Dr.Zehra Hubijar

Pra ć enje napredovanja i ocjenjivanje

učenika u razrednoj nastavi (Poseban osvrt na ocjenjivanje u nastavnom predmetu:vjeronauka)

Ocjenjivanje učenika je obaveza svakog nastavnika.To je složen i odgovoran zadatak koji podrazumijeva nekoliko važnih činilaca:

1.Poznavanje učenika,njegovih sposobnosti,interesa,okolnosti u kojima živi,predznanja iz oblasti za koju je nastavnik zadužen( predmeti u razrednoj nastavi) . 2.Poznavanje sadržaja Nastavnog plana i programa i to ne samo za određeni nastavni predmet nego za sve predmete zastupljene u razrednoj nastavi.3.Upoređivanje programskih sadržaja i očekivanih rezultata.4.Markiranje ključnih mjesta bez kojih ne može ta oblast,područje,predmet radi poređenja postignuća sa tim elementima.4.Kontinuirano praćenje učenika i njegovog napredovanja.5.Svođenje subjektivnog dojma na što manju mjeru,odnosno nepridavanje značaja glasinama i predrasudama o obitelji,djetetu itd. 6.Ne izvoditi prebrzo zaključke o mogućnostima djeteta,ne generalizirati(Nije naučio jedan segment, a mi kažemo da ne zna ništa). Opisnom ocjenom nastavnik govori učeniku i roditeljima o prirodi znanja,vještina,navika,šta zna,koje sadržaje slabije poznaje koliko je dijete samostalno, zna li primijeniti naučeno,kakav je u odnosu na drugu djecu, prihvata li obaveze, koliko je aktivan u radu s drugima,povlači li se iz grupe.Opisno ocjenivanje je zahtjevna aktivnost,teška ,traži stalno praćenje i dokumentotovanje tvrdnji u opisu.Ocjenjivanje je indikator valjanosti ukupnih pristupa u razredu:

- opisuje znanje - daje sliku razreda- ima prognostičku valjanost- motivacioni je činilac - služi i učeniku kao orijentir u daljem radu

Ocjenjivanje je moguće učiniti pouzdanijim ako :

1.Tačno odredimo sadržaj,šta ispitujemo i ocjenjujemo,koja znanja,vještine,sposobnosti.2.Uradimo standarde koji definišu prolaznost.,koliko dijete treba da zna za pojedini nivo postignuća.3.Ako uvažimo mišljenje kolega i stručnjaka u pripremi za realizaciju,čujemo

šta o napredovanju kaže razredni nastavnik.4.Ako smo pravovremeno informisani o svim važnim aspektima i obučeni za ocjenjivanje .5.Ako izvršimo probno praćenje ,ispitivanje i provjeru pouzdanosti instrumentarija. Praćenju napredovanja učenika prethodi ispitivanje predznanja na početku školske godine.Ti inicijalni pokazatelji predstavljaće orijentir nastavniku u planiranju ukupnog rada,boljem razumijevanju zastoja u napredovanju,odnosno izraženijih teškoća.Važno je da nastavnik ima te pokazatelje kako bi mogao pratiti napredovanje djeteta i porediti njegova postignuća sa onim što je njegova polazna osnova u učenju. Rečeno je već da su nastavniku važni podaci o zdravstvenom stanju djeteta,nivou njegove govorne razvijenosti ( artikulacija glasova,otvorenost i spremnost za komunikaciju,ili povučenost i nespremnost za razgovor,poznavanje slova, odgoj u predškolskom periodu) .

Veoma je važno da nastavnici nikad ne upoređuju dijete s drugom djecom,nego da porede postignuća određenog djeteta u različitim vremenskim intervalima i na kontinuumu koji se zove školska godina. Nastavniku neće biti teško da adekvatnom terminologijom opiše postignuće svakog učenika jer će učenička osobenost nametati i novu terminologiju,osobene deskriptore.Svako je dijete jedno i jedino po svojim osobenostima,pa će i opis njegovih postignuća podrazumijevati osobenosti Treba biti posebno oprezan u izricanju sudova i preuranjenih ocjena.Što mlađi uzrast-tim veći oprez.Važno je ne izreći ,niti napisati bilo šta što bi uticalo na dijete u smislu gubljenja samopoštovanja . Nastavnik ima uvid u sve aktivnosti,prati ,analizira.Ali ne ocjenjuje sve što tvrdnju možemo uvijek dokazati.A ako smo imali ocjenu dva bez ikakvih objašnjenja -ta nam apstrakcija ne kaže baš ništa. Ali,ni deskriptori nisu uvijek pouzdani.Među učenicima su tako velike razlike da će i njihovo jezičko i semantičko modeliranje i izražavanje biti nužno.To je ostavljeno nastavniku.Deskriptori su nam podsticaj da ozbiljno mislimo o sadržaju našeg rada i da pojačamo odgovornost prema poslu i učeniku.Sami učenici će sigurno ići izvan okvira naše deskripcije.To je dobro.Oni će odrediti generacijske okvire za pojedine discipline u pogledu standarda znanja.Oni će nametati potrebu kombinacije riječi deskriptora,kako s obzirom na vrstu, tako i s obzirom na stepen prisustva nekog svojstva,odnosno vrste kvalifikativa. Ocjena je povratna obavijest o postignuću čija je svrha u pravovremenom obavještavanju o nivou sadašnjih postignuća i koracima koji predstoje. Opisna je ocjena a n a l i t i č k a ,brojčana s i n t e t i č k a.Numerička ocjena možda odražava nivo postignuća,ali nema niti jednog pokazatelja o elementima koji čine tu ocjenu.Opisna ili formativna ocjena sadrži ključne informacije o napredovanju i za takvu ocjenu potrebno je mnogo riječi,a ne sintagma ili broj.Ocjenom ne vršimo klasifikaciju učenika nego njihovih postignuća,i to prvo po segmentima,pa na razini predmeta,odnosno školskog uspjeha. Ocjenjivanje je postalo važno i za stručnjake različitih profila.Sve češće se strahovi različite vrste,određene forme neprihvatljivog ponašanja povezuju s neuspjehom u školi i školskim ocjenjivanjem.Činjenica je da je ukupna odgovornost zajednice na odraslim ljudima,ali oni nikad nisu podvrgnuti tako surovom sistemu praćenja i ocjenjivanja.A « krasi »nas neznanje,neodgovornost,nepoštenje.

