Povjesni Razvoj Gradova 1

7/23/2019 Povjesni Razvoj Gradova 1

http://slidepdf.com/reader/full/povjesni-razvoj-gradova-1 1/42

GIMNAZIJA „MSŠ NORDBAT 2“ školska 2014/2015.godVAREŠ

Kristijan Jelić Zemljopis

V1b

M!"#$K% #&%ZZ'M(J)*%$

#a+,oj grado,a kro+ po,jest

Mentor - *ro. 'limana otić



PROSTORNO PLANIRANJE

Razvoj gradova kroz povijest Prostorno i

urbanističko planiranje Primjeri prostornih

i urbanističkih planova

Urbanističko i graditeljsko zakonodavstvo

Osnovni pojmovi i elementi uređivanja prostora

Pokazatelji i standardi

Prostorna organizacija grada

Prostorno planiranje tehničke infrastrukture.

Ova skripta je nastala na temelju skripte prof. Fedora enzlera !"#$%.& 'PRO()OR*O P+,*-R,*/

- UR/0-1,*/ PRO()OR, 2 3 Razvoj gradova kroz povijest45 te dopunjena predavanjima i

materijalima za predavanja prof. asenka 6orvata i predavača 7latka 8arača i dijelom materijala za

predavanja na studiju arhitekture prof. Olega 9rgurevi:a i prof. ;ladena Obada <:itarocija.



SADRŽAJ

I RAZVOJ GRADOVA KROZ POVIJEST

*,(/+, U PR/)PO1/(*O =O>,

9R,=O1- ;/7OPO),;-/

9R,=O1- /9-P),

9R?8- 9R,=O1-

9R,=O1- 8R/)/

9R,=O1- ;-8/*(8O9, =O>,

9R,=O1- U 9R?8O U ,R6,(8O =O>,

9R,=O1- U 9R?8O U 8+,(-?*O =O>,UR>,*-()-?8/ )/OR-/ 8+,(-?*O9, =O>,

9R,=O1- U 9R?8O U 6/+/*-()-?8O =O>,

6/+/*-()-?8- 9R,=O1-

9R,=O1- R-;(8O9 @,R()1,

U()RO R-;(8O9, 9R,=,

,1*- PRO()OR- R-;(8O9, 9R,=, R-;(8O

UR>,*-()-?8O 7,8O*O=,1()1O R-;(8-

9R,=O1- A PR,1*- - PO+-)-?8- (),)U( R-;(8-9R,=O1- A UR>,*-()-?8- U()RO R-;(8/

@/()/

(R/=*/1/8O1*- 9R,=O1-

)-PO+O9-, (R/=*/1/8O1*O9, 9R,=,

P+,*-R,*/ (R/=*/1/8O1*O9, 9R,=,

(R/=*/1/8O1*O UR>,*-()-?8O 7,8O*O=,1()1O

(R/=*O1/8O1*- 6R1,)(8- 9R,=O1-(R/=*O1/8O1*- 9R,=O1- PR/;, *,?-*U *,(),*8,

9R,=O1- PR/;, )+O@R)*O (+-@-

9R,=O1- *,(),+- PR/;, UR>,*-()-?8O; P+,*U



8O;U*,+*, OPR/;, UR>,*-()-?8O

7,8O*O=,1()1O F/U=,+*- !P+/;-B8-&

U)1R0/*- 9R,=O1-

9R,=O1- R/*/(,*(/

-=/,+*- 9R,=O1-

P+,*(8- -79R,0/*- 9R,=O1-

U)1R=/ PO()O/B-6 9R,=O1,

9R,=O1- PR/=-*=U()R-(8O9 R,7=O>+, - R,7=O>+, -*=U()R-(8/ R/1O+U@-/ !"$.

i "#. stolje:e&

9R,=O1- 2C. ()O+/B,

(U1R/;/*- PR-()UP PRO()OR*O; P+,*-R,*U

9R,=O1- 2C. ()O+/B,



Razvoj gradova kroz povijes



1

NASELJA ! PRETPOVJESNO DO"A

Poznavanje povijesti razvoja gradova značajno

je za sve one koji na bilo koji način sudjeluju u

procesu planiranja razvoja5 projektiranja i

realizacije danaDnjih gradova i njihovih dijelova.Potrebu za poznavanjem povijesti urbanizma

moEda je najbolje definirao čuveni teoretičar

urbanizma +eis ;umford u knjizi '9rad u

historiji4kada je napisaoG4 Da bismo mogli

položiti nove temelje urbanog života moramo

najprije shvatiti povjesnu prirodu grada i

razgraničiti njegove prvobitne funkcije, one koje

su iz njega prozašle, od onih koje se možda tek

sada javljaju. Da bismo u našoj svijesti učinili

hrabar skok u budućnost nije li nam potrebno da

zađemo u duboku prošlost !eliki dio naših

sadašnjih planova, od kojih se mnogi ponose

svojom "suvremenošću# i "naprednošću# samo

su žalosne mehaničke kreature urbanih i

regionalnih oblika koje bismo mi sada mogli

ostvariti.4

Organizirana ljudska naselja seEu u daleku

proDlost5 u period stvaranja prvobitne rodovske

zajednice. Ona su nastala u pretpovjesnom

razdoblju5 u vrijeme koje nam nije ostavilo

pisane dokumente5 pa se saznanja o njihovom

obliku i prostornoj organizaciji temelje na

rezultatima arheoloDkih nalaza i njihovoj

interpretaciji.

U najranijem periodu čovječanstva ljudi nisu bili

prostorno vezani5 ve: su se kretali koriste:i5 prijesvega5 prirodna skloniDta5 pe:ine5 spilje i sl.

Prvi oblici stalnih naseobina pojavljuju se

paralelno sa razvojem poljodjelstva koje daje

mogu:nost proizvodnje mnogo ve:ih količina

hrane na jednom prostoru !mjestu&.

Procesi stabilizacije naselja koja su potom

uslijedili odvijali su se za naDe pojmove veoma

sporo tj. kroz viDe tisu:a godina. U konačnici

mogu:e je generalno zaključiti da supretpovjesna naselja nastala u periodu neolita5 a

da su svoje savrDenije oblike poprimilli u

brončano doba.

-ako pretpovjesna naselja joD nisu imala prava

obiljeEja gradova ona su morala udovoljiti nekim

egzistencijalnim potrebama zaDtite od divljih

Eivotinja i vodene stihije5 a kasije i zaDtiti odneprijateljskih plemena.

(ocioloDko obiljeEje neolitskog sela vezano je uz

dominaciju Eene i pojavu patrijarhata. Hena je

bila nosilac proizvodnje hrane5 posuđa5 koDara5

ona je rađala i podizala djecu i u svakom

pogledu simbolizirala stabilnost i siguranost.

8asnijim razvojem naselja !kasni neolit&5

brončano doba& muDkarac postaje vode:i lik Dto

je proizaDlo iz uloge koju u druDtvu moEe voditi

samo on. ;uDkarac je lovac5 vjeDto barata

oruEjem i sposoban je nametnuti svoju volju

drugima. )a pove:ana uloga muDkarca

vremenski se podudara i sa prerastanjem nekih

pretpovjesnih naselja u prve gradove.

)u kvalitativnu promjenu +. ;umford ovako

definira.4=ok je kultura motike mogla izdrEati

zaseoke5 kultura pluga mogla je izdrEavati cijelegradove i pokrajine. =ok su se lokalnim

naporima mogli izgraditi samo manji nasipi i

jarci5 dotle je suradnja u gradu na Direm planu

omogu:avala da se cijela dolina jedne rijeke

pretvori u jedinstveni sklop kanala za plovidbu i

natapanje u svrhu bolje proizvodnje hrane i

boljeg prometnog povezivanja.4

9rad kao razvijenija forma pretpovjesnog

razdoblja dobiva i sloEeniju strukturustanovniDtva5 mnogoznačnih zanimanja koja u

pretpovjesnom selu nisu postojala.

*ajkarakterističnija od tih zanimanja su. trgovac5

vojnik5 bankar i sve:enik.

Ovakva5 sve sloEenija5 struktura stanovniDtva u

gradovima dovela je do toga da je grad postao

jezgra čitavog niza tehničkih izuma i

unapređenja !posebno u razvoju

građevinarstva&5 ali i do daljnjeg porasta

produktivnosti u poljoprivredi5 jer nastanak



2

gradova nije doveo do stagnacije sela ve:

naprotiv pove:ao potrebe za hranom. )ako su

se pored gradova i dalje razvijala i Dirial sela kao

ishodiDna naselja poljoprivredne proizvodnje.

(a razvojem grada u uzročnoAposljedičnoj vezi

je i pojava prerastanja lokalnog vođe skupine5kojeg +. ;umford naziva 'harambaDom4 u kralja5

koji u sprezi sa sve:enstvom čvrsto objedinjen u

jednoj osobi postaje oličenje centralne vlasti.

)ako kraljevska vlast postaje odlučna snaga u

formiranju gradova i promjeni njihovog oblika i

sadrEine. Fizički izraz te kraljevske vlasti u gradu

je citadela izgrađena od čvrstog materijala koja

je u sebi prema +. ;umfordu objedinila tri

funkcije5 a to suG palača5 Eitnica i hram.

(ve ove transformacije oblika ljudskog naselja

koje su se dogodile u zavrDnoj fazi perioda

razvoja ljudskog druDtva5 koje nazivamo

pretpovjeD:u iako su se odvijale kroz stolje:a

ipak imaju revolucionarno značenje. <to se tiče

osnovne suDtine grada5 pa i njegove fizičke

strukture5 tek je industrijska revolucija donijela

bitne promjene.1e: na samom početku perioda razvoja ljudskog

druDtva koje spada u povjesno doba5 dakle u

vrijeme iz kojeg su nam ostali pisani

dokumentim mogu:e je ustvrditi jednu bitnu

činjenicu A grad je u svojoj fizičkoj strukturi uvijek

bio odraz druDtvenih odnosa koji su vladali u

vrijeme njegova nastanka.

Prapovijes#a #ase$ja dairaj% od &'(((' gp'#'e') od razdo*$ja Neo$iika'

Pa$eo$iik + starije kameno doba5 do "C.CCC g.

p.n.e. A nomadski način Eivota5 nema potrebe za

gradnjom ku:a.

,ezo$iik + srednje kameno doba5 "C.CCC A

$.CCC g. p.n.e. A prve nastambe A Datori.

Neo$iik A mlađe kameno doba5 $.CCC A 2.CCC g.

p.n.e. A prve nastambe5 sela i prvi gradovi.

Prapovijesni nalazi od gradograditeljskoga

značajaG

SOJENI-E

A visoka razina organiziranosti naselja i

tehnologije građenjaIA piloti postavljeni na jednakim razmacima

nose ploču na kojoj su postavljene kolibe.

*,(/+/ (O/*-@, *, >O=/*(8O; /7/RU

TERRA,ARE

A naselja brončanoga doba na poplavnim

terenima nizine rijeke Po !-talija&I

A zaDtita naseljaG jarak s vodom J nasipI

A erra.are i soje#i/e + prvi pri.jeri

ko$ekiv#oga sa#ova#ja

@,()/++,77O =- FO*),*/++,)O !Parma5 -talija&

A povrDina 2C ha5 2C blokovaI

A kanal Dirok K5 dubok K5L mIA glavna ulica Dirine "L mI

A trg "CC M LC m.



GRADINE

A naselja metalnoga doba na vrhovima

breEuljaka A "CCA$CC mnm A prototip

utvrđenih gradova

A lokalitetiG -stra5 1enezia 9iulia5 ,lto ,digeI

A smjeDtajG na stoEastoj uzvisini5 na padini5 nazaravanku ili sedluI

A tlocrtni oblikG kruEni5 poligonalni5 nepravilni

gradine5 povrDina $CA2CC m2.

A tlocrtG kruEni A radijalnoAkoncentričan5

poligonalan A nepravilno ortogonalan5 bez

jasnoga tlocrtnoga sustava.

