za gradnju doma za visokoškolce, te zakladu Viktora i Franike Sedmak za svrhu te gradnje i da vrijednost ove imovine treba tek utvrditi.

Page 46: Povijest Napretka

Na glavnoj skupštini su usvojena nova pravila društva. Prema ovim pravilima između podružnica i Središnje uprave predviđeni su kotarski i glavni odbori koji će organizirati podružnice u skupine lokalnog ili regionalnog područja, te će imati svoje posebne kotarske i zemaljske skupštine.

Donesena je odluka da se izda kalendar za 1946. godinu.

1946/1947

U uvjetima obnove ratom opustošene zemlje, Napredak nastavlja svoj rad na kulturno-prosvjetnom planu među hrvatskim pukom. Međutim, djelovanje je svedeno samo na Bosnu i Hercegovinu jer mu, kao za vrijeme Austo-Ugarske, nije dopuštena aktivnost izvan ovog područja. Napredak je zadržao svoje podružnice, te ih je koncem 1946. godine bilo 70, a osnovano je 10 kotarskih odbora. Društveni domovi u Sarajevu i Mostaru bili su sačuvani, ali su u ostalim mjestima bili u veoma lošem stanju. Drugi i treći kat Zakladnog doma bili su zaposjednuti od jedinica Jugoslavenske armije.  

Napretkova središnja knjižnica je bila sačuvana s 22.820 svezaka, a ponovo je otvorena 4. ožujka 1946. godine. Osnovna djelatnost Napretka - pomaganje đaka i studenata, potpuno je napuštena, a njegov rad je najviše usmjeren na iskorjenjivanje nepismenosti.

Izmjena pravila dovela je do drukčije unutarnje organizacije Napretka u odnosu na tradicionalnu. Organizirani su odsjeci i sekcije:

Odsjek za pravosuđe, sa sekcijom za narodno pro-svjećivanje i sekcijom za analfabetske tečajeve;

Odsjek za društvena zbivanja sa sekcijom za stru-čna i druga predavanja i sekcijom za knjižnice;

Odsjek za folklor, glazbu i narodnu umjetnost.

Nova vlast je forsirala tijesnu suradnju “Napretka”, “Preporoda” i “Prosvjete” na svim područjima, suzbijajući svaku samoinicijativu. Održavane su zajedničke sjednice ovih društava, zajednička “drugarska sjela”, konferencije prikupljanja pjesama iz NOB-a i slične akcije koje nemaju ništa s Napretkovom povijesnom zadaćom. Formiran je Međudruštveni odbor koji je koordinirao suradnju društava.

U Sarajevu je otvorena Napretkova knjižara i papirnica.

Glavna godišnja skupština Napretka održana je 11. kolovoza 1946. godine.

1947/1948

Napredak je održao Glavnu godišnju skupštinu 29. svibnja 1947. godine, na kojoj su bili i izaslanici Prosvjete i Preporoda.

Popravljeni su i renovirani društveni domovi u Mostaru, Tuzli, Zenici, Varešu, Banjoj  Luci, Širo-kom Brijegu i Konjicu, ali Napretkove podružnice nisu više njihovi jedini korisnici. Središnja uprava i dalje je bila smještena u Napretkovoj palači u Sarajevu, ali je raspolagala samo dijelom Palače.

Kraj rada Napretka počinje se nazirati s prvim eksproprijacijama nekretnina tijekom 1947. godine.

Osnivanje Saveza kulturno-prosvjetnih i umjetničkih društava 1.4.1948. godine, kojem

Page 47: Povijest Napretka

su morali pristupiti Napredak, Preporod i Prosvjeta (osnivač je Narodna fronta Bosne i Hercegovine) značilo je za ova društva početak gašenja.

Društvo je 1947. godine imalo 12 kotarskih odbora, 124 podružnice i 13 povjereništava. Redovita godišnja skupština Napretka održana je 24.8.1947. godine, a glavna točka dnevnog reda bila je donošenje programa rada Društva.

1948/1949

Nakon Glavne skupštine Napretka održane 29.8.1948. godine aktivnost društva je sve više slabila, a bilo je očigledno da vlast želi likvidirati sva tri nacionalna društva. Do konačnog gašenja Napretka dolazi 1949.

godine. Sve je bilo režirano tako da formalno nije bilo ukidanje od strane države, nego je Napredak prestao s radom zbog toga, jer navodno, nije bilo članstva, pa se nisu mogle držati skupštine koje bi dale legalitet upravi. O detaljima gašenja govori okružnica Komisije za likvidaciju HKD Napredak od 31.3.1949. godine.

OKRUŽNICA

Komisije za likvidaciju Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”

 

Sarajevo, 31. marta 1949.

Broj: 1/1949.:

Svim kotarskim odborima i svim podružnicama H. K. društva “Napredak” na području N. R. Bosne i Hercegovine i N. R. Hrvatske.

Na 9. marta 1949. g. održana je u Središnjoj Upravi “Preporoda” u Sarajevu sjednica proširenog Međudruštvenog odbora “Prosvjete”, “Preporoda” i “Napretka”. Pošto je jednoglasno utvrđeno da su sva tri spomenuta društva gotovo potpuno ostala bez članstva i na taj način stvarno prestala postojati, da sva ova tri društva nisu bila u mogućnosti održati propisne glavne skupštine, uslijed čega njihove Središnje Uprave nemaju zakonske legitimacije za dalje funkcioniranje i konačno, da nema nikakvog izgleda na oživljavanje i aktiviziranje društvenih organizacija, Međudruštveni odbor “Preporoda”, “Prosvjete” i “Napretka” na spomenutoj sjednici odlučio je glavnim odborima /središnjim upravama/ svih društava preporučiti:

Da što prije zakaže sjednicu svojih plenuma, na kojima bi se donijela odluka o prestanku rada društva i o ustupanju njihove imovine Savezu kulturno-prosvjetnih društava.

U vezi s ovim zaključkom održana je na 15. III. ove godine II. /vanredna/ sjednica Središnje Uprave, ali bez vanjskih članova i na njoj je donesen zaključak, da se za 26. marta o. g. u 9 sati sazove plenarno zasjedanje Središnje uprave i na tom zasjedanju iznese kao prijedlog poslovnog odbora, da Središnja Uprava konstatira da društvo stvarno više ne radi i zbog toga  ga treba i formalno da likvidira.

Shodno ovom zaključku održana je 26. III. o. g. 12. (vanredna) sjednica Središnje Uprave “Napretka” na kojoj je, nakon diskusije donesen ovaj zaključak:

Središnja uprava HKD “Napredak”, razmotrivši temeljito sadašnju situaciju u društvu, donijela je na svojoj sjednici od 26. III. o. g. zaključak da društvo prestane s daljnjim radom, a da se čitava imovina ustupi Savezu kulturno-prosvjetnih društava Bosne i Hercegovine.

Page 48: Povijest Napretka

Na istoj sjednici izabrana je i likvidaciona komisija u koju su ušli drugovi dr. Ivo Sunarić, Jure Begić i Alojz Benac.

II.

Izloživši prednje stanje komisija za likvidaciju HKD “Napredak” konstatira da se 1. aprila 1949. obustavljaju svoje djelovanje ovi organi i ustanove HKD “Napredak”:

1.) Središnja uprava Napretka u Sarajevu.

2.) Kotarski odbori Napretka u Bosanskom Šamcu, Gradačcu, Ljubuškom, Posušju, Sanskom Mostu, Širokom Brijegu, Tesliću, Tuzli, Varešu, Zenici, Žepču i Bosanskom Brodu.

3.) Podružnice “Napretka”: Banja Luka, Brčko, Breza, Bugojno, Busovača, Doboj, Drežnica, Fojnica, Gradačac, Konjic, Ljubuški, Mostar, Posušje, Novo Sarajevo, Sarajevo, Stolac, Bosanski Šamac, Široki Brijeg, Travnik, Tuzla, Visoko, Zavidovići, Zenica, Žepče, Vareš Majdan, Zagreb, Bosanski Novi, Teslić, Sanski Most, Novi Šeher, Olovo, Jasenice, Lug, Dubrave, Selo, Zavidovići, Livno, Derventa, Čapljina, Vareš, Kiseljak, Jajce, Bijelo Polje, Gnojnice, Cim, Buna, Lukavac, Živinice, Pasci, Japnica, Pogorioci, Dokanj, Breške, Husinci, Orašje, Kolovrat, Križavne, Bukinje, Crnač, Jare, Duvno, Uzarići, Prijedor, Ledenice Hrvatske, Hrgovi, Turić, Špionica Hrvatska, Drinovci, Polje, Ljepunice, Vijaka, Pogari, Mamići, Vinica, Krčevine, Očevlje, Vir, Borovica, Cerin, Grabova Draga, Klobuk, Humac, Grab, Komušina, Barić, Vrućica, Gradnići, Blizanci, Ravno, Počjane, Zarudje, Turbe, Bosanska Gradiška, Dubročica, Sasina, Stara Rijeka, Poljak, Vionica, Odžak, Potoci, Raspotočje, Dolac, Voljevići, Gradišće, Janjići, Crkvice, Čajdraš, Gornja Zenica, Crveni Grm, Podbrežje, Šušanj, Trebinje, Ularice, Budžak, Bijeljina i Blaževac.

4.) Povjereništva Napretka: Kruhari, Budak, Blaževac, Velika Brusnica, Mala Brusnica, Vrela, Kolibe, Sijekovac, Umka, Novo Selo, Bosanska Kostajnica, Kladanj i Imbriovac.

5.) Napretkova knjižara i papirnica, trg. poduzeće.

6.) Napretkova knjigoveznica, proizvodno poduzeće za usluge, i

7.) Eventualno organizacije koje nisu ovdje spomenute.

III.

U vezi s činjeničnim stanjem izloženim pod I. i II. komisija za likvidaciju HKD “Napredak” određuje:

1.) Središnja Uprava “Napretka”, svi Kotarski odbori, Povjereništva i sve Podružnice imaju svoje arhive, a naročito sjedničke zapisnike, do konca aprila o. g. dostaviti Savezu Kulturno-prosvjetnih društava u Sarajevu, ulica Jugoslavenske Armije br. 39.

2.) Središnja Uprava “Napretka”, svi Kotarski odbori, povjereništva i sve podružnice imaju blagajničke knjige zaključiti sa 31. III. o. g. i sve te knjige dostaviti Savezu KPD u Sarajevu, koji će odrediti što je potrebno.

3.) Blagajnička gotovina ima se upotrijebiti za isplatu namještenika za april 1949., a ostatak dostaviti Savezu KPD.

4.) Središnja Uprava “Napretka” svi Kotarski odbori i sve podružnice imaju formirati komisije od tri lica (dva od “Napretka”, a jedan od sreskog, odnosno gradskog Saveza KPD), koji će popisati postojeći inventar dotičnih organizacija, te taj popis dostaviti Savezu KPD u Sarajevu koji će dalje odrediti što treba. U inventar spadaju i knjižnice.

Page 49: Povijest Napretka

5.) Napretkova knjižara i papirnica i Napretkova knjigoveznica zaključit će svoje poslovanje sa 31. III. 1949. i daljnje poslovanje nastaviti po uputama Saveza KPD.

6.) Svim namještenicima “Napretkovih” organizacija ima se otkazati služba sa 1. aprilom 1949. i za ovaj mjesec im isplatiti prinadležnost.

7.) Podružnice koje imaju svoja poduzeća ili radionice postupit će analogno točki 5. (Odnosi se na podružnicu u Zagrebu).

8.) Sva pokretna IMOVINA “Napretka” prelazi sa 1. aprila 1949. na Savez KPD. U tu svrhu će Središnja Uprava “Napretka” i sve njene organizacije i ustanove dostaviti komisiji za likvidaciju “Napretka” u Sarajevu, Titova 51, točan popis svih nekretnina sa gruntovnim izvacima, na daljnji postupak.

Prema prednjem sva pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” prelaze sa 1. aprilom 1949. na Savez kulturno-prosvjetnih društava.

U tu svrhu treba pozvati putem Službenog lista N. R. Bosne i Hercegovine sve povjerenike “Napretka” da svoja potraživanja prijave u roku od 1 mjesec dana Savezu KPD u Sarajevu, Jugoslavenske Armije ulica br. 39.

V.

Ovu odluku dostaviti:

  1. Savezu kulturno-prosvjetnih društava.

  2. Središnjoj upravi “Napretka”.

  3. Svim kotarskim odborima “Napretka”.

  4. Svim povjereništvima “Napretka”.

  5. Svim podružnicama “Napretka”.

  6. Napretkovoj Knjižari i papirnici u Sarajevu.

  7. Napretkovoj knjigoveznici u Sarajevu.

  8. Ministarstvu unutrašnjih poslova Zagreb.

  9. Ministarstvu unutrašnjih poslova Sarajevo.

10. Unutrašnjim odsjecima pri sreskim i gradskim narodnim odborima u Bosni i Hercegovini (koji dolaze u obzir).

Komisija za likvidaciju:

Jure Begić v.r.