Jedan neuspjeh vuče naredni i vodi u nezadovoljstvo,ali ne samo nezadovoljstvo postignućem,nego samim sobom.Osoba gubi vlastito samopoštovanje .Bježi u aktivnosti koje će mu vratiti to samopoštovanje.Najčešće je suprotstavljanje autoritetu,školi,zajednici. Da li je ocjenjivanje nužno ? Nije u sredinama koje imaju svijest o poretku stvari i vrijednosti. U Finskoj nema ocjenjivanja učenika ,a ti su učenici najbolji ili među najboljima na međunarodnim provjerama . U našoj sredini nije cilj učenja znanje,nego ocjena i đačka knjižica.I jedno i drugo moguće je imati bez znanja. Kupiti i prodati.Primjeri iz svakodnevnog života podupiru filozofiju življenja bez rada i ulaganja napora. Popularnost se osvaja svim onim sredstvima koja su vjerom zabranjena(laž,krađa,otimačina)A bez truda i rada nema v r l i n e.Propisi su veoma jasni i nedvosmisleni(Ne uzmi što ti ne pripada ).Zašto je ovo važno ?Zato što sve ,pa i ocjena,gubi smisao ako nije u funkciji poboljšanja kvaliteta života i ispravnosti . Još je nešto veoma važno. Govorimo o uspjehu pojedinih škola. Djeca nam se gube u silnim izvještajima .Nema djeteta i njegovog profila.To treba mijenjati i to je cilj kome treba težiti.Nisu važni procenti.Važno je koliko smo djece vratili na pravi put i koliko ih neće završiti u popravnim domovima i zatvorima.Budući stvaraoci su veoma važni .Njima obzbjeđujemo poticaje,vodimo ih ,a ne ometamo u napredovanju.

O c j e nj i v a nj e ima smisla AKO IMA INTEGRATIVNU ULOGU(integrira programskesadržaje,postignuća,potrebe )

AKO OBAVJEŠTAVA(učenika,roditelje o napredovanju i teškoćama)

VODI DO MOGUĆNOSTI SAMOPROCJENE(jača unutrašnju snagu,objektivnost, formiranje realne slike o sebi)AKO JE U FUNKCIJI NAPREDOVANJA(ako ima snagu motiva)

PRIPREMAZA REALNO SAGLEDAVANJE POSTIGNUĆAI FORMIRANJE REALNE SLIKE O SEBIAKO JE SPOZNAJA U FUNKCIJI......formiranja pravilnog odnosa prema vjeri,istini ,životu .

ZA OCJENJIVANJE JE VAŽNO

Da je zasnovano na kriterijima.Šta ocjenjujem? Kako ? ŠTA ?

Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada

Da podrazumijeva više aspekata

Da odražava različitost pristupa

Da polazi od onog što dijete z n a i što je njegova jača strana;

Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja;

Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje;

U razrednoj nastavi izbjegavati standardizirane tipove testova;

Da je ocjenjivanje podređeno važnim ciljevima(znanje, život rješavanje problema u životnim situacijama) , a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima;

Da uvažava razvojne karakteristike djece određene dobi i svakog djeteta ;Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama .

Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece,ne zastrašivati učenike slabom ocjenom,težinom zadatakaImati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati.

Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća.

V

IV

III

II

I

ZNANJE I SPOSOBNOSTI

RAZUMIJEVANJE SADRŽAJA I KONCEPATA

Često

Uvijek

IMA POSEBNE NAČINE TUMAČENJA

Rijetko može objasniti sadržaj

Ponekad daje objašnjenjekoje pokazuje razumijevanje

Učenik:

- daje analizu koja pokazuje ograničeno razumijevanje, ne daje dokaze da potkrijepi mišljenje

daje parcijalnu analizu, daje neke dokaze koji potkrjepljuju mišljenje

- daje kompletnu analizu i daje dovoljno dokaza da potkrijepi mišljenje

- daje kompletnu analizu i daje dobro promišljene dokaze da potkrijepi mišljenje

Kritička analiza i procjena

KOMUNIKACIJA

RIJETKO KORISTI ADEKVATNU,PRIKLADNU TERMINOLOGIJU

POVREMENO

OBIČNO KORISTI PRIKLADNE RIJEČI

ČESTO KORISTI PRIKLADNE,(ADEKVATNE,ODGOVARAJUĆE,PRAVE) RIJEČI

NNONEPREKIDNO

IZVEDBA / REALIZACIJA

Učenik:

MOŽE URADITI (navesti šta)SAMO UZ ASISTENCIJU POMOĆ.....

