16
Izvorni članak UDK [177.9:177.9]:329.12Rawls, J. Primljeno 24. 7. 2013. Josip Berdica Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet, S. Radića 13, HR–31000 Osijek [email protected] Pravednost kao prva vrlina društvenih institucija Propitkivanje s Rawlsom* Sažetak Rawlsovo shvaćanje pravednosti kao prve vrline društvenih institucija otkriva nam važ- nost modernih institucija osnovne strukture liberalne ustavne demokracije kao najvažnijih generatora i distributera pravednosti. U kontekstu dvaju središnjih pojmova ovoga rada pravednost i institucija – možemo reći da institucije koje nisu u skladu s opće prihvaće- nom predodžbom (zdravorazumskih načela) pravednosti treba ili reformirati ili dokinuti. Rawlsovo shvaćanje institucija osnovne strukture društva u okvirima političkog liberalizma i njegovih ciljeva nije moguće odvojiti od njegova shvaćanja pravednosti kao pravičnosti. Ključne riječi John Rawls, pravednost, institucije, vrline, ustav, građanska neposlušnost, politički libera- lizam »Otkriće se sastoji od viđenja onoga što je svatko vidio i zamišljanja onoga čega se nitko nije domislio.« (Albert Szent-Györgyi) I. Vrlina neke stvari, riječima Platona, ono je stanje ili kvaliteta koja joj omo- gućava da dobro ispunjava primjerenu joj funkciju. Pravednost je pak »prva vrlina društvenih institucija, kao što je to istina u sustavima mišljenja«, reći će jedan od najeminentnijih moralnih i političkih filozofa našega doba John B. Rawls odmah na početku svoga »filozofskog dinamita« Teorije praved- nosti (1971.) te dodati kako je zakone i institucije koje bi bile nepravedne potrebno reformirati ili dokinuti. Uvjerenje kako je pravednost za zajednički život ljudi jednako važna kao i istina za spoznaju svijeta za Rawlsa je dio naše svakodnevne intuicije, odnosno nešto duboko usađeno u naš razum. Čini se kako i Rawls dijeli mišljenje da političkoj zajednici u kojoj ne postoji prak- tična suglasnost o (političkoj) koncepciji pravednosti manjka nužna osnova * Ovo je značajno dorađena i proširena verzija istoimenog izlaganja prezentiranog u sklopu 1. Dana praktičke filozofije u organizaciji Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulte- ta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Hrvatskog filozofskog društva koji su se održali 17. i 18. siječnja 2013. godine u Osi- jeku. Zahvaljujemo organizatorima i svim sudionicima skupa koji su svojom raspravom doprinijeli konačnoj verziji ovoga rada, kao i kolegama i recenzentima koji su dali svoje opaske i dopune.

Pravednost kao prva vrlina društvenih institucija

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

IzvorničlanakUDK[177.9:177.9]:329.12Rawls,J.Primljeno24.7.2013.

Josip BerdicaSveučilišteJ.J.StrossmayerauOsijeku,Pravnifakultet,S.Radića13,HR–31000Osijek

[email protected]

Pravednost kao prva vrlina društvenih institucija

Propitkivanje s Rawlsom*

SažetakRawlsovo shvaćanje pravednosti kao prve vrline društvenih institucija otkriva nam važ­nost modernih institucija osnovne strukture liberalne ustavne demokracije kao najvažnijih generatora i distributera pravednosti. U kontekstu dvaju središnjih pojmova ovoga rada – pravednost i institucija – možemo reći da institucije koje nisu u skladu s opće prihvaće­nom predodžbom (zdravorazumskih načela) pravednosti treba ili reformirati ili dokinuti. Rawlsovo shvaćanje institucija osnovne strukture društva u okvirima političkog liberalizma i njegovih ciljeva nije moguće odvojiti od njegova shvaćanja pravednosti kao pravičnosti.

Ključne riječiJohnRawls,pravednost,institucije,vrline,ustav,građanskaneposlušnost,političkilibera-lizam

»Otkrićesesastojiodviđenjaonogaštojesvatkovidioizamišljanjaonogačegasenitkonijedomislio.«

(AlbertSzent-Györgyi)

I.

Vrlinanekestvari,riječimaPlatona,onojestanjeilikvalitetakojajojomo-gućavadadobroispunjavaprimjerenujojfunkciju.Pravednostjepak»prvavrlinadruštvenihinstitucija,kaoštojetoistinausustavimamišljenja«,rećićejedanodnajeminentnijihmoralnihipolitičkihfilozofanašegadobaJohnB.Rawlsodmahnapočetkusvoga»filozofskogdinamita«Teorije praved­nosti (1971.) tedodatikako jezakone i institucijekojebibilenepravednepotrebnoreformiratiilidokinuti.UvjerenjekakojepravednostzazajedničkiživotljudijednakovažnakaoiistinazaspoznajusvijetazaRawlsajedionašesvakodnevneintuicije,odnosnoneštodubokousađenounašrazum.ČinisekakoiRawlsdijelimišljenjedapolitičkojzajedniciukojojnepostojiprak-tičnasuglasnosto(političkoj)koncepcijipravednostimanjkanužnaosnova

*Ovojeznačajnodorađenaiproširenaverzijaistoimenog izlaganjaprezentiranogu sklopu1. Dana praktičke filozofije u organizacijiOdsjeka za filozofiju Filozofskog fakulte-ta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijekui Hrvatskog filozofskog društva koji su se

održali17.i18.siječnja2013.godineuOsi-jeku. Zahvaljujemo organizatorima i svimsudionicimaskupakojisusvojomraspravomdoprinijeli konačnoj verziji ovoga rada, kaoikolegamairecenzentimakojisudalisvojeopaskeidopune.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija668

zazajednicuucjelini.Pravednostanjemožesepromijenitisamoakosetompromjenomuklonejošuvijekprisutnenepravde,baškaoštosejednuteoriju,shvaćenukaoistinitu,možedokinutisamoakonovateorijasmanjibrojuoče-nihzabluda igrešaka.Svakaosobaposjedujenepovredivostutemeljenunaosjećajupravednostikojudruštvo,makarganazivaliidruštvomblagostanjaili liberalnim, kroz svoje institucije nemože nadjačati.Ako se pravednostshvatikaokrunusvihkreposti,ondaonanijeinemožebitipredmetompoli-tičkogapogađanjanitikalkulacijadruštvenihinstitucijazbognekogdruštve-noginteresa.Sažetorečeno,kaoprvevrlineljudskihaktivnosti,istinaipra-vednostsubeskompromisne.1Iakoćemoralnojfilozofijiprepustititraganjeza(moralnom)istinom,Rawlsinzistiranatomedaciljevipolitičkefilozofijeoviseo (političkom)društvukojemu jeupućena.Zato je lakše, istaknutćeDworkin,»razumjetiambicijefilozofije,itestiratinjezinadostignuća,napod-ručjuodgovornostianeistine«.2Političkaje,dakle,filozofijaodgovorna za pravednost.Upravo na tome tragu stoji ovo propitkivanjemodernih institucija u duhuRawlsovepolitičkefilozofije.KadasegovorioRawlsu,tadatrebaimatinaumuprijesvegafilozofijukojaistražujenačinesigurnog,pravednogidobrogzajedničkogživljenjaljudirazličitihuvjerenjaiciljeva.Udruštvukakvojenašeiznimnuuloguimajurazličiteinstitucijeuokvirimakojihsemanjeilivišeredovitokrećemoiliihsusrećemoilipaknanasvršesnažnijiilimanjesnažanutjecaj.OnoštoželimosRawlsomovdjepropitkivatijestnaravdruštvenihinstitucijâliberalneustavnedemokracijeakose(političku)pravednostshvatikaonjihovu»prvuvrlinu«.Nodefinirati,pačakiopisati,pravednosttežakjezadatak.Problemivezaniuztajpojammeđunajvažnijimasu,najzanimljiviji-maaliikompleksnimaucijelojpolitičkoj,paisocijalnoj,filozofiji.Ovim radom želimo se pridružiti sadašnjem trenutku oslanjajući se naRawlsovo tumačenje cilja političke filozofije koji je uvijek odraz društvakojega promatra. Rawls će ustvrditi kako bismo u teoriji pravednosti tre-baliustrajatinasvojevrsnojmoralnojgeometrijisasvomozbiljnošćukojutajpojampodrazumijeva.3Pravednoststoganijeinemožebitinekakvavr-stapharmakosa,nekakvožrtvenojanjeilinasumceizabranažrtvaodstranedruštva.Pravednostmorao(p)stati kao temeljnavrlina,kaopočetna točkaodkojemožemo razvijati odnose i institucije u društvu.Onamoždanećebititočkaepifanije,alićeostatitrajnimotivzapropitkivanje,bioonnekomzgodanilinezgodan.UovomećemoradupokušatipropitkivatiRawlsovkonceptpolitičkepraved-nostikaoiinstitucije»osnovnestrukture«društvanakojesetakozamišljenkonceptpravednostiodnosi.Usredištupozornostinije (isključivo) idealnozamišljena pravednost u navedenim institucijama, već i situacije u kojimaonamanjka,kao isredstvapotrebnazanjihovoreformiranje.Najprije (II.)želimoprikazatiosnovnepojmoveskojimavodimoovonašepropitkivanje,uzosobitouvažavanjeRawlsovashvaćanjakoncepcijedobrainjezinautje-cajanaonekojikonstruiraju(pravednedruštvene)institucije.Udrugomsekoraku(III.)analiziraznačenjeustavakaotemeljneinstitucijedemokratskogdruštvazaRawlsa.Pitanjeustavalogičnonasdovodido(IV.)ukazivanjanaciljpolitičkogliberalizmapredstavljenogkrozkonceptpolitičkepravednostiunutarkojeukazujemonaodnosizmeđuprivatneijavnesfere.Naposljetku(V.)ćemopokušatiukazatinavažnostglavnihdruštvenihustanovakojeras-podjeljuju temeljnaprava i dužnosti izmeđugrađana liberalneustavnede-mokracije i toprijesvegakrozdvanačelapravednosti ipojam»primarnihdobara«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija669

II.

