Povijest župe Barlovci (Hrvati Banje Luke)

Oko fra Vidova bunara 1. Marinko Orlovac.

http://orlovac.eu/ofravidovab_1.html[2/12/2009 9:39:16 PM]

FAMILY ORLOVAC, BUKOVICA

NASLOVNICA http://orlovac.eu Bukovica Genealogija Foto Knjige Glazba Novac Satovi Zanimljivo Kontakt

OKO FRA VIDOVA BUNARA

Dio prvi:

POVIJEST UPE BARLOVCI

Dio drugi:

POPISI, STATISTIKE, PREGLEDI

Mala monografija upe Svetoga Vida u Barlovcima. uz 125. obljetnicu osnutka (1879-

2004)

Autor: dr. Anto OrlovacBanja Luka, Barlovci 2005.

U ovo internet izdanje su ukljuene ispravke i nadopune tiskanom

izdanju, koje mi je poslao autor.

Autor ovom prigodom ljubazno zamoljava sve itatelje da obrate posebnu

pozornost na spisak rtava, te da sve ispravke i nadopune poalju meni

(Marinku Orlovac) preko linka "Kontakt" na ovoj stranici, a ja u to sve

proslijediti dr. Anti Orlovac. To nam je, dakako svima u zajednikom

interesu.

Dio prvi: POVIJEST UPE BARLOVCI

KAZALO:ProslovUvodPoglavlje prvo - DALJNJA PROLOST OVIH KRAJEVASela barlovake upe i njihova starostKatoliki tragovi iz daljnje prolosti na ovom prostoruOsnovni podaci o selu Barlovci, po kojemu i upa ima naziv . . .Daljnja prolost barlovakog krajaRimsko dobaSrednji vijekTursko razdobljeupa Dragoaj, prethodnica barlovakeSjedite upe seli iz Dragoaja u IvanjskuPohodi biskupa ovim krajevima za turskog vremenaPoglavlje drugo - PRVO STOLJEE UPE BARLOVCIOsnutak i poetak upe BarlovciSjedite barlovake upeGradnja upnog stanaGradnja upne crkveNabavke inventara i popravciFilijale i kapeliceGrobljakole

ta ima novoga?

O s v j e e n o:[25. sijenja 2009.]

KNJIGEFra Juro alidr.Anto OrlovacAugust enoaEugen KumiiRobert Leon

Makro foto

Kantar

Oko fra Vidova bunara 1. Marinko Orlovac.

http://orlovac.eu/ofravidovab_1.html[2/12/2009 9:39:16 PM]

upne maticeBrojani razvitak upeKanonski pohodi biskupa i krizme u barlovakoj upiDuhovni ivotMisije i duhovne obnoveSveenici - dragulji upe: mlade i zlatne miseNeki obiaji u barlovakoj upiNeka tragina zbivanja: potresi i nevrijemeupa u komunistikom razdobljuStogodinjica upeRedoslijed upnika i kapelana barlovake upeupniciKapelaniPoglavlje tree - DIOBA BARLOVAKE UPE I NJEZIN DALJNJI IVOTOsnutak upe u Trnuasne sestre u barlovkoj upiupnikovi suradnici - upno pastoralno vijeeRat bez rata - Barlovaka upa u najnovijim zbivanjimaNajtunije stranice upne kronikePosjeti uglednih gostiju i upna slavljaNemili dogaaji"Crni Boi"Ni upnikov ivot nije vie siguranPosljednje vee okupljanje vjernika u barlovakoj upiupa vie nema kapelana niti asnih sestaraZavrni akordi zlaMir bez povratka upljanaPovratak u upnu crkvuGodina 1999. - blagoslov obnovljene upne crkveJubilarna godina 2000Prva godina novoga tisuljea - upnik ponovno stanuje u upi..Papa proao kroz barlovaku upu - Da, istina je!Dio drugi: POPISI, STATISTIKE, PREGLEDI

Proslov

Zato ovaj naslov: Oko fra Vidova bunara? U sredite zanimanja stavio

sam u naslov ime jednog sveenika i jedan bunar. Za to sam imao vie

razloga.

