Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja

Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 145/12)

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_145_3104.html

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

3104

Na temelju članka 20. stavka 3., članka 24. stavka 8., članka 30. stavka 6., članka 35. stavka 2., članka 36. stavka 3. i članka 39. stavka 3. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»Narodne novine« br. 120/12 i 136/12), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O PROVEDBI IZRAVNIH PLAĆANJA I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA

I. TEMELJNE ODREDBE

Razdoblje i područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuju:

1. način provedbe ZPP izravnih plaćanja

– detaljni uvjeti, kriteriji i postupci za izračun i dodjelu prava na regionalno plaćanje, prava na plaćanje iz nacionalne rezerve i prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište,

– detaljni uvjeti, kriteriji i postupci za izračun i dodjelu premija za proizvodno vezana plaćanja,

– detaljni uvjeti, kriteriji i postupci za izračun i dodjelu specifičnih plaćanja;

2. način provedbe plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za godine 2013. do 2015.;

3. način i uvjeti dodjele potpore za provedbu IAKS mjera ruralnog razvoja koje obuhvaćaju potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potporu za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta kultivara poljoprivrednog bilja.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_145_3104.html

(2) Pravilnikom se uređuje razdoblje primjene izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja od 2013. godine.

(3) Pri provedbi mjera iz stavka 1. ovoga članka koriste se postupci koji čine Integrirani administrativni i kontrolni sustav (u daljnjem tekstu: IAKS postupci).

(4) Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. kojom se utvrđuju zajednička pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni programi potpore za poljoprivrednike, te kojom se izmjenjuju i dopunjuju Uredbe (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 te ukida Uredba (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31. 1. 2009.),

– Uredbom Komisije (EZ) br. 1120/2009 od 29. listopada 2009. o detaljnim pravilima za provedbu programa jedinstvenih plaćanja iz glave III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 kojom se utvrđuju zajednička pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i određeni programi potpore za poljoprivrednike (SL L 316, 2. 12. 2009.),

– Uredbom Komisije (EZ) br. 1121/2009 od 29. listopada 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u vezi s programom potpore za poljoprivrednike iz njezinih glava IV. i V. (SL L 316, 2. 12. 2009.),

– Uredbom Komisije (EZ) br. 1122/2009 od 30. studenog 2009. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 u vezi s međusobnom usklađenosti, modulacijom i integriranim sustavom upravljanja i nadzora u sklopu programa izravnih potpora za poljoprivrednike predviđenih navedenom Uredbom te za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u vezi s međusobnom usklađenosti u sklopu programa potpore predviđenih za sektor vina (SL L 316, 2. 12. 2009.).

Provedba

Članak 2.

(1) Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) za provedbu mjera iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika koristi elektronički sustav koji obuhvaća sljedeće IAKS postupke:

1. jedinstvenu identifikaciju korisnika koji podnosi zahtjev – putem matičnog identifikacijskog broja poljoprivrednog gospodarstva na kojem korisnik obavlja poljoprivrednu djelatnost (u daljnjem tekstu: MIBPG) i osobnog identifikacijskog broja korisnika (u daljnjem tekstu: OIB),

2. sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (u daljnjem tekstu: ARKOD sustav),

3. sustav za identifikaciju i registraciju životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ),

4. sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja,

5. podnošenje zahtjeva,

6. administrativna kontrola zahtjeva i

7. kontrola na terenu.

(2) Elektronički sustav iz stavka 1. ovoga članka čini računalna baza podataka.

(3) IAKS postupak sustava identifikacije i registracije životinja – Jedinstveni registar domaćih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a vodi ga Hrvatska poljoprivredna agencija (u daljnjem tekstu HPA).

(4) Podatke iz JRDŽ-a iz članaka 24., 28., 39., 40., i 56. ovoga Pravilnika, te podatke iz Središnjeg popisa matičnih grla, Središnjeg popisa matičnih jata, Središnjeg registra kopitara i matičnog popisa ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih kopitara iz članka 56. ovoga Pravilnika Agencija za plaćanja razmjenjuje s HPA na dnevnoj razini. Ključ za razmjenu podataka je MIBPG.

II. POSEBNE ODREDBE

1. JEDINSTVENI ZAHTJEV

Obrazac Zahtjeva i Predispis

Članak 3.

Jedinstveni zahtjev (u daljnjem tekstu: Zahtjev) obuhvaća zahtjeve za dodjelu potpore za:

1. Prava na plaćanja i to:

– pravo na regionalno plaćanje,

– pravo na plaćanje iz Nacionalne rezerve,

– pravo na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište;

2. Proizvodno vezana plaćanja i to:

– premije za krave dojilje, ovce i koze (dalje u tekstu: Premije);

– dopunska premija za ovce i koze;

3. Specifična plaćanja;

4. Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za proizvodne godine 2013. do 2015. za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače;

5. Potpore za IAKS mjere ruralnog razvoja i to:

– potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja,

– potpora za ekološku poljoprivrednu proizvodnju,

– potpora za integriranu poljoprivrednu proizvodnju,

– potpora za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,

– potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.

Članak 4.

(1) Obrazac Zahtjeva nalazi se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika, a sačinjavaju ga sljedeći listovi:

– List A – Zahtjev za potporu – sadrži osnovne podatke o poljoprivrednom gospodarstvu, zahtjeve za potpore, listu dodatne potrebne dokumentacije, izjavu Korisnika i potpis Korisnika, uključujući prijavu za dodjelu prava na plaćanja i prijavu za dodjelu prava na premije za krave dojilje i prava na premije za ovce i koze.

– List B – Prijava površina – sadrži podatke iz ARKOD sustava, prijavu korištenja površina i tražene potpore po pojedinoj ARKOD parceli,

– List C – Stanje domaćih životinja na poljoprivrednom gospodarstvu – sadrži popis i podatke o stoci za koju se podnosi Zahtjev,

– List D – Stanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na poljoprivrednom gospodarstvu – sadrži popis i podatke o izvornim i zaštićenim pasminama domaćih životinja za koje se podnosi Zahtjev,

– List E – Prijava količina prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja – sadrži podatke o količini prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja,

– List F – Prijava količina duhana predanog na obradu – sadrži podatke o količini predanog lista duhana na obradu.

(2) Listovi iz Zahtjeva moraju biti ispunjeni sukladno uputama koje su sastavni dio predispisa iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: Predispis).

(3) Korisnik mora potpisati Zahtjev u znak potvrđivanja da:

– je upoznat s odredbama Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (»Narodne novine« br. 120/12 i 136/12, u daljnjem tekstu: Zakon) i ovoga Pravilnika,

– je pažljivo pročitao i da će poštivati propisane upute za ispunjavanje listova obrasca Zahtjeva,

– su podaci navedeni u Zahtjevu istiniti,

– je upoznat da se za izračun potpora u stočarstvu koriste podaci iz JRDŽ-a,

– u slučaju zatražene potpore za krave dojilje i plaćanja za mliječne krave preuzima obvezu 6 – mjesečnog razdoblja obveznog uzgoja koje započinje prvim danom nakon podnošenja Zahtjeva,

– u slučaju zatražene potpore za krave dojilje neće isporučivati mlijeko i mliječne proizvode sa svog gospodarstva tijekom 12 mjeseci od podnošenja zahtjeva, ali te proizvode može prodavati u izravnoj prodaji,

– u slučaju zatražene potpore za krave dojilje neće povećati svoju individualnu mliječnu kvotu iznad 120.000 kg tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje na dan podnošenja zahtjeva.

– u slučaju zatraženog plaćanja za rasplodne krmače preuzima obvezu 3-mjesečnog razdoblja obveznog uzgoja koje započinje prvim danom nakon isteka roka za podnošenje Zahtjeva,

– u slučaju zatražene potpore za ovce i koze preuzima obvezu razdoblja obveznog uzgoja koje traje 100 dana, a započinje prvim danom nakon isteka roka za podnošenje Zahtjeva,

– u slučaju zatražene potpore za ovce izjavljuje da li stavlja na tržište ovčje mlijeko i proizvode od ovčjeg mlijeka,

– će omogućiti kontrolu na terenu i/ili inspekcijski nadzor,

– je dužan presliku Zahtjeva, a u slučaju elektronički potpisanog Zahtjeva ispisani primjerak i popratne dokumentacije, na temelju kojih je ostvario pravo na potporu, čuvati četiri godine od dana podnošenja Zahtjeva,

– u slučaju zatražene potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju preuzima obvezu da će tijekom obveznog razdoblja obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu u sustavu ekološke proizvodnje na najmanje onoliko hektara koliko je utvrđeno u Odluci o ulasku u sustav potpore za ekološku proizvodnju,

– u slučaju zatražene potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju preuzima obvezu da će tijekom obveznog razdoblja obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu u sustavu integrirane proizvodnje na najmanje onoliko hektara koliko je utvrđeno u Odluci o ulasku u sustav potpore za integriranu proizvodnju,

– u slučaju zatražene potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi preuzima obvezu da će tijekom obveznog razdoblja obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu na području s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi na najmanje onoliko hektara koliko je utvrđeno u Odluci o ulasku u sustav potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,

– u slučaju zatražene potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja preuzima obvezu da će tijekom obveznog razdoblja držati na gospodarstvu najmanje obvezni broj uvjetnih grla izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja koliko je utvrđeno u Odluci o ulasku u sustav potpore za ZIP životinje,

– u slučaju zatražene potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja preuzima obvezu da će tijekom obveznog razdoblja uzgajati izvorne/zaštićene vrste/kultivare poljoprivrednog bilja na najmanje onoliko hektara koliko je

utvrđeno u Odluci o ulasku u sustav potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja,

– u slučaju zatražene dopunske premije za ovce i koze preuzima obvezu da gospodarstvo ima najmanje 50% površina koje se koriste za poljoprivrednu djelatnost na područjima s težim uvjetima gospodarenja,

– u slučaju zatražene dopunske premije za sezonsko premještanje stoke preuzima obvezu obveznog držanja najmanje 90% životinja u područjima određenim za držanje i uzgoj ovaca i koza 90 dana uzastopce.

Članak 5.

(1) Agencija za plaćanja poljoprivrednom gospodarstvu izdaje Predispis.

(2) Predispis Korisnik može preuzeti u Regionalnim uredima Agencije za plaćanja najkasnije do 15. travnja tekuće godine.

(3) Predispis je dostupan Korisniku i putem AGRONET sustava iz članka 6. ovoga Pravilnika najkasnije od 1. ožujka tekuće godine.

(4) Predispis sadrži:

– tiskane listove iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika,

– grafičke materijale iz ARKOD sustava (pregledne i detaljne karte s ARKOD parcelama),

– stanje referentnih podataka za izračun prava na plaćanja,

– upute za korisnike.