SRawlsom pojam vrline možemo promatrati na dvije razine. Prije svega,Rawlsnadopunjuje»kantovski«konstruktivizamstavomdasumoralnepro-sudbekonstruirane,neotkrivene:oneproizlazeizumnesposobnostistvorenezasuočavanjespraktičkim,neteoretskim,problemima.RawlspružaprimjerKantovakategoričkogimperativa:Kanttvrdikakomoramokonstruiratisvojemoralneprosudbetakoštoćemoutvrditikojemoralneprincipemožemoželje-tikaomaksimekojebiosimnasmoglislijeditiidrugi.PremaKantu,izvornimseljudskimsubjektom–slobodnim,racionalnimineovisnim–postajesamopoštujućivladavinuzakonakojireguliraiusklađujeciljevepojedinacauskla-dusciljevimaostalih.4Rawlsćepojamvrlinedefiniratiusmisluidejemoral-noganačelakadakažedasuvrline»sentimenti,tojestsrodneskupineraspolo-ženjainagnućakojimaravnaželjavišegreda,uovomslučajuželjadasedje-lujenatemeljuodgovarajućihmoralnihnačela«tećeneštokasnijetemeljnemoralnevrlinedefiniratikao»osjećajeitrajnestavovekojinasusmjeravajudadjelujemouskladusodređenimprincipimadobra«.5Onuodređenomsmis-luodvajanašupredanostnačelimaivrlinamaodsvakogčvrstogvjerovanjaudobrozačovjeka.Napraktičnojrazinivrlinutrebarazumijevatikaoposebnoobilježje (uodređenomsmislu i sposobnost) institucijâkoje tvoreosnovnustrukturuliberalnogdemokratskogdruštva,akojaihosposobljujezapravičnuraspodjelu»osnovnihdobara«uliberalnojustavnojdemokraciji.PravednostovihinstitucijaRawlsusvojojteorijinazivaosnovnom strukturomdruštva.Pravduseunekomdruštvumožepromatratikrozčetiridimenzije:(1)princippravednosti,(2)ustav,(3)zakoni(4)primjenuzakonaodstranevlasti.Drža-vajestogazamišljenakaoudruženje,kaoinstitucijakojauređujetraganjepo-jedinacazanjihovimmoralnimiduhovniminteresimauskladusprincipimaskojimabiseonisamisložiliupočetnojpozicijijednakosti.StavimoliRawlso-vupočetnupozicijuprivremenonastranu,možemodopunitisDworkinomdaje jedanodtemeljnihprincipazalegitimitetnekevlastipotpunopoštivanjeodgovornostiipravasvakeosobedazasebeodlučištoćeuživotusmatrativrijednim.6Ovdjebipojamvrlineprimijenjenna institucijebilo tematski i

1

Uradukoristimoverziju:JohnRawls,A The­ory of Justice: Revised Edition,TheBelknapPress of Harvard University Press, Cam-bridge–Massachusetts1999.(usp.srpsko-crno-gorski prijevod:DžonRols,Teorija pravde,CID – Službeni list, Podgorica 1998.). Zaovajpasususp.RobertCimer,Kapija filozofa,Laguna,Beograd2011.,str.253–254.

2

RonaldDworkin,Justice for Hedgehogs,TheBelknapPress,Cambridge–London2011.,str.110.Kurzivunavodujenaš.JoshuaCohenujednomje intervjuu istaknuoda je filozofijadio politike, a ne tek komentar ili nekakavprivjesakpolitici.Napori političke filozofijeparalelni su spolitičkimnaporima što čini isredišnjiargumentRawlsovepolitičketeorije(usp. Joshua Cohen; Seth Resler, »Occupa-tion asFairness«.Dostupnona:http://www.bostonreview.net/joshua-cohen-seth-resler-john-rawls-occupy-wall-street,pristup:2.srp-nja2013.).

3

Usp.J.Rawls,A Theory of Justice,str.105.

4

Oovomedetaljnijevidi:R.Dworkin,Justice for Hedgehogs,str.63;TerryEagleton,Nevo­lje sa strancima: Etička studija,Algoritam,Zagreb2011., str.120.Rawlsove tekstoveoovojtemividiu:JohnRawls,»KantianCon-structivisminMoralTheory«,u:JohnRawls,Collected Papers, Samuel Freeman (prir.),Harvard University Press, Cambridge–Lon-don²2001.,str.303–358(hrv.prijevod:JohnRawls,»Kantovskikonstruktivizamumoral-noj teoriji«,u:Politička misao,41(3/2004),str. 3–48); JohnRawls,Lectures on the Hi­story of Moral Philosophy,HarvardUniver-sity Press, Cambridge–London ²2003., str.235–252.

5

J.Rawls,A Theory of Justice,str.167,383.

6

Usp.R.Dworkin,Justice for Hedgehogs,str.2;R.Cimer,Kapija filozofa,str.255.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija670

funkcionalnodobropovezatisRawlsovomraspravomofundamentalnoj ideji osobe.U širemkontekstu pojam institucijemožemouporabiti za opisivanje druš-tvenihpraksikojeseredovitoikontinuiranoponavljaju(tipizacija),kojesepotvrđuju i održavaju s pomoću društvenih normi te imaju veliku važnostu društvenoj strukturi. Sličnokao i pojamuloge, ovaj se pojamodnosi nautvrđene obrasce ponašanja. Ipak, institucija se smatra višom, općenitijomjedinicomkojauključujemnoštvouloga.7

OnoočemuRawlsosobitogovorikadamislinainstitucijejesuprijesvegapolitičke institucije. Svojom teorijom pravednosti u većoj ilimanjojmjeriRawlssedotičestratifikacijskih(pravnopriznatioblicivlasništva),ekonom-skih(organizacijaekonomije),srodničkih(naravobitelji)iosobitokulturnih(religijske, filozofske i vjerske obuhvatne doktrine) institucija modernogadruštva.Takoćepodpojmom‘osnovnastruktura’ (društva)Rawls razumi-jevatiprijesvegaglavnepolitičke,društveneiekonomskeinstitucijedruštvainačinnakoji seoneuklapajuu jedinstveni sustavdruštvenekooperacije.Osobitu je pozornost posvetio načinimana koji te institucije raspodjeljujufundamentalnapravaidužnostiteodređuju raspodjelukoristikojeproizlazeizdruštvenekooperacije.8UsvojojTeoriji Rawlsćezapisati:»Institucijesuobrasciljudskogponašanjaodređenijavnimsustavompravila,isamozauzimanjeslužbiipoložajakojeoneodređujuobičnoukazujunaizvjesnenamjereiciljeve.Pravednostilinepravednostdruštvenihuređenja i ljudskihuvjerenjauovimpitanjimadubokoutječunadruštvenaosjećanja;uvelikojmjerioneodređujukakomidoživljavamotuđeprihvaćanjeiliodbacivanjeinstitucije,ilinjegovpokušajdajereformirailibrani.«9