UZ ČESTU ASISTENCIJU,POMOĆ

POVREMENU POMOĆ

MOŽE URADITI UZ MALU ASISTENCIJU

SAMOSTALNO

C r t e l i č n o s t i

i p o s t i g n u ć a

Miran nemiran

aktivan pasivan

odgovoran neodgovoranspontan uzdržan

brižan nemaranvrijedan lijen

lako teško pamti

svjestan sebe ili neotvoren preduzimljivpovučen stidljiv

introvertan ekstrovertan

ima povjerenja u sebe Nesiguran/nesigurna je Potrebno je mnogo znanja i osjetljivosti za posmatranje i procjenjivanje ovih aspekata.

I Mnogo pogrešaka,nepravilnosti u

II Mnogo grešaka ali je moguće razumjeti III Poneka pogreška IV Malo pogrešaka,razumljivo V Bez greške,razumljivo,estetski neizgr.

V I Bez greške,razumljivo i lijepo

P

r

a

v i

l

n

o

s

t

V Bogat i raznovrstan

VI Izuzetno razvijen i bogat rječnik

R

j e

č n

i k

Gramatička tačnost i smislenost

VI Sve je skladno i veoma smisleno urađeno

I Veoma oskudan,siromašan

II Prihvatljiv rječnik

III Dobar izbor riječi

IV Veoma dobar,primjeren situaciji i kontekstu

V Bez greške u pisanju

IV Malo pogrešaka

III Poneka greška ,tekst je razumljiv

II Ima mnogo grešaka,ali se naslućuje smisao

IGramatički pogrešno uređema rečenica,bez smisla

O

P Ć

I

C I

LJ

E V

I

OČEKIVANI POŽELJNI ISHODI

Šta je predviđeno u okviru nastavnogpredmeta

S

PE

CIF

IČN

I C

ILJE

VI

Precizne naznake, tvrdnje koje se odnose na sasvim određena ,konkretna znanja,vještine,spremnost .

Šta može ?

Šta zna ?

Na čemu raditi posebno?

DNEVNIK I KNJIŽICA

2.9.2008. A.M. je predana poslu.Veoma je pažljiva i rado sudjeluje u svim aktivnostima. Zna .......................bez greške , a u ..............joj je potrebna mala pomoć.

A.M

. je

us

vojil

a pr

ogra

mom

pr

edvi

đene

sa

drža

je .P

ose

bno

je

poka

zala

in

tere

s pr

ema

prič

ama

o ,p

rem

a ...

.....

..Usv

ojila

je i

prav

ila

pona

šanj

a u

situ

acij

ama

....

. Zna

pr

ouči

ti...

......

.....

......

......

V

IŠE

AS

PE

KA

TA

D

E

T

A

L

J I

11.10.2009.Sudjeluje u analizi priče,razumije poruke i te poruke povezuje sa ..............................Zna proučiti.....(sam/a,uz pomoć. nastavnikkovu...)

1.12. 2009.Ima smisla za komunikaciju .nastoji da unese red ugrupu,da pomiri gledišta. Ne ističe vlastiti doprinos..

30.12.2009. A.M. bez greške zna ..............................................

SPOSOBNOSTI KOJE JE STEKAO UČENJEM

VJEŠTINE

INTERESE

PAŽNJU

UKUPNO PONAŠANJE

OPERATIVNI ZADACI SU U SADRŽAJU OPISNE OCJENEOBAVEZNO UPISATI DATUM

( ZBOG PRAĆENJA NAPREDOVANJA)

POČETI OD ONOG ŠTO JE JAČA STRANA UČENIKOVA ( TRUDI SE, DRUŽELJUBIV JE....)

Koristiti ime,ne zamjenicu...

POSTAVIMO I MI SAMI SEBI PITANJA

ZAŠTO S NEKIM UČENICIMA NE POSTIŽEMO OČEKIVANE REZULTATE?

RADIMO LI UVIJEK NA ISTI NAČIN ?

BILJEŽITI NEPOSREDNO NAKON OPSERVACIJE ILI ISPITIVANJA

IMAMO LI SVE INFORMACIJE O INDIVIDUALNIM PRO GRAMIMA?

KOLIKO ZNAMO O POSTAVLJANJU KRATKOROČNIH CILJEVA?

DA LI ZAISTA ŽELIMO DA TO DIJETE NAPREDUJE?

KOLIKO JE ŠKOLA OKRENUTA DOBROBITI SVAKOG DJETETA? ?

KOLIKO MEĐUSOBNO RAZGOVARAMO OZAJEDNIČKIM PITANJIMA ?