A obrambeno ziđeG neprekinuto5 prekinuto5

debljina 2A"C m.

N!RAG0I

A naselja brončanoga doba koncentričnog

oblika s kruEnim kolibamaI

A u srediDtu naselja ovalni ili okrugli tornjevi

!kule&I

A kolibeG blato5 trstika5 pleter5 drvoI kasnije

kamen i opekaI

A FrancuskaG 8orzikaI -talijaG (ardinija5 ,pulija

!Puglia&

,EGALITI

A kamene građevine !konstrukcije&

monumentalne veličine i simboličkoga

značenjaI

A svrha A prostor kulta i rituala ili nekropolaI

A menhiri A vertikalni kameni blokoviI @arnac!>retagne5 Francuska&I

A dolmeni A horizontalni kameni blokoviI

A lokalitetiG A /ngleska A ,veburN5 (tonehenge

A Francuska A @arnac !>retagne&

A /gejski otoci

()O*/6/*9/ !(alisburN5 /ngleska&

JERI0ON

*ajstariji grad na svijetu5 nalazi se na utoku

rijeke ordan u ;rtvo more5 obiljeEen visokom

civilizacijskom razvijenoD:u.

)ri sloja obrambenih zidina grada najstarije

datiraju iz $ tisu:lje:a p.n.e.



4

GRADOVI ,EZOPOTA,IJE

(umerskoAakadska kultura 2$CC. A 2C". p.n.e.

(tarobabilonska kultura 2C". A "2L.

,sirska kultura "2L. A C.

*ovobabilonska kultura ##C. A LK$.Perzijska kultura L$K. A K2K.

-z socijalne segregacije koja je nastala razvojem

grada kao srediDta mo:i i ratova koji su tu mo:

podrEavali razvilo se robovlasničko druDtvo koje

karakterizira cjelokupni period razvoja

čovječanstva u starom vijeku.

edna od najstarijih gradskih kultura razvila se u

;ezopotamiji5 tj. u međurječju /ufrata i )igrisa

na tlu danaDnjeg -raka.

;ezopotamija je bila jedna od Eitnica starog

vijeka Dto je rezultat izuma sustava

navodnjavanja5 a čiji počeci seEu u četvrti milenij

prije nove ere. ?este poplave uvjetovale su da

se svi gradovi u ;ezopotamiji izgrađuju na

terasama.

U najranijem periodu5 između četvrtog i tre:egmilenija nastali su gradovi plemena (umerana i

,kada.

9radove (umera karakterizira nepravilnost

ulične mreEe5 koja često zavrDava i sa slijepim

ulicama !suk&.

U tre:em mileniju prije nove ere nastaje ,sirska

drEava čiji gradovi ,sur5 =urA<urukin i *iniva

spadaju među najve:e i najljepDe gradove

(tarog vijeka. 7a *inivu se procjenjuje da je

imala oko 2CC.CCC stanovnika. *eki od tih

gradova5 kao =urA<urukin i novi >abilon bili su

planski građeni sa Dirokim ulicama koje su se

sjekle pod pravim kutem5 a imali su i dobro

rjeDenu vodopskrbu i odvodnju.

,sirski gradovi pravilnog su kvadratnog oblika5

pri čemu su vrhovi okrenuti prema stranama

svijeta.

U svim gradovima ;ezopotamije dominantna

zgrada je zigurat 3 sakralna5 stepenasta

građevina velikih dimenzija.

U odnosu na druge civilizacije ;ezopotamijska

civilizacija je slabije poznata i neistraEena jer su

ljudi tadaDnjeg doba gradili nepečenom opekom!malo sačuvanih artefakata&.

Osnovna obiljeEja gradova ;ezopotamijeG

A velika gusto:a gradskoga tkivaI

A tlocrtG čeD:e ortogonalan5 rijetko nepravilanI

A gradovi podignuti na umjetnu uzvisinuI

A uliceG preteEito uske5 osim glavnih

namijenjenih religijskim procesijamaI

A perivoji i gajeviI

A gradograditeljsko zakonodavstvo

!6amurabijev zakonik&.

!R

*ajstariji sačuvani plan grada je plan grada UrA

a. 9rad nepravilne ovalne forme sa srediDnje

postavljenim stepenastom piramidom A

7-9UR,)O;5 koji dominira gradom.



5

"A"ILON

A smjeDten je uz obale /ufrata i )igrisaI

A grad utemeljio 6amurabi u "$. st.p.n.e.I

A posljednji uspon grada u .QL. st.p.n.e.I

A grad u graduG

A unutraDnji grad !CC ha&

A vanjski grad !2C km2&

=vije glavne uliceG

A ulica procesija !D "C m5 vrata boEice -Dtar&

A sveta ulica !vrata boga ;arduka&

>,>-+O*, 3 P+,* U*U)R,<*/9 9R,=,

" A @,R(8, P,+,?,

2 A *,(/+/ SU,(R !$.st.p.n.e.&

K A 1R,), >OH-@/ -<),R

A (/;-R,;-=-*- 1R)O1-

=/),+ >,>-+O*,



"ORSIPA

A grad osnovan kada i >abilonIA srediDte kaldejske astronomske i

matematičke DkoleI

A povrDina oko 2LC haI

A u srediDtu religijski prostor sa ziguratomI

A grad ograđen zidom i oivičen kanalima.

D!R 1AR!KIN !danas 8horsabad&

3 osnovan oko %CC. g.p.n.e.I

A vrhovi gradskih zidina okrenuti su prema

stranama svijetaI

A ortogonalna mreEa ulicaI

A povrDina oko KCC haI

A glavne ulice Dirine "2 mI

A % gradskih vrata nesimetrično postavljenih ugradskom zidu.

GRADOVI EGIPTA

/gipat je zahvaljuju:i stalnim plavljenjima rijeke

*ila bio Eitnica (tarog vijeka. O egipatskim

gradovima ima relativno malo saznanja na

temelju iskopina.*ajvaEniji gradovi prijestolnice bili su ;emfis5

)eba i ,hetaton. 7a razliku od oskudnih

podataka o egipatskim gradovima pronadjeno je

veoma mnogo pojedinačnih spomenika5

umjetnina i spisa tako da postoje veoma jasne

predodEbe o visokoj kulturi (tarog /gipta.

*ajviDe nam o egipatskom urbanizmu govore

iskopine dvaju stambenih blokova u gradovima

8ahunu !T-T stolje:e prije n.e.& i ,hetaton !T-1

stolje:e prije n.e.&. )e iskopine veoma dobro

ilustriraju socijalnu segregaciju u egipatskom

robovlasničkom druDtvu.

9radovi se razlikuju prema funkcijiG

A politička srediDta

A trgovačkoAkulturna srediDtaA sveti gradovi

A gradovi mrtvih

Gradogradie$jski %sroj e.e$ji se #a

so/ija$#oj i 2%#k/io#a$#oj podvoje#osi.

Prva naselja uzduE karavanskih putova

!usporedno s *ilom&5 na mjestu kriEanja s

putovima iz unutraDnjosti.

/gipatski hieroglif *-OU) 3 znak za naseljeAgrad



3

Osnovna obiljeEja gradova /giptaG

A prva utvrđena naseljaG tisu:lje:a pr.8.I

A planski utemeljeni gradoviQnaseljaI

A spontano nastali gradoviQnaseljaI

A socijalna segregacija vidljiva u zoniranju

gradaIA perivoji uz palače5 gajeviI

A cesteG Diroke za religijske obrede5 uske u

stambenim naseljimaI

A trgovi nisu poznatiI

A nekropole A gradovi mrtvih !pogrebni

kompleksi faraona&.

KA0!N + naselje namijenjeno graditeljima

piramida za faraona (esostrisa --5 oko 2LCC.

g.p.n.e.

A racionalna geometrijska shema 3 prototip

planiranih naselja

A povrDina oko "C ha !2$CMKC m&

A zidom podijeljen grad na dva klasno različita

dijela

A parcele primjerne socijalnom statusuG od

malenih 3 povrDine cca "2L m2

do velikih

povrDine 2CCC A KCCC m2

A gusto:a A $C zgradaQha !robovski dio

naselja&

A akropola i trg !uz zid s istočne strane&

A0ETATON Q,6/*,)O* Q ,86/*,)O*

GRAD S!N-A !/gipat5 )ell el ,marna&

9rad je utemeljen kao nova prijestolnica oko

"K$C. g.p.n.e. odlukom ,menofisa -1. na

istočnoj obali *ila5 pokraj danaDnjega mjesta

)ell el ,marna. 9rad je nakon 2L godina bio

napuDten

A linearni grad !"2 km&I

A glavna ulica usporedna s *ilom5 Diroka L

m5 sporedne ulice D "5LA"C mI

A funkcionalno zoniranje gradaG

A kraljevska četvrt5

A sakralni prostor5

A predjeli stanovanja plemstva i visokihsluEbenika5

A naselja niEih sluEbenika5

A radnička naselja

Primjer radničkog naselja iz ,6/),)O*Aa5 tj.

danaDnje )/+A/+A,;,R*,.



A oko "KLC. g.p.n.e.I

A kvadratni tlocrt !duljina stranice # m&I

GR3KI GRADOVI

A naselje ograđeno zidomI ulaz s jugaI trg uz

juEni zidI

8retskoAmikensko doba

,rhajsko doba

2C.A"C. st.p.n.e.

"C.AL. st.p.n.e.

A Dest usporednih nizova ku:a !LM"C m&

odvojenih ulicom Dirine 252 m

8lasično doba

6elenističko doba

$C.AKK$. g.p.n.e.

KK$.A".!K".& g.p.n.e

NEKROPOLE

A prostornoApejsaEna kompozicijaI

A geometrijski oblici građevina !piramide5

hramovi5 grobnice&I

A autohtoni i oblikovani krajolik liDen

geometrizma.

(,8,R, !;emfis&

-ako su grčki gradovi svoj puni sjaj ostvarili u tzv.

klasičnom periodu razvoja5 arhajski period sa

kretskom i mikenskom kulturom stvorio je

temelje grčkog urbanizma i graditeljstva

op:enito. 9rčki gradovi klasičnog perioda bili su

umjerene veličine5 građeni na obalama mora.

9rčki grad !polis& bio je građen kao umjetničkoA

prostorna cjelina podijeljen na tri osnovnefunkcionalne cjelineG svetiDte !akropola&5

druDtveno kulturni centar sa trgom !agora& i

stambene četvrti.

(vi grčki gradovi klasičnog perioda5 među

kojima se ističu oni osnovani po poznatom

graditelju gradova 6ipodamu !6ipoAdamos&

izgradjeni su na temelju ortogonalne Deme ulica

i trgova.

9rčki polis je imao humane dimenzije i

demokratske sadrEaje i po tome se bitno

razlikuje od gradova ,sirskog i /gipatskog

carstva. 1e:ina grčkih gradova nije prelazila

"C.CCC stanovnika5 jedino je ,tena u vrijeme

Perikla imala oko "CC.CCC stanovnika.

9rčko graditeljstvo i urbanizam proDirilo se u

vrijeme osvajanja ,leksandra ;akedonskog na

cijelo (redozemlje5 ;alu ,ziju i /gipat. )aj

period utjecaja grčke kulture naziva se

helenistička kultura. *ajpoznatiji grad tog

perioda je bila ,leksandrija izgradjena po

6ipodamovom sistemu !kompoziciji&.

OPB, O>-+/H, 9R?8O9, 9R,=,

A grad je djelo građana5 a ne posljedica volje

vladaraI

A izbor mjesta za grad prema kriterijimaG



A mogu:nost obrane !nakon arhajskoga

doba&I

A zadovoljavanje gospodarskih i Eivotnih

potrebaI

A estetska obiljeEja.

A zoniranje gradaIA razvijeno urbanističko zakonodavstvo

9rčkim gradom postavljeni su temelji

konstituiranja europskoga grada.