Dr. Ivo Sunarić v.r.

Alojz Benac v.r.

Glavni odbor Napretka, Preporoda i Prosvjete su 15. travnja 1949. godine donijeli odluku o prestanku rada, čime i službeno prestaje djelovanje Napretka sve do 1990. godine. Ovakav tihi nestanak Napretka omogućio je vlastima slobodno raspolaganje njegovom imovinom i postupno slanje u zaborav svega onog što je Napredak uradio u gotovo 50 godina plodnog rada.

1949/1990

U razdoblju od 15.4.1949. godine, sve do svoje obnove 29.9.1990. godine, Napredak nije radio.

Page 50: Povijest Napretka

1990 - obnova

Obnova Napretka se događala u okviru i ozračju silaska s povijesne pozornice totalitarnog komunističkog sustava koji je 1949. godine i zabranio rad Napretka. Napredak je obnovljen prije prvih demokratskih izbora u Bosni i Hercegovini.

U toku 1990. godine oko obnove Napretka vodile su se duge rasprave na brojnim sjednicama neformalnog i formalnog Inicijativnog odbora za obnovu Napretka. U Sarajevu u Vrhbosanskoj teo-logiji održana je 1. rujna prva javna tribina o Napretku.

Obnoviteljsku skupštinu Napretka organizirao je Inicijativni odbor za obnovu Napretka, čiji predsjednik je bio Miro Lasić.

Skupština je održana 29. rujna 1990. godine u Sarajevu u prostorijama kina “Dubrovnik”

uz nazočnost preko 300 skupštinara. Za novog predsjednika predlagano je jedanaest kandidata, a kandidature su se prihvatila četvorica predloženih dr. Anto Kovačić, prof. Vitomir Lukić, prof. dr. Zdravko Milošević i prof. dr. Franjo Topić.

Obnoviteljska skupština Napretka, 29. rujna 1990.

godine, sarajevo, kino "Dubrovnik"

Na temelju rezultata glasovanja za predsjednika Društva je izabran prof. dr. Franjo Topić. Ostala tri kandidata, na prijedlog novog predsjednika, izabrani su za dopredsjednike Društva.

Na skupštini je izabrana prva Središnja uprava, Nadzorni odbor i Stegovni sud..

Nova uprava počinje s intenzivnim radom, tako da je već 1. listopada 1991. godine održana konstituirajuća sjednica, a samo tri tjedna kasnije (22. listopada) održana je prva redovita sjednica. Do konca 1990. godine Središnja uprava je održala pet redovitih sjednica.

Obnovljeni Napredak nije imao svoje prostorije pa se cjelokupna administracija vodila u prostoriji od 15 m2, u podrumu Bogoslovije.

Jedna od najvažnijih zadaća bila je obnova i osnivanje podorganizacija. Već 27. listopada 1990. godine prva je obnovljena podružnica Prozor. Do konca godine obnovljeno je još 8 podružnica: Tuzla (12. studenog), Mostar (14. studenog), Grude (5. prosinca), Banja  Luka (13. prosinca), Zenica (12. prosinca), Posušje (13. prosinca), Bugojno (23. prosinca), Gornji Vakuf (30. prosinca).

Prvu kulturnu manifestaciju Središnja uprava je organizirala 3. studenog u Sarajevu. To je bio dobrotvorni koncert Zagrebačke filharmonije kojom je dirigirao Pavle Dešpalj. Koncert je održan u Narodnom pozorištu, a prihod je bio namijenjen obnovljenom Napretku.

Tuzlanska podružnica je 25. prosinca priredila izložbu vinkovačkih slikara u Franjevačkom samostanu u Tuzli, a podružnica Mostar je organizirala Božićni koncert.

Page 51: Povijest Napretka

Već u prvoj godini obnove zaživjela je izdavačka djelatnost. Tiskan je tradicionalni “Hrvatski narodni kalendar Napredak” za 1991. godinu koji su uredili Vitomir Lukić, Marko Karamatić i Pavle Knezović. Izdan je 13-lisni zidni kalendar (5.000 primjeraka) s reprodukcijama znamenitog slikara Gabrijela Jurkića, Napretkova stipendiste, te jednolisni džepni kalendar za 1991. godinu u 15.000 primjeraka.

1991

Nastavljen je rad na obnovi podružnica. U tijeku 1991. godine obnovljene su ili utemeljene slijedeće podružnice (kronološkim redom): Jajce (10.1.), Derventa (13.1.), Kreševo (9.2.), Žepče (10.2.), Travnik (16.2.), Visoko (17.2.), Bosanski Brod (10.3.), Novi Travnik (12.3.), Vareš (14.3.), Čapljina (16.3.), Fojnica (19.3.), Tešanj (6.4.), Busovača (7.4.), Ljubuški (7.4.), Stolac (26.4.), Modriča (4.5.), Kakanj (19.5.), Široki Brijeg (19.5.), Zavidovići (19.5.), Kiseljak (30.5.), Doboj (2.6.), Split (VI./91), Maglaj (29.6.), Brčko (5.10.), Vitez, Zadar, Ludwigsburg, Bihać.

Osim toga obrazovani su inicijativni odbori u Čitluku, Kotor-Varoši, Kupresu, Odžaku, Bosanskom Šamcu, Živinicama, Prijedoru, Konjicu, Dubrovniku, Zagrebu, Kasselu, Essenu, Hamburgu, Reutlingenu, Tutlingenu i Rottweilu. Koncem 1991. godine društvo je imalo 38 podružnica i 15 inicijativnih odbora za osnivanje podružnica.

Obnovom i osnivanjem novih podružnica stekli su se uvjeti za povećanje broja članova. Iako još uvijek nije uvedena praksa da podružnice dostavljaju svoja izvješća, na koncu godine se procjenjivalo da Napredak ima preko 12.000 članova.

Naslovna stranica Napretkova godišnjaka za 1991. godinu

U tijeku 1991. godine Napredak je organizirao 91 različitu kulturnu manifestaciju i to: 4 dramska programa, 3 humanitarne akcije, 6 izložbi, 11 koncerata, 2 nakladnička projekta, 9 sudjelovanja na manifestacijama u organizaciji drugih organizatora, 8 predstavljanja knjiga i književnih večeri, 18 tribina i predavanja i još 30 različitih ili kombiniranih manifestacija.

Realiziran je veliki nakladnički projekt: izdana je knjiga “Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463. godine”. Knjiga je, ustvari, pretisak Napretkova izdanja iz 1942. godine, ima 850 strana, a tiskana u nakladi 2.500 primjeraka.

Izdan je “Hrvatski narodni kalendar – Napre-dak za 1992. godinu” u 2.500 primjeraka, a uredi-li su ga Vitomir Lukić, Marko Karamatić, Pavle Knezović,

Dubravko Lovrenović i Mile Pešorda.

U nizu kulturnih manifestacija koje je Napredak organizirao tijekom 1991. godine, svakako treba istaći dobrotvorni koncert “Dubrovniče časti našeg jezika” koji je priređen u Sarajevu 17. studenog 1991. godine, u cilju prikupljanja pomoći za ratom stradali, opkoljeni Dubrovnik. Više podružnica su također organizirale ovaj koncert kao naprimjer Vitez, Žepče, Doboj i Modriča. Napredak je bio suorganizator prikup-ljanja pomoći opkoljenom Dubrovniku.

Page 52: Povijest Napretka

Središnja uprava je održala 10 redovitih sjednica, a 7.12.1991. godine održana je 2. godišnja skupština, u Sarajevu u Napretkovoj palači.

1992

Intenzivnu obnovu Napretkovih podorganizacija prekida rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a i dio obnovljenih podružnica obustavlja rad. Središnja uprava se nije mogla okupiti zbog ratnih djelovanja u većem dijelu Bosne i Hercegovine i zbog opsade  Sarajeva. U takvoj situaciji Poslovni odbor Napretka koji su činili članovi Središnje uprave iz Sarajeva prerasta u Ratni poslovni odbor. On će sve do konca rata, vršiti funkciju Središnje uprave.

Od svoje obnove Napredak je djelovao u Vrhbosanskoj katoličkoj Bogosloviji u Sarajevu, najprije u maloj podrumskoj sobi, a početkom 1992. godine zahvaljujući  razumijevanju uprave Bogoslovije, Napredak koristi za svoj rad i druge prostore Bogoslovije, te se u njoj okupljaju brojni Napretkovci, ali i drugi sarajevski intelektualci. U teškim danima granatiranja Sarajeva bilo je malo mjesta gdje su sarajevski intelektualci, posebice Hrvati, mogli naći duševnu i tjelesnu okrjepu kao u Bogosloviji.

Posljedice granatiranja Napretkove palače 1992. godine

Zbog prestanka funkcioniranja većine institucija u Sarajevu, posebno kulturnih i znanstvenih, mnogi sarajevski intelektualci, Hrvati dovedeni su u tešku situaciju. Tako veliki broj intelektualaca, različitih profila vidi jedino u Napretku priliku za iskazivanje svojih sposobnosti. Uprava Napretka odlučuje prihvatiti sve inicijative za utemeljenje različitih strukovnih udruga, čak i u onim oblastima koje u povijesti nisu bila područja djelovanja Napretka. Ova aktivnost naročito se povećava kada u mjesecu studenom preostali profesori i studenti teologije napuštaju Bogosloviju i odlaze iz opkoljenog Sarajeva u Bol. Napredak, zajedno s preostalim osobljem Bogoslovije, brine se za održavanje kuće u teškim ratnim vremenima, organizira sklonište, ambulantu, narodnu kuhinju, ali i pomaže aktivnosti okupljenih intelektualaca. Osnivaju se brojna Napretkova strukovna udruženja: Hrvatsko zdravstveno udruženje (listopad 1992.), Hrvatska gospodarska zbornica (29.11.1992.), Hrvatska glazbena udruga (12.12.1992.), Udruženje novinara i Udruženje kazališnih, filmskih, radijskih i televizijskih djelatnika (prosinac 1992.).

Osim Napretkovih aktivista i drugih hrvatskih intelektualaca, Bogoslovija je u prvoj godini rata rado ugošćavala i intelektualce drugih nacija. Tako su u Bogosloviji u organizaciji Napretka i Preporoda organizirana dva sastanaka muslimanskih i hrvatskih intelektualaca. Prvi je održan u kolovozu s temom “Muslimansko-hrvatski odnosi u BiH”, a drugi u listopadu, s temom “Što Hrvati i Muslimani očekuju jedni od drugih”.

Napredak je u mjesecu svibnju bio i organizator prve kulturne priredbe u Sarajevu, od početka bombardiranja. Priređena je “Glazbeno-poetska večer” u prostorijama Bogoslovije, uz sudjelovanje dramskog umjetnika Miodraga Trifunova i glazbenika Vedrana Smailovića. Počevši od srpnja, Napredak je svaki

Page 53: Povijest Napretka

mjesec organizirao glazbene ratne matineje. Do konca 1992. godine organizirano je 5 matineja na kojima su nastupili najpoznatiji sarajevski glazbenici. Brojne kulturne priredbe održane su i u Napretkovim podružnicama, tako da su u 1992. godini ukupno organizirana 71 različita projekta i to: 2 dramska programa, 3 humanitarne akcije, 2 izložbe, 11 koncerata, 9 nakladničkih projekata, 4 predstavljanja knjiga, 8 tribina i predavanja, 2 sportske manifestacije te 30 različitih drugih manifestacija.

Proslavljena je 90. obljetnica utemeljenja Napretka pa je tim povodom u Sarajevu, u Napretkovoj palači, održan svečani koncert i izložba slika darovanih Napretku, te poetski recital “Pjesni blagog naroda”. Obljetnicu su obilježile i podružnice u Busovači i Splitu, prigodnim programom.

U ovoj godini obnovljena je Glavna podružnica u Zagrebu (25.10.1992.) i u tom povodu je organiziran prigodan umjetnički program u kojem su sudjelovali prvaci zagrebačke i sarajevske opere i drame. U lipnju 1992. godine obnovljena je splitska podružnica, a u Sarajevu su osnovana  povjereništva Novo Sarajevo, Novi Grad, Dobrinja te nešto kasnije i Centar-Stari Grad. Razlog formiranja bila je teška komunikacija s članstvom u pojedinim dijelovima grada, zbog opsade i granatiranja.

Napredak je, i pored teških uvjeta, izdao “Hrvatski narodni kalendar” za 1993. godinu (3.000 primjeraka). Većina priloga pisana je u Sarajevu, dok je kalendar tiskan u Splitu, odakle je distribuiran. Kalendar su uredili Tomo Vukšić, Darko Lukić, Dubravko Lovrenović i Krešimir Šego.