S vremena na vrijeme učenicima treba predložiti da sami sebe ocijene.Koju su ocjenu zaslužili?Ako su pisali rad neka provjere sami tačnost i upišu ocjenu.

Uputstvo:Pročitaj ponovo rad i provjeri kako si uradio/la.Uz tvrdnju koja se odnosi na tvoj rad stavi ovaj znak X.

Mogu ja i to !

Važne napomene :Ove su deskriptore dobili nastavnici razredne nastave i moguće ih je u pojedinim aspektima primijeniti na sve nastavne predmete,pa i vjeronauk.Sve kvalifikacije koje ne upućuju na napredak služe nastavniku za njegovu ličnu evidenciju,a ne za upisivanje u knjižicu.Objektivno je moguće ocijeniti znanje .U pojedinim oblastima(vjeronauka,umjetnost) važan je doživljaj.O impresijama možemo zaključivati na osnovu onog što je manifestno.O doživljaju vjere najbolje je zaključivati na osnovu ponašanja.To vrijedi i za odrasle i za djecu.Da li su pošteni,jesu li na putu istine,cijene li rad ili nerad.Suština vjere je u tim

NAUČITI ......

TO JE CILJ

A GDJE SAM JA NA TOM PUTU?

Uradio/la sam tačno sve zadatke

Uradio sam dva zadatka

Uradio sam sve zadatke,ali dva zadatka pogrešno

Nisam uradio/la zadatke

Zaslužio/la sam ocjenu:1 2 3 4 5

aspektima ,a ne u priči.Dijete uči iz primjera ponašanja odraslih.Nesklad između naših riječi i ponašanja unosi pometnju u njegove vlastite misli.Tamo gdje je uspostavljen pravilan slijed u vrijednosnom sistemu ocjene nisu potrebne.

Pažnja , mogućnost slušanja i zapažanja

Zainteresirano je ,pažljivo sluša priču,pjesmu nastavnikov govor ili govor drugih učenikaPovremeno pokazuje interes prema sadržajima koji su predmet analizeNezainteresirano je ,ne reagira na poticaje……..Želi nastavnikovu pažnju samo za sebe i tada pokazuje interes za radZapaža važne pojedinosti na slici ili u okruženju uz nastavnikovo vođenjeUspješno je u zapažanju bez posredovanjaPovršno je u posmatranju; uočava samo pojedine detaljeZainteresirano je ,pažlljivo sluša priču,pjesmu nastavnikov govor ili govor drugih učenikaNe zapaža važne pojedinostiPažnja u potpunosti izostaje baš kad je potrebno njeno prisustvo

Pažljivo sluša ali ne može reprodukovati sadržaj

Sluša i može reprodukovati sadržaj pomoću detaljnih pitanjaPažljivo sluša i pamti i najmanju pojedinost,uspješno reprodukuje

Pažljivo prati samo usporen govor ,pamćenje fragmentarno,potrebno je vođenje do razumijevanja značenja pročitanog

Govor i jezičko/jezično izražavanje

Razlikuje sve glasove,korektna je artikulacija svih glasovaGriješi u artikulaciji glasova ...

Ovladao je glasovnom analizom riječi

Prepoznaje određene glasove na početku,u sredini,na kraju riječi

Samo je djelomično ovladao/la glasovnom analizom riječiPrepoznaje određeni glas na početku i na kraju riječi )Zna šta je glas,šta je slovo

Rječnik i brzina govora

Govori prirodnom lakoćom,bira riječi

Govori lijepo i tečno

Unosi elemente mašte i kreativnosti u izražavanje

U govoru pravi duge pause od rečenice do rečenice,ponavlja rečenoGovori sporo(oklijevajući govor)

Ima teškoća u izboru riječi i zato govori sporoDOPIŠITE DESKRIPTORE

Čitanje i razumijevanje pročitanog

“Čita” slovo po slovo ,sriče ,

“Čita “slovo po slovo,bez sricanja

Ščitava ,ali ne razumije smisao

Ščitava,razumije pročitanoČita sporo riječ po riječ,ali zna šta je pročitao

Čita sporo riječ po riječ,ne razumije pročitano

Čita tečno i razumije pročitano

Čita pravilno poznat tekst,razumije pročitanoSamostalno čita poznate i nepoznate tekstove,razumije i može odgovoriti na pitanja koja se odnose na sadržaj,likove i njihove osobine

Može pročitati lijepo i izražajno poznat tekst

U usmjerenom čitanju brzo se snalazi,pronalazi informacijeMože čitati tekst kritičkiPosjeduje bogatstvo riječi koje mu omogućavaju brzo čitanje i snalaženje upoznatom i nepoznatom tekstu,tekstu manjeg i većeg obima

P i s a nj e

Pravilno piše štampana slova bez teškoća

Piše pravilno,ali problem su mu slova (koja slova?)