(miDljeni urbanizam grčkog grada posljedica je

estetske kompozicije5 komunalnoga ustroja5

druDtvenoga uređenja5 utemeljenja na pravilima

racionalnosti i poticanja filozofskim idejama

9rčke gradove razlikujemo premaG

A tipologiji gradograditeljskoga ustroja

!strukturi&I

A zoniranju gradaI

A svrsishodnosti !funkciji&I

A oblikovnim elementima

Prema tipologiji gradograditeljskog ustroja grčke

gradove dijelimo naG

A pravilne gradove A gradovi kolonije !od

arhajskog doba do helenizma&I

A nepravilne gradove 3 gradovi na grčkom

kopnu i gradovi svetiDta.

Prema načinu na koji je izvrDeno zoniranje grada

grčke gradove dijelimo naG

A gradove sa funkcionalnim zoniranjem

A svetiDteQtemenos najčeD:e na akropoliIA javne zgrade druDtveno i kulturno srediDteI

A stanovanje A donji gradI

A ,ristotel razlikujeG 'op:iQjavni dio grada

!akropola5 kulturni i druDtveni centar i

privatni dio grada.

A gradove sa socijalnim zoniranjemG

A do . st.p.n.e. akropola 3 bogati5

donji grad 3 siromaDniI

A od . st.p.n.e. akropola 3 svetiDte5 socijalnapodvojenost stanovanja.

Funkcionalni elementi grčkog gradaG ulice5

akropola5 agora5 javne zgrade.

Razlikuju se glsvne i sporedne uliceG

A glavna ulicaG A KK5C m u ,leksandriji5

A "5L m u Pireju

A stambene ulice planiranih gradovaGA 5L m srednja Dirina

A stambene ulice spontanih gradovaG

A "52 m srednja Dirina

9rč. $cr%polis gornji grad

U kretskoAmikensko i arhajsko doba !do .

st.pr.8.& akropola je utvrda na uzvisini

namjenjena stanovanju vladara i povlaDtenih

pojedinaca5 te sluEi za sklanjanje okolnogastanovniDtva.

,)/*(8, ,8ROPO+,

Povijesni razvoj star LCCC godina5 nema osne

kompozicije i simetrije5 veličina KCCM"LC m.

A KCCC. g.pr.8. 3 sklanjanje stanovniDtva

A od ". st.pr.8. 3 utvrđeno sjediDte heladskih

vladara

A .QL. st.pr.8. 3 pretvorba u svetiDte

A . st. 3 pretvaranje Partenona i /rehteiona u

krD:anske crkve

U klasično doba !od .st.pr.8.& akropola je

posve:eni prostor !svetiDte5 predio hramova&.

U novoosnovanim gradovimaAkolonijama !u

doba kraja klasičnog doba5 početka helenizma&

hramovi nisu obvezno na akropoli ve: mogu biti i

u donjem gradu !grupirani u centru ili rasprDeni&.



9rč. agor& trg5 zboriDte5 javno mjestoI

skupDtina !agorafobija 3 strah od velikog

otvorenog prostora&

,gora u arhajsko doba ima nepravilan tlocrt5

predstavlja neoblikovan vanjski prostor 3 mjesto

okupljanja ljudi iz okolnih seoskih naselja.

Razvoj atenske agore od arhajskog do

helenističkog doba

U klasično i helenističko doba agora !od ∼ $.

st.p.ne.& je srediDte političkog5 druDtvenog5

kulturnog i trgovačkoga Eivota u graduA trgovačka agoraI politička agora

Prva geometrijski pravilna agora kvadratnog

oblika realizirana je u Pireju prema projektu

6ippodamusaQ6ipodama

A tlocrtni obliciG kvadrat5 čeD:e pravokutnik

!odnos stranica 2G" do LG&

,gore u klasično doba ima prazan srediDnjiprostor trga.

,gora u 6elenističko doba je često upuDtena u

odnosu na okolne stoe i ispunjena je

građevinama !hramovi5 skulpture i dr.&

U srediDtu grčkih gradova nalazio se javni

gradski prostor !agora& i niz javnih zgrada u

kojima je stanovnik 9rčke proveo najve:i dio

svoga Eivota stanovnikG

avne zgrade dijelimo naG

A zgrade u svrhu političkoga EivotaG buleuterij

!vije:nica&5 areopag !vije:nica&5 odeon

!dvorana za sjednice&5 pritanej !sjediDte

pedesetorice vije:nika&5 basilike oikie

!rezidencija vladara i visokih sluEbenika

A zgrade u svrhu kulturnoga i druDtvenoga

EivotaG theatron !kazaliDte&5 bibliotheke

!knjiEnica&5 teiseion5 olNmpeion5 delfinion!zgrade u svrhu Dporta i rekreacije&5 stadion5

gimnasion !vjeEbaliDte&5 palaistra !hrvaliDte&5

therma !kupaliDte&.

GRADOVI KRETE

A prilagođeni obličju terenaI

A bez geometrijskoga reda i pravilnosti

!kretska ku:a i palača su pravilni&I

A bez gradskih zidinaIA nisu ih osnivali vladariI

A smjeDtaj nije određivan vojnopolitičkim

ciljevimaI

A najpoznatiji gradoviG 9urnia5 Filankopi5

;alia5 Palaikastro



9UR*-,

GRADOVI ,IKENSKOGA DO"A

9radovi ;ikenskoga doba građeni su

breEuljcima5 opasani zidom !akropola i podgrađe

unutar zida& na kojima su građene kula za

obranu.*ajpoznatiji gradoviG ;ikena5 )irint5 PNlosI

)heraI )roia

,IKENA

A smjeDtena na vrhu breEuljka !zona hramova5

svetiDta u sredini& u njoj nalazimo lavlja vrata.

Obavijena je zidinama

A ". st.pr.8.5 povrDina oko "C ha

". +avlja vrata

2. posve:eni prostor u obliku kruga s

grobovima vladara

K. podgrađe

. akropola

L.5 . hramovi iz kasnijeg razdoblja

%. sjeverna vrata$. stambeni predio gdje je prema 6omeru bila

Odisejeva palača

#. spremnik za vodu

GRADOVI ! GR3KOJ ! AR0AJSKO DO"A

gradovi u 9rčkoj nepravilan plan

gradovi svetiDta nepravilan plan

gradovi kolonije pravilan plan

Gradovi % Gr4koj

A nepravilni5 prilagođeni terenuI

A siromaDni i neuredniI

A razlika između gornjega grada !akropole& i

donjega grada !stambenih predjela&I

A ulice uske i krivudaveI

A ograđeni nepravilnim zidinamaI

A povrDina do "C haI

A K.CCCAL.CCC stanovnikaI

A 4nedokučiva tajna za strance5 a labirint za

neprijatelje !,ristotel&

,)/*, do helenističkog doba

Gradovi svei5a

A primarno utvrđena naselja ili kraljevska

sjediDtaI

A nepravilni5 prilagođeni obličju terenaI



A mnoDtvo hramova i javnih zgradaI

A na vizualno istaknutim mjestimaI

A cjelovita zamisao arhitekture i krajolikaI

A najpoznatiji gradoviG =elfi5 =elos5 Olimpia5

,rgos5 /pidaurus5 /gina

=/+F-

Gradovi ko$o#ije

A utemeljuju se od ranog arhajskog dobaIA psefizma A +umbarda !otok 8orčula&I

planirani gradoviG

A strogi geometrijski red5 ortogonalna mreEa

ulica

A četverokutni obris naselja

A pravokutni sustav poljodjelskih parcela5

putova i kanala

A agora na kriEanju glavnih ulicaA utjecaj (taroga -stoka i /truDčana

A vaEniji kolonijalni gradoviG

A ;assaliaQ;arseilleI *eapolisQ*apuli5

PosidoniaQrimski Paestum5 ;etapontum5

(NracusaQ(iracusaI ,kragasQ,grigento&5

(elinuntI >Nsantion5 OdessosQOdessaI ;ilet5

@Nrene

GRADOVI ! GR3KOJ ! KLASI3NO DO"A

A neoteros tropos A novi sustav izgradnje

grada !neoterizo uvoditi novosti5 mijenjatiI

troposnačin Eivljenja&5 kao posljedica

obnove poruDenih gradova nakon grčkoA

perzijskih ratovaI

A 6ipodamova zamisao gradaG

A pravokutna ulična mreEa5 neovisna oobličju terena

A jednostavnost i preglednost plana.

A agora A bogato oblikovana5 arhitektonski

definiran prostorI

A gradski blokovi A pravokutni !bliski kvadratu&

s odnosom stranica GK !;ilet5 Priena&5 GL

!,leksandrija&I

A građevine javne namjene i hramovi 3

oblikuju:i elementi grada.9radovi planirani po 6ipodamovom predloDkuG

A Pirej 3 jedini grad 6ipodamova koncepta u

9rčkoj

A Pirej i Rodos 3 autorstvo se pripisuje

6ipodamu

A gradovi kolonije !preteEito u ;aloj ,ziji& 3

;iletosQ;ilet5

A @nidosQ8nidos5 PrieneQPriena5 OlinthosQOlint

A

(/+-*U*)



,ILET

A trgovačko5 političko5 kulturno i znanstveno

srediDte !)ales5 =iogen5 ,naksimandar5

6eraklit5 ,naksagora5 Pitagora&I

A %#. g.p.n.e. obnova nakon ratnog

razaranjaIA P#2 ha5 veličina gradskih blokovaG 22M25

LMC m

" 3 +U8, 4+,1O1,I 2 3 +U8, 48,7,+-<),I K 3

(/1/R*, ,9OR,I 3 UH*, ,9OR,I L 3 (),=-O*I 3 7,P,=*, ,9OR, % 3 8,7,+-<)/I $ A ,8ROPO+,

!R"ANISTI3KE TEORIJE KLASI3NOGA

DO"A

6-PO8R,) !C.AK%%. g.p.n.e.&

A utjecaj podneblja !klime&

A smjeDtaj grada na istočnim padinama

!izloEenost istočnim vjetrovima&

P+,)O* !2%.AK%. g.p.n.e&-=/,+*- 8RUH*- 9R,= A $'($)'*D$

A grad proizvođača i ratnika pod upravom

filozofaI

A 2CA2L tisu:a stanovnika 3 grad dovoljno

brojan radi obrane5 a dovoljno malen da se

građani poznajuI

A u srediDtu gradaG

A svetiDteQtemenos sa hramom5 kipovima5

fontanama5 ribnjacima i perivojimaI

A centar s javnim zgradama i vojarnama

!gimnazij5 hipodrom5 V&I

A uokolo srediDta je stanovanje i poljodjelski

krajolik

6-PO=,; -7 ;-+/), !L. st.p.n.e.&

A optimalna veličina gradaG "C.CCC stanovnikaA neoteros tropos 3 pravokutna mreEa ulica5

pravilni gradski blokoviI

A teoretski model grada u obliku paukove

mreEe !vjerojatno nigdje izveden&I

,R-()O)/+ !K$.AK22. g.p.n.e.&

Politika5 knjiga K i %

A u svojim raspravama govori o obrani5

higijeni i prometuI

A prihva:a hipodamovu zamisao gradaI ističe

prednost arhajskoga grada u ratnim

uvjetima kada postaje labirint za neprijateljeI

A zoniranje A sakralnoAupravne građevine u

blizini agore5 trgovačke građevine na rubu

grada !jednostavna opskrba&

A veličina grada A ovisi o mogu:nostima

prehrane stanovnika.

GRADOVI ! GR3KOJ ! 0ELENISTI3KO

DO"A

A novi gradovi A snaEna urbanizacijaI

A veliki gradoviG po broju stanovnika5 po

povrDini5 po funkcijamaI

A geometrijski !ortogonalan& plan gradaI

A tercijarizacija gradova !trgovina i obrt&I

A javne zgrade i prostoriG pove:anje broja5

decentralizacija sadrEajaIA urbana oprema A brojnija i raskoDnija.