(5) U slučaju promjena u podacima sadržanim u Predispisu, Korisnik je dužan prije podnošenja Zahtjeva prijaviti ispravak podataka u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, ARKOD sustavu i JRDŽ-u i ostalim registrima.

Način popunjavanja Zahtjeva

Članak 6.

(1) Korisnik popunjava Zahtjev isključivo elektronički, putem interneta, koristeći AGRONET sustav.

(2) AGRONET sustav je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena poljoprivrednom gospodarstvu za:

– pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava,

– pregled podataka iz ARKOD sustava,

– pregled podataka iz JRDŽ-a relevantnim za dodjelu potpore u stočarstvu,

– pregled podataka o pravima na plaćanja i pravima na premije,

– elektroničko popunjavanje Zahtjeva za potporu,

– slanje Zahtjeva elektroničkim putem.

(3) Za elektroničko ispunjavanje i elektroničko podnošenje Zahtjeva Agencija za plaćanja uspostavlja mjesto na internetskoj adresi preko koje se Korisnik ili od njega ovlaštena osoba prijavljuje u informacijski sustav Agencije za plaćanja, s mogućnošću pristupa podacima koji se odnose na njegovo poljoprivredno gospodarstvo i potrebni su za popunjavanje Zahtjeva.

(4) Korisnik se na AGRONET aplikaciju prijavljuje pomoću korisničkog imena i zaporke koje mu izdaje Agencija za plaćanja.

(5) Korisnik pristupa AGRONET aplikaciji putem internetske adrese Agencije za plaćanja – www.apprrr.hr.

(6) Korisnik u Zahtjevu mora prijaviti korištenje svih poljoprivrednih površina, bez obzira da li za njih podnosi ili ne podnosi Zahtjev.

(7) U slučaju da je Korisniku potrebna pomoć pri popunjavanju Zahtjeva, istu može zatražiti u Regionalnim uredima Agencije za plaćanja, Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi i HPA.

(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, list E Korisnik ispunjava ručno.

Rokovi, mjesto i način podnošenja Zahtjeva

Članak 7.

(1) Zahtjev se podnosi od 1. ožujka do 15. svibnja tekuće godine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Zahtjev za premije za ovce i koze podnosi se od 1. ožujka do 30. travnja tekuće godine.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Zahtjev za premije za krave dojilje i plaćanja za mliječne krave podnosi se od 1. travnja do 15. svibnja tekuće godine.

(4) Zahtjev podnosi nositelj poljoprivrednog gospodarstva (u daljnjem tekstu: Korisnik).

(5) Korisnik Zahtjev dostavlja neposredno, poštom ili elektronički, uz elektronički potpis.

(6) Elektronički popunjen i ispisan Zahtjev Korisnik potpisuje i dostavlja Regionalnom uredu Agencije za plaćanja.

(7) Elektronički potpisan Zahtjev elektronskim putem dostavlja se Regionalnom uredu Agencije za plaćanja.

(8) Listovi A, B, C i D iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika dostavljaju se u roku iz stavka 1. ovoga članka, a listovi E i F sukladno rokovima propisanim člancima 37. i 38. ovoga Pravilnika.

Poljoprivredna parcela

Članak 8.

(1) Poljoprivredna parcela je osnova za izračun i kontrolu potpora.

(2) Poljoprivredna parcela je neprekinuta površina zemljišta koju je na listu B iz Priloga 2. ovoga Pravilnika prijavilo jedno poljoprivredno gospodarstvo, a koja obuhvaća jednu skupinu usjeva.

(3) Skupina usjeva u smislu ovoga Pravilnika je jedinstvena skupina usjeva za koje je utvrđen isti iznos potpore, a definirana je u Tablici 1. iz Priloga 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(4) Poljoprivredna parcela može biti prijavljena samo unutar ARKOD parcele registrirane kod poljoprivrednog gospodarstva koje podnosi Zahtjev.

(5) ARKOD parcela je osnovna parcela ARKOD sustava, koji se uspostavlja i vodi na temelju digitalnih grafičkih podataka, a temeljem Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta.

(6) Minimalna površina poljoprivredne parcele za koju se može podnijeti Zahtjev je 0,05 ha.

(7) Korisnik može ostvariti izravna plaćanja po poljoprivrednoj površini ukoliko ukupna površina svih parcela za koje je podnesen Zahtjev iznosi najmanje jedan hektar za pašnjake i za ostale vrste korištenja zemljišta.

(8) Na krškom području pašnjaci mogu biti prekriveni niskim raslinjem i/ili stijenama i/ili drvećem, uz uvjet da su to prohodne površine te da su obrasle travom i/ili biljem pogodnim za ispašu stoke.

(9) Agencija za plaćanja će u određivanju prihvatljive površine krškog pašnjaka iz stavka 8. ovoga članka primijeniti koeficijent/postotak prihvatljivosti površina za potpore, sukladno Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta.

(10) Obilježja krajobraza definirana kao poligoni u pravilniku iz stavka 9. ovoga članka, prihvatljiva su za potpore ukoliko površina pod obilježjem krajobraza u odnosu na ukupnu površinu ARKOD parcele ne prelazi 25%.

(11) Površina Obilježja krajobraza koji se nalaze na granici dviju ili više ARKOD parcela ne ulazi u ukupnu prihvatljivu površinu ARKOD parcela.

(12) Ukoliko se Obilježje krajobraza veže uz ARKOD parcelu koja se koristi kao krški pašnjak, prihvatljiva površina krškog pašnjaka se izračunava na način da se najprije primjeni koeficijent prihvatljivosti sukladno pravilniku iz stavka 9. ovoga članka. Tako izračunatoj prihvatljivoj površini ARKOD parcele krškog pašnjaka pribraja se površina obilježja krajobraza.

(13) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, Korisnik koji proizvodi šećernu repu može ostvariti plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za šećernu repu ukoliko površina svih parcela pod šećernom repom za koje je podnesen Zahtjev iznosi najmanje jedan hektar.

(14) Za izračun potpore koristi se površina poljoprivredne parcele zaokružena na dvije decimale.

(15) Ako je poljoprivredna parcela predmet zahtjeva za potporu dvaju ili više poljoprivrednih gospodarstava potporu može ostvariti gospodarstvo kod kojeg je evidentirana parcela u ARKOD sustavu na prvi dan nakon isteka roka iz članka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Izmjene i dopune Zahtjeva

Članak 9.

(1) Korisnik može zatražiti izmjenu ili dopunu Zahtjeva najkasnije do 31. svibnja tekuće godine.

(2) Izmjena i dopuna Zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na promjene vezane uz pojedinačne poljoprivredne parcele, grla, kljunove ili pojedinačne potpore.

(3) Zahtjev za izmjene i dopune Zahtjeva popunjava se putem AGRONETA.

(4) Ako se izmjena i dopuna iz stavka 1. ovoga članka odnosi i na dodatnu obaveznu dokumentaciju, dozvoljena je izmjena iste.

(5) Ako je Korisnik obaviješten o namjeri obavljanja kontrole na terenu ili inspekcijskog nadzora ili mu je otkrivena nepravilnost na temelju administrativne kontrole i/ili kontrole na terenu i/ili inspekcijskog nadzora, izmjene i dopune Zahtjeva u skladu sa stavcima 1. i 3. ovoga članka nisu dozvoljene.

Podnošenje Zahtjeva nakon roka

Članak 10.

(1) Iznimno od roka za podnošenje Zahtjeva iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, Zahtjevi se mogu zaprimati i 25 kalendarskih dana nakon tog roka, ali se u tom slučaju smanjuje visina plaćanja po Korisniku.

(2) Smanjenje iz stavka 1. ovoga članka iznosi 1% po radnom danu kašnjenja i dodatnih 3% za prava na plaćanja po radnom danu kašnjenja.

(3) Zahtjev podnesen nakon roka iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se nepravodobno podnesenim i neće se razmatrati.

Izmjene i dopune nakon roka za podnošenje Zahtjeva

Članak 11.

(1) Izmjene i dopune Zahtjeva mogu se zaprimati i nakon roka iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, ali ne kasnije od roka iz članka 10. stavka 1. ovog Pravilnika, pri čemu se smanjuje visina plaćanja za zatražene izmjene i dopune.

(2) Smanjenje iz stavka 1. ovoga članka iznosi 1% po radnom danu kašnjenja.

(3) Zahtjev podnesen nakon roka iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se nepravodobno podnesenim i neće se razmatrati.

Odustajanje od Zahtjeva

Članak 12.

(1) Korisnik može u svakom trenutku djelomično ili u cijelosti odustati od Zahtjeva.

(2) Zahtjev za odustajanje od Zahtjeva popunjava se putem AGRONETA.

(3) Ako je Korisnik obaviješten o namjeri obavljanja kontrole na terenu ili mu je otkrivena nepravilnost na temelju obavljene administrativne kontrole i/ili kontrole na terenu i/ili inspekcijskog nadzora ili je izvršena isplata, odustajanje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije dozvoljeno.

Članak 13.

Korisnik je dužan presliku Zahtjeva i popratne dokumentacije na temelju kojih je ostvario pravo na potporu čuvati četiri godine od dana podnošenja Zahtjeva.

2. UVJETI ZA POTPORU

2.1. Osnovni uvjeti

Članak 14.

(1) Osnovni uvjeti za ostvarivanje potpore su:

1. pravodobno podnošenje Zahtjeva,

2. upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,

3. obavljanje poljoprivredne djelatnosti u skladu s člankom 3. točkom 9. Zakona,

4. pravodobno dostavljena dodatna obavezna dokumentacija,

5. upis zemljišta u ARKOD sustav za sve vrste potpora po poljoprivrednoj površini,

6. stoka za koju se podnosi zahtjev za potporu u stočarstvu i za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja mora biti upisana u JRDŽ i ostale propisane upisnike te propisno označena,

7. ispunjavanje minimalno poticanih količina sukladno članku 18. Zakona.

(2) Korisnik treba održavati poljoprivredne površine za koje podnosi Zahtjev sukladno uvjetima dobre poljoprivredne i okolišne prakse propisanim Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima.

2.2. Posebni uvjeti za dodjelu prava na plaćanja

2.2.1. Pravo na regionalno plaćanje

Članak 15.

(1) Pravo na regionalno plaćanje dodjeljuje se za pašnjake i ostale vrste korištenja zemljišta.

(2) Prava na regionalno plaćanje dodjeljuju se Korisniku koji je u 2013. godini podnio Zahtjev za dodjelu Prava na regionalno plaćanje za prihvatljive hektare na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost.

(3) Konačna vrijednost i broj prava utvrđuju se najkasnije do 1. travnja 2014. godine, a nakon izvršenih kontrola iz članaka 65. i 66. ovoga Pravilnika.