Pisanje je “teško” ,linija naglašeno debela zbog neadekvatnog pritiska olovkom na hartijuUsvojio /la je pisana slova,povezuje ih pravilno u strukture

riječi (tek u II razredu

Ima poteškoća u pisanju slova (kojih) i u povezivanju slova u riječi

Pogrešno oblikuje slova zbog nerazvijenosti precizne motorike

Može pravilno prepisati riječiPrepisuje rečenice pravilnoPiše riječi po diktatu

Piše rečenice po diktatu pravilnoPiše pravilno pojedinačne rečenice Može napisati rečenice međusobno povezane.Veznicima a,i,ali..Može napisati rečenice o sadržajima iz svakodbevnog života

Može napisati sastav i objasniti,obrazložiti

Unosi argumente u pisanje

Piše sastave koji se odnose na određenu tematsku oblastU sastavu može opisati iskustvo,osjećajeSastavlja maštovite pričePiše bez napora,ima jasan i tečan stil, dovoljno gramatički korektnoMože temama prići na originalan načinZna napraviti sintezu informacijaU pisanju može izraziti stav

Može sačiniti plan teksta i u pisanje unijeti elemente organizacije

DOPIŠITE DESKRIPTORE

Brzina reagovanja

Reaguje brzo ali na neadekvatan način,najčešće pogrešno

Reaguje brzo i tačno i na adekvatan način (u skladu s normama ponašanja u razredu)

Zalaganje,motiviranost

Veoma želi da uspije i ulaže izuzetne napore

Ne trudi se ali uspijeva i ostvaruje dobre rezultate zahvaljujući sposobnostima

Njegovo/njezino je zalaganje na razini prosjeka

Povremeno je oduševljen(a) radom ,tada ulaže trud i naporRijetko je zainteresiran za rad

Otvorenost za saradnju, kooperativnost,ponašanje

Otvoren/na j e i iskren(a) u komunikaciji,želi saradnjui uspješno komunicira s vršnjacimaZna podijeliti brigu i radost s drugimaŽeli igrati u igrokazu,rado preuzima uloge likova

Ima vodeću ulogu u grupi i u igri

Rado pomaže drugima

Vidi samo sebeOdbija saradnju,teško se snalazi u grupnom radu

Povlači se iz grupe

Ima potrebu da ometa rad drugih

Dopišite deskriptore

Pamćenje, razumijevanje i reprodukcijaPamti i najmanju pojedinost i zna reprodukovati nakon prvog čitanja

Brzo zapamti kraću pjesmu

Pamti samo važne pojedinosti koje se odnose na tok događajaMože zapamtiti samo ako je sve predstavljeno konkretno i uz brojne poticajePamti ono što je njemu dopadljivo(pojedinostu toku radnje,postupak lika ...)Ne može kazati niti jednu rečenicu o pročitanom,ali na ilustraciji je uočljiva tematska veza s pročitanim sadržajem.Analizirajući crtež moguće je ustanovit ipreferencije u sadržaju. Pamti pojedinosti,ali ih može reprodukovati samo pomoću detaljnih pitanja i to po principu:Pitanje-odgovor

Samostalnost-nesamostalnost

Samostalno je i sistematično u radu.Rješava zadatke bez greške.

Radi samostalno ,ali pravi mnogo pogrešaka

Samostalno je u radu i zaključivanju.Zna braniti svoj stav

Samostalno je ,ima stav,ali uvažava i stavove drugih

Samostalno je ,ali stalo mu je do mišljenja drugih

Samostalno radi i ne uvažava mišljenje drugih

Nesamostalno je, traži stalno pomoć drugih

Nesamostalno je,mnogo griješi

Urednost i preciznost

Uredan/dnaa je i precizan/znaa u rješavanju zadataka

Precizan/zna je,ali ne obraća pažnju na urednost

Povremeno obraća pažnju na urednost i preciznost

Ne pazi na urednost i preciznost,površan je

Dopišite deskriptore

Doživljajna sferaDoživljava intenzivno sve situacije i nalazi adekvatne riječi da izrazi doživljaj

Doživljava intenzivno sve,ali ne nalazi riječi da to izrazi

Doživljavanje je fragmentarno,ali mnogo govori o doživljenom

Ne doživljava situacije,ali se uporno javlja,želi govoriti

Apatično je ,ne unosi se u sadržaj ,niti situacije, ne želi govoritiDopišite deskriptoreVrijednosti ,interesi

Ima jasno razgraničenje između prihvatljivog ,dozvoljenog ,neprihvatljivog nedozvoljenog ,dobrog i lošegOsjetljivo je na nepravedan ,nekorektan pristup i ponašanjeCijeni prave vrijednostNe cijeni vrline,sve i može i ne može ,može i ovako i onakoVoli sve što je tekst,knjigaVoli kada je u knjizi dominantna ilustracija,a ne tekstVoli obimnije pričeDopišite deskriptore

Originalnost i kreativni elementi

Inventivan je ,uvijek ima neku ideju ,nudi originalna rješenja

Predviđa ,anticipira slijed događaja ,nudi alternativna rješenja

Zna odvojiti bitno od manje bitnog

Raspolaže pravim bogatstvom asocijacija

Nalazi originalne riječi da izrazi doživljaj,opiše sadržaj ,reprodukuje Brzo se snalazi ,brzo i adekvatno reaguje u novoj situaciji uzupotrebu adekvatnih riječiDodaje elemente kreativnosti (riječ,kretnju,komentar,

neverbalne signale u igrokazu i u situacijama kada preuzima ulogu lika

Ima smisla za humor,vedar je i omiljen u razreduPokazuje izrazitu sklonost prema ......................................