0ELENISTI3KI GRADOVI

A najve:a EariDta helenističke kultureG

,leksandrija5 Pergamon5 ,ntiohijaI

A gradovi koji su odrEali neprekidnost

klasičnoga dobaG ;ilet5 Priena5 8nidos5

RodosI



A novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u

;aloj ,zijiG Pergamon5 /fez5 ;agnezija !na

rijeci ;eandar&5 8santos5 6alikarnasI

A novi gradovi u /giptuG ,leksandrija5

Filadelfija5 PtolomeideI

A novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u7apadnoj ,zijiG =ura /uropos5 ,ntiohija5

+aodiceja5 ,pamea5 Palmira5 =amask5

9erasa5 >ostra5 eruzalem5 (eleukia.

ALEKSANDRIJA

A metropola helenizma5 povrDina oko "KCC ha5

oko milijun stanovnikaI

A utemeljena KK2. g.p.n.e. prema planovima

arhitekata =einokratesa i 8leomenesaI

A smjeDtaj između mora i jezera ;areotis5

nasuprot otoku Pharu !svjetionik&I

A Direnje grada na moreI

A ortogonalna shema gradaI

A uzduEna os A ulica @anopus Diroka KK m5

oivičena trijemovima.

GRADOVI RI,SKOG -ARSTVA

A % stolje:a razvoja rimskoga grada !2%C.

g.p.n.e. 3 %. g.n.e.&I

A preuzimanje principa etruDčanskog

urbanizmaIA jednostavnost tlocrtne shemeI

A monumentalnost ambijenta

Rimsko carstvo5 koje je kroz viDe stolje:a bila

najjača drEava u /vropi i (redozemlju ostavilo je

bogato nasljeđe graditeljstva i izgradilo veliki

broj gradova sve do >ritanskih otoka5 Rajne5

=unava5 @rnog mora5 ;ale ,zije5 Palestine i

(jeverne ,frike. Rimska civilizacija je vezana uz

civilizaciju /truD:ana !#. A K. st. p.n.e.&.

/tru D : a n ski grad A utemeljenje grada5 sustav

obrane i tehnika gradnje 3 zapisani u svetim

knjigama.

)emplum ce leste A @ardo i =ecumanus trasiraju

se u odnosu na (unce.

)lor is grada ortogonalan ili prilagođen terenu.

9radske zidine nepravilne neovisno o

ortogonalnom sustavu ulica A kiklopski zidovi51olteraG # km5 v# m5 D2 m

,kr o pola unutar ili izvan zidina grada

* e kr o pola A izvan zidina grada

9rad Rim kao centar imperije razvijao se

spontano i za razliku od ve:ine novoosnovanih

gradova nema ortogonalnu matricu grada Dto je

dijelom bilo uvjetovano i breEuljkastim terenom

na kojem je nastao. 9rad Rim je bio prva

svjetska metropola5 !procjene broja stanovnika

kre:u se od LCC.CCC do 2.CCC.CCC& sa mnogim



problemima koji i danas muče velegradove.

edno od dostignu:a rimskog urbanizma je za

ono vrijeme visoki stupanj komunalne

opremljenosti. (vi rimski gradovi su imali rijeDen

problem vodoopskrbe i kanalizacije5 ali u gradu

Rimu to je ipak bila privilegija bogatijih slojevastanovnika. 9usto:a naseljenosti i izgradjenosti

je bila velika5 najamne stambene zgrade u

siromaDnijim dijelovima grada imale su čak do %

katova. *asuprot tome u uEoj okolici grada i u

predgrađima bio je izgradjen pojas ljetnikovaca i

vile bogataDa sa prostranim vrtovima. (ve

rimske gradove5 a posebno grad Rim5

karakterizira i veliki broj hramova i objekata

javne namjene kao Dto su javna kupaliDta

!terme& amfiteatri5 arene5 cirkusi i sl. 1eliki dio

trgovačkog i javnog5 a posebno političkog Eivota

odvijao se na trgovima

8ao naglaDeno osvajačka5 rimska drEava je na

novoosvojenim teritorijima osnivala i

rekonstruirala gradove koji su imali funkciju

administrativnih centara provincija. -z vojnih

razloga5 osiguranja granica !limesa& osnivani suutvrđeni vojni logori zvani castrum !kastrum&5

Rimljani su veoma veliko značenje davali izboru

lokacije za svoje gradove Dto je veoma dobro

opisao čuveni rimski teoretičar graditeljstva

1itruvije u svom djelu W=e architectura +ibri

dicemW. )o kao i gusto izgrađena mreEa cesta

koje su medjusobno povezivale dijelove carstva

doprinjele su tome da su mnogi danaDnji

evropski velegradovi razvili na lokacijamarimskih gradova pa čak zadrEali i nazive. )o su

npr5 gradovi +ondonium !danas +ondon&5 +uteA

tia Parisiorum !danas Pariz&5 1indobona !danas

>eč A ien&5 ;assilia !danas ;arsej& i @olonia

,grippinensis !danas 85ln&.

- na tlu 6rvatske nastali su brojni rimski gradovi

sa funkcijama vojnih i upravnih centara. *eki od

njih su takodjer zadrEali i naziv koji je nastao iz

rimskog naziva kao nprI (alona !(olin&5

Parentium !Poreč&5 Pola !Pula&5 (iscia !(isak& i

dr. U nekim od tih gradova postoje:a ulična

mreEa povjesnog dijela grada identična je onoj iz

rimskog castruma na pr. u (isku5 a u Poreču su

ulice cardo i decumanus zadrEali iste nazive do

danaDnjeg dana.

!STROJ RI,SKOGA GRADA

A gradograditeljski ustroj A predloEak rastera

A centurijacijaI kastrametacija

A cardo A u smjeru sjeverAjug

A decumanus A u smjeru istokAzapad

8astr a metaci ja je planimetrijski i prostorni ustroj

castruma !vojnoga tabora5 logora&.

@astrum u republikansko doba ima oblik

kvadrata veličine stranice od LCC do %CC m5

okruEen grabiDtem5 učvrD:en palisadama5 s

glavnim ulazom na istoku

@astrum u carsko doba !od 2%.g.p.n.e.& je

pravokutnog oblika5 uEa stranica 2QK dulje

stranice !LCC M %CCm ili CCM$CCm&.

+$'-/ 3 1O*- ),>OR

A cardoQvia principalis !"CC stopa&IA decumanusQvia praetoria !LC stopa&

" (R/=-<)/ ),>OR, (, (1/)-<)/;

2 7,PO1/=*-<)1O 3 0-$1'2-*/

K ORUH,R*,

+,7,R/)

L )R9 - )RH*-@, A 32-/

(;/<), ?,(*-8,

% U?-O*,

$ 7,RO>+/*-@-# (;/<), 1O*-8, !1O,R*/3+$)$4$15



@/*)UR-,@-,

podjela zemljiDta na centurije A kvadrate

povrDine LC ha !stranica oko %"C mI " centurija

"CC parcelaAsortes&. @enturije se dijele na

agrarne parcele 3 jugere.

A agrimenzores ili gromatici A zemljomjerniciA groma 3 mjerni instrument

PO<)-1,*/ +O8,+*-6 UR>,*-()-?8-6

)R,=-@-,

A prilagodba rimskoga grada etruDčanskom5

grčkom i helenističkom gradograditeljskom

naslijeđuI

A novi rimski grad u blizini postoje:ega grada

!,tena5 /mona5 )arsatica&I

A naslijeđeni urbani ustroj oboga:en

monumentalnim građevinama i uresima

gradaI

A u sjevernoj -taliji i /uropi Rimljani podiEu

grad tipa castruma.

R-;(8- 9R,= PR-+,9O0/* O>+-?U

)/R/*,

A malobrojni gradovi u sustavu templum

celeste zbog prilagodbe terenuI

A decumanus usporedan sa slojnicamaI

A cardo okomit na slojnice.

)R-/R

7O*-R,*/ R-;(8O9, 9R,=,

A zoniranje slabo izraEeno5 isprepletanje

sadrEaja

A socijalni zoning stambenih četvrti !četvrti

bogatih i četvrti siromaDnih&

A specijalizirane trgovačke ulice i trgovi !ulicedraguljara5 pekara V&

A tabernae !lokali u prizemljima zgrada s

uličnim ulazima&

(),;>/*- >+O8O1- R-;(8O9, 9R,=,

A u grčkom i helenističkom gradu stambeni

blok često izduEen 3 dvored zgradaI

A u rimskome gradu stambeni blok najčeD:e

kvadrat ili pribliEno kvadrat 3 četverored

zgrada !od 2"M2" m u )rierAu do "K%M"K% m

u +ucci&I

A u srednjovjekovnome gradu preuzet rimski

tip stambenoga bloka.

,1*/ 9R,0/1-*/ R-;(8O9, 9R,=,

ve:e5 raskoDnije i raznovrsnije nego u grčkom i

helenističkom graduA thermae A u sklopu termiG vjeEbaone5

čitaone5 igraone5 trgovine5 DetaliDta5 vrtoviI

A basilica A trEnica5 sudnicaI

A theatrum 3 kazaliDteI

A odeum A glazbena dvoranaI

A stadium 3 stadionI

A palestra 3 rvaliDteI

A templum 3 hramI

A amphitheatrumQarena 3 boriliDteIA circus A trkaliDte za konje i kola !@ircus

;aMimus u Rimu&I

A naumachia A gledaliDte s vodenom

povrDinom za natjecanja.

JAVNI PROSTORI RI,SKOGA GRADA

A kapitolij

A posve:eni prostor5 na poviDenom mjestu5

kompozicijski povezan s forumomIA hramovi upitera5 unone i ;inerveI



A ostali hramovi i svetiDtaI

A naziv za jedan od sedam breEuljaka grada

Rima

A forumI

A gradski trg A jedini kod malih gradova5 a

reprezentativan kod velikih gradovaIA sustav foruma u gradu RimuI

@arski forumi unijeli su urbanistički red u nepravilno gradsko

tkivoG

A Forum -ulium @esaris !""CM%C m&I

A Forum ,ugusti !"2LM#C m&I

A Forum Pacis 1espazianiI

A Forum *ervaeI

A Forum )raiani !2$CM2CC m& prema projektu arhitekta

,pollodorusa iz =amaska A helenistički utjecaj.

A forum najčeD:e u predjelu sjeciDta carda i

decumanusa6

A forum u gradu praetorium u castrumI

A tlocrtni oblik A najčeD:e pravokutnik !odnos

stranica često KG2&5 katkada izduEeni

pravokutnik !Ostia5 Pompeji&5 a iznimno ikvadrat5 krug5 elipsa 3 utjecaj helenizma

!,ntiohia5 9erasa5 Palmira&

A javne zgrade uz forumG

A trijemovi5 hram5 vije:nica !curia&5 drEavna

riznica5 zatvor5 sudnica !basilica&5 trEnica5

trgovine !tabernae&...

A ulice

A glavne ulice

A @,R=O 7!ia +ardinalis, !ia 0rincipalis5

A u polju primarna5 u gradu sekundarna

A DirinaG %A$ m u gradu5 "CC stopa !KC5$

m& u polju

A =/@U;,*U( 7Decumanus /a8imus, !ia

Decumanus5

A glavna ulica grada

A DirinaG "A"L m !KC m& u gradu5 LC stopa

!"L52 m& u polju

=/@U;,*U( U PO;P/-;,

A razmjerno uske stambene uliceG 25LAL m

A ulice prekrivene kamenim pločama

A poviDeni pločnici za pjeDake

A poviDene kamene ploče na mjestima

prijelaza pjeDaka 4zebre

A parkovi5 svete Dume



,R6-)/8)O*(8- UR/(- R-;(8O9, 9R,=,

A bogatiji nego u helenističkom gradu

A skulpture5 obelisci5 stupovi5 slavoluci5

fontane5 trijemovi

9R,=(8- (/R1-(- - 8O;U*,+*, OPR/;,9R,=,

A vodovod !akveduktiI potroDnja u Rimu "

mKQst.QdanI potroDnja u 2C. st. C5L

mKQst.Qdan&I

A odvodn ja !glavni kolektor u Rimu A 4@loaca

;aMima izveden LC#. g.p.n.e.I

A protu p oEarna zaDtita !u Rimu % postaja

svaka sa %.CCC vatrogasaca&I

A policija !u Rimu % postaja svaka sa ".CCC

policajaca.