(4) Prihvatljivi hektar u smislu ovoga Pravilnika znači bilo koju poljoprivrednu površinu na poljoprivrednom gospodarstvu iz članka 22. stavka 2. i 3. Zakona, koja se koristi za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, koja je upisana u ARKOD i za koju se podnosi zahtjev za dodjelu Prava na regionalno plaćanje.

(5) Površine koje se koriste za proizvodnju konoplje smatraju se prihvatljivim hektarima iz stavka 3. ovoga članka pod uvjetom da sadržaj tetrahidrokanabinola u korištenim sortama ne prelazi 0,2% te da se za proizvodnju koristi certificirano sjeme određenih sorti sukladno Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu, osim sorti Finola i Tiborszallasi.

Prijava površina

Članak 16.

(1) Korisnik podnosi Zahtjev za dodjelu Prava na regionalno plaćanje na listu A i prijavljuje površine pod pašnjacima, odnosno površine pod ostalim vrstama korištenja zemljišta.

(2) Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, parcele iz prijavljenih površina iz stavka 1. ovoga članka Korisnik mora imati na raspolaganju na zadnji dan za izmjenu i dopunu Zahtjeva iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(3) Korisnik koji podnosi zahtjev za površine koje se koriste za proizvodnju konoplje je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja do 30. lipnja tekuće godine:

– kopiju računa o plaćenom certificiranom sjemenu kojeg koristi te godine i

– originale službenih oznaka certificiranog sjemena korištene na pakiranju koje će mu Agencija nakon poništavanja vratiti.

2.2.2. Pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve

Članak 17.

(1) Korisniku se dodjeljuje Pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve u 2013. godini za:

– proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, tov goveda, držanje ovaca i koza te proizvodnju duhana ukoliko je:

– u 2011. godini ostvario pravo na izravna plaćanja za navedene proizvodnje,

– gospodarstvo prihvatljivo za dodjelu regionalnih prava na plaćanja.

– proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, tov goveda i držanje ovaca i koza ukoliko je:

– u 2011. godini ostvario pravo na izravna plaćanja za navedene proizvodnje,

– gospodarstvo ne posjeduje dovoljno prihvatljivih hektara za dodjelu prava na plaćanja iz nacionalne rezerve iz točke 1. ovoga stavka.

– proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, tova goveda i držanje ovaca i koza ukoliko je u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu ulaganjem povećao proizvodnju za više od 20% za:

– proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, ali ne manje od 40.000 kg mlijeka,

– isporučenu junad za klanje, ali ne manje od 25 junadi,

– držanje ovaca i koza, ali ne manje od 20 ovaca i koza.

(2) Sredstva za prava na plaćanja iz nacionalne rezerve koriste se za:

– povećanje vrijednosti jediničnog Prava na regionalno plaćanje korisnicima koji ostvaruju pravo iz nacionalne rezerve,

– dodjelu posebnih prava na plaćanje za korisnike bez zemljišta,

pri čemu ukupna vrijednost prava ne može biti veća od 36.000 kuna po pravu.

(3) Vrijednost i broj prava na plaćanje iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka utvrđuje se na temelju razlike između vrijednosti izravnih plaćanja za 2011. godinu i ostvarene proizvodnje u 2012. godini u navedenim sektorima.

(4) Proizvođači iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka mogu ostvariti pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve isključivo za investicije dovršene prije 1. siječnja 2013. godine.

(5) Proizvođači iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka dokazuju povećanje proizvodnje na sljedeći način:

– za proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka – prema podacima HPA o količini isporučenog mlijeka u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine,

– za isporučenu junad za klanje – prema podacima iz JRDŽ-a o junadi isporučenoj na klanje do 31. prosinca 2012. godine, koja je u trenutku isporuke starija od 12 mjeseci i mlađa od 24 mjeseca i držana na gospodarstvu najmanje 120 dana prije isporuke,

– za držanje ovaca i koza – prema podacima iz JRDŽ-a o broju ovaca i koza na dan 31. prosinca 2012. godine, uz uvjet da su ovce i koze držane na gospodarstvu najmanje 100 dana.

Realizacija prava na plaćanja

Članak 18.

(1) Korisnik realizira regionalno pravo na plaćanje uz istovjetan broj prihvatljivih hektara utvrđenih nakon provedene administrativne kontrole i kontrole na terenu.

(2) Korisnik realizira pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve iz članka17. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika, ukoliko u 2013. godini zadrži najmanje 50% obujma poljoprivredne aktivnosti iz referentne 2011. proizvodne godine u sektorima goveđeg mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda ili sektoru ovčjeg i kozjeg mesa, izražene kao broj uvjetnih grla na poljoprivrednom gospodarstvu.

(3) Korisnik realizira pravo na plaćanje iz nacionalne rezerve iz članka 17. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika temeljem obujma poljoprivredne aktivnosti u sektorima kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, tova goveda i držanje ovaca i koza u 2012. godini.

(4) Obujam poljoprivredne aktivnosti za korisnike iz stavka 3. ovoga članka izračunava se na temelju broja uvjetnih grla koja se drže radi proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka i/ili broja uvjetnih grla koja se drže radi proizvodnje goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa na gospodarstvu evidentiranih u JRDŽ-u na dan 31. prosinca 2012. godine.

(5) Obujam poljoprivredne aktivnosti u godini podnošenja zahtjeva izračunava se na temelju broja uvjetnih grla koja se drže radi proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka i/ili broja uvjetnih grla koja se drže radi proizvodnje goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa na gospodarstvu evidentiranih u JRDŽ-u. Kao osnovica za izračun uzima se godišnji prosjek broja grla u JRDŽ-u na temelju stanja svakog prvog dana u mjesecu.

(6) Za izračun obujma poljoprivredne aktivnosti koriste se koeficijenti konverzije za izračun uvjetnih grla iz Tablice 1. Priloga 3., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(7) U slučaju kada nasljedstvo utječe na dodjelu prava na plaćanje korisnik koji je naslijedio dio ili cijelo gospodarstvo zatražit će izračun prava na plaćanja za dio ili cijelo gospodarstvo koje je naslijedio. Referentni iznos za izračun prava na plaćanja za dio ili cijelo gospodarstvo koje je naslijeđeno utvrđuje se temeljem naslijeđenih proizvodnih cjelina. Ukoliko Korisnik već ostvaruje pravo na plaćanje ili na povećanu vrijednost prava na plaćanje referentni iznos utvrđuje se zbrajanjem referentnih iznosa za izračun postojećih prava na plaćanje i naslijeđenih prava na plaćanje.

(8) U slučaju promjene pravnog statusa gospodarstva Korisnik može realizirati prava na plaćanja ili povećanje vrijednosti prava na plaćanje do razine koja je bila primjenjiva na izvorno poljoprivredno gospodarstvo, pri čemu korisnik mora ostati isti.

(9) U slučaju spajanja ili razdvajanja gospodarstva Korisnik koji upravlja novim gospodarstvom može realizirati prava na plaćanja ili povećanje vrijednosti prava na plaćanja pod istim uvjetima kao i Korisnik/ci koji su upravljali prvobitnim gospodarstvom.

Prijenos prava na plaćanja

Članak 19.

(1) Prava na plaćanja mogu se prenositi samo između Korisnika sa sjedištem gospodarstva na području Republike Hrvatske, osim u slučaju prijenosa nasljeđivanjem.

(2) Prava na plaćanja moguće je realizirati samo na području Republike Hrvatske.

(3) Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, Korisnik može prenijeti svoja prava na plaćanja bez zemljišta samo nakon što je realizirao barem 80% svojih prava na plaćanja tijekom barem jedne kalendarske godine ili nakon što se dobrovoljno odrekao u korist Nacionalne rezerve svih prava na plaćanja koje nije iskoristio u prvoj godini primjene programa jedinstvenih plaćanja.

(4) Prijenos prava prijavljuje se u razdoblju od 15. rujna tekuće godine do 02. travnja sljedeće godine u Regionalnim uredima Agencije za plaćanja.

(5) Ukoliko je gospodarstvo ili dio gospodarstva prodano u cijelosti ili djelomično zajedno s pravima na plaćanje ili povećanim vrijednostima prava na plaćanje, kupoprodajni ugovor sklopljen ili izmijenjen najkasnije do roka za podnošenje zahtjeva za dodjelu prava smatra se prijenosom prava na plaćanja sa zemljištem.

(6) Ukoliko je gospodarstvo ili dio gospodarstva dano u zakup najkasnije do roka za podnošenje zahtjeva ili kada ugovor o zakupu ističe nakon zadnjeg dana roka za podnošenje zahtjeva ili kada korisnik daje u zakup svoja prava na plaćanje drugom korisniku kojem je dao u zakup svoje gospodarstvo ili dio gospodarstva, ugovor o zakupu smatra se zakupom prava na plaćanja sa zemljištem. Korisnik koji daje u zakup gospodarstvo ili dio gospodarstva podnosi zahtjev za dodjelu ili povećanje prava na plaćanja uz koji prilaže kopiju ugovora o zakupu uz navođenje broja hektara za koje namjerava dati prava na plaćanje u zakup. Korisnik koji je uzeo gospodarstvo ili dio gospodarstva u zakup podnosi zahtjev za isplatu uz koji prilaže kopiju ugovora o zakupu.

(7) Prijenos prava na regionalno plaćanje ima za posljedicu:

– smanjenje vrijednosti prava za 50% u slučaju prodaje prava na regionalno plaćanje bez odgovarajućeg broja hektara poljoprivrednog zemljišta,

– smanjenje vrijednosti prava za 10% u slučaju prodaje prava s odgovarajućim brojem hektara poljoprivrednog zemljišta.

(8) Postoci smanjenja iz stavka 7. ovoga članka primjenjuju se samo na vrijednost prava na regionalno plaćanje, bez povećane vrijednosti dodijeljene iz nacionalne rezerve.

(9) Prijenos prava realizira se podnošenjem Zahtjeva za prijenos prava na plaćanje iz Priloga 4. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Povrat neopravdano dodijeljenih prava na plaćanja

Članak 20.

(1) Ukoliko se utvrdi da su neka prava na plaćanja bila neopravdano dodijeljena, Korisnik ista ustupa Nacionalnoj rezervi. Neopravdano dodijeljena prava smatraju se kao i da nisu bila dodijeljena.

(2) Agencija za plaćanja neće tražiti povrat neopravdano dodijeljenih prava iz stavka 1. ovoga članka čija je vrijednost manja ili jednaka 50 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Registar prava na plaćanja

Članak 21.