Institucija10jejavnisustavpravilakojimseodređujuslužbeipoložajisod-govarajućimpravimaidužnostima,ovlastimai izuzećima.Javna pravilaokojimaRawlsgovori izvjesneoblikedjelovanja razvrstavajukaodozvolje-neilizabranjene,tepredviđajuodređenekaznei izuzetkeprilikomnjihovakršenja.Dajepravednost»prvavrlinadruštvenihinstitucija«uRawlsovomkontekstuznačidasuinstitucijeunajširemsmisluriječi(kaosustavpravila)nanekinačinpraktičnikatalizator(političke)»pravednostikaopravičnosti«udruštvu,sobziromdaćeonjimaovisitinašdoživljaj(ne)pravičnosti.Insti-tucijebi,uodređenomsmislu,trebaleinstitucionaliziratisâmpojampolitičke(javne)»pravednostikaopravičnosti«.Oinstitucijamautomesmislumože-morazmišljatinadvanačina,kažeRawls.Prvijekaooapstraktnomobjektu,odnosnokaoomogućem oblikuponašanjakojijeizražensustavompravila.Drugije(praktički)način:mislitioinstitucijamakaoo ostvarenjuumislimaiponašanjimaizvjesnihosobapostupakaodređenihpravilimauodređenomvremenuinaodređenommjestu.Pravednailinepravednainstitucijajestonakojajeostvarenaikojomseučin-kovito11 i nepristrano (pravično) upravlja. »Institucije su pravedne«, tvrdiRawls, »kada ne prave proizvoljne razlike među osobama dodjeljujući imtemeljnaprava idužnosti iodređujućipravilaza ispravnu ravnotežumeđusuprotstavljenimzahtjevimaupogledukoristidruštvenogaživota«.12Udobrouređenomdruštvu,onomekojejedjelotvornouređenozajedničkimshvaća-njempravde,dodajeRawls,postojii»javno«razumijevanjeonogaštojepra-vednoaštonije.Toizmeđuostalogaznačidaseshvaćanje»uloge«nesamoinstitucijenegoinjezinihčlanovanetičeisključivosamoinstitucijeinjezinihčlanovanegoiostalihčlanovajavnogforumapravednouređenogadruštva.Značilitoukonačnicidaformaaliisadržaj(ne/pravednost)društvenihinsti-tucijanisustvarsamočlanovatihinstitucija?Političkineutralnedistribucijepravičnostičinisedaipaknemaniudemokratskiminstitucijama.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija671

Kaoprimjermožemosvakakonavestiproblempolitičkekorupcije.RawlsćeusvomedjeluPravo narodâ13rećidaje»nužnotakoustrojitiinstitucijedaoneudostatnojmjerimotivirajunarod,kakograđanetakoidržavneslužbe-nike,daihpoštuju,idaiskorijeneočitaiskušenjakorupcije«.Vezanouztodajeprimjerjavnogfinanciranjaizborâiforumâzajavnupolitičkuraspravutekaže:

»Kadasupolitičariovisniosvojimbiračimagledepotrebnihsredstavazakampanju,aupoza-dinskojkulturipostojivrlonejednakaraspodjelaprihodaibogatstva,pričemujevelikobogat-stvopodnadzoromkorporativnegospodarskemoći,zar je tadačudnodakongresnozakono-davstvozapravosastavljajulobisti,aKongrespostajemjestozapogađanjeukojemsezakonikupujuiprodaju?«14

Upravoćeiztograzlogaistaknutikakosu»unatočstanovitimsličnostima«tr-žišniproces(i)koncipiranizapostizanjerazličitogcilja(efikasnost)od(ideal-ne)zakonodavneprocedure(pravednost).15

III.

Udemokratskimdruštvima,naglašavaRawls,odfundamentalnejevažnostiinstitucija (pravednog)ustavakojibi trebao jamčitipravedno idjelotvornozakonodavstvo.Ustavse,kažeRawls,shvaćakaopravednapolitičkaproce-durakojazadovoljava(iliuređuje)zahtjevejednakepolitičkeslobode.Libe-ralizamćeupravoslobodu(osobe)shvaćatikaopreddržavno,temeljnoilipakkaoprirodnopravo(iakopostojiopravdanakritikaovogastavakaoprimjericeonaDomenicaLosurda).Upravo ta i takvaslobodapretpostavlja i sveonestvarnostikojećejeosiguravatiiusavršiti:jednakaprava,ustavnuvladavi-nu,vladavinupravaitoleranciju.UtomesmisluSchellingovaizjavakakojepočetakikrajcijelefilozofijeupravoslobodapostajeuodređenomsmisluôsRawlsovepolitičkefilozofije.16

7

Uovomtumačenjupratimo:PeterL.Berger;Thomas Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje: rasprava o sociologiji znanja,Napri-jed,Zagreb1992.,str.74–89.

8

Usp.J.Rawls,Politički liberalizam,KruZak,Zagreb2000.,str.10;J.Rawls,A Theory of Justice,str.6.

9

J.Rawls,A Theory of Justice,str.431.

10

Uovomdijelupratimo:Isto,str.47–48.

11

Na drugom će mjestu istaknuti: »Dvije suglavne vrline društvenih institucija praved-nostiučinkovitost,gdjepodučinkovitošćuin-stitucijarazumijevamnjihovuučinkovitostupogleduodređenihdruštvenihuvjetaiciljevačijejeispunjenjenakoristsvih.«(JohnRawls,»TheJustificationofCivilDisobedience«,u:J.Rawls,Collected Papers,str.176.)

12

J.Rawls,A Theory of Justice,str.5.Kurzivunavodujenaš.OvdjebiseposebnapozornosttrebalaobratitinadvijeRawlsoveodrednice

zapravičnostinstitucija–proizvoljne razlikeiispravna ravnoteža.Onćeistaknutikakoseljudimogusložitisovakvomdefinicijompra-vednostiinstitucijasobziromdasuobaizraza»ostavljena(dovoljno,op.a.)otvorenimadaihsvatkorazumijeuduhuprincipâpravednos-tikojeonprihvaća«.(Isto.)

13

U ovom dijelu pratimo: John Rawls,Pravo narodâ i Preispitivanje ideje javnog uma,KruZak,Zagreb2004.,str.35.

14

J.Rawls,A Theory of Justice,str.316.

15

Usp. isto. Za referencenaovu temudovolj-nojeuputitina:NoamChomsky,Promašene države: Zloporaba vlasti i napad na demo­kraciju, Naklada Ljevak, Zagreb 2008.; F.WilliamEngdahl,Bogovi novca: Wall Street i propast »američkoga stoljeća«,Detecta,Za-greb2010.;ElidoFazi,Treći svjetski rat? Tko je glavni, Obama ili Wall Street?,TIMpress,Zagreb2012.

16

Usp.IanAdams,Political Ideology Today,Man-chesterUniversity Press,Manchester 2001.,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija672

Govorećiobitnimelementimaustava17Rawlsističenjihovudvovrsnost:1. fundamentalna načelakojaspecificirajuopćustrukturuvlastiipolitičkogprocesa: ovlasti zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti; doseg vladavinevećineitd.

2. jednaka osnovna prava i slobodegrađanstvakojezakonodavnavećinatre-bapoštovati,kaoštosupravoglasovanjaisudjelovanjaupolitici,slobodasavjesti,slobodamišljenjaiudruživanja,kaoizaštiteodstranevladavineprava.

SredišnjaidejaRawlsoveteorijesažetajeukonceptuslobodnog i jednakog građanina.»Izvornipoložaj«18(Eagletonovimariječima:»čistatočka«odak-lesemožepočeti)pojedinacaupolitičkomdruštvuočitujeseujednakostigra-đana,ustatusukojegasviuživajukaoslobodneijednakeosobe.OdatlećeiRawlshtjetiutemeljitiprincipepravednostikojibitrebalibititemeljosnovnihinstitucijadruštva,kojeserazumijevajukao»pravednisustavkooperacije«.19Rawlsovadvanačelapravednostizainstitucije–načelo jednakih slobodainačelo razlike–kojasurezultatupravo»izvornogpoložaja«stogaglase:1. svatkoimapravonanajvećiobuhvatnisustavjednakihosnovnihsloboda

sukladansličnimsustavomslobodazasve;2. društveneiekonomskenejednakostitrebajubitiuređenetakodasu:

a) odnajvećekoristionimaunajgorempoložaju,u skladusprincipompravedneštednje,i

b) povezanesdužnostimaipoložajimakojisudostupnisvimapoduvjeti-manepristranejednakostimogućnosti.20

Sviostalikonceptipolitičkogaliberalizma–političkeslobode,temeljnado-bra,izvornipoložajidruge–proizlazeizidealaslobodnogijednakoggra-đanstva.Utomjekontekstuirazumljivijatvrdnjakakoće,unatočbrojnimstvarimaukojimasevećinaliberalnihmislilacaslaže,jednabitiodosobitogaznačaja–individualna sloboda.Većsamizrazsugeriradaseovdjeradiodvo-strukojstvarnosti,kojasjednestranedoistaintroniziraautonomijuindividue,doksdrugenaglašavaslobodukaonajvišicilj.Individualnaslobodaćepret-postavljatiisveonestvarnostikojećeosiguratiiusavršitituslobodu,atosuprijesvegajednakaprava,ustavnuvladavinu,vladavinupravaitoleranciju.21Rawlsovakodefinirapravedniustav:

»Pravedniseustavdefinirakaoustavokokojegćeseuustavotvornojskupštinisuglasiti ra-cionalni zastupnici vođeni dvamanačelimapravednosti.Kad opravdavamoustav, navodimorazlogekojiukazujunatodabionbiousvojenpodtimuvjetima.«22