RI,SKO !R"ANISTI3KO ZAKONODAVSTVO

7,8O* T--. P+O?, !sredina L. st.pr.8.&

A Dirina i kategorija ulicaG

A iter A pjeDačka ulica najmanje Dirine C5 m

9 actus A najmanje Dirine "5KL m

A via A kolna ulica najmanje Dirine 25%C m

A građevna crta

A dubina i visina izgradnje

A odrEavanje ulica

A građevno redarstvo5 komunalna sluEba

+/T -U+-, ;U*-@-P,+-( !L. g.pr.8.&

A ustroj grada

A odrEavanje i oprema ulicaA raspored5 izgradnja i popravak zgrada

A izvlaDtenje !eksproprijacija& zemljiDta

A javna sigurnost i higijena

,ar/%s Vir%vi%s

DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM

A oko "L. g.pr.8.

A pravila za ustroj i izgradnju grada

'...odabir mjesta za utemeljenje grada u

odnosu na klimatske uvjete !osunčanje5

vjetrovi5 temperatura5 vlaEnost&...4I

A naputak o gradnji gradskih utvrda5 ulica i

trgovaG

'...prednost ima kruEni oblik zidina iradiocentrična cestovna mreEa...4I

A preporuke o estetici5 proporciji i simetriji

gradskoga prostora

RI,SKI GRADOVI + PRAVNI I POLITI3KI

STAT!S

+ Grad Ri.

+ Voj#i gradovi A rimski vojni tabor A castra

9 castra stativa A stalni vojni taborI

A castra aestiva A ljetni vojni taborI

A castra hiberna A zimski vojni taborI

A castron A manja vojna utvrda

+ Gradovi ko$o#ije na osvojenom teritoriju

A novoutemeljeni gradoviI

A naslijeđeni gradovi iz predrimskoga dobaG

A Eive u potpunoj ovisnosti o RimuI

A "2C. g.pr.8. utemeljeno ve: $CAak

gradova !Firenca5 +ucca5 )orino5

1eronaI )rier5 ,rles5 *imes V&

RI,SKI GRADOVI + !R"ANISTI3KI !STROJ

ro.a#izira#i gradovi

A etruDčanski gradoviI

>O+O9*,



A latinske kolonije

6/R@U+,*/U;

#ovo%e.e$je#i gradoviA planirani gradovi

A gradovi razvijeni iz kastruma

,osta5 )orino5 >eč5 (trasbourg

,O(),

A gradovi tipa kastruma

>ologna5 Pariz5 Firenca5 )imgad

)-;9,=

A gradovi tipa urbs :uadrata

)rier5 ,rles5 >arcelona5 +ondon

>,R@/+O*,

A gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih

predloEaka

A gradovi različitih urbanističkih sustava

!Pompeji5 *imes5 +eptis ;agna5Palmira...&

PO;P/-

A gradovi bez urbanističkog sustava i

reda !Ostia !zapadni dio&...&

RI,SKE -ESTE

A ,peninski poluotokG 1ia Flaminia51ia

@assia5 1ia (alaria

A >alkan A ;ala ,zijaG 1ia ,ppia5 1ia /gnatiaA (icilija A sjeverna ,frikaG 1ia 1aleria

A (rednja i zapadna /uropaG 1ia /milia

A 9ermanija 3 =unav A =acijaG 1ia ,Xuileia

A 9alijaA-berijski poluotokG 1ia ,urelia



20

R,(PRO()R,*/*O() ,*)-?8-6 1/+-?-*, ,*)-?8-6 9R,=O1, U

9R,=O1, 6R1,)(8O

ANTI3KI GRADOVI NA 0RVATSKO, TL!

A antički gradG danas arheoloDka nalaziDta

A autohtonostG tradicija ilirskih gradina

A tisu:ljetna tradicijaG . st.pr.8. A ". g. !pad

(alone&A slaba istraEenostG neki gradovi nelocirani

A loDe danaDnje stanje

A (alona A najugroEeniji i najdevastiraniji grad

A 7adar A najistraEeniji grad

A Pula 3 najočuvaniji grad

A neujednačena gusto:a gradovaG ve:a na

adranu5 manja u Panoniji

A gradovi na adranuG očuvaniji i istraEeniji

A -straG puno ilirskih naselja5 malo gradova

!Poreč5 Pula5 *esakcij&

A +iburnija !od r. RaDe do r. 8rkeQ)itius&Gnajurbaniziranije područje

A =almacijaG (alona5 -ssa5 Pharos5 )ragurion5

/petion5 /pidauros5 *arona

A pove:anje broja gradova u -stri i =almaciji

na izmaku antike

9R,=O1- *, O>,+- *, PO?/)8U ,*)-8/

9R,=O1- *, O>,+- 8R,/; ,*)-8/

(,+O*, 3 najve:i grad !% ha&5 slijede PO+,QPula !2 ha&5

-,=/RQ7adar !" ha&5 P,R/*)-U;QPoreč !% ha&5 -((,Q1is

! ha&5 P6,RO(Q(tari 9rad ! ha&5 ),R(,)-@,QRijeka !

ha&5 ,/*O*,Q*in ! ha&5 ,R1,QRab ! ha&...



U(POR/=>, PO1R<-*, R-;(8-6 9R,=O1,

A veliki rimski gradovi

A Rim !2% ha&5 )rier !2L ha&5 *imes

!"%C ha&5 +ondon !"2C ha&

A srednje veliki rimski gradovi

A Pompei !%% ha&5 (,+O*, !% ha&5)orino

!L ha&5 1erona !ha&

A mali rimski gradovi

A PO+,QPula !2 ha&5 /monaQ+jubljana !2"

ha&5 1indobonaQ>eč !"# ha&5

FlorentiaQFirenca !"# ha&5 -,=/RQ7adar !"

ha&5 >arcinoQ>arcelona !" ha&5

P,R/*)-U;QPoreč !% ha&5 Ostia !25 ha&.

P(/F-7;,

(tarogrčki natpis uklesan u kamenu !K. st.pr.8.&

A najstariji poznati urbanistički dokument o

osnivanju grčkoga naselja govori oY

A razdiobi zemljiDta naG naselje ograđeno

zidom i poljodjelski prostor u okoliciI

A imenima obitelji s pripadaju:im parcelamaI

A pravima stanovnika koji su prvi zauzeli

zemlju i onih koji :e do:i kasnije

Psefizma je nađena u +umbardi 3 grčkoj

agrarnoj koloniji na otoku 8orčuli.

=,*,<*/ (),*/ R-;(8-6 9R,=O1,

,& jasno uočljiv gradograditeljski

predloEakG7adar5 Poreč

>& dobro očuvana arheoloDka nalaziDtaG

Parentium !Poreč&5 Pola !Pula&5 *esactium

!*ezakcij&5 ,sseria !PodgrađeQ>enkovac&5

,enona !*in&5 -ader !7adar&5 (alona !(olin&5

,eXuum !?itlukQ(inj&5 *arona

!1idQ;etkovi:&I

@& slabije očuvana arheoloDka nalaziDtaG

)arsatica !Rijeka&5 @uricum !8rk&5 (enia!(enj&5 1arvaria !>ribirQ(kradin&5 (cardona



!(kradin&5 ,Xuae -assae !1araEdinske

)oplice&5 ,ndautonia !<:itarjevo&5 @ibalae

!1inkovci&I

=& skromni5 nedovoljno istraEeni ostatciG

Fulfinium !OmiDaljQ8rk&5 ,psorus !Osor&5

,rva !Rab&5 ,rgNruntum !(tarigradQ1elebit&5-ovia !+udbreg&.

,1*/ 9R,0/1-*/ R-;(8O9, 9R,=,

,;F-)/,)R-

PO+, 3 početak gradnje nekoliko

desetlje:a prije @oloseuma u Rimu

(alonaI -ader5 (iscia5 ;ursa5 /pidaurus5

/Xuum5 >urnum !8istanje&

(vaki grad nije imao amfiteatar 3 forum ufunkciji amfiteatra

(+,1O+U@-

Pola A (ergijev slavoluk

-ader A slavoluk ;elije ,nijane uzidanu

4;orska vrata u ". st.

A slavoluk s tri otvora uklopljen u

istočni bedemI ,sseria A )rajanov slavoluk

,81,=U8)-

komunalne građevine Q arhitektonske građevine

u krajoliku

(alona duEine km

=ioklecijanov akvedukt !kod (olina& duEine # km

-ader duEine C km

A glavne ulice !cardo i decumanus& 2K m

!helenistička tradicija&I

A gradska vrataG

A porta aurea !zlatna5 sjeverna&I

A porta argentea !srebrna5 istočna&I

A porta ferrea !brončana5 zapadna&I

A morska vrata

A sjeverni dioG stanovanje vojske i posluge

A juEni dioG carske odaje5 upiterov hram5

=ioklecijanov mauzolej.

Prilagodljivost palače A ona postaje grad

pretvaraju:i svoja arhitektonska obiljeEja u

urbanistička.



SREDNJEVJEKOVNIGRADOVI

Razdoblje srednjeg vijekapočinjeG

A %. g. pad 7apadnoga Rimskoga

@arstvaA L2#. g. zatvorena posljednja

klasična akademija u ,teni5 utemeljen

benediktinski red u -taliji5

azavrDavaG

A "LK. g. pad@arigrada

A "#2. g. otkri:e ,merike

A "L"%. g. početakreformacije

U evropskom i mediteranskom prostoru početak

perioda nazvanog (rednji vijek poklapa se sa

raspadom Rimskog carstva i tzv. seobom

naroda. Promjene su se odvijale tokom nekoliko

stolje:a5 a karakterizira ih dominacija

krD:anstva i feudalizam kao novi druDtveni

sistem.

Rani srednji vijek !1 stolje:e nove ere&5 period je

raseljavanja stanovniDtva iz gradova. )ako je

velegrad (tarog vijeka Rim spao u 1--

stolje:u na svega C.CCC stanovnika Formira se

nova dominiraju:a klasa feudalci5 a to su

vlastela s jedne i sve:enstvo s druge strane5

iako u početku nepovjerljivi prema gradovima5

prihva:aju gradove kao nove izvore prihoda.

)ako dolazi do osnivanja novih gradova okofeudalnih zamkova5 samostana i crkvenih

srediDta. Radi razvoja zanatstva i trgovine mnogi

novi gradovi se osnivaju na vaEnijim

komunikacijama5 kopnenim i vodenim5 posebno

na raskrD:ima cesta5 prijelazima preko rijeka i

morskim lukama ili na ve: sruDenom ili

polusruDenom rimskom gradu.

Urbana struktura srednjevjekovnih gradova

bila je veoma različita. *ajve:i dio njih nastajao

je i razvijao spontano kroz viDe stolje:a A takvi

gradovi imaju nepravilnu mreEu ulica. ;anji dio

gradova je u (rednjem vijeku bio gradjen planski

najčeD:e sa ortogonalnom mreEom ulica i uličnih

blokova.



9radovi su dobivali povlastice5 posebno oni

izgradjivani na kraljevom zemljiDtu5 koji su

dobivali naziv Wslobodni kraljevski gradW5 9rađani

su također imali posebna prava.

(rednjevjekovni grad je postao veoma privlačan

za seosko stanovniDtvo koje u feudalnomsistemu ima veoma malo sloboda.