Značajna izdavačka aktivnost zabilježena je u podružnici Mostar (izdane tri knjige) i Split (izdane dvije knjige).

U Tuzli je 25.12.1992. godine izašlo prvo Napretkovo glasilo od obnove. Podružnica Tuzla izdala je prvi broj lista “Hrvatski glasnik” koji bi trebao izlaziti svaki drugi tjedan. Koncem godine Napredak se prvi put počinje angažirati i oko sporta pomažući organizaciju turnira u malom nogometu (10.12.1992.) i organizirajući Božićni šahovski turnir (26.12.1992.).

Napredak je od prvih ratnih dana bio poduzetan za prikupljanje i podjelu humanitarne pomoći svojim članovima, ali i drugim građanima i organizacijama. U početku je humanitarna pomoć pribavljena donacijama sarajevskih poduzeća (dijelom i kupovana), a zatim počinje aktivnost na prikupljanju humanitarne pomoći izvan Bosne i Hercegovine, naročito preko Napretkovih podružnica u Zagrebu i Splitu. Humanitarna pomoć je dijeljena korisnicima u vidu pojedinačnih paketa ili kolektivnih davanja. Značajan dio robe ustupljen je Vrhbosanskoj katoličkoj Bogosloviji za pripremu obroka za brojne korisnike narodne kuhinje. Do konca 1992. godine Napredak je podijelio preko 30 tona humanitarne pomoći.

Iako je još 1990. godine nova vlast obećala povrat nacionalizirane imovine vlasnicima, ništa značajno na ovom planu nije se događalo. Tako je Napretku od strane općinskih vlasti tijekom 1992. godine dano na korištenje svega oko 50 m2 u prizemlju južnog krila Napretkove palače. U tim prostorijama organizirano je stalno dežurstvo za rad s članstvom, te održavan dio sastanaka.

Ratni poslovni odbor održao je tijekom 1992. godine 10 redovitih sjednica.

Napredak je organizirao akciju spašavanja knjiga stare Napretkove knjižnice iz zapaljene Vijećnice u vrijeme vandalskog razaranja Sarajeva, u kolovozu 1992. godine. Oko 20.000 knjiga sklonjeno je u Napretkovo privremeno skladište u KSC Zetra.

Page 54: Povijest Napretka

1993

I pored brojnih ratnih poteškoća Napredak ne prekida svoju aktivnost. Ratni poslovni od-bor u Sarajevu susreće se sa svim nedaćama koje je donijela opsada grada. U gradu je glad, nedostaje vode, nema struje, nafte, telefonske linije u prekidu… Značajnu aktivnost uprava poduzima za stvaranje minimalnih uvjeta za rad. Improviziraju se agregati i nabavljaju se minimalne količine energenata i hrane preko UNPROFOR-a i drugih kanala.

Općinske vlasti daju Napretku na korištenje dio prostora Napretkove palače, koji su devastirani ili granatirani koncem 1992. godine. Ustupljeni su prostori u prizemlju i podrumu palače koje je prije rata koristilo poduzeće Balkan, za kafe-slastičarnu i noćni klub. Prostori su bili potpuno uništeni i njihova obnova bi zahtijevala ogromna sredstva koja Napredak nije imao. U nešto boljem stanju bio je ustupljeni prostor, na prvom katu palače, koji je stradao od granatiranja.

Uprava Napretka, u dogovoru s Nadbiskupskim ordinarijatom, odlučuje adaptirati ovaj prostor za potrebe buduće radiopostaje. Potreba sarajevskih Hrvata za radiopostajom koja će emitirati program na hrvatskom jeziku, te objektivno informirati javnost, bila je veoma izražena zbog politizacije državnih medija, u prvoj godini rata. Zbog toga su Napredak i Nadbiskupski ordinarijat odlučili zajedničkim ulaganjem (50 : 50) osnovati Radiopostaju “Vrhbosna” koja će raditi u okviru Napretka.

Prostor za radiopostaju je brzo adaptiran, nabavljena je oprema i angažirani kadrovi, pa je radiopostaja počela emitirati program za Uskrs 1993. Radiopostaju je svečano pustio u rad nadbiskup vrhbosanski msgr. Vinko Puljić, 11.4.1993. godine.

Otvaranje Radiopostaje "Vrhbosna", Sarajevo,

Napretkova palača, 11. travnja 1993. godine

Program radija je emitiran svakodnevno, uz ogromne napore djelatnika i Uprave. Redovito su preuzimane vijesti Hrvatskog radija, emitiran vjerski program, hrvatska glazba … U okviru Napretka se osnivaju nove strukovne udruge: Udruženje odgojnih, obrazovnih i znanstvenih djelatnika (lipanj 1993, predsjednik prof. dr. Zdravko Pujić), Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost (18.12.1993.).

Iako je gospodarska aktivnost u Sarajevu bila samo simbolična, u Napretku se razmišlja o budućnosti, pa se osnivaju dvije važne gospodarske institucije. Tako je u veljači 1993. godine održana utemeljiteljska skupština “Napredak osiguranja”, a 13.4.1993. godine utemeljiteljska skupština “Gospodarske banke”, koja je već bila regi-strirana 5.12.1992. godine.

Nastavlja se organizacija kulturnih manifestacija u Sarajevu. I ove godine priređuju se glazbene ratne matineje, koncerti, tribine… neke manifestacije treba posebno istaći: Uskrsni koncert održan u crkvi Kraljice Svete Krunice (repriza u crkvi Presvetog Trojstva), promocija “Ratnih kajdi” Josipa Magdića (22.5.1993.), te tribina u povodu 100. obljetnice rođenja Miroslava Krleže (4.9.1993.). Tribinom “Napredak jučer, danas, sutra”, 13.11.1993. Napredak je obilježio 91. obljetnicu osnutka. U okviru Božićnog programa održan je Svečani Božićni koncert u sarajevskoj katedrali (24.12.1993.), šahovski turnir (26.12.1993.) te koncert

Page 55: Povijest Napretka

Dječjeg zbora “Palčići” (27.12.1993.). Broj organiziranih priredbi je značajno porastao u odnosu na 1992. godinu, pošto kulturne projekte realiziraju i podružnice u Zagrebu, Splitu, Tuzli, Mostaru, Dubrovniku (obnovljena 22.5.1993.), Vitezu, Busovači, Kreševu. Tako je organizirano 177 različitih manifestacija i to: 13 dramskih programa, 20 humanitarnih akcija, 6 izložaba, 33 koncerta, 15 nakladničkih projekata, 15 sudjelovanja na manifestacijama drugih organizatora, 23 predstavljanja knjiga, 11 tribina i predavanja, 3 sportske manifestacije i još 38 ostalih različitih manifestacija.

Izdavačka djelatnost bila je izuzetno plodna, u čemu su prednjačile podružnica Mostar (izdano šest knjiga) i Split (tri knjige).

Napretkov “Hrvatski narodni kalendar” za 1994. godinu ponovo je grafički pripreman i tiskan u Splitu. Pored toga Središnjica je izdala monografiju “Napredak jučer, danas, sutra”, Mladena Ančića i knjigu “Katoličanstvo u BiH”, skupine autora.

Humanitarni rad u 1993. godini bio je još intenzivniji. U tome prednjače podružnice u Zagrebu i Splitu, preko kojih se prikuplja humanitarna pomoć za Sarajevo i druge ugrožene krajeve Bosne i Hercegovine. Iako su prikupljene značajne humanitarne pomoći, pripremljeni konvoji nisu uspjeli doći do Sarajeva do Božića 1993. godine, kako se planiralo. U Sarajevu je Napredak nastavio s podjelom humanitarne pomoći, tako da je od početka rata do konca 1993. godine podijeljeno 69.039 kg hrane, čija je vrijednost, po sarajevskim tržišnim cijenama, bila preko 857.000 DEM. Koncem 1993. godine Napretkovo skladište je bilo gotovo ispražnjeno (preostala jedna paleta hrane), pa je humanitarna situacija bila kritična.

Velike aktivnosti u Napretku su vođene oko priprema za izdavanje lista “Stećak”, mjesečnika koji je trebao početi izlaziti od siječnja 1994. godine. Uredništvo u sastavu Mirko Marjanović glavni urednik, te urednici Mario Vukić, Mladen Bevanda, fra Ljubo Lucić i Željko Ivanković, uspjelo je do konca prosinca pripremiti i promovirati prvi broj Stećka.

1994

Primirje, u većem dijelu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, donosi određeno poboljšanje komunikacija i humanitarne situacije, pa se to povoljno odrazilo i na djelovanje Napretka. Iako je Sarajevo još uvijek blokirano, zahvaljujući međunarodnim vojnim jedinicama otvaraju se dva puta sa specijalnim režimom za prolaz humanitarne pomoći: “Plavi put” preko aerodromske piste i “Tunel” ispod aerodromske piste. Tim je bar donekle omogućena i komunikacija između Središnjice u Sarajevu i podružnica. Članovi uprave, a pogotovo predsjednik Društva prof. dr. Franjo Topić češće putuju iz Sarajeva, da bi prijateljima Napretka u Hrvatskoj i inozemstvu obrazložili u kakvoj se situaciji nalazi Napredak i Hrvati u Bosni i Hercegovini, te animirali potencijalne donatore na davanju pomoći. U Sarajevo počinju dolaziti brojne delegacije iz cijelog svijeta, a mnoge posjećuju i Napredak. Zahvaljujući ovim kanalima za prolaz kroz sarajevski obruč, konvoj humanitarne pomoći koji je 4.1.1994. godine krenuo iz Splita, poslije nekoliko dana ulazi u Sarajevu i stiže pred Napretkovo skladište. Konvoj je dovezao preko 4.000 obiteljskih paketa i blizu 40 tona druge hrane. Prikupljanju ove humanitarne pomoći u Zagrebu i Splitu, kao i njihov prijevoz uz, središnjicu, organizirale su Napretkove podružnice, a značajnu količinu pomoći donirao je fra Viktor Nuić.

Page 56: Povijest Napretka

Do konca 1994. godine, Središnja uprava je još više intenzivirala humanitarnu djelatnost, tako da je u ovoj godini podijeljeno, samo u gradu Sarajevu, 282.550 kilograma hrane i to 182.429 kilograma u obliku obiteljskih paketa i 160.121 kilograma rinfuzne robe.

Pored toga, Napredak je zajedno s Vrhbosanskom katoličkom bogoslovijom, od početka rata do konca 1995. godine, podijelio 403.710 toplih obroka koji su pripremani u kuhinji Bogoslovije. Također su podijeljene značajne količine odjeće, lijekova, školskog pribora itd.

Pored “Stećka”, Napredak je u 1994. godini izdavao “Hrvatski glasnik” u Tuzli i “Bobovac” u Varešu.

Naslovna stranica prvog broja "Stećka", siječanj 1994. godine

Značajno je povećan broj priređenih kulturnih i drugih manifestacija, u odnosu na 1993. godinu, tako da je u ovoj godini realizirano 250 različitih projekata i to: 16 dramskih programa, 12 humanitarnih akcija, 26 izložaba, 57 koncerata, 20 nakladničkih projekata, 10 nastupa na priredbama drugih organizatora, 1 okrugli stol, 33 predstavljanja knjiga, 30 tribina i predavanja, 8 sportskih manifestacija i 37 različitih drugih manifestacija. Uz Središnjicu, najzaslužnije za ovakav obujam kulturnih događaja su Napretkove podružnice u Dubrovniku (dramski program, recitali, tribine, humanitarni rad), Split (izdavaštvo, predstavljanje knjiga, humanitarna aktivnost), Zagreb (predstavljanje knjiga i humanitarne akcije), Tuzla (koncerti, izdavanje lista), Busovača, Novi Travnik i Kreševo (koncerti i izložbe) i Mostar (8 izdanih knjiga).

Uz već tradicionalne božićne i uskrsne programe, u okviru kojih su organizirani koncerti, izložbe i turniri, svakako treba istaći obilježavanje 100. obljetnice utemeljenja Hrvatskog pjevačkog društva “Trebević” i 750. obljetnicu sarajevske katedrale. Obljetnica “Trebevića” je obilježena  tribinama (20.IV. i 28.IX.1994), izložbom (14.VI.1994.), te svečanim koncertom (29.IX. 1994.), na kom je nastupao Zbor “Trebević”, a dirigirao Milan Jeličanin.

Pored toga, za 100. obljetnicu “Trebevića” vezana je velika turneja ovog zbora u Francuskoj i Italiji. U razdoblju od 16.X. do 1.XII.1994. zbor je  održao 32 koncerta širom Francuske, te jedan u Rimu (4.XII.1994.), kada su primljeni kod Pape Ivana Pavla II.