Ustav,premaRawlsu,počivananačelimapravednosti, temeljnimuvjetimadruštvenesuradnjemeđuslobodnimijednakimosobama.Iztograzlogain-stitucijaustavatrebabitioblikovanatakodaćeodsvihizvedivihpravednihuređenjaonavjerojatnijeodbilokojegdrugog imatizarezultatpravedan idjelotvoransustavzakonodavstva.Rawlssmatradaupravoinstitucijausta-vamorapoduzetikorakekojimćepovećativrijednostjednakihpravanasu-djelovanjezasvečlanovedruštva.Institucijaustavamoraosiguratipravičnumogućnostsudjelovanjaupolitičkomprocesukaoiutjecajnasamiproces.23Stogainstitucijuustavatrebapromatratiistovremenokaoproces(»nesavrše-naprocedura«)irezultat(postizanjejednakepolitičkeslobode).OpisujućitajprocesRawlsnapominje:

»Pravedanseustavmoradonekleoslanjatinagrađaneizakonodavcekojiuprimjenjivanjuna-čelapravednostiodabirušire gledišteirazboritoprosuđuju.Dopustiliimsezauzimanjeuskog

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija673

iligrupniminteresimapodređenogstajališta,činisedaondanijemogućeprocesreguliratitakodavodipravednomishodu.«24

GovorećiodemokratskomdruštvuRawlsupozoravadasebezzajedničkograzumijevanjapravednostiuskladuskojimbiseuređivaloireformiralonje-goveinstitucijenalazimoustalnojopasnostiodressentimentakojenepravdaproizvodikodgrađana.Onćeistaknutidase,dugoročnogledano,glavnein-terpretacijebitnihelemenataustavaodlučujupolitičkitedodaje:

»Upornavećina,ilipostojanisavezdovoljnojakihinteresa,možeodustavanapravitištogodželi.«25

Za razliku od srednjovjekovnog,moderni se konstitucionalizam temelji naidejisuverenognarodakojiimakonačnuvlastzainstitucionaliziranjetevlastinaizborimaiparlamentutedrugimustavnimoblicima.

str.10;DuškoVrban,Država i pravo,Goldenmarketing, Zagreb 2003., str. 154. Kritičkugenealogijupolitičkekombinacijeliberalizmai slobode vidi kod: Isaiah Berlin, »PoliticalIdeas in theTwentiethCentury«,u:Foreign Affairs,28(3/1950),str.351–385(osobitostr.354–363,369–375).

17

Usp.J.Rawls,Politički liberalizam,str.204.De-taljnijapojašnjenjavidikod:SamuelFreeman,Rawls,Routledge,London–NewYork2007.,str.209–212.

18

Spomenimo kako je koncept »izvornog po-ložaja« Rawls razvijao osobito početkom1950-ihtijekomboravkanaOxfordu.Upravou tovrijeme razvijapojam»modela situaci-je«,odnosnozamišljenogpoložajaukoji seumislimamoramoprenijetikaomoralnisuci.Ovo Rawlsovo prvobitno stanje, za razlikuod ostalih ugovornih teorija, nije prirodnovećdruštvenozbogčegasemožegovoritiosvojevrsnoj»kultiviranoj suradnji«.Rawlso-ve tekstove o »izvornom položaju« vidi u:J.Rawls,A Theory of Justice, str. 15–19; J.Rawls,Politički liberalizam, str.19–25.De-taljnija pojašnjenja vidi kod: S. Freeman,Rawls,str.141–198.ZbogopćevažnostiovogRawlsovakonceptaupućujemona istaknuti-jeanalize ikritikekod:R.Dworkin,Justice for Hedgehogs,str.63–66;L.GregoryJones,»ShouldChristiansAffirmRawls’JusticeasFairness?AResponsetoProfessorBeckley«,u:Journal of Religious Ethics, 16 (2/1988),str. 251–271; Ville Päivänsalo, Balancing Reasonable Justice: John Rawls and Crucial Steps Beyond,Ashgate,Aldershot2007., str.15–35;MichaelJ.Sandel,Pravednost: Kako ispravno postupiti,Algoritam,Zagreb2013.,str. 143–167; Peter J. Steinberger, »DesertandJusticeinRawls«,u:Journal of Politics,44(4/1982),str.983–995.

19

Usp. Andrés De Francisco, »A RepublicanInterpretationoftheLateRawls«,u:The Jo­urnal of Political Philosophy, 16 (3/2006),

str. 270–288, ovdje str. 270. O Rawlsovurazumijevanju Kantove filozofije jednakostividi u: JohnRawls, »AKantianConceptionofEquality«,u: J.Rawls,Collected Papers,str. 254–266 (hrv. prijevod: John Rawls,»Kantovska koncepcija jednakosti«, u: JohnRawls,O liberalizmu i pravednosti,MiomirMatulović(prir.),HKDRijeka,Rijeka1993.,str.11–23).

20

J.Rawls,A Theory of Justice,str.266.

21

Usp. Ian Adams, Political Ideology Today,str. 10.Rawlsovo inzistiranje na pravednos-ti (određene jednakošću šansi i društvenomravnotežom)kaoključnomčimbenikujednogdruštvauodređenomsmislućebitiopasnostizasamuslobodu.Pitanjejemoželiseuopćejednuilidruguvrijednostapsolutnoforsirati(pravednostnaspramslobode)ilismoiovdjenapodručjusubjektivnogdokazivanjanaravi(određene) vrijednosti. O položaju slobodei njezinom odnosu prema drugim vrijedno-stimavidi:NoamChomsky,»LanguageandFreedom«,u:Chomsky on Anarchism,BarryPateman (prir.),AK Press, Edinburgh–Oak-land–WestVirginia2005.,str.101–117;Nor-man Beri,Uvod u modernu političku teori­ju, JP Službeni glasnik, Beograd 2007., str.205–265.

22

J.Rawls,A Theory of Justice,str.314.

23

Isto,str.194–195.

24

Isto,str.317.Kurzivunavodujenaš.

25

JohnRawls,»TheDomainofthePoliticalandOverlappingConsensus«,u:J.Rawls,Collec­ted Papers,str.496.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija674

IV.

Usvjetlunavedenogamožemoboljerazumijevatiiciljpolitičkogliberaliz-ma26kakogavidiitumačiRawls.Zanjegajetopolitička(javna)koncepci-ja»pravednostizakojusenadamodamožezadobitipotporupreklapajućegkonsenzusarazložnihvjerskih,filozofskihimoralnihdoktrinaudruštvukojejenjomeregulirano«.Napitanjeotomekako građanikojiipakostajudubokopodijeljeniuvjerskim, filozofskim imoralnimdoktrinamamoguodržavatipravedno i stabilnodemokratskodruštvo, odgovorglasi: »[Poželjno je] daobuhvatnafilozofskaimoralnagledištakojasmonavikliupotrebljavatiuras-pravljanjuofundamentalnimpolitičkimpitanjimaujavnomživotuuzmaknu«jerje»javnium«,tj.rasuđivanjegrađanaujavnomforumuokobitniheleme-nata ustava i osnovnih pitanja pravednosti,27 najbolje upravljanpolitičkom koncepcijom čijanačelairješenjamoguprihvatitisvigrađanipluralističkogdruštva.Dakle,pitanjaobitnimelementimainstitucijedemokratskogustavaiproblemimaosnovnepravednostivaljarješavatipozivanjemsamonapoli-tičkevrijednostiokokojihmožemopostići»preklapajućikonsenzus«(kan-tovskirečeno–kritičkizadobivenikonsenzus).Rawlstonaziva»pravednoš-ćupolitičkomnemetafizičkom«.28

ZanimljivaječinjenicadaRawlsuvodirazlikovanjeizmeđusvojevrsnihpo-litičkihinepolitičkihciljevaiodanostikadajeupitanjuodređenakoncepcijadobra (koja je sklonapromjenama).On rabipojmovekao što su»javni iliinstitucionalni identitet« s jedne te »neinstitucionalni ilimoralni identitet«kojeguspoređujes»dubljimciljevimaiodanostimagrađana«,sdrugestra-ne.Dakle,sjednestranegrađanipotvrđujuvrijednostipolitičkepravednostikoježelevidjetiiupolitičkiminstitucijama,dokistovremeno»djelujuuko-ristdrugihvrijednostiunepolitičkomživotuiukoristciljevaudrugakojimapripadaju«.ČestosenaovomemjestučujuprigovorikakoRawlsovakvimmišljenjem zastupa svojevrsno shizoidno (podvojeno) stanje u društvu, nesamoučovjeku.29

Rawls30naprotivsmatradapolitičkainepolitičkasferanisuistoštoiprivatnaijavnasfera.Ovdjejeriječotomedaseprivatna(ilinepolitička)sferaodnosina formiranje i oblikovanje (privatne) koncepcije dobra koja je svojstvenaisključivoosobikaoosobi.Tukoncepcijumiizabiremo,oblikujemoaliimi-jenjamoukolikosnjomnismozadovoljniilisusepromijenilanašashvaćanjadobra,odnosnovrijednosti.Nasuprottome,javnailipolitičkasferajestonaukojojnastupamokaograđaniodnosnočlanovipolitičkezajednice.Radiseograđanskomdruštvuukojemsenalazimoustatusugrađana.Tujeključniciljpostizanjesporazumaizmeđugrađanaputempolitičkihnačela.Upolitičkomliberalizmuprimatimajupolitičkevrijednostiionesutekojeformirajujav-nusferumišljenjaiživljenja.Ipaknijeriječoshizofrenimgrađanimajerjepolitičkakoncepcijapravednostinakojusuionisamipristalimodul,tj.bitansastavnidio(svake)obuhvatnerazložnedoktrine.Političkajekoncepcijapra-vednostisamostalna,alinijesamodostatna,većsujeupravograđanipozvanidovršiti.Bezsubjektivne(osobne)koncepcijepravednosti,institucijesamezasebenemoguosiguratipostojanupravednostudruštvu.Ukonačnici,kakotoističeWalzer,»pravednostjeljudskakonstrukcija,izabludajemislitidaseonadaprovestisamonajedannačin«.31