Dopišite deskriptore

Teškoće s kojima se suočava

Teško artikuliše glasove ,govor je nejasan

Ima teškoća u glasovnoj analizi riječi ,ne može rastaviti riječi na glasoveNe prepoznaje glas na početku riječiNe prepoznaje glas u sredini riječiNe prepoznaje glas na kraju riječiNe prepoznaje inicijalnu,medijalnu,ni finalnu poziciju glasa

Ne može sastaviti riječ od datih glasovaNe osjeća i ne prepoznaje ritam i rimu ,aliteracijuIma teškoća u razumijevanju govoraČesto traži da mu se ponovi pitanje,zahtjev,zadatak

Griješi u artikulaciji pojedinih glasova

Uočljive su teškoće tipa: (a)zamjena glasova;(b)izostavljanje glasova;(c)dodavanje glasova(; d) ponavljanje sloga (e)izostavljanje sloga

Teško govori ..................................................Uočljiv je strah od govora i situacija koje zahtijevaju verbalnu komunikaciju

Zbog brzopletosti griješi u govoru

Dopišite deskriptore

U č i t a nj u Pravi neprirodne ,duge pauze od slova do slova (sriče) i tako mu «izmiče «smisao «pročitanog»

Teško ščitava Čita napamet

Nedostupno mu je značenje pročitanogIma teškoća u reprodukciji pročitanog Dodajte deskriptore

P r i č e

(Primjeri tekstova koji su prikladni za razgovor s djecom o vrijednostima i vrlinama.Samo pričom možemo ( u razrednoj nastavi)doprijeti do poimanja vrijednosti.U priči su likovi,tu je analogija sa ljudima iz svakodnevnog života i mogućnost djelovanja na razumijevanje vrlina.

U razrednoj nastavi treba izbjegavati složena razmišljanja,pojmove i apstrakcije jer je ukupna psihologija djeteta i djetinjstva vezana za konkretno:Što vidim-to znam.Treba osvijestiti značaj prisustva pojedinih svojstava:iskrenosti,poštenja ,važnost opće dobrobiti i naše posvećenosti toj dobrobiti,afirmirati rad kao vrijednost.

U analizi priča važan je metodički pristup.Ne ići na analizu tipa:“ Je li to lijepo što je taj i taj uradio? Da li se neko od vas tako ponaša?“

Pitati:Šta mislite o ponašanju...? Zašto mislite tako? Do čega vode postupci.....?

Smisao učenja je da dijete misli,razmišlja,da otkriva.

Ukupan naš uspjeh nije u njihovoj ocjeni nego njihovom ponašanju .To se gradi postepeno.

NEOPRANI PROZORI

Mladi se bračni par doselio u Bombay i zakupio dvosoban stan u višekatnici.Susjedne su zgrade takođe bili neboderi. Mlada je žena sa svojega prozora viđala susjedu kako svakoga jutra razastire oprano rublje.Gledajući je mlada žena ustanovi da je susjedino rublje žućkaste boje,naime da nije oprano kako valja.Ona to napomene mužu. „ Ih,kakvo prljavo rublje!“podrugivala se.“Ta susjeda ne umije prati,ili ne zna izabrati dobar prašak za pranje,ili joj i nije do čistoće!“ Svakoga jutra,mlada je žena zirkala kroz prozor.Smjesta bi primijetila,kako ni danas rublje nije valjano oprano.Njenom je suprugu to već dozlogrdilo.

Jednoga jutra,pogledavši u uobičajenom smjeru,žena je primijetila da je razastrto rublje bilo blistavo bijelo.To ju je ugodno iznenadilo. „Moja se susjeda popravila u pogledu rublja“,objavi ona suprugu.“Možda je nešto od mojih primjedaba stiglo do njenih ušiju,pa se posramila i provrijednila.“ Muž joj mirno odgovori: „Toliko mi dojadio tvoj običaj ogovaranja susjede,da sam jutros,dok si ti još spavala ,ustao i oprao stakla tvojih prozora.“

(U navodu kod B.G.Pitrea,prevela V.Krmpotić)

PRAVI PRIJATELJI

Jedan poznati arapski učenjak,imenom El-Vakidi,ispričao je što mu se jednom dogodilo u vrijeme Bajrama.Imao je dva prijatelja,jedan je živio u gradu Nabatu,a drugi u Hašimu.Toga Bajrama ,El-Vakidi se našao bez prebijene pare u džepu.Žena mu reče: „Nas ćemo dvoje nekako podnijeti ovu neimaštinu,ali mi se iskida srce gledajući naše mališane.Šta ćemo kad vide nagizdanu i veselu djecu naših susjeda?Pokušaj se nekako snaći i namaknuti novac,potreban za Bajram. El-Vakidi je tada napisao pismo prijatelju u Hašim.Zamolio ga je da mu pošalje nešto novca.Čim je primio pismo,prijatelj mu uputi po povjerljivoj osobi kesu s hiljadu pijastera.I ta se kesa još nije čestito ni zgrijala kod El-Vakidija,kad al eto pisma od prijatelja iz Nabata,u kojemu piše da nema čime dočekati praznik.El-Vakidi mu odmah posla onu kesu koju je dobio od prijatelja iz Hašima.Budući da ga je bilo stid od žene,on pošalje kesu još onako neotpečaćenu,i izađe iz kuće.Kad se vratio,žena mu ne reče ni riječi,jer je znala šta je posrijedi.No ne prođe dugo,kad eto ti na vrata zakuca