Napredak je sudjelovao u organiziranju kulturnih priredbi posvećenih 750. obljetnici vrhbosanske katedrale u Sarajevu. Tom prigodom organiziran je okrugli stol  “1464 godine Vrhbosanske nadbiskupije” (5.XII.94), Tribina “Katolička crkva u BiH” (6.XII.94.) i Izložba “Iz umjetničke zbirke Katoličke crkve u Sarajevu” (7.XII.94.).

U povodu biskupskog posvećenja msgr. Pere Sudara, Napredak je 5.I.1994. godine organizirao Svečani koncert u sarajevskoj katedrali.

U drugoj polovici 1993. godine Napredak je, zajedno s Vrhbosanskom nadbiskupijom, Franjevačkom provincijom, Caritasom, HDZ-om, HSS-om, Brigadom HVO i Hrvatskom gospodarskom zbornicom osnovao “Hrvatski

Page 57: Povijest Napretka

koordinacioni odbor” čiji je predsjednik bio mr. Tvrtko Nevjestić. Odbor se bavio pitanjem teškog položaja Hrvata u Sarajevu i drugim dijelovima Bosne, pogotovu nakon sukoba između Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane. Ovaj odbor je koncem 1993. i početkom 1994.

godine redovito održavao sastanke u Napretku, a kao plod aktivnosti odbora organiziran je 6.II.1994. godine “Sabor Hrvata BiH” u Sarajevu, gdje je Napredak bio tehnički organizator.

U Sarajevu je 26.XI.1994. godine svečano otvoren Katolički školski centar, privatna škola Vrhbosanske nadbiskupije. Napredak je sudjelovao u aktivnostima oko povrata prostora, a njegovo Udruženje odgojno-obrazovnih djelatnika sudjelovalo je u ustroju nastavnog procesa škole.

Veliki dio namještaja dala je vlada R. Hrvatske preko Napretka. Tiskan je “Hrvatski narodni kalendar Napredak” za 1995. godinu, kao i ranije dvije godine u Splitu, a urednik je bio Miroslav Palameta. Pored toga Središnjica je izdala knjige “Sarajevski ratni dani” Valentina Kreševljaka i “O stradanjima s nadom”, autor msgr. Vinko Puljić.

Osnovano (obnovljeno) je i nekoliko novih podružnica: Bugojno (30.4.94.), Orašje (14.6.94.), Zadar (7.10.94.), Vareš (15.11.94.), Usora (18.12.94.).

U ovoj godini osnovane su i nove Napretkove udruge: Udruga likovnih umjetnika i graditelja (28.2.94.), Šahovski klub “Napredak” (6.8.94.), Sportsko društvo “Napredak” (3.9.94.) i Udruga pravnika (5.11.94.).

1995

Središnja uprava, odnosno njen Ratni poslovni odbor, nastavlja rad u uvjetima polublokade, ali se realizira više projekata nego ranijih godina. Veoma su aktivne i podružnice u dijelovima Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji nisu izravno izloženi ratnim sukobima. Prema prispjelim izvješćima, aktivno je radilo 20 podružnica. Procjenjuje se da je u 1995. godini postojalo 30 podružnica, pošto većina podružnica iz Hercegovine nije dostavila izvješće, a podružnice čije je sjedište pod srpskom vlašću, trenutačno formalno djeluju u prognanstvu. Zahvaljujući ovakvoj aktivnosti u 1995. godini  realizirane su 302 manifestacije: 10 dramskih programa i recitala, 13 humanitarnih akcija, 36 izložaba, 34 koncerta, 41 nakladnički projekt, 60 sudjelovanja na manifestacijama drugih organizatora, 3 okrugla stola, 14 tribina i predavanja, 39 predstavljanja knjiga, 5 sportskih manifestacija i 47 ostalih manifestacija.

Zahvaljujući prekidu komunikacijske blokade i odlascima predsjednika društva u inozemstvo, povećan je i interes donatora, pa je Napredak počeo ostvarivati i prve ozbiljnije financijske prihode. Novčani prihodi do 1995. godine bili su simbolični. U prvoj godini rada dobivena je dotacija od tadašnjeg Fonda za kulturu, dok je u ratnim godinama od 1992. do 1994. godine Napredak živio od naturalno dobivene pomoći, te pozajmica i poneke simbolične novčane donacije. U 1995. godini kao najvažnije donatore koji su donacije dali u novčanom obliku treba spomenuti gospodina Stevea Bubala (USA), “Renovabis” Njemačka i Hrvatske katoličke misije u Njemačkoj. I ove godine veoma važne su bile donacije u vidu humanitarne pomoći koje su dobivene od talijanskih organizacija “Sprofondo”, “AVSI” i Vlade Lom-bardije. Zahvaljujući ovim donacijama Napredak je u 1995. godini podijelio, samo u Sarajevu, 94.356 kg hrane.

Veoma aktivne bile su Napretkove udruge u Sarajevu. Glazbena udruga s mješovitim pjevačkim Zborom “Trebević” organizirala je, uz pomoć Središnjice,

Page 58: Povijest Napretka

do konca 1995. godine preko 80 glazbenih priredbi. U 1995. godini treba istaći: Koncert u Katedrali u okviru festivala “Sarajevska zima” (7.2.95.), Solistički koncert Napretkova stipendiste Maria Andrića (18.2.95.), Svečani uskrsni koncert, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske  (16.4.95.), Svečani koncert u povodu 5. obljetnice obnove Napretka (10.11. 95.), te Svečani božićni koncert (u katedrali 23.12.95.).

Udruga likovnih umjetnika i graditelja (56 članova) organizirala je izložbe i prije službenog utemeljenja, tako da je do konca 1995. godine organizirano 26 izložbi. U toku 1995. godine najreprezentativnije su bile samostalna izložba crteža “Olovka na licu” autora Ivice Propadala (17.4.95.), izložba grafika Danijela Butale (7.7.95.), izložba slika fra Perice Vidića (15.9.95). Najveća likovna izložba ipak je organizirana izvan Sarajeva. To je bila “Izložba Napretkove galerije” koju je 5.6.95. u Zagrebu organizirala Napretkova Glavna podružnica, u muzeju “Mimara”. To je bila izložba darovanih slika Napretku (83 eksponata) koje su darovali najeminentniji suvremeni hrvatski i bosanskohercegovački slikari i kipari. Ovaj dar je značajno obogatio ranije utemeljenu Napretkovu umjetničku likovnu zbirku koja ima blizu 100 eksponata.

Napredak je obilježio petu obljetnicu svoje obnove. Tom prigodom priređen je svečani koncert u katedrali (10.11.) i Svečana akademija u Narodnom pozorištu (11.11.).

Svečano je obilježena 150. obljetnica dolaska sestara sv. Vinka Paulskog. Zajedno sa sestrama sv. Vinka, Napredak je organizirao Svečanu akademiju u Napretkovoj palači (6.7.95.), spomenutu izložbu grafika Danijela Butale (7.7.95.) i koncert u katedrali (8.7.95.).

U ovoj godini Napredak intenzivira napore usmjerene na obnovu fonda za stipendiranje đaka i studenata, nekada najvažnije djelatnosti Društva. Donijeti su kriteriji i izabrani stipendisti. I pored velike besparice podijeljene su 74 stipendije u Sarajevu (dok podaci iz podružnica nisu dobiveni). Sredstva su se prikupila od brojnih donatora i na svakoj većoj priredbi. Svakako najveća priredba priređena u korist Fonda za stipendiranje je koncert “Tereza pjeva Sarajevu”, priređen 20.3.95. (3 koncerta). Treba istaći da je Tereza Kesovija došla u Sarajevu opasnim igmanskim ratnim stazama i besplatno pjevala za Napretkov fond.

Do konca 1995. godine izašla su 24 broja lista “Stećak” i 48 brojeva “Hrvatskog glasnika” u Tuzli. List “Stećak” je početkom lipnja 1995. godine, dobio prestižnu međunarodnu nagradu “Pierre Chevalier”.

Osim ova dva lista, Napredak je u 1995. godini izdavao listove “Ognjišta” u Zenici i “Bobovac” u Varešu. Izdat je “Hrvatski narodni godišnjak - Napredak” za 1996. godinu. Tiskan je u Mostaru, a glavni urednik je bio Miroslav Palameta. Središnjica je izdala još 3 knjige: “Muzama se ispričavam” - pjesme Ilije Ladina (700 primjeraka), monografiju Stjepana Miloša “Od Bučića do Beča” (1.000 primjeraka) i “Prvi grimiz”, skupine autora. Po izdavaštvu su se najviše istakle podružnica Mostar (8 knjiga) i podružnica Vitez (7 knjiga).

U 1995. godini Napredak je realizirao dva važna investiciona pothvata. Napretkovo poduzeće “Imperijal” otvorilo je, u listopadu 1995. godine, istoimenu kavanu koja je adaptirana na inicijativu povjereništva Centar-Stari Grad, na načelu zajedničkog ulaganja. Realizirana je prva faza adaptacije Napretkova kluba “Lira” u podrumu Muzičke akademije. Time je Društvo dobilo prostora

Page 59: Povijest Napretka

za održavanje svojih skupova. Izrađeni su i projekti za daljnju adaptaciju objekta, u cilju osposobljavanja kuhinje i višenamjenskog restoranskog prostora.

Glavni urednik Mirko Marjanović prima

međunarodnu nagradu za list "Stećak"

Tijekom 1995. godine obnovljene su podružnice u Potocima-Mostar (5.3.95.), Rijeci (9.4.95.), a osnovane su i nove udruge (klubovi): Judo klub “Napredak” (18.3.95.), Autoklub “Napredak” (8.5.95.).

1996

Potpisivanje Daytonskog sporazuma uslijedilo je koncem 1995. godine, tako da je 1996. godina bila prva godina implementacije ovog sporazuma i formalno prva godina mira na prostorima Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iako su mnoge podjele i granice na terenu još postojale, može se generalno reći da su uvjeti za rad Napretka i njegovih podorganizacija bili daleko povoljniji. Tako su obnovljene (ili osnovane) podružnica Bihać (27.4.96.), Pula (24.1.96.), Varaždin (11.6.96.) i Živinice (21.4.96.).

Većina podružnica koje su ranije osnovane dostavile su svoja izvješća, tako da se moglo ustanoviti da društvo ima 53 podružnice i povjereništva s oko 20.000 članova. Samo u Sarajevu oko udruga i klubova okupljeno je preko 1.800 članova. Prekid komunikacijske blokade omogućio je da rukovodstvo Napretka upozna javnost o radu Napretka i ostvari susrete s brojnim uglednim ličnostima. Značajnu ulogu u odnosima s javnošću imao je predsjednik Društva koji je svojim znanjem i upornošću uspio animirati domaće i inozemne partnere i suradnike, na planu uvažavanja i promicanja djelatnosti HKD Napredak. Predsjednik Društva je i u najtežim ratnim okolnostima, povremeno boravio u inozemstvu kao i na slobodnim prostorima R/F Bosne i Hercegovine. Ostvario je niz kontakta, susreta, razgovora, dogovora i istupa na značajnim skupovima, u domovini i inozemstvu, kao što je Europski parlament, gdje je imao susret s dopredsjednikom parlamenta i parlamentarcima iz sedam zemalja. Od proljeća ove godine predsjednik Napretka je na čelu Paneuropske unije za Bosnu i Hercegovinu. Od značajnijih skupova na kojima je sudjelovao predsjednik Napretka treba istaći i: Bolzano, Italija - susret na temu o manjinama i njihovim kulturama u Europi; Geneva-sastanak Komiteta “Islam u Europi”; Stockholm - seminar o budućnosti država bivše Jugoslavije; Zagreb - II. hrvatski svjetski kongres; Pescara-okrugli stol o obnovi Bosne i Hercegovine u organizaciji COMIN iz Rima (organizacija koja pomaže mirovne inicijative), u Vladi pokrajine Lombardije, gdje se razgovaralo o pomoći Bosni i Hercegovini i Sarajevu Napretkovim posredstvom; Graz - Svjetski kongres društva novinara UCIP (750 novinara iz 103 zemlje); Lausanne - prijam kod predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta gosp. Antonija Samaranacha, Gradišće - posjet Hrvatskom kulturnom društvu; SAD (zajedno s kardinalom Vinkom Puljićem) - posjet hrvatskom iseljeništvu kao i susreti s Richardom Holbrookom, visokim dužnosnicima u Vladi SAD, te javnim i kulturnim djelatnicima u Washingtonu, Detroitu, Clivelandu, Chicagu, Los Angelesu, New Yorku i drugim mjestima; Bruxelles - u povodu 50. obljetnice osnivanja i rada OUN-a; Rim - na konzistoriju svečanog ustoličenja u Zbor kardinala Vinka Puljića; Prag - na manifestaciji “Dani kulture BiH u Republici Češkoj”, te susret s predsjednikom Češke Republike Vaclavom Havelom i praškim kardinalom Miloslavom Vlkom; Urbino - susret u organizaciji ACLI-ja (kat. Udruge talijanskih radnika). U Sarajevu i u zemljama gdje je boravio prof. dr. Franjo Topić imao je

Page 60: Povijest Napretka

niz susreta s osobama iz javnog i kulturnog života, kao što su: Otto von Habsburg, predsjednik Paneuropske unije, i s dužnosnicima ove organizacije, groficom dr. Walburgom Douglas i prof. Zimmermannom, prof. Saurom Razzanom sa Sveučilišta iz Pavije, Helenom Tod (SAD) iz Federacije nastavnika, Elizabetom Rhen, izaslanicom UN za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, pariškim  kardinalom Jeanom M. Lustigerom (koji je prilikom susreta u Sarajevu i u Parizu rekao vjernicima u katedrali: “Oprostite što nisam ranije došao”), kardinalom Camillom Ruinijem, rimskim vikarom i predsjednikom biskupske konferencije Italije i bliskim mu suradnicima, kardinalom Etchegarayem, visokim dužnosnikom u Vatikanu, predstavnicima Domovinske zajednice u SAD - gospodom Petrom Radielovićem, Steveom Bubalom i Valentinom Ivankovićem. Važni su i susreti s veleposlanicima  iz SAD - Viktorom Jakovičem, Austrije - Francom Bogenom, Francuske - Henryem Jacolinom, Hrvatske - Zdravkom Sančevićem i Darinkom Bagom, Italije - Vittoriom Pennarolom, Njemačke - Johannesom Preisingerom, Turske - Sukru Tufanom, generalima UNPROFOR-a - Andrejem Subirouom i Brickmonom, papinskim nuncijem u Bosni i Hercegovini - Francescom Monterisijem, svim članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, visokim dužnosnicima Vlade R/F Bosne i Hercegovine, predstavnicima političkih stranaka, gospodarstva i društveno-kulturnog života Sarajeva, domovine i inozemstva.