Nijenammogućedubljeućiuproblemargumentacijeokopobačaja,homo-seksualnih brakova ili zdravstvenog i spolnog odgoja iz perspektive nekeobuhvatne religijske, vjerske ili filozofijske doktrine u društvu »razložnogpluralizma«.32Međutim,čininamseprikladnimiznijetiEagletonovprimjerneradnenedjeljeukontekstustvarnosti»razložnogpluralizma«.Onkaže:

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija675

»Šabatjestvarodmora,anereligije.Jedanodnajboljihrazlogadasebudekršćanin,kaoidasebudesocijalist,jesttajdavamsenesviđaštomorateradititeodbacujetegroznuidolatrijuradakojajetolikoraširenauzemljamapoputSjedinjenihDržava.«33

UsličnomćekontekstuiRawlsupozoritigrađane,onekojidijelestatusjed-nakoggrađanstva:

»…činjenicadapotvrđujemopojedinuvjersku, filozofsku ilimoralnuobuhvatnudoktrinuskoncepcijomdobrakojajesnjompovezananijerazlogdapredložimoilidaočekujemodadrugiprihvatekoncepcijupravednostikojaprednostdajeonimakojiimajutouvjerenje.«34

26

Uovomdijelupratimo:J.Rawls,Politički li­beralizam,str.9.

27

Koncept»javnoguma«mogućejepromatratiikao»uvjerljiviargument«natemeljukojegagrađaniprihvaćajupolitičkukoncepcijupra-vednosti. O Rawlsovom poimanju »javnoguma« vidi: J. Rawls, Politički liberalizam,str.191–228(osobitostr.204–215);J.Rawls,Pravo narodâ i Preispitivanje ideje javnog uma, str. 149–204 (osobito str. 187–199). Upitnost shvaćanja da je narav moralnogarasuđivanja takvadabismosvi trebalibitiumogućnosti ujediniti svoja moralna gledištaokojednejedineosnovedetaljnijetematizira:CharlesTaylor,Izvori sebstva: Razvoj moder­nog identiteta,NakladaBreza,Zagreb2011.,str.89–90.

28

I nama se čini da seRawls, poučenKanto-vimprimjerom,povukao izmetafizikekakobi postigao veću (ili precizniju) razumskurazgovijetnost (ili umno-fundamentalističkižar). Temeljni tekst za razumijevanje poli-tičke »pravednosti kao pravičnosti« vidi u:John Rawls, »Justice as Fairness: PoliticalnotMetaphysical«,u:J.Rawls,Collected Pa­pers,str.388–414(hrv.prijevod:JohnRawls,»Pravednostkaopravičnost:politička,neme-tafizička«,u: J.Rawls,O liberalizmu i pra­vednosti, str. 25–51). Sažeti prikaz i kritikuovog važnog Rawlsova koncepta vidi kod:PatrickNeal,Liberalism and Its Discontents,NewYorkUniversityPress,NewYork1997.,str.71–97.

29

Za opću raspravu u ovome vidi: ZoranKu-relić, »Pretpostavlja li Rawlsova koncepcijapreklapajućeg konsenzusa individualnu shi-zofreniju?«,u:Politička misao,40(1/2003),str.41–64.

30

Uovomdijelupratimo:MaritaBrčić,Teorija pravednosti u političkom liberalizmu Johna Rawlsa: Dimenzija socio­ekonomske nejed­nakosti u liberalno demokratskom društvu,doktorski rad, Filozofski fakultet, Zagreb2011., str. 68–76. Zahvaljujemo autorici naustupljenomradu.

31

Usp. Pavo Barišić, »Welche GerechtigkeitbekommtderDemokratie?«,u:Synthesis phi­losophica, 42 (2/2006), str. 431–459, ovdjestr.455;MichaelWalzer,Spheres of Justice: A Defense of Pluralism and Equality,BasicBooks,1983.,str.5.Ovdjebi temusvakakotrebaloproširitinaRawlsovizraz‘refleksivniekvilibrij’ kao rezultat procedure postupnoguspostavljanja ravnoteže između pojedinač-nogiopćeg(usp.J.Rawls,A Theory of Justi­ce,str.18–19;42–44).

32

UpućujemonaRawlsovesejO mojoj religiji,u:JohnRawls,A Brief Inquiry into the Mea­ning of Sin and Faith with »On My Religion«,Harvard University Press, Cambridge–Mas-sachusetts–London 2009., str. 259–269. OutjecajuimjestureligijeuRawlsovupolitič-kommišljenjuvidiopširnustudiju:DanielA.Dombrowski,Rawls and Religion: The Case for Political Liberalism, StateUniversity ofNew York Press, New York 2001.; sažetovidi:RobertMerrihewAdams,»TheTheolo-gicalEthicsoftheYoungRawlsandItsBack-ground«,u: J.Rawls,A Brief Inquiry…, str.24–101;JosipBerdica,»ReligijaumisliJohnaRawlsa«,u:Obnovljeni život,63(1/2008),str.21–33;PatrickNeal,»IsPoliticalLiberalismHostiletoReligion«,u:ShaunP.Young(ur.),Reflections on Rawls: An Assessment of his Legacy, Ashgate Publishing, Farnham–Bur-lington2009.,str.153–176.

33

TerryEagleton,Razum, vjera i revolucija: Re­fleksije o raspravi oko Boga,NakladaLjevak,Zagreb2010.,str.20.Detaljnijipresjekodno-sareligije imodernogpluralističkogdruštvamožesevidjetikod:RussellSandberg,Law and Religion, Cambridge University Press,Cambridge2011.,str.17–38.

34

J. Rawls, Politički liberalizam, str. 21. Jer,da se poslužimo Rawlsom, »ono što je ne-kimosobamaočito i štooneprihvaćajukaoosnovnu ideju, drugima je nerazumljivo«(isto,str.48,53).Tusepotvrđujei temeljnateza deontološke etike (koju očito zastupaRawls) kako seu središtumoralnoga životanalazi»promišljenaracionalnost«aneodre-đena norma najvišeg dobra. Ta raznolikost»obuhvatnih doktrina« posljedica je onoga

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija676

Jošizravnije,nekimamoždaipreviše,Rawlsnadrugommjestunaglašava:

»LjudimoguizvoditiargumenteizBiblijeukolikotožele.No,želimdavidedabitakođertre-balipružitiargumenteskojimasesvirazložnigrađanimogusložiti.«35

UduhurečenogatrebarazumijevatiiRawlsovstavounošenjurazličitihuvje-renjakojasvojeporijekloimajuunekojobuhvatnojdoktriniuosnovnudemo-kratskuinstitucijuustav.Onkažedasesvatko

»…odnastrebajednomzasvagdaodrećinadedaćeseustavizmijenititakodaseustanovipre-vlastnaševjereilidaćesenašeobvezeograničitikakobiseosiguraonjenutjecajiuspjeh«.

Tobibilo,nastavlja,»nespojivosidejomosnovnihslobodazasveslobodne i jednakegrađanekadabisetakvenadeiciljevizadržali«,štoujednoneznačidaseodikogaočekujedovestisvojuvjerskuilinevjerskudoktrinuuopas-nost.36Rawlskažekakojepotrebno

»…davjerskailinevjerskadoktrinashvatiiprihvatikakonepostojidruginačindasepravičnoosiguraslobodanjenihpristašasukladnojednakimslobodamadrugihrazložnoslobodnihijed-nakihgrađana,osimputemprihvaćanja razložne ustavne demokracije«.37

Međutim,Rawlsseuovomslučajuneobraćasamodominantnojvećini.Kaoštosmoranijeistaknuli,Rawlsdoistasmatrakakoseničimnemožepotkrije-pitidajeonoštovećinaželiujednoiispravno.No,»nikakvaposebnatežinanijedana«,nastavljaRawls,

»…nitibijevaljalodati,mišljenjimakojaseizlažusvećimuvjerenjem,iliglasovimaonihkojidajudoznanjadaćeimnjihovstatusmanjineprouzročitivelikonezadovoljstvo[…]Čaknimeđuracionalniminepristranimosobamanije,izgleda,vjerojatnijedasuonikojisuuvjerenijiusvojemišljenjeupravu[…]Intenzitetželjeilisnagauvjerenjairelevantnisukadasepostavljajupitanjapravednosti.«38

Treba,dakle,uvažavatičinjenicudasvatkoodnasima»nekoobuhvatnogle-dištekojeseprotežedostaizvandomenepolitičkoga«,no»onoštojebitnojest todapravednostkaopravičnostkaoosnovneorganizirajuće ideje rabiodređenefundamentalneidejekojesupolitičke«.39Kada

»…građanidijele[takvu]razložnupolitičkukoncepcijupravednosti,tadaonidijelezajedničkuosnovunakojojsemožeodvijatijavnaraspravaofundamentalnimpitanjima«.40

IztogćerazlogaM.NussbaumtvrditikakoRawlskrećeod»idejejednakogpoštovanja«ipokazujedaće»jedinopolitičkikonceptkojiodvajaodređeneključnemoralne/političkevrijednostiodreligijskihidejaprikladnosačuvatitesve-važećevrijednosti«okokojihsemožepostići(preklapajući)konsen-zus.41

V.