(1) Agencija za plaćanja temeljem zaprimljenih Zahtjeva, a nakon provjere njihove ispravnosti i prihvatljivosti te polazeći od uvjeta propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom dodjeljuje Korisnicima prava na plaćanja.

(2) Za poslove iz stavka 1. ovoga članka Agencija za plaćanja uspostavlja Sustav za identifikaciju i prijavu prava na plaćanja (dalje u tekstu: Registar prava na plaćanja) kao dio IAKS sustava Agencije za plaćanja.

(3) Registar prava na plaćanja je elektronski registar kojim se osigurava učinkovita dodjela i sljedivost prava na plaćanja, a sadrži podatke o:

– Korisniku,

– vrijednosti, broju i elementima prava na plaćanja,

– vrsti prava na plaćanja,

– datumu uspostave,

– datumu zadnje aktivacije,

– podrijetlu, osobito u vezi načina dodjele prava.

(4) Svako dodijeljeno pravo na plaćanje na razini svakog Korisnika označava se posebnim identifikacijskim brojem (ID Prava na plaćanja), kojeg Registar prava na plaćanja automatski generira.

(5) Prava na plaćanja računaju se na tri decimale i zaokružuju na više ili na niže na najbližu drugu decimalu. Ako se izračunom dobije rezultat koji je točno u sredini, rezultat se zaokružuje na više na najbližu drugu decimalu.

2.2.3. Pravo na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište

Članak 22.

(1) Pravo na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište dodjeljuje se Korisniku koji je podnio Zahtjev za dodjelu Prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište za prihvatljive hektare na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje se za pašnjake i ostale vrste korištenja zemljišta.

(3) Pravo na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište u 2013. godini dodjeljuje se za razminirano zemljište koje je stavljeno u poljoprivrednu funkciju u razdoblju između 1. siječnja 2005. godine do 31. prosinca 2012. godine.

(4) Prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište realiziraju se u 2013. godini podnošenjem zahtjeva za dodjelu prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište.

(5) Prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište mogu se realizirati samo uz odgovarajući broj prihvatljivih hektara razminiranog zemljišta.

(6) Na prijenos prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište odgovarajuće se primjenjuju odredbe iz članka 19. ovoga Pravilnika.

2.3. Posebni uvjeti za prava na premije

Članak 23.

(1) Premije su proizvodno vezana plaćanja, a dodjeljuju se korisnicima koji obavljaju poljoprivrednu aktivnost držanja krava dojilja, ovaca i koza.

(2) Prema korisnicima koji ostvaruju pravo na premije za krave dojilje i/ili premije za ovce i koze i koji imaju manje od jednog hektara prihvatljive površine gospodarstva postupa se na jednak način kao s korisnicima bez zemljišta koji imaju posebna prava na plaćanje.

2.3.1. Premija za krave dojilje

Članak 24.

(1) Korisnik podnosi zahtjev za Premiju za krave dojilje na listu A iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na poljoprivrednom gospodarstvu, Korisnik je dužan prije podnošenja Zahtjeva izvršiti izmjenu podataka u Registru goveda na gospodarstvu te sukladno stvarnom stanju krava dojilja na gospodarstvu prijaviti promjene u JRDŽ-u.

(3) Korisniku se računa pravo na Premiju za krave dojilje sukladno Zahtjevu, a prema broju krava dojilja u JRDŽ-u na dan podnošenja zahtjeva.

(4) Konačni broj prava na Premije određuje se u skladu sa brojem prihvatljivih grla nakon provedene administrativne kontrole i kontrole na terenu.

(5) Prihvatljiva grla iz stavka 3. ovoga članka su krave i junice mesne pasmine te njihovi križanci, koje pripadaju stadu za uzgoj teladi za proizvodnju mesa.

(6) Krave koje pripadaju pasminama goveda navedenim u Tablici 2. Priloga 3. ne smatraju se kravama mesnih pasmina.

(7) Korisnik može ostvariti pravo na Premiju za krave dojilje ukoliko njegova individualna mliječna kvota ne prelazi 120.000 kg na dan 31. ožujka tekuće godine.

(8) Radi utvrđivanja broja prihvatljivih životinja uzima se u obzir individualna mliječna kvota i prosječna mliječnost mliječnih krava na razini države koja iznosi 5.571 kg.

(9) Broj prihvatljivih grla za premiju za krave dojilje izračunava se dijeljenjem individualne mliječne kvote s prosječnom proizvodnjom mlijeka u Republici Hrvatskoj, te se dobiveni broj krava oduzima od ukupnog broja životinja za koje je podnesen zahtjev. Ukoliko dobiveni broj nije cijeli broj onda se zaokružuje na niži cijeli broj.

(10) U izračun iz stavka 9. ovoga članka ne uzimaju se u obzir junice.

(11) Korisnik je dužan na svojem gospodarstvu pridržavati se uzastopnog šestomjesečnog razdoblja obveznog držanja krava dojilja, koji započinje prvoga dana nakon podnošenja zahtjeva

(12) Grlo za koje se ostvaruje premija za krave dojilje nije prihvatljivo za ostvarivanje plaćanja za mliječne krave i obrnuto.

(13) Agencija za plaćanja za obračun premije po poljoprivrednom gospodarstvu koristi i provjerava sljedeće podatke:

– podatke o životnom broju, pasmini, datumu rođenja, datumu prvog telenja i dobnoj kategoriji,

– podatke o dodijeljenoj individualnoj mliječnoj kvoti (u kg) u tekućoj godini.

– podatak o prosječnoj mliječnosti na razini države.

Dodjela premijskih prava

Članak 25.

(1) Korisniku koji na svojem poljoprivrednom gospodarstvu uzgaja krave dojilje odrediti će se individualna gornja granica prava na premije za krave dojilje, a jednaka je broju odobrenih krava dojilja prema zahtjevu iz 2013. godine.

(2) Ukoliko se prilikom izračuna broja prava na premije za krave dojilje dobije decimalni broj on se zaokružuje na najbliži cijeli broj.

(3) Agencija za plaćanja donosi Odluku o konačnoj individualnoj gornjoj granici koja se Korisniku dostavlja preko zaštićene mrežne aplikacije AGRONET sustava najkasnije do 31. prosinca 2013. godine.

(4) U slučaju prijenosa prava na premije Agencija za plaćanja određuje novu individualnu gornju granicu i obavještava Korisnika o novom broju dodijeljenih prava na premije.

Korištenje i prijenos prava

Članak 26.

(1) Ukoliko Korisnik prava na premije za krave dojilje ne iskoristi 100% dodijeljenih prava, neiskorišteni dio vraća se u nacionalnu rezervu prava na premije za krave dojilje.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Korisnik koji ima najviše sedam prava na premiju za krave dojilje, a ne iskoristi ih u svakoj od dvije uzastopne kalendarske godine, neiskorišteni dio tijekom posljednje kalendarske godine vraća se u nacionalnu rezervu prava na premije za krave dojilje.

(3) Korisnik koji je ostvario pravo na Premiju za krave dojilje čija je ukupna prihvatljiva površina gospodarstva manja od jednog hektara može iskoristiti pravo na premiju ukoliko zadovolji uvjet zadržavanja 50% obujma poljoprivredne aktivnosti izražene kao broj uvjetnih grla u odnosu na prvu godinu dodjele prava na premiju za krave dojilje.

(4) Prava na premije za krave dojilje mogu se prenositi sa cijelim poljoprivrednim gospodarstvom ili bez poljoprivrednog gospodarstva, kupoprodajom, davanjem u zakup i nasljeđivanjem.

(5) Prijenosi prava iz stavka 4. ovoga članka vrše se podnošenjem Zahtjeva za prijenos (trajni/zakup) prava na premije za krave dojilje iz Priloga 4., u roku od kraja obvezatnog držanja do početka podnošenja zahtjeva za premije za krave dojilje u sljedećoj kalendarskoj godini. Zahtjevi za prijenos prava na premije za krave dojilje podnose se Agenciji za plaćanja od 1. siječnja 2014. do 28. veljače 2014.

(6) Prijenosi prava vrše se neposredno među korisnicima.

(7) Kada Korisnik svoja prava prenosi bez poljoprivrednog gospodarstva, 15% prava vraća se bez naknade u nacionalnu rezervu prava na premije za krave dojilje.

(8) Zakup prava na premije za krave dojilje moguć je samo s prijenosom cijelog gospodarstva.

(9) Kod djelomičnog prijenosa prava bez gospodarstva može se prenijeti najmanje jedno pravo na premije za krave dojilje.

(10) Kod prijenosa prava na premije za krave dojilje bez prijenosa poljoprivrednog gospodarstva mora se najmanje jedno pravo prenijeti na drugog korisnika.

(11) Podzakupi prava nisu dozvoljeni.

Nacionalna rezerva

Članak 27.

(1) Nacionalna rezerva prava na premije za krave dojilje koristi se za dodjelu prava na premije za krave dojilje novim, mladim i ostalim korisnicima.

(2) Za dodjelu prava na premije iz nacionalne rezerve koriste se slijedeće definicije:

– ‘novi korisnik’ je onaj korisnik, čije poljoprivredno gospodarstvo u godini podnošenja zahtjeva za dodjelu prava iz nacionalne rezerve nije imalo nikakvih prava za krave dojilje;

– ‘mladi korisnik’ je onaj korisnik, koji je na zadnji dan podnošenja zahtjeva za dodjelu prava iz nacionalne rezerve mlađi od 40 godina;

– ‘ostali korisnici’ su svi ostali korisnici.

(3) Nacionalna rezerva za 2013. godinu utvrdit će se nakon određivanja individualnih gornjih granica, a najkasnije do 31. prosinca 2013. godine.

(4) Zahtjev za dodjelu prava na premije za krave dojilje iz nacionalne rezerve iz Priloga 4 podnosi se u razdoblju od 2. travnja do 15. svibnja 2014. u Regionalnom uredu Agencije za plaćanja.

(5) Korisniku se dodjeljuju prava iz nacionalne rezerve, ako nema ukupnu individualnu kvotu za mlijeko na dan 30. ožujka 2014. godine veću od 120.000 kg.

(6) Korisnicima se prava iz nacionalne rezerve odobravaju po redoslijedu s obzirom na ukupan broj ostvarenih bodova sukladno Tablici 3. iz Priloga 3. U slučaju da pojedini korisnici unutar istog ukupnog broja bodova prekorače raspoloživi broj prava, tada se broj prava tim korisnicima proporcionalno snižava. Pritom se mogu dodijeliti prava, koja nisu cijeli brojevi.

(7) Pojedinom korisniku može se najviše dodijeliti toliki broj prava na premije iz nacionalne rezerve, tako da njegov ukupan broj prava ne prekorači broj prihvatljivih životinja.