onaj prijatelj iz Hašima.Nosio je u ruci kesu,koju je već bio poslao El-Vakidiju,isto onako neotpečaćenu. „Pravo mi reci,šta si učinio s novcem koji sam ti bio poslao?“upitat će prijatelj iz Hašima. Onda njemu El-Vakidi ispriča šta je i kako je . „Kad si ti meni pisao da ti pošaljem novac,“reče prijatelj iz Hašima,“ja sam imao samo onu kesu koju sam ti poslao.Čim sam tebi poslao novac,obratio sam se prijatelju iz Nabata,da mi pomogne s kakvom pozajmicom.I on mi je poslao baš evo ovu kesu koju sam ja bio poslao tebi.“ Prijatelji tada odriješiše kesu i podijeliše novac.El-Vakidijevoj ženi

dodali su stotinu pijastera,a njih trojicu zapadne po tri stotine pijastera. Ova je zgoda došla i do ušiju kalifa Al-Mamuna,pa on dade pozvati El-Vakidija i upita ga kako je to bilo.El-vakidi mu sve potanko ispriča.Reče: „Nas smo trojica kao jedna duša.“ Kalif naredi da se svoj trojici isplati sedam hiljada dukata,od kojih su hiljadu dali El-Vakidijevoj ženi,a njima svakom ostade po dvije hiljade.

Arapska priča

POŠTENI LOPOV

Jednom je nekakav veoma pošten čovjek naumio prodati svojeodijelo.On ga uruči telalu,da ga odnese na tržnicu,no da nipošto ne zaboravi upozoriti kupca,da je odijelo na jednom mjestu poderano.Telal uze odijelo i ode.Uvečer se vrati i objavi da je odijelo prodao jednom strancu. - A jesi li ga upozorio da je odijelo prodrto na jednom mjestu?“upita čovjek. - Alaha mi ,to sam,eto,zaboravio!- uskliknu telal. - Hajdemo odmah tom strancu ,prionu čovjek.Njih dvojica onda pođoše potražiti stranca,ali ga ne nađoše;rekoše im da je otputovao s karavanom.Onaj poštenjak tada zatraži od telala da mu dobro opiše onoga stranca,pa uze u najam konja,i zaždi za karavanom.Kad sutradan stiže karavanu,prepoznade stranca,priđe mu i reče:

- Odijelo koje si jučer kupio od telala za toliko i toliko dukata,ima manu,na jednom je mjestu prodrto,a telal ti to nije rekao.Vrati ti meni odijelo,a evo tebi tvojih dukata . - Onaj stranac izvadi onda odijelo,i dobro ga pregleda; i gle,uistinu bijaše prodrto na jednom mjestu. - Daj ti meni one moje dukate,da ih vidim - reče stranac vlasniku odijela. Vlasnik odijela izvadi dukate,pa ih pokaza strancu.. - Eh,to su baš oni dukati,koje sam dao onom telalu za odijelo. - De,pogledaj ih malo bolje,- reče stranac.Čovjek se dobro zagleda u dukate,kad ono,svi odreda lažni.Nisu vrijedili ni prebijene pare.Stranac onda uze lažne dukate,pa ih baci ,a vlasniku odijela kaza:

- Kupit ću ovo tvoje odijelo,kakvo je,takvo je,i evo ti za njega onoliko pravih dukata ,koliko sam ti bio dao lažnih. onaj čovjek onda primi prave dukate, i odjaše kući.

Arapska pripovijetka

ZAKOPANO BLAGO

Bio seljak,pa imao tri sina.Imali oni nekolike njive i livade.No sinovi baš i nisu voljeli motiku.Više su voljeli plandovanje.Najviše je radio otac.Okopavajući zemlju koliko je stigao,otac je sijao,žnjeo,vršio,mljeo i tako prehranjivao obitelj. No jednoga se dana otac razbolio i pao u postelju,iz koje se više nije dignuo.Kad je osjetio da mu nailazi smrtni čas,on pozove sinove i reče im: “ Sinovi moji, meni je vrijeme umrijeti.Nemojte tugovati,nećete ostati bez kruha.Jer ja sam na jednoj od naših njiva zakopao veliko blago.” “Na kojoj,na kojoj?” zagrajali sinovi. “Eto,pamet me izdala,pa nikako da se sjetim”,reče otac.I malo potom umrije. Sinovi odlučiše potražiti blago.Već narednog jutra krenuše na prvu njivu i stadoše je prekopavati.Cijelog su dana kopali,ali blago nisu otkrili. “ Mora da je zakopano na drugoj njivi”,zaključiše. Druga je njiva bila ponešto zapuštena,pa je nisu stigli svu prekopati istoga dana .Trećega dana prekopaše je do kraja,ali i opet ništa od blaga.