Predmetpolitičke(javne)koncepcijepravednostijeosnovna strukturamoder-neustavnedemokracije.PodtomkonstrukcijomRawlspodrazumijevaglav-nedruštveneustanove(političkiporedak,ekonomskaidruštvenauređenja)tenačinnakojioneraspodjeljujutemeljnapravaidužnosti,iodređujekoristizdruštvenesuradnje.Tusepokazujekakojeidejadruštvakao»pravičnogsustavakooperacije«tijekomvremenatemeljnaidejapolitičkogliberalizmaokojemugovoriRawls.Naime,mogućejeovdjeiščitavatiisvojevrsnufrag­mentiranost čovjeka kao društvenoga bića.Rawls pretpostavlja »da je bitičlanomneke zajednice i sudjelovati umnogim oblicima kooperacije uvjetljudskog života«.42 Primorani smo surađivati,međusobno se dopunjavati i

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija677

zajedničkistvaratipravičneinstitucije,računajućipritomjedninadrugekaonaravnopravne(jednake)partnere.43Ukonačnici,svakaseinstitucionaliza-cijazbivakadgodpostojiuzajamnotipiziranjepostupakaodstranepolitičkihgrađanaštonamgovoridauinstitucijamanisutipičnisamopostupci,većinjezinidjelatnici,odnosnoonikojiihstvarajuiodržavaju.Utomsusmislui institucije ustavne demokracije raspoložive svim članovima društva, doksame institucije tipiziraju ne samo individualne aktere nego i individualneakcije.SredišnjaidejaRawlsoveteorije,premaDeFranciscu,predstavljenajeupra-voutezi»slobodnogijednakoggrađanina«.»Temeljnistatus«pojedinacau

štoRawlsnaziva»teretimasuđenja«.Naime,građaniimajurazličitashvaćanjasvijetakaoi različite koncepcije dobra vlastita života.Iztograzlogamnogapitanjavažnazacijeluzajednicu neće imati jednoznačan odgovor.Mnoštvomogućihodgovoranapojedinapi-tanjačinisrž»teretasuđenja«(oovomevidi:isto,str.49–53).Ukonačnici,kakotoformu-liraSloterdijk,onajkojiprihvaćaumnostpri-hvaćaibeskonačnizadataktraženja(buduće)formepolitičkogaživota.

35

John Rawls, »Commonweal Interview withJohnRawls«,u:J.Rawls,Collected Papers,str.620.Postojeistaknutaafirmativnastajali-štavezanauzdilemumogulikršćanisjednestraneostatipotpunovjernivlastitimkršćan-skimuvjerenjima,asdrugepoštivatisloboduonihkojinedijelenjihovauvjerenjauduhuRawlsove idejepravednosti kaopravičnosti.O ovome su napisane mnoge rasprave nomiupućujemoosobitonaove tri:HarlanR.Beckley,»AChristianAffirmationofRawls’sIdeaof JusticeasFairness–Part I«,u:The Journal of Religious Ethics,13(2/1985),str.210–242(drugidioradanalaziseu:The Jo­urnal of Religious Ethics, 14 (2/1986), str.229–246);HenryB.Clark,»JusticeasFair-ness and Christian Ethics«, u: Soundings,56 (3/1973), str. 359–369; Richard L. Fern,»ReligiousBeliefinaRawlsianSociety«,u:The Journal of Religious Ethics,15(1/1987),str.33–58.

36

Uovomdijelupratimo:J.Rawls,Pravo na­rodâ i Preispitivanje ideje javnog uma, str.170–174(ovdjestr.172).

37

Isto, str. 172.Kurziv u navodu je naš.Nekiće autori Rawlsovu teoriju odbacivati upra-vo na ovomemjestu, tvrdeći kakonemoguprihvatitinjegovstavkojimondajeprednost»ispravnoga-nad-dobrim«. Neki će ustvrditikakojeodnosizmeđuispravnogidobrog»usredištuRawlsovaprojekta«.Drugićekritizi-ratistavdaispravnoimaprednostnaddobrimtvrdećidajeonsamusebikontradiktoranjernije moguće razviti proceduru »oslobođenuvrijednostî« (value­free procedure) u prosu-đivanju izmeđusveobuhvatnihnazora,kao i

zbogčinjeniceda tako razrađenistavoviče-stoodajudojamnepoštenjajersekonstantnopredstavljajukaoneutralnidokkriomicepo-tencirajuvlastitestavove(oovomedetaljnijevidi kod: L.Gregory Jones, »ShouldChris-tiansAffirmRawls’JusticeasFairness?«,str.252;BrendanSweetman,Why Politics Needs Religion: The Place of Religious Arguments In the Public Square,InterVarsityPress,Illi-nois 2006., str. 165–166 [bilj. 5]). S drugestrane,Taylor ćeRawlsa vidjeti kaomoder-nogfilozofamoralautemeljenognaobvezat-nomdjelovanju.Izvornitekstzarazumijeva-njeRawlsoveidejeoprvenstvuispravnogaiidejedobroganalazimou:JohnRawls,»ThePriorityofRightandIdeasoftheGood«,u:J.Rawls,Collected Papers, str. 449–472 (hrv.prijevod:JohnRawls,»Prvenstvoispravnogai ideje dobra«, u: J. Rawls,O liberalizmu i pravednosti,str.81–104).

38

J.Rawls,A Theory of Justice, str. 317–318.Oodnosudemokracijepremapravimaiulo-zimanjinadetaljnijevidiraspravukod:ToddDonovan, »Direct Democracy and Campa-igns againstMinorities«, u:Minnesota Law Review,97(5/2013),str.1730–1779(osobitostr.1738–1745).

39

Usp.J.Rawls,Politički liberalizam,str.90–91.Kurzivunavodujenaš.

40

Isto,str.103.Kurzivunavodujenaš.

41

MarthaC.Nussbaum,Liberty of Conscience: In Defense of America’s Tradition of Religio­us Equality,BasicBooks,NewYork 2008.,str.361.

42

J.Rawls,A Theory of Justice,str.384.Oovo-me detaljnije raspravlja:Michael J. Sandel,Liberalism and the Limits of Justice, Cam-bridge University Press, Cambridge–NewYork–Oakleigh2007.,str.80–85.

43

Usp.AntonStres,Sloboda i pravednost,Krš-ćanskasadašnjost,Zagreb2001.,str.53.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija678

političkomdruštvuočitujeseujednakostigrađana,ustatusukojegasviuži-vajukaoslobodneijednakeosobe.OdatlećeiRawlshtjetiutemeljitiprincipepravednostikojibitrebalibititemeljosnovnihinstitucijadruštva,kojeserazu-mijevajukao»pravednisistemkooperacije«.44Isviostalikonceptipolitičko-galiberalizma,kaoštosusameosnovneslobode, temeljnadobra, temeljnapozicijaidruge,proizlazeiztogidealaslobodnogijednakoggrađanstva.ReferirajućisenaRawlsovomišljenjedadanasnemanikakve(osobitonejed-noglasne)suglasnostiupogledunačinanakojibiosnovneinstitucijeustavnedemokracijetrebalebitiuređene,trebaneštoistaknuti.Naime,Rawlsovateo-rijanepreporučujedogovaratiseotomešto jezaljudenajbolje,manjedobroilinajmanjedobro.Toovisiosvakomepojedincuirazličitojeodčovjekadočovjeka.Stoganijemogućegovoritiopravednojpodjelidobara,sobziromdaljudipremadobrimanemajuistaiusporedivastajališta.Pravednojeonoočemubisesvimoglisuglasiti(tzv.»preklapajućikonsenzus«45).Kriterijpra-vednostijestogasuglasnostkojumožemopostićigledenajopćenitijihnačelanašegasuživota ipravilapomoćukojih tajsuživotuređujemo.46Toje,činise,upravoononaštospravomupozoravaBerdjajevusvomdjeluFilozofija nejednakostigdjekaže:»Akonemapravdeiistine,ondaćemozapravduiistinusmatrationoštopriznaje(učemujesuglasna,op.a.)većina;akopravdeiistineima,aliihjanepoznajem[…]ostajemioslonitise(suglasitise,op.a.)navećinuiuljudskojkvantitetitražitizamjenezakvalitetekojeumeninepostoje.«47