(8) Prava na premije za krave dojilje koja se Korisniku dodjeljuju iz nacionalne rezerve Korisnik ne smije prenositi u sljedeće tri kalendarske godine.

2.3.2. Premije za ovce i koze

Članak 28.

(1) Korisnik podnosi zahtjev za Premiju za ovce i koze kao i za Dopunsku premiju za ovce i koze na listu A iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na gospodarstvu, Korisnik je dužan prije podnošenja Zahtjeva izvršiti izmjenu podataka u Registru ovaca i koza na gospodarstvu te sukladno stvarnom stanju ovaca i koza na gospodarstvu prijaviti promjene u JRDŽ-u.

(3) Prihvatljiva grla iz stavka 2. ovoga članka su rasplodne ovce i koze koje su se najmanje jednom janjile ili jarile ili druga ženska grla starija od godine dana.

(4) Korisnik je dužan na svojem gospodarstvu držati broj ovaca i/ili koza za koje podnosi zahtjev za Premiju u razdoblju obveznog držanja koje traje sto dana, a započinje prvim danom nakon isteka roka za podnošenje Zahtjeva iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(5) Korisnik koji podnosi zahtjev za dopunsku premiju za ovce i koze mora imati najmanje 50% površina koje se koriste za poljoprivrednu djelatnost na područjima s težim uvjetima gospodarenja.

(6) Korisnik koji vrši sezonsko premještanje životinja može ostvariti dopunsku premiju za ovce i koze ukoliko dostavi Agenciji za plaćanje dokumentaciju kojom se potvrđuje da je izvršena selidba ovaca i koza i potvrdu od lokalne i regionalne samouprave da je ispaša na prihvatljivim područjima iz stavka 5. ovoga članka trajala najmanje 90 dana uzastopce.

(7) Agencija za plaćanja za obračun potpore po poljoprivrednom gospodarstvu koristi i provjerava sljedeće podatke:

– životni broj svake pojedine rasplodne ovce i koze koje su se najmanje jednom janjile ili jarile te za druga ženska grla starija od godine dana na dan podnošenja zahtjeva,

– datum rođenja,

– datum janjenja ili jarenja,

– da li korisnik stavlja na tržište mlijeko i mliječne proizvode od ovčjeg mlijeka,

– da li korisnik ima najmanje 50% površina koje se koriste za poljoprivrednu djelatnost na područjima s težim uvjetima gospodarenja u slučaju kada je korisnik podnio zahtjev za dopunsku premiju,

– potvrdu od lokalne i regionalne samouprave da je ispaša trajala najmanje 90 dana uzastopce.

Dodjela premijskih prava

Članak 29.

(1) Korisniku koji na svojem poljoprivrednom gospodarstvu uzgaja ovce i koze odrediti će se individualna gorja granica prava na premije za ovce i koze koja je jednaka broju odobrenih ovaca i koza prema zahtjevu iz 2013. godine.

(2) Ukoliko se prilikom izračuna broja prava na premije za ovce i koze dobije decimalni broj on se zaokružuje na najbliži cijeli broj.

(3) Agencija za plaćanja donosi Odluku o konačnoj individualnoj gornjoj granici koja se Korisniku dostavlja preko zaštićene mrežne aplikacije AGRONET sustava najkasnije do 31. prosinca 2013. godine.

(4) U slučaju prijenosa prava na premije Agencija za plaćanja određuje novu individualnu gornju granicu i obavještava Korisnika o novom broju dodijeljenih prava na premije.

Korištenje i prijenos prava

Članak 30.

(1) Ukoliko Korisnik prava na premije za ovce i koze ne iskoristi 100% dodijeljenih prava, neiskorišteni dio vraća se u nacionalnu rezervu prava na premije za ovce i koze.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Korisnik koji ima najviše dvadeset prava na premiju za ovce i koze, a ne iskoristi ih u svakoj od dvije uzastopne kalendarske godine, neiskorišteni dio tijekom posljednje kalendarske godine vraća se u nacionalnu rezervu prava na premije za ovce i koze.

(3) Korisnik koji je ostvario pravo na Premiju za ovce i koze čija je ukupna prihvatljiva površina gospodarstva manja od jednog hektra može iskoristiti pravo na premiju ukoliko zadovolji uvjet zadržavanja 50% obujma poljoprivredne aktivnosti izražene kao broj uvjetnih grla u odnosu na prvu godinu dodjele prava na premiju za ovce i koze.

(4) Prava na premije za ovce i koze mogu se prenositi sa cijelim poljoprivrednim gospodarstvom ili bez poljoprivrednog gospodarstva, kupoprodajom, davanjem u zakup i nasljeđivanjem.

(5) Prijenosi prava iz stavka 4. ovoga članka vrše se podnošenjem Zahtjeva za prijenos (trajni/zakup) prava na premije za ovce i koze iz Priloga 4., u roku od kraja razdoblja obveznog držanja do kraja roka za podnošenje zahtjeva za premije za ovce i koze u slijedećoj kalendarskoj godini. Zahtjevi za prijenos prava za ovce i koze podnose se u Agenciji za plaćanja od 01. prosinca 2013. godine do 28. veljače 2014.

(6) Prijenosi prava vrše se neposredno među korisnicima.

(7) Kada Korisnik svoja prava prenosi bez poljoprivrednog gospodarstva, 15% prava vraća se bez naknade u nacionalnu rezervu prava na premije za ovce i koze.

(8) Kod djelomičnog prijenosa prava bez gospodarstva može se prenijeti najmanje jedno pravo na premije za ovce i koze.

(9) Zakup prava na premije za ovce i koze moguć je samo s prijenosom cijelog gospodarstva.

(10) Kod prijenosa prava na premije za ovce i koze bez prijenosa poljoprivrednog gospodarstva mora se najmanje jedno pravo prenijeti na drugog korisnika. Ako pravo iznosi manje od jedan, tada se mora prenijeti cijeli dio prava.

(11) Podzakupi prava nisu dozvoljeni.

Nacionalna rezerva

Članak 31.

(1) Nacionalna rezerva prava na premije za ovce i koze koristi se za dodjelu prava na premije za ovce i koze novim, mladim i ostalim korisnicima.

(2) Za dodjelu prava na premije iz nacionalne rezerve koriste se sljedeće definicije:

– ‘novi korisnik’ je onaj korisnik, čije poljoprivredno gospodarstvo u godini podnošenja zahtjeva za dodjelu prava iz nacionalne rezerve nije imalo nikakvih prava za ovce i koze;

– ‘mladi korisnik’ je onaj korisnik, koji je na zadnji dan podnošenja zahtjeva za dodjelu prava iz nacionalne rezerve mlađi od 40 godina;

– ‘ostali korisnici’ su svi ostali korisnici.

(3) Nacionalna rezerva za 2013. godinu utvrdit će se nakon određivanja individualnih gornjih granica, a najkasnije do 1. prosinca 2013. godine.

(4) Zahtjev za dodjelu prava na premije za ovce i koze iz nacionalne rezerve iz Priloga 4. podnosi se u razdoblju od 1. ožujka do 30. travnja 2014. u Regionalnom uredu Agencije za plaćanja.

(5) Korisnicima se prava iz nacionalne rezerve odobravaju po redoslijedu s obzirom na ukupan broj ostvarenih bodova sukladno Tablici 4. iz Priloga 3. U slučaju da pojedini korisnici unutar istog ukupnog broja bodova prekorače raspoloživi broj prava tada se broj prava tim korisnicima proporcionalno snižava. Pritom se mogu dodijeliti prava koja nisu cijeli brojevi.

(6) Minimalni broj prava dodijeljen novom korisniku iz nacionalne rezerve iznosi 10.

(7) Pojedinom korisniku može se najviše dodijeliti toliki broj prava iz nacionalne rezerve, da njegov ukupan broj prava ne prekorači broj prihvatljivih životinja.

(8) Prava na premije za ovce i koze koja se Korisniku dodjeljuju iz nacionalne rezerve Korisnik ne smije prenositi u sljedeće tri kalendarske godine.

Registar prava na premije

Članak 32.

(1) Agencija za plaćanja temeljem zaprimljenih Zahtjeva za krave dojilje i ovce i koze, a nakon provjere njihove ispravnosti i prihvatljivosti te polazeći od uvjeta propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom, dodjeljuje Korisnicima prava na premije.

(2) Za poslove iz stavka 1. ovoga članka Agencija za plaćanja uspostavlja Sustav za upravljanje pravima na premije (dalje u tekstu: Registar prava na premije) kao dio IAKS sustava Agencije za plaćanja.

(3) Registar prava na premije je elektronički registar kojim se osigurava učinkovita dodjela i sljedivost prava na premije, a sadrži podatke o:

– Korisniku po MIBPG-u,

– broju prava na premije,

– vrsti prava na premije.

Izračun prava na premije

Članak 33.

(1) Pravo na premiju dodjeljuje se Korisniku iz Omotnice za ZPP izravna plaćanja iz komponente Proizvodno vezana plaćanja na temelju prijavljenog broja grla krava dojilja, ovaca i koza u razdoblju iz članka 7. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika.

(2) Ukoliko ukupni broj prijavljenih grla premaši nacionalni limit, Agencija za plaćanja izvršit će linearno smanjenje broja individualnih prava na premije.

2.4. Specifična plaćanja

Članak 34.

(1) Korisnik potpore za specifična plaćanja podnosi Zahtjev na listu A i prijavljuje grla u kontroli mliječnosti na listu C iz Priloga 2. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) U svrhu provedbe kontrole mliječnosti krava koja se smatra posebnom poljoprivrednom djelatnosti čijom provedbom se stvara dodatna korist za poljoprivredu i okoliš, pravo na isplatu potpore za specifično plaćanje u sektoru proizvodnje mlijeka pripada proizvođačima čija grla sudjeluju u kontroli mliječnosti, provedenoj prema metodama propisanim od Međunarodnog komiteta kontrole proizvodnosti domaćih životinja (ICAR).

(3) Obračun iznosa potpore za specifična plaćanja za provedbu kontrole mliječnosti Agencija će po korisnicima provesti na temelju popisa životnih brojeva krava koji dostavlja ovlaštena institucija za provedbu kontrole mliječnosti.

(4) Pravo na potporu za specifična plaćanja za provedbu kontrole mliječnosti ostvaruje se za krave sukladno Zahtjevu, a prema broju krava u JRDŽ koje na dan podnošenja zahtjeva imaju zaključenu najmanje jednu laktaciju ili u slučaju prvotelki obavljenu barem jednu kontrolu mliječnosti koju provodi ovlaštena institucija.

(5) Jedinični iznos specifične potpore iz stavka 1. ovog članka iznosi do 350,00 kn po kravi.

2.5. Posebni uvjeti za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima

Članak 35.

Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima su proizvodno vezana plaćanja koja se dodjeljuju korisnicima koji:

– uzgajaju šećernu repu,

– proizvode, isporučuju i prodaju ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje,

– proizvode i predaju na preradu duhan,

– drže mliječne krave,

– drže rasplodne krmače.

Šećerna repa

Članak 36.

(1) Korisnik plaćanja za šećernu repu podnosi Zahtjev na listu A i prijavljuje površine pod šećernom repom na listu B iz Priloga 2. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine mora Regionalnom uredu Agencije za plaćanja dostaviti dokaze o količini uskladištene i/ili prodane i isporučene šećerne repe (račun ili primku).

Ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje

Članak 37.

(1) Korisnik plaćanja za ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje podnosi Zahtjev na listu A i prijavljuje površine pod maslinama i broj stabala maslina na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Do 31. siječnja iduće godine Korisnik iz stavka 1. ovoga članka mora dostaviti Regionalnom uredu Agencije za plaćanja:

– prijavu prodanih količina ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja na listu E iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika,

– račun ili otkupni blok iz kojeg je razvidna količina prodanog i isporučenog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja u godini za koju se podnosi Zahtjev,

– potvrdu, izdanu od strane objekta koji obavlja preradu masline, o razvrstavanju u ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, u skladu s odredbama Pravilnika o uljima od ploda i komine maslina.

Duhan

Članak 38.

(1) Korisnik plaćanja za duhan je poljoprivredno gospodarstvo koje podnosi Zahtjev na listu A i prijavljuje površine pod duhanom na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Pravne osobe upisane u Upisnik obrađivača duhana dužne su centralnom uredu Agencije za plaćanja dostaviti podatke o isporučenim količinama duhana na obradu klasa 1. do 4. za svakog Korisnika, prema tipu i klasama duhana, na listu F iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, u elektroničkoj formi (Microsoft Excel format), do 31. siječnja iduće godine.

(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka, pravne osobe upisane u Upisnik obrađivača duhana dužne su priložiti dokument (zbirnu skladišnu primku) o otkupljenim i preuzetim količinama duhana od poljoprivrednih gospodarstava u prethodnoj godini za koju se podnosi Zahtjev.

Mliječne krave

Članak 39.

(1) Korisnik plaćanja za mliječne krave podnosi Zahtjev na listu A iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na gospodarstvu, Korisnik je dužan prije podnošenja Zahtjeva izvršiti izmjenu podataka u Registru goveda na gospodarstvu te sukladno stvarnom stanju mliječnih krava na gospodarstvu prijaviti promjene u JRDŽ-u.

(3) Korisniku se računa pravo na plaćanja za mliječne krave sukladno Zahtjevu, a prema broju mliječnih krava u JRDŽ-u na dan podnošenja zahtjeva.

(4) Korisnik je dužan na svojem gospodarstvu pridržavati se šestomjesečnog razdoblja obveznog držanja mliječnih krava koji započinje prvoga dana nakon podnošenja zahtjeva.

(5) Agencija za plaćanja za obračun potpore po poljoprivrednom gospodarstvu koristi i provjerava sljedeće podatke:

– životni broj svake krave, pasminu, datum rođenja i datum prvog teljenja na dan podnošenja zahtjeva,

– da li je krava u sustavu kontrole mliječnosti.

Rasplodne krmače

Članak 40.

(1) Korisnik plaćanja za rasplodne krmače podnosi Zahtjev na listu A iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na gospodarstvu, Korisnik je dužan prije podnošenja Zahtjeva te sukladno stvarnom stanju rasplodnih krmača na gospodarstvu prijaviti promjene u JRDŽ-u.

(3) Korisniku se računa pravo na plaćanja za rasplodne krmače sukladno Zahtjevu, a prema broju rasplodnih krmača u JRDŽ-u na dan 10. lipnja tekuće godine.

(4) Korisnik je dužan na svojem gospodarstvu pridržavati se tromjesečnog razdoblja obveznog držanja rasplodnih krmača, koji započinje prvoga dana nakon isteka roka za podnošenje Zahtjeva iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(5) Agencija za plaćanja za obračun potpore po poljoprivrednom gospodarstvu koristi i provjerava podatke o broju rasplodnih krmača na dan 10. lipnja tekuće godine.

Izračun plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima

Članak 41.

(1) Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima dodjeljuju se Korisniku iz Omotnice za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima na temelju prijavljenih površina pod šećernom repom, prijavljenih količina duhana, maslinovog ulja, ekstra djevičanskog i djevičanskog, te broja grla mliječnih krava i krmača u Zahtjevu za 2013. godinu.

(2) Maksimalni jedinični iznosi za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima utvrđeni su u Dodatku 3. Zakona.

(3) Ukoliko ukupna vrijednost plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima premaši raspoloživa sredstva utvrđena u Dodatku 1. Zakona, Agencija za plaćanja izvršit će njihovo linearno smanjenje.

(4) Ukoliko je ukupna vrijednost zahtjeva za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za pojedine sektore manja od raspoloživih sredstava utvrđenih u Dodatku 1. Zakona, neiskorištena sredstva proporcionalno se raspoređuju na ostale sektore u kojima su prihvatljivi Zahtjevi premašili raspoloživa sredstva, vodeći računa da ne mogu biti premašeni maksimalni jedinični iznosi propisani u Dodatku 3. Zakona.

2.6. Posebni uvjeti za mjere ruralnog razvoja

2.6.1. Potpora za ekološku poljoprivrednu proizvodnju

Uvjeti za ulazak u sustav potpore

Članak 42.

(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju (u daljnjem tekstu: EKO Korisnici) jesu:

1. poljoprivredno gospodarstvo upisano je u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kojega vodi Ministarstvo,

2. poljoprivredno zemljište na kojem se vrši ekološka proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu i u sustavu je kontrole ekološke proizvodnje,

3. podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za ekološku proizvodnju (u daljnjem tekstu: EKO zahtjev), koji sadrži prijavu površina pod ekološkom proizvodnjom.

(2) EKO Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja EKO zahtjev na Listu A i prijavljuje površine pod ekološkom proizvodnjom na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Agencija za plaćanja EKO Korisniku koji udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka izdaje Odluku o ulasku u sustav potpore za ekološku proizvodnju (u daljnjem tekstu: EKO Odluka), kojom se utvrđuje obavezna površina za kontrolu, a na temelju podataka iz EKO zahtjeva (u daljnjem tekstu: EKO obvezna površina).

(4) Agencija za plaćanja EKO Odluku izdaje do kraja godine podnošenja EKO zahtjeva.

Godišnje podnošenje zahtjeva za potporu

Članak 43.

(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po ha za ekološku poljoprivrednu proizvodnju za svaku iduću godinu nakon godine podnošenja EKO zahtjeva jest podnošenje Godišnjeg zahtjeva za potporu u ekološkoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: EKO godišnji zahtjev), koji sadržava prijavu površina pod ekološkom proizvodnjom.

(2) EKO Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja EKO godišnji zahtjev na Listu A i prijavljuje površine pod ekološkom proizvodnjom na Listu B iz Priloga 2., koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) U godini ulaska u sustav ekološke proizvodnje, podnošenje EKO zahtjeva ujedno znači i podnošenje EKO godišnjeg zahtjeva.

Obaveze kontrolnih tijela

Članak 44.

Ovlaštena kontrolna tijela za ekološku poljoprivrednu proizvodnju dužna su u elektroničkom obliku dostaviti Agenciji za plaćanja podatke o površini i kulturi unutar ARKOD parcela na kojima je potvrđena ekološka proizvodnja do 31. prosinca tekuće godine.

Obaveze EKO korisnika

Članak 45.

(1) EKO korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:

1. obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu u sustavu ekološke proizvodnje na najmanje onoliko ha koliko mu je Agencija utvrdila u EKO Odluci za EKO obveznu površinu a koja predstavlja prijavljenu površinu u prvoj godini,

2. pridržavati se uvjeta višestruke sukladnosti.

(2) Pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja propisana Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda i propisima donesenim na temelju njega.

(3) Godina izdavanja EKO Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.

Posljedice za neispunjavanje obaveza

Članak 46.

(1) Osim u slučaju više sile, nepoštivanje obaveze iz članka 45. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika:

1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u slučaju smanjenja EKO obvezne površine do 10%,

2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u slučaju smanjenja EKO obvezne površine u rasponu od 10 do 40%, i to za postotak koji odgovara dvostrukom postotku smanjenja u ha,

3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, isključenje iz sustava potpore za ekološku proizvodnju te obvezu povrata 50% do tada isplaćenih sredstava potpore za ekološku proizvodnju u slučaju smanjenja EKO obvezne površine za više od 40%,

4. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u slučaju nepridržavanja uvjeta ekološke proizvodnje na manje od 10% površina iz EKO godišnjeg zahtjeva,

5. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u slučaju nepridržavanja uvjeta ekološke proizvodnje na 10% – 40% površina iz EKO godišnjeg zahtjeva,

6. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, isključenje iz sustava potpore za ekološku proizvodnju, te obvezu povrata 50% do tada isplaćenih sredstava potpore za ekološku proizvodnju u slučaju nepridržavanja uvjeta ekološke proizvodnje za više od 40% iz EKO godišnjeg zahtjeva.

(2) U slučajevima iz točaka 3. i 6. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi Odluku o isključenju EKO korisnika iz sustava potpore za ekološku proizvodnju za tekuću i narednu proizvodnu godinu.

(3) EKO korisnik ne podliježe sankcijama navedenim u stavku 1. ovoga članka u slučaju da ARKOD parcele iz njegovog EKO godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u EKO godišnjem zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj godini.

2.6.2. Potpora za integriranu poljoprivrednu proizvodnju


Članak 47.

(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju (u daljnjem tekstu: INT Korisnici) jesu:

1. poljoprivredno gospodarstvo upisano je u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji kojega vodi Ministarstvo,

2. poljoprivredno zemljište na kojem se vrši integrirana proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu i u sustavu je nadzora integrirane proizvodnje,

3. podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za integriranu proizvodnju (u daljnjem tekstu: INT zahtjev), koji sadržava prijavu površina pod integriranom proizvodnjom.

(2) INT Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja INT zahtjev na listu A i prijavljuje površine pod integriranom proizvodnjom na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Agencija za plaćanja INT Korisniku koji udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka izdaje Odluku o ulasku u sustav potpore za integriranu proizvodnju (u daljnjem tekstu: INT Odluka), kojom se utvrđuje obavezna površina za kontrolu, a na temelju podataka iz INT zahtjeva (u daljnjem tekstu: INT obvezna površina).

(4) Agencija za plaćanja INT Odluku izdaje do kraja godine podnošenja INT zahtjeva.

Obveze nadzornog tijela

Članak 48.