U ranom (rednjem vijeku grad je bio centar

proizvodnje5 prvenstveno zanatske5 tako da su

$C Z stanovniDtva činili proizvodjači i njihove

obitelji. Osnivaju se udruEenja zanatlija

tzv.cehovi koja osiguravaju kvalitetu proizvoda .

U srednjovjekovnom gradu se formira

gradjanska klasa koja ve: u -T stolje:u počinje

borbu za svoje oslobadjanje od feudalnih

gospodara. Osamostaljenje gradova od

feudalnih gospodara5 koje je nekad bilo vrDeno i

nasilnim putem dovelo je do stvaranja gradske

samouprave A komuna sa svojim gradskim

vije:ima i statuta sa zakonskom snagom.

Ovakvo osamostaljenje građanske klase i

preuzimanje lokalne samouprave imalo je

odraza i na organizaciju gradskog prostora. Usrednjovjekovnim gradovima izgrađuju se

reprezentativne gradske vječnice5 često na

posebnom trgu. 8roz to u mnogim

srednjevjekovnim gradovima nalazimo dva trga

jedan crkveni !duhovna vlast& a drug građanski

!svjetovna vlast&. )akvim naglaDenim

formiranjem dvaju gradskih centara A sakralnog

!crkva& i profanog !vije:nice& srednjevjekovni

gradovi poprimaju svoj karakterističan iprepoznatljiv bipolarni oblik.

9radovi (rednjeg vijeka su maleni5 najve:i grad

srednjeg vijeka je 1enecija s ["C.CCC st.

koncem T--- st.5 uz nju je po veličini

8onstantinopolis !CC. CCC st&. =ubrovnik je po

broju stanovnika bio najve:i u 6rvatskoj !.CCC

st.&

9usto:a izgrađjenosti u tim gradovima bila je

veoma visoka5 ve:ina ulica uske i bez ikakvih

sanitarnih uredjaja Dto je pospjeDivalo razvoj

bolesti i epidemija velikih razmjera. ?esti su bili i

poEari koji su uniDtavali čitave četvrti.

)akve prilike u gradovima uvjetovale su spor

rast gradskog stanovniDtva koje je npr5 u

/ngleskoj za tri stolje:a !od T- do T-1& poraslo

samo za 252 puta.

Povijest hrvatskih gradova i hrvatskog

urbanizma počinje sa srednjim vijekom. (rednji

vijek je kulturnoApovijesno razdoblje u kojemu

nastaju prvi gradovi sa hrvatskim stanovniDtvom.

6rvatski srednjovjekovni gradovi nisu dostigli

bogatstvo i sjaj francuskih5 nizozemskih ili

njemačkih gradova5 ali su usporedivi i slični s

talijanskim i srednjoeuropskim gradovima.

;edju srednjevjekovnim gradovima izgradjenim

na naDoj jadranskoj obali planski su utemeljeniG

8orčula5 (ton5 Pag i dijelovi =ubrovnika.

=ubrovnik je ve: u T--- stolje:u dobio svoj

(tatut5 a poslije poEara "2#. godine grad je

dobio novi plan sa sistemom paralelnih ulica

okomito poloEenih na glavnu5Diroku ulicu Place

!danaDnji (tradun&.

TIPOLOGIJA SREDNJOVJEKOVNOGA

GRADA

pre m a mjestu nasta n k a

A gradovi antičkoga naslijeđaI

A kontinuitet rimskoga gradaG Firenca5

>ologna5 +ucca5 Pistoia5 1erona5 PiacenzaI

A ugradnja grada u rimske građevineG )ours5

,rles5 (plitIA novi gradovi na antičkim temeljimaG

(trasbourg5 >ordeauM5 RouenI

A očuvanost rimskoga poloEajaG ,venche5

Urbisaglia5 +jubljana

A gradovi nastali oko nekih EariDta !crkva5

samostan5 utvrda&I

A gradovi na povoljnim mjestima !na

breEuljcima5 uz vodu&.



pre m a c e ntri č nosti

A monocentrični gradovi

A bicentrični !dvojni& gradovi !@arcassone5

>udimpeDta5 7agreb&

A policentrični gradovi !Reims5 6iledsheim&

pre m a tloris n om pr e dl o DkuA linearni gradovi !/dinburgh5 8riEevci& A

formirani uz jaku prometnicu5 izduEeni

A koncentrični gradovi !>ale5 *ordlingen&A

nastaju prstenastim Direnjem

A spiraloidni gradovi !;otovun&A obično

\obavijeni] oko stoEastih breEuljaka

A zvijezdasti gradovi !(iena5 Hminj&A na

mjestima gdje se sutiče viDe putnih pravaca

A ortogonalni !8lasični& gradovi !7adar5

Poreč&Auvijek planiraniI novi gradovi ili

gradovi često rimskog podrijetla

A vretenasti gradovi !(amobor&Alinearan grad

od l ulice sa proDirenim \trEiDnim] mjestom

A radijalno koncentričniA poprečno prosječene

ulice spajaju gradska vrata i trg u srediDtu

naselja

pre m a dr u D tvenoApoliti č k o m poloEajuA slobodni kraljevski gradovi

A gradoviAdrEave

A crkveni gradovi

A feudalni gradovi

(;/<), (R/=*O1/8O1*-6 9R,=O1,

A poloEaji koji omogu:uju obranu

A povoljan zemljopisni poloEajG prijelaz preko

rijeke5 spoj dviju rijeka5 prestanak plovnostirijeke5 morski zaljev5 raskriEje vaEnih putova5

mjesta prije planinskog masiva

PLANIRANJE SREDNJOVJEKOVNOGA

GRADA

A nepravilni i spontano nastali gradovi

A novoutemeljeni planirani gradovi u vojne5

kolonizacijske i trgovačke svrheG

a& pravilna geometrijska !ortogonalna&

planimetrijaI

b& bastide i borgade A novoutemeljeni

planirani gradoviQnaselja osnovani zbogG

vojnoga značaja5 gospodarske obnove

ratovima opustoDenih područja. )o su

naselja poluurbanih obiljeEja !4između sela i

grada& neka vrsta preteča renesansnoga

urbanizma 3 traganje za srednjovjekovnim

idealnim gradomI

A naziv bastide u Francuskoj i /ngleskoj5 a

borgade !castelli franchi& u -taliji.

7O*-R,*/ (R/=*O1/8O1*O9, 9R,=,

E#i4ka podje$a

+ kvartovi etničkih grupacija5 Eidovski kvartovi

So/ija$#a podje$a

+ kvartovi s vilama bogatih i plemstva5A kvartovi sa skromnim građanskim ku:ama



Spe/ija$iza/ija %$i/a pre.a za#i.a#ji.a

+ torbarska5 koEarska5 mesarska

Spe/ija$iza/ija gradski6 4evri

A trgovine A rasprDene po graduI 4gradovi su

djeca trgovineI

A trEnice A u rubnim dijelovima gradaI ispredgradskih vrata 3 podgrađeQgrad trgovacaI

A radni predjeli A jedinstvo rada i stanovanjaG

proizvodi se u prizemlju5 a stanuje na katu

A trgovi A crkveno i svjetovno srediDteG trg s

katedralomQcrkvomI trg sa gradskom

vije:nicomI

A sveučiliDte.

-79R,0/*O() (R/=*O1/8O1*O9,

9R,=,

A velika gusto:a izgradnjeG do "CCZ !-talija 3

1enecija&

A velika gusto:a naseljenosti A prosječno "CCA

"LC st.Qha5 do LCCA%CC st.Qha

UR>-*O

(R/=*O1/8O1*- )R9O1-

A prostori za javne predstave

A specijalizacija trgova

^ katedralni trg

^ trg vije:nice

^ trg trEnica

F-R/*7, , 3 P-,77, =UO;O

> A P-,77, =/++, (-9*OR-,

A tipoloDka raznolikost

A oblikG nepravilan i geometrijski !rijetka stroga

geometrija&IA introvertiranost !ulice ulaze na trg u

uglovima i bočno5 rijetko u osi pročelja

glavne zgrade&I

A različiti od antičkih5 renesansnih i baroknih

trgova !manji i drukčijih tlocrtnih oblika&.

(-/*, 3 P-,77, =/+ @,;PO



(R/=*O1/8O1*/ U+-@/5 9R,=(8-

>+O8O1- - P,R@/+/

A uliceG sustav kapilara5 mala Dirina !%A$ m5 LA

m5 2 m&

A različitost blokovaG pravilni !četvorinasti5

pravokutni&5 zakrivljeni5 nepravilniIA parcelaG najčeD:e uska i dugačka sa

zabatima zgrada prema ulici.

+_>/@8

9R,=(8- 7-=

A obrambeni značaj A masivna konstrukcija i

kule !utvrđenje&I

A pravnoAadministrativni značaj A primjena

zakona i propisa unutar gradskoga zidaI

A druDtveni značaj A osje:aj zajedniDtva imeđusobne povezanosti.

1O=, U (R/=*O1/8O1*O;/ 9R,=U

A dio sustava utvrđenja

A prometnica

,;()/R=,;

A pokretač gospodarstvaG pomorstvo5

trgovačke luke

A dio tehnoloDkoga procesa obrtničke i

manufakturne proizvodnje

A dio urbanoga ustroja !1enezia5 ,msterdam5

>ruges5 *`rnberg&

A bunari !u dvoriDtima5 na trgovima&

8O;U*,+*, -*FR,()RU8)UR,

(R/=*O1/8O1*O9, 9R,=,A nema kanalizacije i vodovodaI

A vodotoci se često koriste kao smetliDtaI

A ulice nepopločeneI

A prvi pločniciG Pariz !"2. st.&5 Firenca !"K. st.&5

/ngleska !". st.&I

A javna kupaliDtaI

A bolnice5 karantena !obveza od ". st.&.

*,?-* 8OR-<)/*, ,1*-6 PRO()OR,

9R,=,

religi jske sv e č a n osti G

velike crkvene zabave5 procesije5 scenske

predstave !crkvena prikazanja5 religijski

igrokazi&I

gra đ a n ske s v e č a n o s tiG

organizirane i spontane pučke zabaveI turnirske

igre i natjecanjaI prigodni sajmoviI

u >ologniG javni izbor sudaca5 rektora5

sveučiliDnih profesora i laureataI predstave

putuju:ih pjevača5 svirača5 glumaca5 Eonglera i

mađioničaraI

javna k a En javanja G

stupovi srama5 vjeDala5 lomače

SREDNJOVJEKOVNO !R"ANISTI3KO

ZAKONODAVSTVOA sigurnost Eivota u graduI

A podizanje i odrEavanje gradskoga zidaI

A zaDtita od poEaraI

A izgradnja duE ulica i odrEavanje ulicaI

A zabrana izbočina na zgradama prema ulici

A Prag5 "K"K. g. A potrebna dozvola za

izgradnju ili dogradnju

A 9enova A propis za zgrade prema luci



7E!DALNI !PLE,I8KI& !TVR9ENI GRADOVI

PovrDinom maleni i stijeDnjeni gradovi5 različitog

izgleda i tlocrtnoga ustroja.

9raditeljski elementiG gradski zid5 jarak !grabiDte5

opkop&5 glavna !branič& kula5 ulazna kula5 drveni

pokretni most5 zgrade za stanovanje !palas5

palača5 hiEa&5 kapela.

;alobrojni sačuvani gradovi !nekada ih je bilo

oko %CC&. *apuDteni i izgrađeni dvorci u nizini

!;edvedgrad Q <estine5 @esargrad Q *ovi dvori

klanječki V&

PoruDeni u seljačkim bunama5 vlastelinskim

sukobima i turskim ratovima. PoruDeni u ". st.

prilikom ustrojbe 1ojne krajine !između Une i8upe&.

RUH-@, !OR,6O1-@,&

;/=1/=9R,=

9rađen "2L.A"2LC. nakon provale )atara u

6rvatskuG kralj >ela -1 dao je zemljiDte5 papa je

financijski pomagao5 a zagrebački biskup je

vodio gradnju.