Osobito su bili sadržajni svi posjeti Republici Hrvatskoj, gdje je, vrlo često, i sa drugim osobama iz Napretka, predsjednik imao niz zanimljivih i praktično-korisnih susreta i razgovora s najvišim dužnosnicima Republike Hrvatske, među kojima i s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, kulturnim i javnim djelatnicima, kao i čelnicima značajnih gospodarskih tvrtki u toj državi. Posjetio je veći broj podružnica u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Njemačkoj i Austriji. Predsjednik je u ovom razdoblju dao veliki broj intervjua, kako domaćim tako i inozemnim novinarima i elektronskim medijima. Mnoge domaće i strane TV kuće snimale su posebne emisije o Napretkovu djelovanju, u kojima je, zajedno s drugim dužnosnicama Društva, predsjednik Napretka govorio i prezentirao prošlost, sadašnjost i njegovu budućnost.

Godišnja skupština HKD "Napredak",

kino Imperijal, 19.X.1996. godine

Poboljšanje komunikacije omogućilo je da odmah početkom godine počnu pripreme za održavanje prve skupštine društva, od početka rata. Poslane su okružnice podružnicama sa zahtjevom za dostavu podataka i izvješća o radu. Odziv podružnica bio je zadovoljavajući, tako da je 19. listopada 1996. godine održana III. godišnja skupština (od obnove Društva).

Na skupštini su razmatrana izvješća o radu Središnje uprave, podružnica, udruga, te o

finan-cijsko-materijalnom poslovanju i to sve za razdoblje od 1992. - 1996. godine. Izvješća su usvojena, a u diskusijama je izražavano zadovoljstvo postignutim rezultatima rada. Usvojen je i proračun za 1997. godinu. Skupština je bila i izborna pa je izabrana nova Središnja uprava, a za predsjednika je ponovo izabran prof. dr. Franjo Topić.

I pored činjenice da su uvjeti rada bili povoljniji nego prethodne godine, organizirana je 261 manifestacija, što je za 41 manje nego 1995. godine. Glavni razlog tome je pad broja Napretkovih manifestacija u Sarajevu zbog toga što su

Page 61: Povijest Napretka

profunkcionirale i državne kulturne organizacije koje se financiraju iz proračuna, tako da su se mnogi kulturni radnici vratili predratnim matičnim kućama. Činjenica je da su se brojni umjetnici tijekom rata mogli iskazati samo u Napretku, čime je Društvo stvorilo veliki ugled među kulturnim radnicima Sarajeva.

Struktura realiziranih manifestacija u 1996. godini izgleda ovako: 9 dramskih programa, 28 izložaba, 34 koncerta, 2 humanitarne akcije, 21 nakladnički projekt, 34 nastupa na manifestacijama drugih društava, 6 okruglih stolova, 36 predstavljanja knjiga, 43 tribine i predavanja, 10 sportskih manifestacija i 38 ostalih različitih ili kombiniranih priredbi.

Najveća glazbena manifestacija u 1996. godini svakako je koncert Zagrebačke filharmonije, održan 20. listopada u Narodnom kazalištu, u povodu prve poslijeratne skupštine Napretka. Uz zagrebačku filharmoniju nastupili su vrhunski operni pjevači: Sandra Bagarić, Ivica Šarić, Ante Ivić i Nikolaj Aleksejev, a sponzor koncerta bilo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Po kvalitetu treba izdvojiti i manifestacije u okviru Božićnog programa: Božićni turnir u malom nogometu (19.12.), Likovna izložba “Anale 96” (23.12.), Božićni šahovski turnir (23.12.) i Svečani božićni koncert (25.12).

U Novom Travniku su 21.9.1996. godine otvoreni II. rujanski susreti. Ova smotra hrvatskih kulturnih društava Lašvanske doline postaje tradicionalna, te je Središnjica financijski pomaže i sudjeluje u organizaciji.

Napretkovi sportski klubovi (nogometni, šahovski i judo) natječu se u ligama u Bosni i Hercegovini, a nastupaju i na turnirima.

Redovito izlaze Napretkovi listovi “Stećak”, “Hrvatski glasnik” (Tuzla), “Bobovac” (Vareš), “Ognjišta” (Zenica) i “Bedem” (Kreševo). Radiopostaja Vrhbosna je obilježila 12.000 sati emitiranja programa.

Tiskan je Napretkov “Hrvatski narodni godišnjak” za 1997. godinu (3.000 primjeraka). Godišnjak je pripremljen i tiskan u Sarajevu, a uredio ga je Srećko Paponja. Ovo je najobimniji, a prema mnogim ocjenama, i najkvalitetniji Kalendar od obnove društva. Središnja uprava je izdala još tri knjige: “Bosna i Venecija” dr. Marka Šunjića (1.000 primjeraka), “Etnička i vjerska povijest Bosne, Slavonije i Srijema do konca XVIII. stoljeća” dr. Pave Živkovića i “Mikroekonomija” dr. Joze Bakalara.

Splitska podružnica izdala je 6 knjiga, a podružnice Mostar i Vitez po dvije knjige. Za školsku godinu 1996./97. Napredak je podijelio 252 stipendije i potpore i to Središnjica 156, a podružnice 96 stipendija i potpora.

Glavni izvor financiranja su donacije iz inozemstva. Iako je mjesečna dotacija iz proračuna iznosila svega 2.000 DM, značajan uspjeh je bio da se Napredak izborio da njegovo financiranje postane redovita stavka državnog proračuna.

Nakon niza urgencija, Napretku je vraćen na korištenje prostor stare Napretkove knjižnice na I. katu Palače. Odmah po ulasku u prostor, poduzeta je akcija premještanja Napretkovih knjiga iz skladišta Zetra u prostorije biblioteke. Prebačene su knjige iz stare Napretkove knjižnice (oko 20.000 primjeraka) kao i knjige koje je Napredak prikupio u ratu (oko 8.000 primjeraka).

Početkom godine Napredak je dobio na korištenje prostor u prizemlju Palače (južna zgrada) površine cca 200 m2, gdje je do tada bila smještena Mjesna zajednica “Trg oslobođenja”. Napredak je prostor adaptirao, te svoje službe, koje su do tada radile u Bogosloviji, brzo preselio, kako bi se omogućila adaptacija Bogoslovije.

Page 62: Povijest Napretka

Izvršena je potpuna adaptacija Napretkova kluba “Lira”. Klub raspolaže potpuno opremljenom kuhinjom i uslužnim prostorom i osposobljen je za pružanje ishrane djelatnicima i stipendistima Napretka, Napretkove redovite prijeme, aktivnosti udruga i druženja članstva .

Humanitarna aktivnost Napretka nastavljena je i u 1996. godini. Zahvaljujući Caritasu i talijanskim humanitarnim organizacijama (AVSI, Sprofondo) prikupljene su značajne količine humanitarne pomoći, pa je u ovoj godini podijeljeno 42.534 kg hrane. Od početka rata do konca 1996. godine, Napredak je podijelio samo u Sarajevu 488.479 kg hrane.

1997

Među brojnim podstanarima u Napretkovoj palači, Napredak postepeno postaje najvažniji podstanar - u vlastitoj zgradi. Ključevi podruma su u rukama Napretka. Osim kina “Imperijal”, sve druge prostorije u prizemlju Palače su date na korištenje Napretku. Sredinom 1997. godine, Napretku se daju dva stana na I. katu: stan naspram Radiopostaje “Vrhbosna” (130 m2) i stan pored biblioteke (60 m2). U tom trenutku cijeli prvi kat Palače koristio je Napredak. Konačna verzija Zakona o restituciji još je daleko od federalnog parlamenta i nitko u Napretku i ne pomišlja da sadašnje gazdovanje prostorima garantira i povrat imovine. Formalno: SO Centar je prostore u Palači dala na korištenje Napretku, uz ugovorenu simboličnu stanarinu, ali u praksi nitko ne traži tu zakupninu (i ona se ne plaća), pa sve ukazuje na brzu restituciju.

Evidentna je želja općinskih i kantonalnih vlasti da udovolje Napretkovim težnjama za povrat imovine, ali nažalost zakonska podloga je daleko.

Takvoj atmosferi, glede povrata imovine, svakako pridonosi predstojeći posjet Sv. Oca Ivana Pavla II. Sarajevu, predviđena za 12.4.1997. godine. Posjet je trebao uslijediti još 1994. godine, te su već bile urađene određene pripreme, ali do posjeta nije došlo, jer  politička situacija u Bosni i Hercegovini nije sazrela. Sada je izvjesno da će se posjet dogoditi, pa se svi oficijelni organi države pripremaju za posjet Pape. Svima je jasno da dostojan doček Sv. Oca nije moguć bez aktivnog sudjelovanja Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini i svih hrvatskih institucija, tako da i Napretkov značaj raste.

Na sjednici Središnje uprave održanoj 22. veljače 1996. godine, Napredak donosi vlastiti program obilježavanja posjeta Pape Ivana Pavla II. i bira Organizacijski odbor za doček. Pored toga, na sastanku održanom u Ordinarijatu Vrhbosanskom dogovoreno je da Napredak vrši funkciju servisa Glavnog crkvenog odbora za doček Pape.

Napretkov program obilježavanja posjeta Sv. Oca u potpunosti je realiziran  i prije njegova dolaska. Održan je Napretkov svečani koncert (11.4.)  u Narodnom kazalištu, sa Sarajevskom filharmonijom, uz gostovanje glasovitih inozemnih dirigenata i solista. Tiskana su dva prigodna izdanja “Stećka”, te knjige “O stradanjima s nadom” kardinala Vinka Puljića (II. izdanje 1.500 primjeraka) i “Katoličanstvo u BiH” (pretisak, 2.000 primjeraka). Održane su četiri tribine tijekom ožujka 1997. godine, a predavači su bili prof. dr. mons. Mato Zovkić, prof. dr. Franjo Topić, književnik Radovan Marušić, prof. dr. Tomo Vukšić i prof. dr. Velimir Blažević. Priređene su dvije izložbe: Dokumentarna fotoizložba “Srušene crkve u BiH”, autora Dragana Resnera (8.4.), “Izložba umjetničke zbirke HKD Napredak” (11.4.). Organiziran je i Međunarodni šahovski turnir (29.3.) do tada, po sudionicima, najjači u Sarajevu.

Page 63: Povijest Napretka

U funkciji servisa Glavnog crkvenog odbora za doček Pape, Napredak je izradio sve logotipe za projekt dočeka i brojni promidžbeni materijal.

Papa Ivan Pavao II. u Sarajevu je boravio 12. i 13. travnja 1997. godine. Napredak je bio aktivno uključen u organizaciju gotovo svih manifestacija na kojima je Papa bio nazočan.

Programi koje je Napredak organizirao u povodu dočeka Sv. Oca samo su dio izuzetno plodne aktivnosti tijekom 1997. godine u kojoj je organizirano ukupno 355 različitih manifestacija i to:

19 dramskih programa, 2 humanitarne akcije, 40 izložaba, 53 koncerta, 19 nakladničkih projekata, 69 sudjelovanja na priredbama drugih društava, 2 okrugla stola, 37 predstavljanja knjiga, 22 tribine i predavanja, 18 sportskih manifestacija i 82 ostale različite ili kombinirane manifestacije.