Poljoprivredno savjetodavna služba dužna je u elektroničkom obliku dostaviti Agenciji za plaćanja podatke o površini i kulturi unutar ARKOD parcela u kojim je potvrđena integrirana poljoprivredna proizvodnja do 31. prosinca tekuće godine.

Godišnje podnošenje zahtjeva za potporu u integriranoj proizvodnji

Članak 49.

(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po ha za integriranu poljoprivrednu proizvodnju za svaku narednu godinu nakon godine podnošenja INT zahtjeva jest podnošenje Godišnjeg zahtjeva za potporu u integriranoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: INT godišnji zahtjev), koji sadržava prijavu površina pod integriranom proizvodnjom.

(2) INT Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja INT godišnji zahtjev, na Listu A i prijavljuje površine pod integriranom proizvodnjom na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) U godini ulaska u sustav integrirane proizvodnje podnošenje INT zahtjeva ujedno znači i podnošenje INT godišnjeg zahtjeva.

Obaveze INT korisnika

Članak 50.

(1) INT korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:

1. obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu u sustavu integrirane proizvodnje na najmanje onoliko ha koliko mu je Agencija utvrdila u INT Odluci za INT obveznu površinu, a koja predstavlja prijavljenu površinu u prvoj godini;


(2) Pod integriranom poljoprivrednom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja propisana Zakonom o poljoprivredi i Pravilnikom o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.

(3) Godina izdavanja INT Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.


Članak 51.


1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju u slučaju smanjenja INT obvezne površine do 10%,

2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju u slučaju smanjenja INT obvezne površine u rasponu od 10 – 40%, i to za postotak koji odgovara dvostrukom postotku smanjenja u ha,

3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, isključenje iz sustava potpore za integriranu proizvodnju te obvezu povrata 50% do tada isplaćenih sredstava potpore za integriranu proizvodnju u slučaju smanjenja INT obvezne površine za više od 40%,

4. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju u slučaju nepridržavanja uvjeta integrirane proizvodnje na manje od 10% površina iz INT godišnjeg zahtjeva,

5. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju u slučaju nepridržavanja uvjeta integrirane proizvodnje na 10% – 40% površina iz INT godišnjeg zahtjeva,

6. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, isključenje iz sustava potpore za integriranu proizvodnju, te obvezu povrata 50% do tada isplaćenih sredstava potpore za integriranu proizvodnju u slučaju nepridržavanja uvjeta integrirane proizvodnje na više od 40% površina iz INT godišnjeg zahtjeva.

(2) U slučajevima iz točaka 3. i 6. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi Odluku o isključenju INT korisnika iz sustava potpore za integriranu proizvodnju za tekuću i narednu proizvodnu godinu.

(3) INT korisnik ne podliježe sankcijama navedenim u stavku 1. ovoga članka u slučaju da:

1. ARKOD parcele iz njegovog INT godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u njegovom EKO godišnjem zahtjevu u tekućoj godini ili

2. ARKOD parcele iz njegovog INT godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u EKO godišnjem zahtjevu ili INT godišnjem zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj godini.

2.6.3. Potpora za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi


Članak 52.

(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: TUG Korisnici) jesu:

1. poljoprivredno zemljište na kojem se vrši poljoprivredna proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu,

2. poljoprivredno zemljište nalazi se na području s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,

3. podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: TUG zahtjev), koji sadržava prijavu površina.

(2) TUG područja iz stavka 1. ovog članka definirana su Pravilnikom o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.

(3) TUG Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja TUG zahtjev na Listu A i prijavljuje površine s težim uvjetima gospodarenja na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(4) Agencija za plaćanja TUG Korisniku koji udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka izdaje Odluku o ulasku u sustav potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: TUG Odluka), kojom se utvrđuje obavezna površina za kontrolu, a na temelju podataka iz TUG zahtjeva (u daljnjem tekstu: TUG obavezna površina).

(5) TUG Odluka ne isključuje mogućnost donošenja Odluke o ulasku TUG Korisnika u sustav potpore za ekološku proizvodnju, u sustav potpore za integriranu proizvodnju, u sustav potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja te u sustav potpore za proizvodnju izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.

(6) Agencija za plaćanja TUG Odluku izdaje do kraja godine podnošenja TUG zahtjeva.


Članak 53.

(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po ha za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi za svaku narednu godinu nakon godine podnošenja TUG zahtjeva jest podnošenje Godišnjeg zahtjeva za potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: TUG Godišnji zahtjev), koji sadržava prijavu površina.

(2) TUG Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja TUG Godišnji zahtjev, na Listu A i prijavljuje površine u težim uvjetima gospodarenja na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) U godini ulaska u sustav potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi podnošenje TUG zahtjeva ujedno znači i podnošenje TUG Godišnjeg zahtjeva.

Obaveze TUG Korisnika

Članak 54.

(1) TUG Korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:

1. obavljati poljoprivrednu aktivnost na poljoprivrednom zemljištu na onoliko ha koliko mu je Agencija za plaćanja utvrdila u TUG Odluci za TUG obveznu površinu, a koja predstavlja površinu prijavljenu u prvoj godini,


(2) Godina izdavanja TUG Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.


Članak 55.

(1) Osim u slučaju više sile ili iznimnih okolnosti iz članka 90. ovoga Pravilnika, nepoštivanje obaveze iz članka 54. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika:

1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja TUG obvezne površine do 10%,

2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja TUG obvezne površine u rasponu od 10 – 40%, i to za postotak koji odgovara dvostrukom postotku smanjenja u ha,

3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore, isključenje iz sustava potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi te obvezu povrata 50% do tada isplaćenih sredstava potpore u slučaju smanjenja TUG obvezne površine za više od 40%.

(2) U slučaju iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi Odluku o isključenju TUG Korisnika iz sustava potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi za tekuću i iduću proizvodnu godinu.

(3) TUG korisnik ne podliježe sankcijama navedenim u stavku 1. ovoga članka u slučaju da ARKOD parcele iz njegovog TUG godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u TUG Godišnjem zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj godini.

2.6.4. Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja


Članak 56.

(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (u daljnjem tekstu: ZIP Korisnici) jesu:

1. grlo/kljun uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja (u daljnjem tekstu: ZIP životinja) upisano je u JRDŽ i središnji popis matičnih grla, odnosno Središnji registar kopitara, odnosno Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih kopitara,

2. podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (u daljnjem tekstu: ZIP zahtjev), koji sadržava prijavu grla/kljunova ZIP životinja.

(2) Izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja iz stavka 1. ovog članka definirane su u Popisu izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja i njihovom potrebnom broju.

(3) Rasplodnim životinjama iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatraju se:

1. goveda – ženska grla koja su se najmanje jednom telila (krave) i rasplodnjaci (bikovi) koji su upisani u matičnu knjigu bikova koju vodi HPA,

2. konji – ženska grla starija od tri godine i rasplodnjaci (pastusi) koji su upisani u matičnu knjigu pastuha koju vode ovlaštene organizacije za uzgoj uzgojno valjanih kopitara,

3. magarci – ženska grla koja su se najmanje jednom pulila (magarice) i rasplodnjaci (pastusi) koji su upisani u matičnu knjigu pastuha koju vode ovlaštene organizacije za uzgoj uzgojno valjanih kopitara,

4. ovce i koze – ženska grla koja su se najmanje jednom ojanjila ili ojarila (ovce i koze) te rasplodnjaci (ovnovi, jarčevi) koji su upisani u matičnu knjigu ovnova ili jarčeva koju vodi HPA,

5. svinje – ženska grla koja su se najmanje jednom oprasila (krmače) te rasplodnjaci (nerastovi) koji su upisani u matični knjigu nerastova koju vodi HPA,

6. perad – kljunovi upisani u Središnji popis matičnih jata.

(4) Iznimno od stavka 1. točke. 1. ovoga članka, osim valjano rasplodnih ZIP životinja, prihvatljiva za ostvarivanje potpore po grlu su:

1. goveda – ženska grla starija od 8 mjeseca,

2. magarci – ženska grla starija od 12 mjeseci,

3. pasmina Međimurski konj – ženska grla starija od 12 mjeseci.

(5) Navedene kategorije ZIP životinja iz stavka. 4. ovog članka moraju biti upisane u JRDŽ, odnosno središnji registar kopitara, a priznaje se dobna granica na dan podnošenja Godišnjeg zahtjeva za potporu.

(6) ZIP Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja ZIP zahtjev, na Listu A i prijavljuje broj grla/kljunova izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na listu D iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(7) Agencija za plaćanja ZIP Korisniku koji udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka izdaje Odluku o ulasku u sustav potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (u daljnjem tekstu: ZIP Odluka), kojom se utvrđuje obvezni broj ZIP životinja za kontrolu, a na temelju podataka iz ZIP zahtjeva (u daljnjem tekstu: ZIP obvezni broj).

(8) Agencija za plaćanja ZIP Odluku izdaje do kraja godine podnošenja ZIP zahtjeva.

(9) ZIP obvezni broj iskazuje se kao broj uvjetnih grla ZIP životinja sukladno Tablici 5. iz Priloga 3., koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Prilagodba visine plaćanja po grlu/kljunu

Članak 57.

Visina plaćanja po grlu/kljunu za ZIP životinje iz čl. 56. stavka 4. ovog Pravilnika korigira se na način:

1. goveda – ženska grla starija od 8 mjeseci, plaćanje po grlu množi se koeficijentom 0,6,

2. pasmina Međimurski konj – ženska grla starija od 12 mjeseci, plaćanje po grlu množi se koeficijentom 0,8,

3. magarci – ženska grla starija od 12 mjeseci, plaćanje po grlu množi se koeficijentom 0,8.


Članak 58.

(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po grlu/kljunu ZIP životinje jest podnošenje Godišnjeg zahtjeva za potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (u daljnjem tekstu: ZIP godišnji zahtjev), koji sadržava prijavu grla/kljunova ZIP životinja.

(2) ZIP Korisnik podnosi Agenciji za plaćanja ZIP godišnji zahtjev na Listu A i prijavljuje broj grla/kljunova izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja na listu D iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) U godini ulaska u sustav potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja podnošenje ZIP zahtjeva ujedno znači i podnošenje ZIP Godišnjeg zahtjeva.

Obaveze ZIP korisnika

Članak 59.

(1) ZIP korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:

1. držati u uzgoju onoliko uvjetnih grla ZIP životinja koliko mu je Agencija utvrdila u ZIP Odluci za ZIP obvezni broj, a koji predstavlja broj uvjetnih grla prijavljen u prvoj godini,

2. u slučaju smanjenja broja životinja nadomjestiti potreban broj ZIP životinja u roku od 30 dana od dana kada je nastalo smanjenje, kako bi zadržao broj uvjetnih grla određen ZIP obveznim brojem.