Ponajprije to je ime sveenika i redovnika, franjevca, rodom iz barlovake

upe, i to upravo iz sela Barlovci, fra Vida dr Miljanovia. On svakako

zasluuje da na odredeni nain predstavlja ovu upu kao njezin

najistaknutiji lan. On je graditelj upne crkve u Barlovcima, koja nakon

svih neprilika, ratova i potresa i danas stoji. U njoj se sabire Crkva,

zajednica spaenih, krtenih i posveenih. Podigao je i toranj upne crkve

kao prst koji upire prema nebu i pokazuje vjerniku i namjerniku tko tu ivi:

katoliki vjernici, i kamo stremi: prema nebu, kui Oca nebeskoga. Time je

oznaio da u tome kraju u vrijeme kada on gradi crkvu ive veinom

katolici Hrvati, autohtoni i najstariji narod u ovom dijelu Bosne i

Hercegovine, koji je neko bio dio Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, a nakon

pada ovih krajeva pod tursku vlast nazivao se "Turska Hrvatska", sve do

poetka 19. stoljea.

Posne kiflice

Retuiranje

Vuci

Oko fra Vidova bunara 1. Marinko Orlovac.

http://orlovac.eu/ofravidovab_1.html[2/12/2009 9:39:16 PM]

Anto uz fra Vidov bunar u dvoritu upne crkve

On je prvi ovjek u cijeloj Bosni i Hercegovini koji je postigao najvii

akademski stupanj, doktorat znanosti. Doktorirao je iz crkvenog prava u

carskom Beu 1882, samo tri godine nakon to su Barlovci postali

samostalna upa. Veoma je zasluan i za podizanje franjevakog

samostana na Petrievcu, kojemu je bio i prvi poglavar, gvardijan. Svojim

sveenikim djelovanjem kroz punih 17 godina ostavio je neizbrisiv trag u

povijesti rodne barlovake upe. Zbog svega toga zasluio je da bude

osobito istaknut. To sam uinio stavljajui njegovo ime u naslov ove

knjige.

A bunar? Bunar pred glavnim ulazom u upnu crkvu u Barlovcima dao je

iskopati upravo fra Vid 1907. godine. Medutim, on je vie od zdenca, izvora

dobre vode za okrepu ednim vjernicima, kada - ponekad pjeaei i po

dva sata - edni dodu u crkvu. Vodom iz toga bunara krtena je najvea

veina vjernika barlovake upe. Taj bunar je uzet u naslov i kao simbol

krsnog preporoda, jer daje vodu za sveto krtenje kojim postajemo djecom

Bojom i lanovima Kristove Katolike crkve. Time se i upa povezuje u

mistino zajednitvo s Bogom i medusobno. A o njoj, upi Barlovci,

njezinoj 125-godinjoj povijesti, njezinim sveenicima i njezinim

vjernicima, rije je u ovoj knjizi. Podnaslov Mala monografija upe Svetoga

Vida u Barlovcima upravo daje do znanja da je rije o monografskom

prikazu ivota ove neko velike i ugledne upe pod zatitom Svetoga Vida,

muenika, upe u kojoj su vjernici u svim promjenama, uz sve ljudske

slabosti od kojih nitko nije poteden, revno ivjeli svoju vjeru, predvodeni

svojim upnicima franjevcima. Rije je o upi bogatoj duhovnim zvanjima,

u kojoj su u nekim razdobljima dvojica sveenika imala pune ruke posla, uz

suradnju asnih sestara, ali upe koja je vie puta dijelila sudbinu svoga

zatitnika - stradanje i muenitvo, sve do gotovo posvemanjeg unitenja

u zbivanjima posljednjeg desetljea. A ti, dobrohotni itatelju, kreni

prebirati po njezinim stranicama. elim da te itanje podsjeti na tvoje

korijene, na tvoj oteti zaviaj. elim da te stranice koje slijede osvjee

Oko fra Vidova bunara 1. Marinko Orlovac.

http://orlovac.eu/ofravidovab_1.html[2/12/2009 9:39:16 PM]

poput ae hladne vode iz fra Vidova bunara!