Rawls će u svome eseju Justice as Fairness48 rabiti predloške preuzete izteorijepregovaranjadabianaliziraouvjetepodkojimarazložnigrađanisuko-bljenihinteresamogudoćidojednoglasnogdogovoraonačelimaprocedurekakobiseriješilenjihovenesuglasice.Iakojeonsâmzačeoidejuoproble-muidentifikacijetemeljnihnačeladruštvenekooperacijekaoigrepogađanjauokviručegaseprosudbegrađanatrebajuusuglasitisidealomjednoglasneizravnedemokracije,Rawlsjenakoncuodustaoodelemenatadogovaranjaipregovaranjausvojojteorijiiproblemrekonstruiraokaoproblemčisteko-ordinaciještogajedovelodoindividualnoograničenogracionalnogizbora.Ipak,Rawlsjenaglašavaoželjudasvojuteorijuutemelji»naidealnimnačeli-majednoglasnostiiizravneneposredovaneparticipacijeuprocesudonošenjazakona«.49

Fokusje,50činiseikodRawlsa,nanačelima,nalozimailistandardimakojiusmjeravajudjelovanje,doksuvizijedobraucijelostizapostavljene.Moralje,činise,kodRawlsauskopovezansonimeštobismotrebaličiniti,alineisonimštojevrijednoposebiilisonimeštobismotrebalivoljetiičemubismosetrebalidiviti.UsvojojTeorijiRawlspredlažedarazvijemoidejupraved-nostipočevšisamood»tanketeorijedobra«(Taylortonaziva»slabovred-novanimdobrima«),odnosnoodpretpostavke»da je racionalnodaseželeovestvari[…]budućidasuoneopćenitonužnezaoblikovanje i izvršenjeracionalnogživotnogplana«.51IsâmRawlstvrdidamitanačelapravednostipriznajemokaoistinskiprihvatljivazatoštosepoklapajusnašimintuicijama.Kadabismotrebaliartikuliratištosenalaziutemeljutihintuicija,počelibi-smoiznositiveoma»gustuteorijudobra«.Ukonačnici,mise,dakle,moramo»oslonitinasvojosjećajzadobrokakobismoodlučilikojasuadekvatnana-čelapravednosti«.Teorijapravednostikojakrećeodtakveteorijedobrastogaseotkriva»kaoteorijakojasvojenajosnovnijeuvideuopćeneartikulira«.UkontekstuRawlsova»preklapajućegkonsenzusa«pitanjakojanamse izBerdjajevljevekonstatacijenamećumogusekrajnjezaoštriti jerbi takon-strukcijadoistamoglapretpostavljatiodređenoshizoidnostanjekojeodnas

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija679

zahtijevastvarnikonsenzusistinâ(sobziromdajerealnozaočekivatidapri-vatnopriznajemojednu,ajavnonekudrugu,moždapotpunooprečnu,istinu).Prematome,tabikonstrukcijapotencijalnonesamodokidalagranicuizmeđuprivatnogijavnognegoukonačniciidokinulaprivatnoukoristjavnog.52

Kadasegovorio»preklapajućemkonsenzusu«Rawlsćerećidaćesvakigra-đaniniu»idealnompreklapajućemkonsenzusu«potvrđivatiiodređenuobu-hvatnudoktrinu,paionuvjersku,premdaživimouvremenu»kadavjerskiautoritetivjerakršćanskihvremenavišenisudominantni«.53Onćepriznati,ipak,kakoćečestoipolitičkakoncepcijabitiposljedicanekeobuhvatnedok-trineilićesenanjupaknastavljati.UkonteksturečenogaotkrivaseipoznataRawlsovatvrdnjaodruštvu»razložnogapluralizma«,kojejeispunjenoraz-nim,čestoputapotpunooprečnim,»obuhvatnimdoktrinama«.Onće,naime,rećidasurazlikemeđugrađanimakojeproizlazeiznjihovihobuhvatnihdok-trina,vjerskihinevjerskih,nepomirljivetedasadržetranscendentneelemen-te,pasepostavljapitanje:

44

A.DeFrancisco,»ARepublicanInterpretati-onoftheLateRawls«,str.270.

45

Izvorni tekst o »preklapajućemkonsenzusu«vidiu:JohnRawls,»TheIdeaofanOverla-ppingConsensus«,u:J.Rawls,Collected Pa­pers,str.421–448(hrv.prijevod:JohnRawls,»Idejapreklapajućegkonsenzusa«,u:J.Rawls,O liberalizmu i pravednosti, str. 53–79). Za-okruženuraspravuoovojidejividiu:J.Rawls,Politički liberalizam,str.119–154.Komentareikritikuidejedetaljnijevidikod:AlvinSario,Constructing Overlapping Consensus in Libe­ral Democratic Regime: John Rawls’ Idea of Overlapping Consensus, Lap Lambert, Saar-brücken2012.;sažeto:S.Freeman,Rawls,str.366–371.

46

Usp.A.Stres,Sloboda i pravednost,str.17.

47

Nikolaj Berđajev, Filozofija nejednakosti,OKTOIH,Budva1990.,str.116.

48

Usp.JohnRawls,»JusticeasFairness«,u:J.Rawls,Collected Papers,str.47–72(osobitostr.52–55).

49

O ovome detaljnije vidi kod: Robert PaulWolff, U obranu anarhizma, DAF, Zagreb2001., str. 21. Svojom uporabom teorija ra-cionalnog izbora (teorije pregovaranja i te-orije igara)Rawls je izvršiosnažanutjecaj inaekonomskeisocijalneznanosti.Osobitojeu tomepogleduzanimljivoRawlsovodrugonačelopravednosti(ukojemugovoriodruš-tvenimiekonomskimnejednakostima)kojegnalazimouTeoriji (usp. J.Rawls,A Theory of Justice,str.65–73).Tamokoristitzv.»na-čelo razlike« kojim u određenome smisluzahtijevadaekonomskenejednakostiukraj-njojlinijimorajubitiodkoristionimakojise

nalazeunajnepovoljnijempoložaju.Oovomvažnom i prijepornom principu detaljnijevidi: ChrisWyatt, The Difference Principle Beyond Rawls,TheContinuumInternationalPublishingGroup,NewYork–London2008.;sažeto:MaritaBrčić,»Načelo razlike:Ključzapravednijedemokratskodruštvo«,u:Filo­zofska istraživanja,30(1–2/2010),str.61–78;S.Freeman,Rawls, str. 86–140 (osobito str.99–125);V.Päivänsalo,Balancing Reasona­ble Justice,str.128–151.

50

Uovomdijelupratimo:C.Taylor,Izvori seb­stva: Razvoj modernog identiteta,str.97,102.SpomenimokakosâmRawlskažedajeidejaprvenstva ispravnogabitanelementuonomešto on naziva političkim liberalizmom te daimasredišnjuuloguupravednostikaopravič-nosti(oovomevidi:J.Rawls,Politički libe­ralizam,str.155–189[osobito:str.175–180]).Opravednosti injezinojdominacijinadisti-nomuRawlsovojfilozofijisažetovidi:PaulRicœur, Reflections on The Just, The Uni-versity of Chicago Press, Chicago–London2007.,str.59–63.

51

J.Rawls,A Theory of Justice,str.380.

52

Tako možemo kao primjer uzeti dokidanjegranice između tržišne i osobne ekonomije:»Tržišna i osobna ekonomija idu ruku podruku,upravou imevrijednosti demokracije,preoblikovanih,protumačenihiiskorištenihutočnoodređenomekonomskom sustavukojidoistanamjeravapostatisinonimzademokra-ciju.« (EvelynePieiller, »Sva lica pojedincazapletenog u individualizam«, u:Le Monde diplomatique,hrv.izdanje,ožujak,2007.,str.27.)

53

J.Rawls,Politički liberalizam,str.XVI.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija680

»Natemeljukojihondaidealainačelagrađanikojijednakosudjelujuuvrhovnojpolitičkojmoćitumoćmoguizvršavatitakodasvakiodnjihmožerazložnoopravdatisvojepolitičkeodlukesvakomedrugom?«54

Iondadolazimodoodgovora–kriterijrecipročnosti.Toznačikakojenašeizvršavanjemoćiispravnosamokadamiiskrenovjerujemodarazlogekojenudimozasvojepolitičkodjelovanjemogukaoopravdanjezatadjelovanjarazložnoprihvatitionikojidijelestatusjednakoggrađanstva.55

RawlsuPolitičkom liberalizmu predlažedvanačelapravednostikojabisluži-lakaosmjernicezatokakoosnovneinstitucijeliberalneustavnedemokracijetrebajuilimoguostvaritivrijednostislobodeijednakostisvojihgrađana:1. Svakaosobaimajednakopravonaupotpunostiadekvatnushemujedna-

kihosnovnihpravaislobodakojajespojivasistomshemomzasve,autoj shemi jednakimpolitičkim slobodama, i samo tim slobodama, valjajamčitinjihovupravičnuvrijednost.