“ Eh,sad”,rekoše sinovi uvečer,”ostala je samo još jedna ,blago je zacijelo tamo.Sutra ćemo zorom na posao,pa ćemo ga otkopati.” Treća je njiva bila najzapuštenija,budući da otac nije stizao da je okopava.Sinovi se latiše motike,pa udariše junački prekopavati zemlju.Na kraju dana ,znojni i umorni,ustanoviše da blagu nema ni traga ni glasa. “ Ne razumijem”,reče najstariji brat.”Otac nas sigurno nije prevario.A ipak, blaga nema.” “Što ćemo sad? Upita srednji brat.”Od čega ćemo živjeti?” Najmlađi se brat ogleda po prekopanoj njivi.Pogleda i drugu,i treću.I reče: “ Braćo,otac nas nije prevario.Mi smo uistinu našli blago.To je ova prekopana zemlja.Trebamo je samo zasijati,i ona će nam donijeti velik urod pšenice – više nego što smo ikad imali.” “Da”,prionuše ostala dvojica,”bilo bi glupo ne iskoristiti ovaj naš silan trud , i ostaviti zemlju nezasijanu.” Tako i učiniše - zasijaše rahlu,dobro okopanu njivu. Pšenica im nikada nije tako bogato rodila,žetva nikada nije bila tako obilata .Dio uroda spremiše za sebe,a dio prodaše. Tako je otac sinovima ostavio blago - naučio ih je raditi.

Ezopova prič

ČAVLI U OGRADI

Bio jednom jedan mali dječak,koji je imao lošu narav-znao je govoriti ljutito,nabusito,osorno,znao je grditi sve oko sebe za najmanju sitnicu.Otac mu je dao vrećicu s čavlima ,rekavši: „Svaki puta kad te spopadne bijes ,zabij u plot jedan čavao.“ Dječaku se to svidjelo. Prvoga je dana zabio u plot trideset i sedam čavala.Kako je vrijeme prolazilo,tako je postupno učio nadzirati svoju ljutnju,pa se broj zabijenih čavala smanjivao.Otkrio je da je lakše nadzirati vlastitu narav,nego zabijati čavle u ogradu. I osvanuo je dan kada nije zabio nijedan čavao u plot.Potrčao je ocu da mu to dojavi.Otac mu reče: „Budući danas nisi izgovorio nijednu grubu riječ,smiješ izvaditi jedan čavao iz ograde.“ Dani su prolazili,a čavala je bilo sve manje .

Došao je i taj dan kad u ogradi nije bilo nijednog čavla.Otac tada uze sina za ruku i pođe s njim do ograde. „Dobro si to uradio,sine.Ali pogledaj:ograda je puna rupa.Ona više nikada neće biti ista.Kada u bijesu kažeš drugima nešto ružno,ono ostavlja ožiljak ,nalik ovim rupama.Povreda jezikom,često je teža od uboda čavlom.“

(Izvor nepoznat,prijevod Vesna Krmpotić)

MRAV I ZRNO ŽITA

Zrno žita ostavši samo u polju nakon žetve ,ćekalo je kišu da bi se ponovo sakrilo pod grumenjem. Mrav ga ugleda,natovari ga na sebe ,i s velikom se mukom uputi prema dalekom mravinjaku. Hodao je i hodao,i izgledalo je da zrno žita postaje sve teže na umornim leđima mrava. „Zašto me ne ostaviš?“reče zrno žita. Mrav odgovori : „Ako te ostavim,nećemo imati zalihe za zimu.Mi smo brojni,a svako od nas mora donijeti u ostavu hrane ,što više može.“ „Ali ja nisam stvoreno samo zato da me pojedu,“nastavi zrno žita..“Ja sam sjeme puno života ,a moja je namjena u tome da iz mene nikne biljka.Slušaj me,dragi moj mrave:sklopimo pogodbu.“ Mrav ,zadovoljan da se malo odmori,ostavi zrno žita i upita:

„Kakvu pogodbu?“ „Ako me ostaviš u mom polju,“reče zrno žita,“i odustaneš od namjere da me poneseš u svoj mravinjak,ja ću ti za godinu dana vratiti stotinu zrna ovakvih kao ja.“ Mrav ga pogleda u nevjerici. „Da ,dragi mrave,Vjeruj onom što ti kažem.Ako se danas odrekneš mene ,dat ću ti stotinu puta sebe,poklonit ću ti stotinu zrna žita za tvoj mravinjak.“ Mrav pomisli:“Stotinu zrna u zamjenu za jedno – ala je to čudno! „A kako ćeš to učiniti?“ upita. „To je tajna,“odgovori zrno.“To je tajna života.Iskopaj malu jamu,zakopaj me u nju,i vrati se za godinu dana.“ Mrav učini tako.Nakon godine dana se vrati. Zrno žita je održalo obećanje.

(L. Davinci,prijevod L.P.)

Draga Amina,ovo je sve veoma složeno.Nastavnici će uspjeti onoliko koliko budu odgovorni i koliko i sami budu kritični prema sebi,koliko budu učili.Nema opisne ocjene koja bi mogla biti identična samo za dva učenika. Zato bih voljela da nastavnici budu obazrivi u donošenju suda o djetetu i njegovom postignuću.

Svako Vam dobro želim,

Zehra