Uz program u povodu dočeka Pape Ivana Pavla II. treba istaknuti još nekoliko vrhunskih priredbi. 16. ožujka održan je koncert Simfonijskog orkestra Hrvatske radio-televizije u Narodnom kazalištu, koji je Napredak organizirao u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini. U organizaciji Napretka, a u okviru festivala “Sarajevska zima”, 20. ožujka izvedena je opera “Ero s onoga svijeta”, u izvedbi HNK Osijek.

Hodočašće napretkovaca u Vatikan; susret sa Sv. Ocem,

Vatika, 22. svibnja 1997. godine

Napredak je u saradnji s Nadbiskupijom i RTV BiH 20. siječnja 1997. godine organizirao, u Napretkovoj palači, predstavljanje videofilma “Kardinal od Bosne”, autora Vlatka Filipovića.

Uz treće “Rujanske susrete” (Novi Travnik, 27.9.97.), Napredak organizira još jednu manifestaciju, za koju se planira da postane stalna. U suradnji s podružnicom Jajce, Središnjica organizira prve “Šopove dane na Plivi” (10.10.97.), manifestaciju otvorenu za raznovrsne kulturne sadržaje, ali prvenstveno poeziju. Centralna priredba u okviru ovogodišnjih “Šopovih dana”, bila je predstavljanje knjige Miroslava Palamete “O pjesništvu Nikole Šopa”.

Napretkov božićni program bio je izuzetno kvalitetan. Kao i svake godine, organiziran je Svečani božićni koncert (23.12. u katedrali, uz nastup mješovitog pjevačkog zbora iz Zenice), “Likovno Anale”, te malonogometni turnir u Skenderiji.

Važan događaj za Napredak bio je hodočašće skupine napretkovaca u Rim (20. - 25. svibnja 1997. godine).

Tom prigodom članovi Napretka imali su izuzetnu čast biti na glavnoj audijenciji Sv. Oca, na Trgu Sv. Petra, gdje se Papa Ivan Pavao II. obratio hodočasnicima riječima (na hrvatskom jeziku): “Na poseban način pozdravljam Upravu i djelatnike Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Sarajeva, koji su došli uzvratiti za moj pohod njihovu gradu prošlog mjeseca. Predragi, kao i onom zgodom, tako i danas, želim katolike Bosne i Hercegovine i ostalo tamošnje pučanstvo potaknuti na nadu, uzdižući pri tom žarku molitvu Bogu, da sve narode

Page 64: Povijest Napretka

Jugoistočne Europe obdari pravednim mirom. Vama ovdje nazočnima i vašim obiteljima, od srca udjeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen Isus i Marija.”

Na svršetku audijencije Sv. Otac, mimo protoko-la, prišao je grupi Napretkovaca, da bi se rukovao i fotografirao.

Ovaj je događaj, pored Napretkova sudjelovanja u programu prigodom Papina posjeta Sarajevu, doista povijesni za HKD Napredak.

Izdan je Napretkov “Hrvatski narodni godišnjak” za 1998. godinu u 2.000 primjeraka (uredio književnik Radovan Marušić) i zidni kalendar s temom “Papa Ivan Pavao II. u Sarajevu”.

Osim toga Središnjica je izdala još dvije knjige: “O stradanjima s nadom” kard. Vinka Puljića (II. izdanje - 1.500 primjeraka) i “Rađanje i rat u Sarajevu” prof. dr. Sreće Šimića (u 500 primjeraka). Podružnica Orašje je izdala 4 knjige, a podružnica Vitez dvije knjige.

Napretkovi listovi “Stećak”, “Hrvatski glas-nik”, “Bobovac” i “Ognjišta”, redovito su izlazili.

U 1997. godini osnovane (ili obnovljene) su 4 no-ve podružnice: Osijek, Drvar, Okučani i Kupres.

Za povijest Napretka veoma važna je bila sjednica u Zagrebu koja je održana 4.10.1997. godine, na kojoj su, uz članove Središnje uprave, sudjelovali i predstavnici svih Napretkovih podružnica u Hrvatskoj. Povod je bio izmjena Zakona o udrugama u Republici Hrvatskoj i pokušaj nekoliko ljudi u Glavnoj podružnici Zagreb, da to iskoriste i odvoje Napredak u Hrvatskoj od Središnjice. Stav svih podružnica je bio da Napredak mora ostati jedinstven, a da se glede novog Zakona, mora pronaći takav organizacioni, pravni i drugi okvir koji bi sačuvao jedinstvo Napretka.

Redovita izvještajna godišnja skupština Napretka, četvrta od obnove, održana je 25.10. 1997. godine.

Podijeljene su 63 stipendije i potpore više nego prethodne godine, tako da je za školsku godinu 1997./1998. podijeljeno 315 stipendija ili potpora i to 151 od strane Središnjice, a 164 su podijelile podružnice.

1998

I pored veoma složenih političkih i ekonomskih uvjeta za rad u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Napredak postepeno širi svoju organizaciju i povećava broj realiziranih projekata. Na kraju 1998. godine, Napredak je imao 59 podružnica i tri povjereništva.

Djelatnost Društva od ove godine proširena je i na prostor Crne Gore. U domu kulture u Tivtu održana je obnoviteljska skupština Napretkove podružnice, koja počinje djelovati u Donjoj Lastvi (utemeljena 1919. godine). Obnovi je prisustvovala brojna Napretkova delegacija iz Središnjice i predsjednici Napretkovih podružnica u Dalmaciji. Napretkova delegacija je jedna od prvih koja je prešla crnogorsku granicu, u vrijeme kada još nisu bili uspostavljeni međudržavni odnosi. Svečanom činu obnove bili su nazočni biskup iz Kotora mons. Ilija Janjić, veleposlanik Republike Hrvatske u SRJ Zvonimir Marković, predstavnici crnogorske vlasti, te brojni bokeljski Hrvati.

U ovoj godini Napredak je realizirao 355 različitih manifestacija i to: 15 dramskih programa, 4 humanitarne akcije, 34 izložbe, 53 koncerta, 19 izdanih knjiga i časopisa, 69 nastupa na priredbama gdje Napredak nije organizator, dva okrugla

Page 65: Povijest Napretka

stola, 37 predstavljanja knjiga, 22 tribine i predavanja, 18 sportskih manifestacija, 22 priredbe povodom blagdana, te 60 ostalih različitih ili kombiniranih manifestacija.

Najveći broj kulturnih manifestacija priređen je u povodu Uskrsa i Božića. U okviru Uskrsnog programa, Napredak je u Sarajevu organizirao “Izložbu fotografija” Zorana Filipovića (8.4.), Svečani uskrsni koncert u Narodnom pozorištu (12.4.) i Šesti uskrsni šahovski turnir (12.4.). Božićni program bio je još bogatiji: u velikoj dvorani KSC Skenderija održan je Napretkov božićni malonogometni turnir (19.12.) na kome su pored ostalih, nastupili “Dinamo” iz Zagreba, “Hajduk” iz Splita, “Željezničar” i “Sarajevo”. Napretkov Svečani božićni koncert održan je 22.12.98. godine u katedrali, a nastupili su Ženski zbor “Zvjezdice” iz Zagreba i Zbor “Trebević”. Izložba “Likovno anale 98”, postavljena je u Umjetničkoj galeriji BiH (23.12.98.), a predstavljeno je 89 radova, koje je izložilo 45 likovnih stvaralaca.

Tijekom 1998. godine Napredak je obilježio i nekoliko značajnih obljetnica. Svetom misom zadušnicom u crkvi Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu, 5.5.98. obilježena je 50. obljetnica smrti Ante Alaupovića, dugogodišnjeg predsjednika Napretka. U povodu 90. obljetnice smrti S. S. Kranjčevića (1.11.98.), na Dan mrtvih, održana je prigodna komemoracija na grobu ovog velikana. U programu je sudjelovao Mješoviti zbor “Trebević”, i učenici KŠC, a kardinal Vinko Puljić je izmolio opijelo.

Osamdesetpeta obljetnica Napretkova zakladnog doma obilježena je 14.11.98. svečanom sjednicom Središnje uprave, prigodnim glazbeno-poetskim programom i foto-izložbom u Napretkovoj palači.

Obilježena je i 100. obljetnica rođenja Antuna Branka Šimića i to prigodnom izložbom u “Muzeju književnosti i kazališne umjetnosti BiH”.

Napredak je 6. lipnja 1998. godine u hotelu “Dalmacija” u Kiseljaku, organizirao okrugli stol “Napredak danas i sutra”. Na okruglom stolu su bili nazočni ugledni hrvatski intelektualci i političari, a centralna tema je bila strategija razvoja Napretka za naredno razdoblje.

Proslava 85. obljetnice Napretkove palače,

Sarajevo, 14. studenog 1998. godine

Pošto Sarajevo već 14 godina nije imalo festival zabavne glazbe, Napredak je u svoj program rada uvrstio i ovu zadaću. Festival zabavne glazbe “Forte 98” održan je 27. lipnja 1998. godine u velikoj dvorani KSC “Skenderija”, uz nazočnost blizu 4.000 gledatelja.

Grad Split i Kanton Sarajevo organizirali su od 19. - 22.11.1998. godine manifestaciju “Dani Splita u Sarajevu”, kojom su se Sarajevu predstavili splitski gospodarstvenici, sportaši i

umjetnici. Napredak je bio koordinator cijele manifestacije, a izravno je bio zadužen za realizaciju kulturnog programa i to: Koncerta zabavne glazbe 21.11. u KSC Skenderija (preko 5.000 posjetitelja),  te koncerta Tedija Spalata i dalmatinskih klapa u Narodnom pozorištu (22.11.).

Page 66: Povijest Napretka

Organiziran je i prvi dječji festival “Piccolissimo 98” na kome je izvedeno 14 dječjih pjesama. Festival je, uz TV prijenos, održan u dvorani Bosanskog kulturnog centra.

U Novom Travniku su 26.9.1998. godine otvoreni IV. Rujanski susreti. Napretkova podružnica Uskoplje je 11.10.1998. godine organizirala manifestaciju “Uskopaljske jeseni” koja, također, postaje tradicionalna.

Napredak je bio organizator hodočašća u Mariju Bistricu (2.10.1998.), povodom dolaska Pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku i beatifikacije kardinala Stepinca.

U duhu svoje stoljetne tradicije, Napredak je za školsku godinu 1998./99. osigurao 344 stipendije i potpore. Središnjica je osigurala 195 stipendija, a podružnice 149 stipendije. Najveći donatori Napretkova fonda za stipendiranje bili su INA Zagreb (osigurala 14 stipendija) i fra Perica Vidić koji je poklonio 15 slika, a koje su prodane na posebno priređenoj aukciji.

U ožujku 1998. godine izašao je jubilarni pedeseti broj “Stećka”. Redovito su izlazili i ostali Naprektovi listovi: “Hrvatski glasnik” u Tuzli, “Ognjišta” u Zenici i “Bobovac” u Varešu. Radiopostaja “Vrhbosna” obilježila je 16.4.1998. godine petu obljetnicu svog rada i svakodnevnog emitiranja radioprograma.

Najveći izdavački projekt u 1998. godini je III. izdanje “Povijest BiH od najstarijih vremena do 1463. godine” (tiraž 200 primjeraka).

Hrvatski narodni godišnjak za 1999. godinu je tiskan u 1.000 primjeraka, ali je izdavanje kasnilo iz tehničkih razloga, pa je distribuiran u I. kvartalu 1999. godine. Godišnjak je uredio književnik Radovan Marušić.

Tijekom 1998. godine, Napredak su posjetile brojne ugledne ličnosti, a posebice treba istaći posjet zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića (25.3.1998.) i kardinala Kuharića (22.7.1998.).

Delegacije Napretka bile su nazočne na svim prijemima državnih organa Bosne i Hercegovine i stranih diplomatskih misija, a naročito treba istaći da su Napretkovo rukovodstvo posebno primili ambasador SAD g. Jaković (19.3.98.) i ambasador Austrije Valentin Inzko (6.5.98.).

Napredak je 12. 12. dobio još jednu udrugu: tog dana je održana obnoviteljska skupština Hrvatskog planinarskog društva “Bjelašnica 1923.”

1999

Rad Napretka u 1999. godini prema mnogim pokazateljima, bio je najuspješniji od obnove. Broj podorganizacija popeo se na 63 (60 podružnica i tri povjereništva), a utemeljena je i prva podružnica u USA (u New Yorku, u travnju 1999.). Zabilježen je rekordan broj organiziranih manifestacija – čak 440, što je najveći broj od obnove Društva. Struktura organiziranih manifestacija bila je slijedeća: 14 dramskih programa, 5 humanitarnih akcija, 40 izložaba, 57 koncerata, 45 izdanih knjiga i listova, 72 nastupa na manifestacijama drugih organizatora, 2 okrugla stola, 45 predstavljanja knjiga, 35 tribina i predavanja, 35 sportskih manifestacija, 17 priredbi za blagdane i 43 ostale manifestacije.