2. Društveneiekonomskenejednakostitrebajuzadovoljitidvauvjeta:prvo,trebajuseodnositinaslužbeipoložajedostupnesvimapoduvjetimapra-vičnejednakostimogućnosti;drugo,trebajubitiodnajvećekoristizanaj-lošijestojećečlanovedruštva.56

Oba ova načela izražavaju političke vrijednosti, ali u osnovnoj strukturidruštvaimajurazličiteulogekojesvigrađanidobrouređenogdruštvamoguprihvatiti.Dvanačelazajednoregulirajuosnovnedruštveneinstitucijekojeostvaruju i distribuiraju te vrijednosti.Važnuuloguupolitičkoj koncepcijipravednostiima»javnium«–umgrađanademokratskogdruštvausredištukojega se nalazi dobro javnosti: »ono što politička koncepcija pravednostizahtijevaodosnovnestruktureinstitucijadruštvateodsvrhaiciljevakojimaonemorajuslužiti«57–dokslobodagovoraimisliosiguravasloboduustav-nogrežima.Upravoiztograzlogamožemosesložitistvrdnjomda(neoliberalni)kapitali-zamdoistapredstavlja»takosnažangeneratornejednakostidazatireinaporekojiunajboljojnamjeriiduzapreraspodjelom«58ukoristonihkojisenalazeunajlošijojpozicijiudruštvuštoje,premaRawlsovumišljenju,usuprotnostisnačelompravednosti.Rawls,iakoprednostdajeslobodiuodnosunajedna-kost,izrijekomkažedasvedruštvenevrijednosti,međukojimasuiprihodibogatstvo,trebajubitiraspodijeljenejednako,osimakojenejednakaraspo-djelabilokojeilisvihovihvrijednostisvakomeodkoristi.Dakle,nepravednesunejednakostikojenisusvakomeodkoristi.59

Povezanosdrugimdijelomdrugognačela(dadruštveneiekonomskenejed-nakosti trebajubiti odnajvećekoristi zanajlošije stojeće članovedruštva)Rawlsdonosiindeksprimarnih dobarakojapredstavljaju(konstitutivnora-zličite)stvarikojegrađanitrebajukaoslobodneijednakeosobeuokvirimapravednouređenogdruštva,atosu:1. osnovnapravaislobodedaninekimpopisom;2. slobodakretanjaislobodanizborzanimanjanaosnovirazličitihmoguć-

nosti;3. moćiiovlastislužbitepoložajiodgovornostiupolitičkimiekonomskim

institucijamaosnovnestrukture;4. prihodibogatstvo,te5. društveneosnovesamopoštovanja.60

Primarnadobrasu,dakle,pravaislobode,šanseimoć,dohodakibogatstvo,imožda najvažnije – samopoštovanje.Ova primarna dobra su u okvirima

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija681

početnepozicijeipod»velomneznanja«neutralnaupogledupojedinačnihži-votnihciljevaikoncepcijadobra.Primarnadobranepovlašćujujednugrupuosobanaštetudruge.ZatoRawlszaključujedaćeljudibezobziranapojedi-načneživotneplanoveikoncepcijedobrauvijekželjetivišeprimarnihdoba-ra.Onošto,činise,ostajeotvorenozadiskusijujestRawlsovopći»indeks«posjedovanjaprimarnihdobara.Radiseorazlikamaparametararesursaipri-marnihdobarauodnosunapogodnostpostizanjavisokekvaliteteživota.61

VI.

Rawlsjeujekužučnihraspravaodržaviivlasničkomuređenju,ograđanskimpravima i osobnim slobodama objavio 1971. godine svoj tridesetogodišnjimonumentalnipokušajmodernemoralnefilozofijekojimjeupotpunostipre-okrenuofilozofskumaksimuutilitarizmatvrdećidakaodobroipoželjnovri-jediprijesvegaonoštojepravedno.Možemorećidaodtadatrajuiraspraveovaljanosti,realnosti,pačakismislenostitakoformuliranehipotezeobziromnačinjenicudanipravednostnipoštenjenisupokretačkasilakakomodernogkapitalističkogdruštvatakoičovjeka.Udruštvusnažnihasimetrija,naglaše-nogegoizmaipotrebezaslobodniminesmetanimrazvojem(Frommznako-vitogovorioneuspjehu»Velikogobećanja«),važnost(fiktivne)»pravednostikaopravičnosti«okojojRawlstolikogovorizvučigotovonestvarno.Rawlsovoshvaćanjepravednostikaoprvevrlinedruštvenihinstitucija–takobisemogaosažetirezultatprethodnogpropitkivanja–otkrivanamvažnostmodernihinstitucijaosnovnestruktureliberalneustavnedemokracijekaonaj-važnijihgeneratora idistributerapravednosti.Ukontekstudvajusredišnjihpojmova–pravednostiinstitucija–možemorećidainstitucijekojenisuuskladus(javnom)predodžbom(zdravorazumskihnačela)pravednostitrebailireformiratiilidokinuti.Rawlsovoshvaćanjeinstitucijaosnovnestrukturedruštvauokvirimapolitičkogliberalizmainjegovihciljevajednostavnonijemogućeodvojitiodnjegovashvaćanjapravednosti kao pravičnosti.UpravojeidejapravičnostiodfundamentalnogznačenjazaRawlsovkonceptpravednostikojaseodnosikakonaosnovnudruštvenustrukturudemokrat-skogrežimatakoinanjegoveinstitucijekojebitrebaledistribuiratituistupravičnost.Pravičnostdoistajestona»jednavelikaistina«dokojejeRawlsstigaosvojompolitičkomfilozofijom.ParafrazirajućiDworkinamožemorećida jeRawlspokušaopružiti teorijukakoto izgledaživjetidobroišto,akoželimoživjetidobro,trebamočiniti,odnosnonečiniti,drugima.No,Rawls

54

Usp.isto,str.XXXVIII–XXXIX.

55

Isto,str.XXXIX.

56

Usp.J.Rawls,Politički liberalizam,str.5.

57

Isto,str.191.

58

AlexCallinicos,Protiv trećeg puta: Antika­pitalistička kritika,NakladaJesenski iTurk,Zagreb2009.,str.9.

59

Usp.J.Rawls,A Theory of Justice,str.54.

60

Usp.J.Rawls,Politički liberalizam,str.161–162.Iakojesvojuteoriju»primarnihdobara«počeorazrađivatijoš1975.(esejFairness to Goodness), Rawls je zaokruženu raspravupružio u eseju iz 1982. kojim je želio izlo-žitikonceptprimarnihdobara,ali ipojasnitipovezanostizmeđuprimarnihdobaraiodre-đenih koncepcija osobe koje se uklapaju ukoncept društvene jedinstvenosti (usp. JohnRawls,»SocialUnityandPrimaryGoods«,u:J.Rawls,Collected Papers,str.359–387).

61

O ovome detaljnije vidi kod:Amartya Sen,Razvoj kao sloboda,Algoritam,Zagreb2012.,str.90(upućujemoinakorisnubibliografijunavedenukodpripadajućebilješkeutekstu).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA132God.33(2013)Sv.4(667–682)

J.Berdica,Pravednostkaoprvavrlinadru-štvenihinstitucija682

smatradapolitičkakoncepcijapravednostinijeustanjuobuhvatitisvesluča-jeveispravnogipogrešnog.Političkupravednoststogatrebauvijeknadopu-nitidrugimvrlinama.SvojomTeorijom pravednostiRawls jeponovnoaktualizirao,nasebisvoj-stvenaponekadiodvišepedantannačin,problemmoralnihipolitičkihvri-jednostiiidealauokvirimamodernefilozofije.Predtomjefilozofijomjedan»skroman«zadatak–pomiriti(normativne)vrijednostîidostignućaliberal-nih demokracija.Čemu se smijemnadati kada su u pitanju (moje osobne)vrijednostiudruštvu»razložnogapluralizma«činisedajepitanjenakojejeRawlsželiopružitiodgovorkojinikadaupotpunostinijezadovoljioduhoveonihkojigaiznovauzimajučitati.RavnopravnostsvihdakakodajedelikatnopolazišteRawlsove teorije jer, iakomoždasvi ljudi imajunačelno jednakeinterese,toihjošuvijeknečinijednakima.Otome,aliiomnogotogaovdjesporadičnospomenutom,teknampredstojipropitkivati.

Josip Berdica

Justice as the First Virtue of Social InstitutionsRethinking with Rawls

AbstractRawls’ concept of justice as the first virtue of social institutions reveals the importance of con­temporary institutions embedded in the basic structure of liberal constitutional democracy as the most relevant generators and distributors of justice. In the context of two central notions of this paper – justice and institutions – one can assert that institutions that are not in compliance with the commonly shared conception (common sense principles) of justice need to be either reformed or abolished. Rawls’ perception of institutions of the basic structure of society within the framework of political liberalism and its goals cannot be detached from his concept of justi­ce as fairness.

Key wordsJohnRawls,justice,institutions,virtues,constitution,civildisobedience,politicalliberalism