Od "K. st. izmjenjuju se vlasnici A posljednji

vlasnici grofovi 8ulmer. UniDten u potresu "L#C.

GRADOVI RENESANSE

A razdoblje T1 i T1- stolje:a

O)8R-B,

A prekomorska otkri:a 3 1asco de 9ama5 put

do *ndije oko $frike "##I 8olumbo5 otkriće

$merike "#2.

A tiskarstvo 3 Direnje pismenosti i razmjene

saznanja !9utemberg "LL.&

A barut 3 znakovite promjene u ratovanju i

vojno inEenjerskim graditeljskim zahvatima

A perspektiva 3 u slikarstvu " st. !9iotto&5

primjena u arhitekturi u doba renesanse

A mikroskopI

A heliocentični sustav !8opernik oko "LCC.&

Renesansa je zajednički naziv za civilizacijski i

umjetnički !stilski& preporod nadahnut idealima

humanizma i inspiriran antikom5 Dto je rezultiralo

nizom promjena koje su nastale u umjetnosti

graditeljstvu i urbanizmu u "L i " stolje:u.

;nogi povezuju renesansu sa idejamahumanizma koja propagira potrebu gradskog

čovjeka da Eivi i kre:e se kroz umjetnički

uobličene prostore.

+. ;umford sasvim ispravno konstatira da su

navike i oblici srednjevjekovnog Eivota ostali joD

najmanje tri stolje:a nakon njegovog Wprestanka4

A ako Desnaesto stolje:e prihvatimo kao

prijelomnu točku5

;umford ne prihva:a renesansu kao stvarniWpreporod4 ali priznaje tom pokretu veliko

značenje u fizičkoj transformaciji

srednjevjekovnog grada i zaključuje da ne

postoji renesansni grad i da je tek u razdoblju

baroka u "%. i "$. stolje:u doDlo do formiranja

novog shva:anja grada.

;edjutim5 i ako se u doba renesanse ne moEe

govoriti o nekim revolucionarnim promjenama

strukture grada postoji niz elemenata

oblikovanja grada karakterističnih za renesansu.



)o su ravne ulice i pravilno oblikovani ali ipak

intimni trgovi koji su u kolijevci renesanse -taliji

pod utjecajem antičke agore i foruma prenijeli

druDtveni Eivot u otvorene prostore A arhitektura

javnog otvorenog prostora afirmira izgubljene

vrijednosti druDtvenog Eivota !agore5 foruma&.9rade se zgrade druDtvenog značaja !Dkole5

bolnice5 uboEnice5 trEnice5 hoteli5 muzeji5

galerije5 kazaliDta5 banke...&

Hivot izvan grada postaje sigurniji A grade se

ladanjski kompleksi u pastoralnom ambijentu5

često su EariDta kulturnog i druDtvenog Eivota.

(tilske karakteristike arhitektonskih elemenata

renesansnog grada derivirane su iz stilskog

vokabulara antikeG okrugli luk5 trijem i

ponavljanje jednakih elemenata vijenaca5

prozora i stupova na pročelju. Prizemna zona

ku:a se rastvara !arkade5 ve:i otvori& čime se

mijenja dotaDnji izgled i oboga:uje funkcija ulice.

edno bitno obiljeEje renesansnog urbanizma je

i uključivanje u oblikovanje grada najznačajnijih

likovnih umjetnika tog vremena kao Dto su

>ramante5 ;ichelangelo5 +eonardo da 1inci idrugi. Razvija se profesija arhitekta i urbanista

!druDtveno cijenjena i utjecajna osoba&5 kao spoj

znanosti5 umjetnosti i zanatstva.

Feudalizam5 kao druDtveni sistem5 u gradovima

kasnog srednjeg vijeka biva potiskivan jačanjem

utjecaja nove gradjanske klase koja postepeno

pojačava svoju financijsku mo:. *asuprot

srednjevijekovnoj koncepciji boEanske drEave i

skolastičkog svjetonazora kojeg zagovara@rkva5 renesansa u EariDte stavlja ovozemaljske

vrijednosti5 sekularni svjetonazor !radikalni

raskid sa skolastičkim svjetonazorom&. Utjecaj

@rkve slabi djelom i kao posljedica reformacije

!;artin +uther "L"%.&.

9radovi kao stasale komune postupno gube

autonomiju5 nastaju jake magnatske vladavine

!(forza5 ;edici&5 oblikuju se jake centralizirane

monarhije !Francuska5 /ngleska5 <panjolska&5

kneEevine !-talija *jemačka&. Renesansni grad

postaje EariDte slobodarskih ideja5 trgovine te

ekonomske i političke samostalnosti.

*aručitelji graditeljskog zahvata nije viDe samo

@rkva5 nego vladar i imu:ni građanin !često

mecene umjetnosti&

U renesansi se razvoja znanosti i filozofijaindividualizma. <toviDe renesansa afirmira

pojedinca !homo univerzalis& kao antitezu

srednjevijekovnog stvaraoca 3 anonimusa.

8ao Dto je to često bio slučaj i u ranijim

razdobljima ljudskog druDtva tako je i u doba

renesanse i baroka rat odigrao značajnu ulogu u

razvoju gradova a posebno urbanističkih teorija.

Uvođenje baruta u naoruEanje dovelo je

postepeno do potrebe prestrukturiranja gradskih

zidina a Dto je za sobom povuklo i razvoj

inEenjerskih konstrukcija obrambenih sistema5

tamo gdje je to bilo mogu:e vrDene su

rekonstrukcije postoje:ih gradskih zidina ali je

potaklo mnoge graditelje i na rjeDavanje

problema neosvojivog WidealnogW grada. - dok

su renesansne intervencije u srednje vjekovne

gradove stvarale nove pojedinačne vrijednosti uprostoru5 idealni gradovi su5 iako je malo njih

realizirano5 donijeli novu kvalitetu planskom

pristupu razvoja grada. *ova obrambena

tehnika zahtjeva pravilne geometrijske oblike

gradskih zidina najčeD:e kruEnog ili

poligonalnog tlocrta sa zvjezdastim

fortifikacijskim sistemima.

IDEALNI GRADOVItopistička preokupacija renesansnih

znanstvenika, umjetnika, graditelja i stratega 9

tema traktata i teorijeskih rasprava s tek rijetkim

ostvarenjima.

Problemom idealnog grada bavili su se mnogi

vode:i graditelji5 arhitekti i umjetnici renesanse i

baroka. ;nogi od njih pokuDavaju na:i rjeDenje

za grad koji ne:e biti samo obrambeno efikasan

ve: :e zadovoljiti i drugim kriterijima harmonično

oblikovane i organizirane ljudske zajednice.



)alijanski teoretičari A (heme idealnih gradova

Rezultati teoretskih rasprava o idealnom gradu

su brojne sheme idealnog grada5 koje su osim u

-taliji nastale i u drugim evropskim zemljama5

*jemačkoj5 Francuskoj5 6olandiji i drugima.

;edju teoretičarima se posebno ističuG

Leo#e "aisa A$*eri koji je Eivio u -taliji u "L.

stolje:u A ,lberti je otkrio 1itruvijaG De re

aedificatoria, ; libri . On je predlagao

funkcionalno zoniranje grada i gradskih ulica5 a

teoretski je obrađivao i problem izbora mjesta za

izgradnju novog grada.

A#o#io Aver$i#o zva# 7i$aree5 )alijan koji je

takodjer Eivio u "L. stolje:u svojim je teoretskim

radom izvrDio značajan utjecaj na razvitak teorije

idealnog grada.

7ra#/es/o di Giogo ,ari#i bio je čuveni

graditelj utvrđenja iz druge polovice "L. stolje:a.

U svojim teoretskim radovima zalaEe se za

razumno izgrađivanu cjelinu grada koja

odgovara organizmu čovjeka. Razvija dva

osnovna tipa ulične mreEe radijalnoAkoncentričnu i pravokutnu.

Vi/e#zo S/a.ozzi :Ska.o/i; Eivio je u -taliji od

"LL2. do "".. On se zalaEe za idealni grad

koji je kao cjelina umjetničko djelo stvoreno

rukom jednog arhitekta. Prema njegovom

projektu je izveden "L#K g. grad Palmanova s

radialnoAkoncentričnom Demom ulica A promjer

$CC m5 P LC ha.

)ri glavne faze razvoja ,5 > - @

A osnivanje grada !kraj ". st.&

- proDirenje fortifikacija u doba venecijanske uprave !"%.A

"$. st.&- proDirenje fortifikacija u doba *apoleona -. !početak "#.

st.&



Leo#ardo da Vi#/i 3 viDe nacrta idealnih

gradova5 nije ostavio traktat o urbanizmu5 ali se

bavio problemima gradaG

A futuristička prometna rjeDenja5 neshva:ena

u njegovo doba 3 ideja dvostrukog

!trostrukog& prometaI

A studija za Firencu promatranu kao idealan

grad !rijeka ,rno svedena na kanal urbanih

obiljeEja&

A plan za povezivanje Firence i Pistoie

kanalomL%/ija# Vra#ja#i# !+uciano +aurana& "2C.A#%.

7ra#jo Peri< A retan grad "LL".

T' -a.pa#e$$a A <rad sunca !"C2.&

A grad na brijegu kruEnog oblika !promjera oko K km&G

A radijalnoAprstenasta ulična mreEa

A sedam koncentričnih pojaseva s javnim sadrEajima u

srediDtu

D=rer 3 neke upute za utvrđivanje grada, dvorca

i mjesta, )urnberg "L2%.

OstvarenjaG Freudenstadt !pokraj (tuttgarta&5

manja naselja u *jemačkojG (chloss 6orst!"LL$.&5 (chloss ;euhaus !"L$L.&5

,schaffenburg !""L.&

8vadratičan tlocrt grada5 u srediDtu dvorac5 trg ispred ulaza u

dvorac5 funkcionalno zoniranje gradaG uprava5 stanovanje5

trgovine5 proizvodnja5 socijalno zoniranje gradaG plemi:ke5vojničke i građanske ku:eQparcele.

Planimetrija prometnica bliska shemi rimskoga grada.



T6o.as ,ore 3 topija !"L".&

A zamiDljeni grad ,maurotG 2C.CCC

stanovnika5 K.KCC M K.CCC m

PLANSKI IZGRA9ENI GRADOVI

Palmanova !"L#K.&5 ;annheim !"C%.&5

(abbioneta !""L.&

;,**6/-; A osnovan "C%. oko postoje:e

citadele !autorG 6. (chickardt&5 razaran i

obnavljan nekoliko puta.

P+,* 9R,=, -7 "C%. !autorG 6. (chickardt&I

P+,* 9R,=, -7 "##. !autorG ;enno van @oehoorn&

ObiljeEja plana suG

A hijerarhija prometa5 pravokutni raster ulicaI

A različiti trgoviI

A drvorediI

A različito arhitektonsko oblikovanje.

(,>>-O*/), !""L.& A srednjovjekovni grad s

renesansnim sustavom fortifikacija !pribliEavanje

idealnim renesansnim shemama&

(,>>-O*/), A P+,* 9R,=,

!TVRDE POSTOJE8I0 GRADOVA

Palermo5 Ferrara5 >eč5 ,msterdam5

,;()/R=,;

A sustav kanala na uD:u rijeke ,mstelIA 4plan tri kanala A planski organiziran grad.



-*=U()R-(8- 9R,=O1-

-ndustrijski grad je produkt urbanizacije na

određenom stupnju druDtveno ekomskog razvoja

na kojem

industrija zapoDljava gotovo najvedi dio

aktivnog stanovniDtva i ujedno je

najznačajnija ekonomska

osnova urbanog razvoja. Poznata je činjenica

da je industrijalizacija potakla razovj mnogih

novih

gradova5 ali najvedi veliki europski gradovi

počeli su se razvijati u predindustrijskoj fazi.