Napredak je 13. ožujka 1999. godine održao svoju V. godišnju skupštinu na kojoj su analizirani rezultati rada u 1998. godini, usvojen program rada i financijski proračun za 1999. godinu, te analizirane pripreme za proslavu 100. obljetnice.

Među brojnim kulturnim manifestacijama neke je, zbog njihove kvalitete i značaja potrebno izdvojiti.

Page 67: Povijest Napretka

Centralni događaj u sklopu obilježavanja Uskrsa bio je Napretkov Svečani skrsni koncert koji je održan u Katedrali 4. travnja 1999. godine. Nastupili su zbor “Trebević”, Komorni orkestar i poznati sarajevski solisti. Nakon koncerta organiziran je Napretkov Uskrsni prijem u klubu Lira.

Glavna podružnica Zagreb je 25.5.1999. godine organizirala dobrotvorni koncert za Napretkov fond za stipendiranje. Koncert je, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture R Hrvatske, održan u dvorani “Vatroslav Lisinski”, a uz Zagrebačku filharmoniju nastupili su operni pjevači: Dunja Vejzović, Antonija Boroša, Janez Lotrič i Marcos Fink.

U sarajevskoj Zetri 19.6.1999. godine, Napredak je organizirao II. Međunarodni festival zabavne glazbe “Forte 99”. Sudjelovala su 22 pjevača iz 9 ze-malja, a pobijedila je grupa “Novi fosili” iz Zagreba.

U rujnu 1999. godine održane su dvije Napretkove tradicionalne manifestacije: “Rujanski susreti” u Novom Travniku (4.9.99.) i “Šopovi dani na Plivi” u Jajcu (30.9.99.).

Božićni program je bio još bogatiji nego prethodne godine. Počeo je II. dječjim festivalom “Piko-lisimo 99”, koji je održan 11.12. u Pozorištu mladih.

Božićni malonogometni turnir održan je 15. i 16. 12. u KSC “Skenderija”, uz sudjelovanje pr-voligaških ekipa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovi-ne. Pobjednik turnira je NK “Croatia” iz Zagreba.

Napretkov Svečani božićni koncert održan je 21.12. u Katedrali. Nastupio je Omladinski zbor iz Zenice, pod ravnanjem Milenka Karovića. Tradicionalni Božićni šahovski turnir održan je 22.12. u Napretkovu klubu “Lira”. U umjetničkoj galeriji BiH otvorena je 23.12.99. izložba “Likovno anale 99”, uz nazočnost oko 500 posjetitelja. Izložbu je otvorio kardinal Vinko Puljić. Svoja djela je izložilo 69 likovnih stvaralaca iz cijele Bosne i Hercegovine.

Napretkovi sportski klubovi su nastupili u prvenstvima i kupovima Bosne i Hercegovine. NK “SAŠK-Napredak” se natjecao u Drugoj ligi Bosne i Hercegovine i osvojio 8. mjesto. ŠK “Napredak” Sarajevo se natjecao u I ligi BiH. ŠK “Napredak” Zenica natjecao se u I ligi HB, a Šahovski klub “Napredak” Vareš u drugoj ligi HB. Judo klub “Napredak”, nakon početnih velikih uspjeha na turnirima u zemlji i inozemstvu, nažalost je prestao s radom.

Pored Radiopostaje “Vrhbosna”, Napredak vodi još jednu radiopostaju - Napretkova podružnica Vareš preuzela je Hrvatski radio “Bobovac”.

Svi Napretkovi listovi u 1999. godini izlazili su redovito, a 20.3.1999. svečano je obilježen izlazak 50. broja lista “Bobovac” Vareš.

Iako je u Središnjici nastao mali zastoj u izdavačkoj djelatnosti, ipak je 1999. godina bila najplodnija od obnove glede broja izdanih knjiga. Za to su najzaslužnije Napretkove podružnice Split (12 knjiga), Orašje (5 knjiga), Novi Travnik i Usora (po 4 knjige).

Napretkov fond za stipendiranje “Ivo Andrić - Vladimir Prelog” je za školsku godinu 1999./2000. podijelio ukupno 278 stipendija i potpora i to 149 od strane Središnjice i 129 u podružnicama.

Veliki problem u radu Središnjice Napretka, kao i organizacionih dijelova Društva je nedostatak prostora. Oko davno obećanog povrata nacionalizirane Napretkove imovine još uvijek se nije dogodilo ništa bitno, iako su rađeni brojni nacrti zakona o restituciji. Radi aktualiziranja ovog problema Napredak se uključio u Koordinacioni odbor za povrat imovine, koji su formirala nacionalna društva.

Page 68: Povijest Napretka

Drugi veliki problem i dalje je registracija Napretka u Hrvatskoj. Predsjednik društva je, o ovoj problematici, u dva navrata (19.1. i 18.3. 1999.) razgovarao u Zagrebu s ministrom uprave Hrvatske Marjanom Ramušćakom. Tim povodom, predsjednik Napretka je posjetio i predstojnicu Vladina Povjerenstva za udruge Cvjetanu Plavša-Matić, u cilju osiguranja materijalnih sredstava za rad Društva. U svibnju 1999. godine predsjednik Napretka prof. dr. Franjo Topić i dopredsjednik prof. Ivica Šarić boravili su dva tjedna u Njemačkoj, radi promidžbe Napretka,  posjete podružnicama u Njemačkoj i osnivanja poticajnih odbora za utemeljenje novih podružnica. Predsjednik društva je od 6. do 10.10. boravio u Parizu, radi promidžbe Napretka i financiranja njegovih projekata.

U toku 1999. godine Napredak su posjetile mnoge ugledne ličnosti: predstavnici ambasada Francuske, Švicarske, guverner kantona Sarajevo Mustafa Mujezinović, načelnik SO Stari Grad Fehim Škaljić. Posebno treba istaći da je Napredak posjetio Visoki predstavnik  međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Carlos Westendorp (24.3.99.).

Delegacija Napretka na čelu s prof. dr. Franjom Topićem boravila je od 14.11. do 17.11. 1999. godine u Crnoj Gori i na Kosovu, u humanitarnoj misiji.

2000

Ova godina je u znaku Velikog jubileja 2000. godina kršćanstva. I Napredak se uključio u obilježavanje ove velike obljetnice, pa su i sve manifestacije koje je Napredak organizirao u Sarajevu, obilježene znakom Velikog jubileja. Za Napredak je od velikog značaja i obilježavanje 10. obljetnice njegove obnove. Zbog priprema za obilježavanje 10 godina obnove VI. godišnja skupština sazvana je već 11. ožujka 2000.

Za deset godina od svoje obnove Napredak je organizirao 2.499 različitih manifestacija. U jubilarnoj 2000. godini organizirano je 222 različita kulturna projekta i to: 17 izložbi, 29 koncerata, 31 nakladnički projekt, 42 nastupa na manifestacijama gdje Napredak nije bio organizator, 35 predstavljanja knjiga, 5 tribina i predavanja, 5 sportskih manifestacija i 46 ostalih programa.

U okviru ovih priredbi svakako treba ista-knuti uskrsne i božićne programe koji su priređeni u gotovo svim podružnicama.

Centralni događaj Uskrsnog programa bili su Napretkov Svečani uskrsni koncert (koji je održan 23.4.2000. godine u Narodnom pozorištu, a uz Sarajevsku filharmoniju nastupili su najpoznatiji hrvatski i bosanskohercegovački operni pjevači) i “Izložba 9 autora” u Galeriji “Roman Petrović”.

Božić je obilježen već tradicionalnim programima: Božićnim turnirom u malom nogometu, Svečanim božićnim koncertom i izložbom “Likovno anale 2000”.

Akademski slikar fra Perica Vidić poklonio je Napretkovu Fondu za stipendiranje svojih 18 slika, te je 6.3.2000. organizirana aukcija ovih slika, koja je rezultirala značajnim novčanim sredstvima za stipendiranje.

Napredak je 22.6.2000. organizirao gostovanje HKUD “Seljačka sloga” Trebižat. Gosti iz Trebižata predstavili su se defileom mažoretkinja i limenom glazbom kroz Sarajevo i cjelovečernjim koncertom u Bosanskom kulturnom centru.

Vrhbosanska nadbiskupija je 2.9.2000. godine organizirala Euharistijski kongres na stadionu Bilino polje u Zenici. Stručna služba Napretka je pružila značajnu organizacionu pomoć, a  folklorne i pjevačke skupine iz podružnice Bihaća, Kreševa i Zenice, kao i drugi članovi Napretka, sudjelovali su u dijelu programa.

Page 69: Povijest Napretka

U rujnu su održane tradicionalne manifestacije Napretkovih podružnica: “Napretkovo hrvatsko ljeto” u Zenici (19.9.), “Uskopaljske jeseni” u Uskoplju (24.9.), “Rujanski susreti” u Novom Travniku i “Festival tamburaške glazbe FBiH” u Kreševu (30.9.). Poznati kompozitor, prvi predsjednik Napretkove glazbene udruge Josip Magdić izveo je, u organizaciji Napretka, koncert u Katedrali (23.10.) pod nazivom “Orguljski recital”.

Skromno ali svečano, Napredak je obilježio 10. obljetnicu svoje obnove. Tim povodom je u Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji (4.10.2000.), kardinal Vinko Puljić otkrio spomen-ploču, a zatim je održana svečana akademija, na kojoj su uručene plakete obnoviteljima Društva.

Uzoriti kardinal Vinko Puljić otkriva spomen ploču u povodu 10. obljetnice obnove Napretka.

Vrhbosanska katolička bogoslovija, 4.X.2000. godine

Godišnja skupština društva održana je 18. i 19. 11. u Napretkovu Zakladnom domu. Bila je to VII. skupština od obnove, a imala je izvještajno izborni karakter. Za predsjednika je ponovo izabran prof. dr. Franjo Topić, dok je Središnja uprava donekle izmijenjena uvođenjem mladih kadrova.

Posljednja manifestacija koju je Napredak organizirao u 2000. godini bio je festival “Forte 2000”, koji je organiziran pod pokroviteljstvom Europske unije. Festival je održan 28.12.2000. godine u KSC Skenderija, pred preko 7.000 gledatelja. Nastupilo je 20 izvođača iz svih zemalja bivše Jugoslavije, a u show programu nastupile su glavne zvijezde hrvatske zabavne glazbe Goran Karan i grupa “Magazin”.

U ovoj godini dogodili su se važni pomaci glede prostora za rad Napretkovih podružnica. Glavna podružnica Zagreb dobila je na korištenje dio prvog kata Napretkove zadružne zgrade u Bogovićevoj 1. U Bugojnu su 28.7.2000. godine svečano otvorene obnovljene prostorije za rad Napretkove podružnice, u Hrvatskom domu. Središnja uprava je donijela odluku da se počne sa obnovom Napretkove knjižnice, pa su do konca godine urađeni pripremni radovi.

U 2000. godini Napredak je redovito izdavao tri lista: “Stećak”, “Hrvatski glasnik” (Tuzla) i “Bobovac” u Varešu. Središnjica je izdala pet knjiga: “Književna kritika o Nikoli Šopu”, Branimira Donata (500 primjeraka-sunaklada), “Politička filozofija Vaclava Havela”, dr. Ante Ćosića (700 primjeraka), “Misionar i kulture drugih”, Damira Zorića (1.000 primjeraka - suizdavaštvo s Maticom hrvatskom), “Napredak 1990. - 2000. - kronologija”, glavni urednik Hrvoje Šapina (500 primjeraka) i “Staništa i spominuća svjetlosti” autor Željko Grahovac (1.000 primjeraka). Izdavaštvo je bilo veoma izraženo i u podružnicama, a najviše u Splitu (7 knjiga) i Vitezu (4 knjige).

Napretkov Fond za stipendiranje “Andrić-Prelog” za školsku godinu 2000./2001. podijelio je 129 stipendija.

Hrvatski narodni godišnjak je izašao kao dvobroj za 2000. i 2001. godinu kako bi se nadoknadilo kašnjenje iz prethodne godine. Tiraža je bila 500 primjeraka, a glavni urednik je bio književnik Radovan Marušić.

Napredak su u toku 2000. godine posjetile mnoge ugledne ličnosti. Tako je predsjednik Napretka primio:  predsjednika Republike Hrvatske g. Stipu Mesića, veleposlanika Republike Italije g. Enrica Pietromarchia, dogradonačelnika Zagreba g. Mladena Vilfana, specijalnog izvjestitelja za ljudska prava UN g. Jirija

Page 70: Povijest Napretka

Dienstbiera, tajnika za  državne odnose Svete stolice mons. Jean Louis Taurana, savjetnike Europske komisije gđu Anette Brolenins i g. Jan Peter Schoffer Patričeka, delegaciju Sarajevskog kantona, Srednjobosanske županije, općina Centar, Novo Sarajevo, Stari Grad itd.