Autor

Uvod

upa Barlovci kod Banje Luke navrava ove godine (2004) 125 godina

svoga postojanja. Ona pripada banjolukom dekanatu. Osnovana je 1879.

godine diobom od upe Petrievac. Pripalo joj je podruje dananjih dviju

upa: Barlovci i Trn. Ova posljednja je osnovana 1980. godine, tj. nakon

jednog stoljea postojanja upe u prvobitnom opsegu, i to diobom od

Barlovaca. Cijelo je to podruje neko pripadalo starodrevnoj upi

Dragoaj, ije je sjedite kasnije preneseno u Ivanjsku, te je do 1876.

pripadalo upi Ivanjska. Te je godine cijelo podruje kasnije barlovake

upe pripalo novoosnovanoj upi na Petrievcu, a onda je sredinom 1879. u

Barlovcima osnovana posebna upa. I nova barlovaka upa bila je veoma

velika i prostrana: obuhvaala je ak 13 sela. Graniila je sa upama:

Petrievac na jugu, Ivanjska na sjeverozapadu, Stratinska na zapadu, dok

na sjeveru i istoku u vrijeme osnutka barlovake upe nije bilo druge upe

sve do Bosanske Gradike i Kulaa kod Prnjavora! Medutim, to nipoto ne

znai da su katolici tu tek od toga vremena; naprotiv veoma je bogata

povijest Katolike crkve u ovim krajevima. Ostaci ranokranske bazilike

koja je otkrivena upravo na podruju barlovake upe, na lokalitetu Gri-

Paua, svjedoi o nazonosti kranstva jo u rimsko doba. Brojni su

tragovi i iz srednjeg vijeka koji su, naalost, jo uvijek nedovoljno

istraeni. Ti su krajevi nakon osnutka Zagrebake biskupije (1093/1094)

pripali toj biskupiji, a bili su dio Hrvatskog kraljevstva, a kad su oni pali

pod tursku vlast, povjesniari i kartografi ih nazivaju "Turskom Hrvatskom"

sve do 19. stoljea. To se podruje protee na istok negdje do Vrbasa, a na

jug do Banje Luke. Prema nekim povjesniarima upravo se u banjolukom

Potkozarju, na podruju upa Ivanjska i Barlovci, ouvao autohtoni katoliki

i hrvatski element. Zato sam smatrao korisnim u ovom radu obraditi ne

samo sadanje i nedavno stanje barlovake upe, nego se vratiti i u daleku

prolost ovih krajeva, te ih prikazati, iako samo usput i ukratko, koliko to

postojei dokumenti i podaci, kao i predvideni prostor ove publikacije,

doputaju.

Dio prvi:

POVIJEST UPE BARLOVCI

Poglavlje prvo -

DALJNJA PROLOST OVIH KRAJEVA

Sela barlovake upe i njihova starost

Zavirimo malo u prolost ovoga kraja, odnosno sela koja su pri osnutku

Oko fra Vidova bunara 1. Marinko Orlovac.

http://orlovac.eu/ofravidovab_1.html[2/12/2009 9:39:16 PM]

barlovake upe ula u njezin sastav, koliko nam doputaju povijesni

podaci.

Samo ime sela Barlovci razmjerno je mlado. Prvi put ga, koliko mi je

poznato, susreemo u maticama upe Ivanjska, kamo je ovaj kraj u to

doba spadao, 8. rujna 1767. godine. Spominje ga i biskup fra Marijan

Bogdanovi, bosanski apostolski vikar, u svom izvjetaju iz 1768. godine,

ali ga nema u izvjetaju biskupa fra Pave Dragievia iz 1743. godine!

Uspore;ujui pak prezimena koja se spominju u oba ta popisa, ustanovit

emo da se obitelji s prezimenima: Anui, Bumbar, Lopar, Miljanovi, koje

kasnije susreemo samo u Barlovcima, kod Dragievia vode kao stanovnici

sela Bukovica. Iz toga bismo mogli zakljuiti da se cijelo podruje

dananjih sel