7anačajno je

da ti gradovi u svojoj morfoloDkoj strukturi

sadre urbani status prijaDnjeg razvoja5 ali se

i njihova i

funkcionala namjena znatno promijenila.

-ndustrijski je grad u procesu industralizacije

dobivao nove

urbane sadraje i nove funkcije5 prije svega

tvornice5 odnosno industrijske četvrti. )ijekom

razvoja

industrije poremečana je i funkcionalnaravnotea koja je u gradovima postojala do

"#.st. )a je

ravnotea bila odraz funkcionalnih odnosa koji

su bili uspostavljeni u sklopu lokalnih i

regionalnih

urbanih sistema.

*aime5 dio proizvedene industrijske robe

potroDi se5 ali vrlo se često vedina robe

uključuje u

nacionalnu i meunarodnu razmijenu.

Prostorna struktura industrijskog grada u svim

svojim

komponentama doivjela je veliku preobrazbu.

7ahvaljujudi novim urbanim sadrajima i

koncentracije

stanovniDtva5 gradovi su se prostorno Dirili.

)vornica je vlasnicima omogučavala velikeprofite5

radnicima zapoDljavanje5 a gradu veliku

ekonomsku osnovu. )vornica je imala izuzetno

veliku ulogu u

aglomeriranju stanovniDtva. *aime5 za radnu

snagu5 koja se slijevala u grad5 trebalo je

sagraditiradnička naselja. ?esto su vlasnici tvornica

gradili stambena naselja za svoje radnike blizu

tvornica. U

nekim europskim gradovima tvornica i

radničko naselje zauzimalo je viDe od

polovice gradskog

naselja.

Razvoj industrijskih gradova pospjeDio je

razvoj eljeznica5 pogotovo u drugoj polovici"#.

stoljeda. =ok se nisu počele graditi eljeznice5

gradovi se nisu prostorno suviDe Dirili izvan

svojih

obrambenih sistema5 pa su glavne i ostale

eljezničke stanice sagraene nekoliko stotina

metara od

gradskih zidina. -ndustrijski razvoj uvjetovao je

znatne promijene u funkcionalnojAprostornoj

strukturi

grada. ( prostornim Direnjem5 s uvoenjem

novih funkcija i sa izgradnjom novih urbanih

sadraja u

gradu su se sve jasnije počeli diferencirati

funkcionalni djelovi. 7emljiDta u gradskoj

jezgri postala su

najskuplja a rente najviDe. =o kraja "$.stoljeda gradska jezgra bila je u

funkcionalnom smislu slabo

diferencirani prostor. U drugoj polovici "#.

stoljeda u njoj su se počele diferencirati

financijske

institucije5 prije svega banke i osiguravajuča

druDtva5 zatim trgovine na malo5 robne kuče i

administracija. Početkom dvadesetog stoljeda

gradske jezgre postale su izrazito usmjerene

na



4

poslovnu djelatnost5 s manjim zonama trgovina

na malo5 robnih kuča5 banaka5 administracija itd.

( koncentracijom poslovnih institucija gradska

jezgra gubila je funkciju stanovanja. (

funkcionalnim promjenama uslijedio je i

prerazmjeDtaj stanovniDtva. (tanovniDtvo sepočelo seliti u

druge djelove5 pogotovo stanovniDtvo viDeg

socijalnog statusa5 dime se promijenila i

gustoča

naseljenosti. *ajguDde su bili naseljeni djelovi

oko jezgre. @jeloukupni razvoj prostorne

strukture grada

uvelike je ovisio i razvoju gradskog prometa.

7a razvoj grada vrlo vana je bila eljeznica jer jepospjeDila razvoj prema van. 9rad se jade Dirio

uzdu eljezničkih pruga koje su desto izlazile

iz grada te su se uz njih razvijala

predgraa. 9radski

promet postupno se usavarDavao. )ramvaj sa

konjskom zapregom početkom dvadesetog

stoljeda

zamjenio je elektridni tramvaj5 a veliki gradovi

dobivaju i podzemene eljezince. Uvoenjem

motora sa

unutarnjim izgaraanjem gradski promet znatno

je unaprijeen Dto je utjecalo na razvoj

prostorne

strukture grada. U razvoju grada malo se

panje posvedivalo planiranju stambene

zajednice kao

zaokruene jedinice. Uz to5 doseljavanje svevečeg broja stanovnika5 te promijene mjesta

stanovanja

glavni su razlozi otuivanja ljudi5 čemu je

pridonijeo i nedostatak institucija koje bi

okupljale i

povezivlae stanovniDtvo.

*ajtipičnije industrijske gradove "#. stoljeda

nalazimo u zemaljama zapadne /urope

pogotovo

u 1elikoj >ritaniji. -ndustrijski pogoni i

radionice grade se u dvoriDtima5 na

slobodnim parcelama5

preureuju se podrumske i tavanske

prostorije itd. Razvoj grada u toj fazi bio je

ograničen nastarogradsku jezgru.

Od "$KL. godine počinje razvoj gradova

'prema van4. )o je razdoblje slobodnog

razvoja.

9radile su se kude bez vodovoda i

kanalizacije5 ved je po dvadeset takvih kuča

imalo jedan sanitarni

čvor. )akve kuče gradile su se u svim /ngleskim

gradovima. U <kotskoj su se gradile velikestambene

'kasarne4 za radnike.

)reda faza razvoja počinje C. godina "#.

stoljeda. 9radovi dobivaju svoja upravna tijela

koje

biraju graani. Uslijedile su i intervencije

parlametna i vlade sa zakonskim normama.

Poseban

problem izazvala je prenaseljenost5 zagaenost

te bolesti koje su zbog toga izbijale. -zgradnja

kuča na

taj nadin bila je zabranjena i propisan je

novi tip kuča. )o je moderniji i humaniji tip

kude5 diji su

standardi stanovanja predvieni zakonom.

?etvrta faza počinje prije prvog svijetskog rata i

traje do kraja drugog svjetskog rata. )o je fazaeksplozivnog Direnja grada prema van.

Peta faza razvoja britanskih gradova traje od

"#L. godine a karakterizira je strogo planski5

kontrolirani razvoj5 s velikim sanacijskim

programaima. *akon uvoenja električnog

tramvaja podeli

su se graditi stambeni blokovi sa visokim

zgradama i stanovima za iznajmljivanje.

>ududi da su bile



5

gusto naseljene5 u njima su potkraj "#. i

početkom 2C. stoljeda nastale sirotinjske

četvrti.

Posljedice brzog razvoja grada potaknuta

industrijalizacijom bile su gusto naseljene5

zagaene idehumanizirane urbane zone koje su ubrzo

postale slamovi. 7bog toga su bile nune

sanacijske

intervencije gradske uprave i vlade. U drugoj

polovici "#. stoljeda5 pojedini gradovi5

najranije u

/ngleskoj5 donose sanacijske programe a vlade

donose zakone kojima se regulira planiranje i

ureenjegrada i ivota u gradu. Posebna panja

počela se posvedivati planiranju lokalne

zajednice5 pa se

planiraju zaokruene stambene zajednice s

potrebnom infrastrukturom i centrima

okupljanja

stanovniDtva.

*a mjestima nekadaDnjih obrambenih sistema

sagraene su krune ceste5 ali je panja

posvedena gradnji radijalnih5 Dirokih cesta.

7načajne rekonstrukcije provedene su u

>eču5 >erlinu i

drugim velikim gradovima

;anchester u doba industrijalizacije.

(U1R/;/*- ! 9+O>,+*- 9R,=O1- &

;ega gradovi se obično definiDu kao gradskapodručja sa ukupnom populacijom od preko "C

miliona stanovnika. *eke definicije postavljaju

minimalnu gustinu naseljenosti od 2CCC ljudi

na kvadratnom kilometru. ;ega grad moEe

biti jedna gradska oblast5 međutim mogu biti

i

viDe urbanih oblasti koje međusobnokonvergiraju. )akve prostorno urbane strukture

nazivamo aglomeracije. U svakodnevnom

govoru5 to su mega gradovi ili metropolisi.

Od 2C""5 ima preko 2C mega gradova kao Dto su

;umbaj5 )okio5 (eul5 *jujork5 ;eksiko siti5

koji imaju oko 2C miliona stanovnika.

Početkom T-T veka5 "$CC. godine5 svega KZpopulacije Eivelo je u gradovima5 da bi do kraja

TT veka taj broj porastao na %Z populacije.

9odine "#LC. bilo je $K grada čiji broj

stanovnika je prelazio jedan milion. )aj broj

je porastao na $ gradova do kraja 2CC%.

godine. ,ko se takav trend nastavi5 svetska

populacija de se udvostručiti na svakih pola

veka.

Ova povedanja če biti najdramatičnija na

najmanje urbanizovanim kontinentima5 ,ziji i

,frici. -straEivanja pokazuju da de urbani rast5 u

narednih 2L godina5 biti najviDe u zemljama

u razvoju.

=anas5 u mnogim siromaDnim zemljama5

prenaseljena prigradska naselja5 slamovi5pokazuju

visoke stope bolesti zbog nehigijenskih

uslova5 neuhranjenosti i nedostatka osnovne

medicinske zaDtite. =o 2CKC. godine5 preko 2

milijarde ljudi Eivede u slamovima ili

sirotinjskim naseljima. Preko #CZ urbane

populacije u /tiopiji5 ;alavi i Ugandi5 koje su

ruralne zemlje5 danas Eivi u sirotinjskim

naseljima.



Prema proučavanjima Far /astern /conomic

Revie5 do 2C2L. godine5 ,zija de sama

imati

najmanje "C mega gradova5 ;umbajA-ndija

!KK miliona st.&5 <angajA8ina !2% miliona st.&5

8aračiAPakistan !25L miliona st.&5 =akaA>angladeD !2 miliona st.&5 =EakartaA

-ndonezija ! 2L

miliona st.&. *a ,fričkom kontinentu5 +agosA

*igerija5 izrastao je u grad od KCC.CCC

stanovnika "#LC5 u grad od 2L miliona

stanovnika do kraja 2C"L. godine.

9rad *jujork5 "#LC. godine5 bio je jedini grad sa

preko "C miliona stanovnika. Od tada de sebroj milionskih gradova stalno povedavati5 do

2L takvih urbanih područja do 2CCL. godine.

9odine 2CCC. nejvedi grad bio je )okio sa

K miliona stanovnika5 tačnije5 njegova

aglomeracija koja obuhvata gradove okohama5

8avasaki.

;eđutim5 razlika u nekim podacima na koja

dete moEda naidi5 leEi u različitim

definicijama

područja koja se popisuju5 kao i definisanje

spoljnih granica gradova. *a osnovu

dosadaDnjih

kriterijuma broja stanovnika5 izdvojeno je 2%

mega gradova.

A megagradovi su gradovi sa deset i viDemilijuna stanovnika

A svjetski je trend nagli rast gradova i stagnacija

sela

A posebno izraEeno u slaborazvijenim zemljama

svijeta dok se

sporiji rast uočava u visokorazvijenim zemljama

jer je tamo

urbanizacija gotovo dosegnula maksimum

A do 2CKC. u razvijenim zemljama broj gradskog

stanovniDtva bi se

mogao povedati za "2Z5 a u slabije razvijenima

"CCZ

A siromaDnije stanovniDtvo masovno napuDta

sela i odlazi u gradove

na nastaju 4divlje četvrti !favele5 slamovi...&A rast gradova prate i sve loDiji higijenski uvjeti5

veda mogudnost

Direnja zaraznih bolesti5 siromaDtvo itd

stana gla,ni grad Ka+astana 2015 godina.



&at6m predaje rada- 777. april 2014.godine

&at6m odbrane rada- 777. 777. 2014. godine

)8jena- 77777777777777777777777777777777

9lano,i Komisije-

1.

777777777777777777777777777777777777777

2.

777777777777777777777777777777777777777

. 777777777777777777777777777777777777777

Documents

Povjesni Razvoj Gradova 1