2001

Prva Napretkova kulturna manifestacija u 2001. godini bila je predstavljanje knjige “Politička filozofija Vaclava Havela” autora Ante Ćosića, održana 11.1.2001. godine na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji. To je bio uvod u jednu, po broju kulturnih priredbi, veoma plodnu godinu u kojoj je Napredak priredio: 63 koncerta i glazbene priredbe, 43 likovne izložbe, 16 dramskih i poetskih programa, 10 folklornih manifestacija, 69 sudjelovanja na manifestacijama u organizaciji drugih organizatora, 45 predstavljanja knjiga, 27 tribina i predavanja, 48 sportskih manifestacija, 25 tradicionalnih priredbi u povodu blagdana, 11 skupština podružnica, 59 različitih kombiniranih manifestacija, 4 humanitarne akcije, 27 izdanih knjiga.

Za školsku godinu 2001./2002. odobreno je 75 stipendija i 114 potpora.

Uskrsni blagdani obilježeni su kao i ranijih godina: šahovskim turnirom (14.4.), i koncertom. Centralni događaj bio je Napretkov Svečani uskrsni koncert održan 15.4. u Narodnom kazalištu. Uz orkestar Sarajevske filharmonije, nastupili su vodeći sarajevski operni pjevači, a dirigirao je maestro Julio Marić. Nakon koncerta organiziran je Napretkov Uskrsni prijem u salonima kazališta.

U toku 2001. godine Središnjica Napretka veću pažnju je posvetila predstavljanju novih knjiga i književnim večerima. Predstavljene su knjige “Vlast vlasništva” i “Vlasničko utemeljenje kapitala”, autora Stiepe Andrijića (10.4.); “Ogledi”, Željka Ivankovića (29.5.), “Književna kritika o Nikoli Šopu” Branimira Donata (10.5.), “Ban Kulin i krstjanska Bosna”, autora akademika Mirka Vidovića (14.6.), “Luhman o religiji” autora Ivana Markešića (1.7.).

Napretkov Svečani božićni koncert

22.XII.2001. godine, Sarajevo, katedrala

Organizirana su prikazivanja i promocija tri dokumentarna filma: “Konac 20. stoljeća” Vlatka Filipovića (10.2.), “Kardinal od Bosne”, Vladimira Fučeka s HTV-a (13.9.) i “Hrvati u BiH-povijesne minijature”, autora Ivana Cigića.

Svibanj 2001. godine bio je veoma bogat kulturnim događanjima u Napretku. U dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu Napretkova Glavna podružnica u Zagrebu i Napretkov fond za stipendiranje “Ivo Andrić-Vladimir Prelog”, u

suradnji s Zagrebačkom filharmonijom, priredili su 10.5. 2001. godine dobrotvorni koncert. “Zagrebačka filharmonija” već treću godinu zaredom je donirala Napretku svoj koncert. Pokrovitelj koncerta bio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.

U Napretkovom  klubu “Lira” 14.5. 2001. godine organizirana je aukcija slika slikara Miroslava Bilaća, a 50% prihoda od prodanih slika doniran je u korist Fonda za stipendiranje. Napretkova podružnica Bugojno je, u povodu Uskrsa, organizirala u razdoblju od 15.5. - 20.5. manifestaciju “Napretkov tjedan kulture”.

Page 71: Povijest Napretka

Delegacija Napretka na čelu s prof. dr. Franjom Topićem, primljena je 10. svibnja 2001. godine kod predsjednika Sabora Hrvatske g. Zlatka Tomčića, a glavne teme razgovora bile su financiranje Napretka od strane Republike Hrvatske i povrat Napretkove nacionalizirane imovine.

Podružnica Napretka u Varaždinu 22.5. obilježila je 80. obljetnicu svog utemeljenja i tom prigodom organizirala niz kulturnih manifestacija.

Nogometni klub SAŠK Napredak osvojio je 1. mjesto u II. ligi i izborio pravo na kvalifikacije za ulazak u I. ligu Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon uspješnog nastupa u kvalifikacijama NK SAŠK Napredak postao je prvoligaš.

Podružnica Napretka u Travniku 9.10.2001. godine obilježila je 109. obljetnicu rođenja Ive Andrića, nizom kulturnih manifestacija.

Tradicionalna manifestacija “Šopovi dani na Plivi” održana je u Jajcu od 5.10. do 6.10. 2001. godine. Centralni događaj ovog bijenala bila je promocija knjige “Književna kritika o Nikoli Šopu”, zagrebačkog književnika Branimira Donata.

U Sarajevu je od 12. - 16.9.2001. godine odr-žana konferencija “Kršćani i muslimani u Europi”, u organizaciji Vijeća biskupskih konferencija Europe (CCEE) i Konferencije Crkava Europe (KEK). Napredak je za ovu konferenciju prihvatio da bude tehnički servis konferencije i organizator kulturnih programa. Prema općim ocjenama Napredak je svoju zadaću izvršio na najvišoj razini.

Središnjica Napretka u ovoj godini realizirala je 9 nakladničkih projekata i to:

“Ban Kulin i krstjanska Bosna”, autora Mirka Vidovića (suizdavaštvo s Maticom hrvatskom, Livno);

“Hrvatski narodni kalendar” za 2000. i 2001. godinu;

"Napredak 1990-2000. – kronologija”, drugo dopunjeno izdanje;

“Leksikon hrvatskih književnika u BiH od najstarijih vremena do danas”, autora Mirka Marjanovića (suizdavaštvo s “Maticom hrvatskom”, Sarajevo);

Zidni kalendar za 2002. godinu;

“Protiv korupcije”, autora Nevena Šimca, (suizdavaštvo s udrugom Domovina i dijaspora);

“Demokratski izborni sustavi”, autora Tihomila Rađe i Davora Gjenera, (suizdavaštvo s UDD);

“Politika cijena”, autora Joze Bakalara;

“Prijateljski o teatru”, autora Radovana Marušića, (suizdavaštvo).

U podružnicama je u 2001. godini izdano 18 knjiga, a najaktivnije su bile podružnice Orašje s 9 izdanih knjiga i Vitez s 5 izdanih knjiga.

U 2001. godini Napredak je redovito izdavao tri lista: “Stećak”, “Hrvatski glasnik”, “Bobovac”.

U rujnu 2001. godine Napredak je ušao u godinu u kojoj obilježava stoljetnicu obnove, pa su sve priredbe organizirane u okviru Božićnog programa imale istaknut logotip jubileja.

Napretkov Božićni malonogometni turnir održan je 14.12.2001. godine u KSC Skenderija. Sudjelovale su prvoligaške ekipe iz Bosne i Hercegovine, te NK “Zagreb” i NK “Osijek”. Odmah sutradan, u klubu “Lira”, održan je Napretkov

Page 72: Povijest Napretka

Božićni šahovski turnir, na kome je sudjelovalo 40 šahista, a od toga 10 velemajstora i 30 međunarodnih majstora.

“Likovno anale 2001” održana je 21.12.2001. godine u Maloj dvorani samostana  sv. Anto. Sudjelovao je 21 umjetnik koji su izložili 30 eksponata.

Svečani božićni koncert je održan u katedrali 22.12.2001. godine. Uz pratnju Komornog orkestra Sarajevske filharmonije, pod dirigiranjem Julija Marića, nastupili su operni pjevači iz Splita Žana Marendić-Bučević i Stefan Kokoškov, uz sarajevske pjevače Ademu Pljevljak i Ivicu Šarića.

Posebno treba istaknuti odlazak prof. Topića i dopredsjednika Šarića u USA i Kanadu 09.11. - 26.11. 2001. godine, koji je rezultirao osnivanjem novih podružnica u Chicagu i Hamiltonu, te Inicijativnog odbora u Vancuveru (Kanada). U sklopu svog boravka u USA, prof. Topić i prof. Šarić su posjetili brojne hrvatske zajednice, te ih informirali o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a posebice o djelovanju Napretka. Naročito su se založili na animiranju potencijalnih donatora za Napretkove aktivnosti, što je rezultiralo konkretnim donacijama naših iseljenika.

Tijekom 2001. godine prof. dr. Franjo Topić je ostvario kontakt s brojnim uglednim ličnostima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i šire, stavljajući u prvi plan problematiku djelovanja Napretka. Naročito treba istaknutii razgovore sa Stjepanom Mesićem, predsjednikom R Hrvatske, Zlatkom Tomčićem, predsjednikom sabora R Hrvatske i ministrima Vlade R Hrvatske, gotovo svim dužnosnicima u Bosni i Hercegovini, te predstavnicima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Uz to, predsjednik je bio nazočan na brojnim prijemima koje su organizirala inozemna veleposlanstva, državne institucije, vjerske i kulturne organizacije itd.

2002

U 2002. godini HKD Napredak ulazi kao veliko društvo s preko 20.000 tisuća članova u 66 podružnica u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Europi i Americi. U Sarajevu aktivno radi devet strukovnih udruga. Društvo ima dvije Radiopostaje: “Vrhbosna” Sarajevo (zajedno s Vrhbosanskom nadbiskupijom) i radio “Bobovac” Vareš. Izdaje tri lista: “Stećak” (Sarajevo), “Hrvatski glasnik” (Tuzla) i “Bobovac” (Vareš).  Napredak ima devet pjevačkih zborova, dvanaest tamburaških sastava, devet folklornih skupina i još preko dvadeset različitih likovnih, dramskih i drugih udruga. U sastavu Napretka djeluje  NK “SAŠK-Napredak” Sarajevo (I. liga BiH), pet šahovskih klubova: ŠK “Napredak” Sarajevo (I.  liga BiH), ŠK “Napredak” Zenica (I. liga H-B), ŠK “Napredak” Bugojno (I. liga H-B), ŠK “Napredak” Prozor (I. liga H-B) i ŠK “Napredak” Vareš (II. liga H-B), i jedno planinarsko društvo HPD “Bjelašnica 1923”.

Od svoje obnove (1990. g.) do danas HKD Napredak je priredio slijedeće manifestacije: 255 izdanih knjiga, 279 izložaba, 436 koncerata, 432 nastupa na manifestacijama od drugih organizatora, 119 dramskih programa i recitala, 15 okruglih stolova, 353 predstavljanja knjiga i drugih izdanja, 238 tribina i predavanja, 137 sportskih priredbi, 110 prigodnih manifestacija za blagdane, 71 humanitarnu akciju, 501 različitu ili kombiniranu kulturnu manifestaciju. Prema ovome, proizlazi da je Napredak od obnove do danas ukupno realizirao 2.946 različitih kulturnih programa. Podijeljeno je 1.776 stipendija i potpora. Ove godine Napredak obilježava 100. obljetnicu svog utemeljenja (1902. godine), te je cjelokupan program rada za 2002. godinu u znaku ovog jubileja. Planirani su

Page 73: Povijest Napretka

brojni programi: Promocije prigodnih izdanja, Izložba članova Likovne udruge, Šahovski turnir, Svečani koncert itd.

Za obilježavanje stoljetnice u rujnu mjesecu predviđene su slijedeće manifestacije:

Znanstveni simpozij o Napretku,

Postavljanje spomen-ploče,

Izložba “100 godina Napretka”,

Premijera filma o Napretku,

Svečana akademija i koncert Napretkovih zborova, folklornih i vokalno-instrumentalnih skupina,

Podružnice Napretka, prigodnim programom po svom izboru i mogućnostima obilježit će stoljetnicu Napretka.

U povodu 100. obljetnice utemeljenja, a zbog značajnog doprinosa razvoju Grada Sarajeva, Napretku je 7.4.2002. godine uručena Šestoaprilska nagrada Grada.

2003.

Godine 2003. organizirano je 7 dramskih i poetskih programa, 19 likovnih izložbi, 49 glazbene priredbe, 64 predstavljanja knjiga, 22 tribine i predavanja, 14 sportskih priredbi, 14 priredbi prigodom blagdana, 4 humanitarne akcije, 41 djelatnost u području izdavaštva, 58 drugih ili kombiniranih priredbe i 71 sudjelovanja na priredbama drugih organizatora, što je ukupno 322.

2004.

U prvih 6 mjeseci 2004. godine organizirano je 9 dramskih i poetskih programa, 10 likovnih izložbi, 17 glazbenih priredbi, 27 predstavljanja knjiga, 8 tribina i predavanja, 6 sportskih priredbi, 7 priredbi prigodom blagdana, 4 humanitarne akcije, 26 djelatnosti u izdavaštvu, 23 druge i kombinirane priredbe i 21 sudjelovanje na priredbama drugih organizatora, što je ukupno 132.