3. sukladno točki 2. ovog stavka, nadomještena grla/kljunovi upisuju se u registar gospodarstva najkasnije u roku 3 dana a u JRDŽ i središnji popis matičnih grla, odnosno Središnji registar kopitara, odnosno Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih

organizacija za uzgoj uzgojno valjanih kopitara, u roku 7 dana od kad je nadomještanje izvršeno.

4. u slučaju iz točke 3. ovoga stavka pisanim putem obavijestiti Agenciju za plaćanja u roku 7 dana od dana kada je nadomještanje izvršeno.

(2) Godina izdavanja ZIP Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.


Članak 60.


1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja ZIP obveznog broja do 10%,

2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja ZIP obveznog broja u rasponu od 10 – 40%, i to za postotak koji odgovara dvostrukom postotku smanjenja grla/kljunova, odnosno dvostrukom postotku smanjenja uvjetnih grla životinja,

3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore, isključenje iz sustava potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, te obvezu povrata 50% do tada isplaćenih sredstava potpore u slučaju smanjenja ZIP obveznog broja za više od 40%.

(2) U slučaju iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi Odluku o isključenju ZIP Korisnika iz sustava potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja za tekuću i narednu proizvodnu godinu.

(3) ZIP Korisnik ne podliježe sankcijama iz stavka 1. ovoga članka u slučaju da ZIP životinje iz njegovog ZIP Godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u ZIP Godišnjem zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj godini.

2.6.5. Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja


Članak 61.

(1) Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za izvorne i zaštićene vrste i kultivare poljoprivrednog bilja (u daljnjem tekstu: IZVK Korisnici) jesu:

1. Poljoprivredno zemljište na kojem se vrši poljoprivredna proizvodnja registrirano je u ARKOD sustavu,

2. Izvorne i zaštićene vrste i kultivari poljoprivrednog bilja navedeni su na popisu IZVK koji se nalazi u Tablici 6. Priloga 3., koji je sastavni dio ovog Pravilnika,

3. IZVK Korisnik dužan je najkasnije do 10. lipnja tekuće godine dostaviti Regionalnom uredu Agencije za plaćanja valjane dokumente (otpremnica/račun i deklaracija/certifikat) sukladno posebnom propisu koji uređuje stavljanje na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala koji dokazuju nabavu reprodukcijskog sjemena/sadnog materijala s popisa IZVK,

4. Podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za izvorne i zaštićene vrste i kultivare poljoprivrednog bilja (u daljnjem tekstu: IZVK zahtjev) koji sadrži prijavu površina pod proizvodnjom IZVK poljoprivrednog bilja.

(2) IZVK korisnik podnosi Agenciji za plaćanja zahtjev na Listu A i prijavljuje površine pod proizvodnjom IZVK poljoprivrednog bilja na listu B iz Priloga 2., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Agencija za plaćanja izdaje IZVK Odluku do kraja godine podnošenja IZVK zahtjeva.


Članak 62.

(1) Uvjet za ostvarivanje potpore po ha za proizvodnju IZVK poljoprivrednog bilja za svaku iduću godinu nakon godine podnošenja IZVK zahtjeva jest podnošenje Godišnjeg zahtjeva za potporu u proizvodnji IZVK poljoprivrednog bilja (u daljnjem tekstu: IZVK Godišnji zahtjev), koji sadržava prijavu površina pod IZVK poljoprivrednom proizvodnjom.

(2) IZVK korisnik podnosi Agenciji za plaćanja IZVK Godišnji zahtjev na Listu A i prijavljuje površine pod proizvodnjom IZVK na Listu B iz Priloga 2., koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) U godini podnošenja IZVK zahtjeva ujedno znači i ulazak u sustav IZVK proizvodnje.

Obaveze IZVK Korisnika

Članak 63.

(1) IZVK korisnik je obavezan tijekom obveznog razdoblja koje traje najmanje dvije godine:

1. obavljati proizvodnju IZVK poljoprivrednog bilja na poljoprivrednom zemljištu na onoliko ha koliko mu je Agencija za plaćanja utvrdila u IZVK Odluci za IZVK obveznu površinu, a koja predstavlja površinu prijavljenu u prvoj godini,

2. koristiti certificirano reprodukcijsko sjeme/sadni materijal,

3. podnijeti izvješće nadležnom Ministarstvu o urodu za površine pod proizvodnjom IZVK poljoprivrednog bilja, najkasnije do 31. siječnja iduće godine a za prethodnu proizvodnu godinu.

(2) Godina izdavanja IZVK Odluke smatra se ujedno i prvom godinom obveznog razdoblja.


Članak 64.

(1) Osim u slučaju više sile ili iznimnih okolnosti iz članka 90. ovoga Pravilnika, nepoštivanje obaveze iz članka 63. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika:

1. nema za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja IZVK obvezne površine do 10%,

2. ima za posljedicu smanjenje godišnje potpore u slučaju smanjenja IZVK obvezne površine u rasponu od 10 do 40%, i to za postotak koji odgovara dvostrukom postotku smanjenja u ha,

3. ima za posljedicu nemogućnost ostvarivanja godišnje potpore, isključenje iz sustava potpore za IZVK te obvezu povrata 50% do tada isplaćenih sredstava potpore u slučaju smanjenja IZVK obvezne površine za više od 40%.

(2) U slučaju iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja donosi Odluku o isključenju IZVK korisnika iz sustava potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja i za tekuću i iduću proizvodnu godinu.

(3) IZVK korisnik ne podliježe sankcijama navedenim u stavku 1. ovoga članka u slučaju da ARKOD parcele iz njegovog IZVK godišnjeg zahtjeva iz prethodne godine budu prijavljene u IZVK godišnjem zahtjevu drugoga gospodarstva u tekućoj godini.

3. KONTROLA ZAHTJEVA

Administrativna kontrola

Članak 65.

(1) Administrativna kontrola Zahtjeva obuhvaća kontrolu usklađenosti svih podnesenih zahtjeva s propisima kojima se uređuju izravna plaćanja i potpore IAKS mjera ruralnog razvoja.

(2) Administrativna kontrola Zahtjeva uključuje i kontrolu prava na plaćanja radi utvrđivanja njihove prihvatljivost za realizaciju i ostvarivanje potpore te administrativnu kontrolu prava na premije.

(3) Administrativnu kontrolu provode djelatnici Agencije za plaćanja kontrolom i usporedbom podataka iz Zahtjeva s podacima iz postojećih evidencija Agencije za plaćanja, tijela državne uprave te nadležnih ustanova.

(4) Administrativna kontrola u biljnoj proizvodnji obuhvaća i uključuje otkrivanje nedopuštene prijave poljoprivrednih parcela.

(5) Administrativna kontrola u stočarstvu obuhvaća i uključuje otkrivanje nedopuštene prijave stoke.

(6) Agencija za plaćanja mora čuvati zaprimljene Zahtjeve pet godina.

Kontrola na terenu

Opća načela

Članak 66.

(1) Kontrole na terenu dijele se na:

– kontrole prihvatljivosti Zahtjeva s obzirom na uvjete pod kojima se potpore dodjeljuju,

– kontrole ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti.

(2) Kontrole na terenu iz stavka 1. ovoga članka obavljaju kontrolori ovlašteni od strane Agencije za plaćanja.

(3) Agencija za plaćanja odgovorna je za koordinaciju i rad kontrolora iz stavka 2. ovoga članka neovisno o tome da li kontrolu obavlja sama ili ju povjerava drugoj pravnoj osobi.

(4) Svoj identitet i ovlaštenje kontrolori dokazuju i predočavaju Korisniku ili njegovom opunomoćeniku iskaznicom izdanom od Agencije za plaćanja.

(5) Zahtjev za traženu potporu se u potpunosti odbacuje kao neprihvatljiv ako Korisnik ili njegov opunomoćenik ne prihvaćaju ili spriječe kontrolu na terenu iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Korisnik ili njegov opunomoćenik dužan je osobi ovlaštenoj za obavljanje kontrole omogućiti:

– pristup svim poljoprivrednim površinama koje koristi poljoprivredno gospodarstvo, domaćim životinjama, objektima u kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost,

– uvid u poslovne knjige i dokumentaciju poljoprivrednog gospodarstva,

– fotografiranje poljoprivrednog zemljišta, prostora, objekata na gospodarstvu, kao i

– pružanje potrebne pomoći tijekom obavljanja kontrola na terenu iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Kontrole na terenu vezano za prihvatljivost Zahtjeva poljoprivrednih gospodarstava obavljaju se prije isplate.

(8) Kontrole na terenu vezano za višestruku sukladnost obavljaju se u istoj kalendarskoj godini u kojoj su podneseni Zahtjevi.

(9) Kontrole na terenu iz stavka 1. ovoga članka, kada je to moguće, mogu se obavljati metodom daljinskog istraživanja, koristeći tehnike i tehnologije:

– geografskog informacijskog sustava,

– fotointerpretaciju satelitskih snimaka ili snimaka iz zraka svih poljoprivrednih parcela za kontrolu po pojedinačnom zahtjevu s ciljem prepoznavanja biljnog pokrova, mjerenja prihvatljive površine i utvrđivanja kršenja obveza dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta;

– obavljanje brzih terenskih pregleda svih poljoprivrednih parcela za koje se poslije provedene fotointerpretacije ne može sa sigurnošću i na zadovoljavajući način potvrditi prihvatljivost Zahtjeva.

Najava kontrola na terenu

Članak 67.

(1) Ako nije ugrožena svrha kontrole, kontrole na terenu mogu se najaviti.

(2) Najava je strogo ograničena na najkraće potrebno razdoblje, koje nije dulje od 14 dana.

(3) Obavijest za kontrole na terenu koje se odnose na zahtjeve za dodjelu potpore za životinje daje se u roku od 48 sati, osim u opravdanim slučajevima, kada taj rok može biti duži.

Postotak kontrole na terenu

Članak 68.

(1) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća najmanje 5% svih poljoprivrednih gospodarstava za svaku vrstu potpore koja podnesu Zahtjev iz članka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća najmanje 3% svih poljoprivrednih površina za koje se traži plaćanje za svaku vrstu potpore koja podnesu Zahtjev iz članka 3. točaka 1. i 2. ovoga Pravilnika.

(3) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća najmanje 5% svih goveda, ovaca i koza za koje se traži plaćanje za svaku vrstu potpore za koju je podnesen Zahtjev iz članka 3. točaka 1. i 2. ovoga Pravilnika.

(4) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća najmanje 5% svih poljoprivrednih površina za koje se traži plaćanje za svaku vrstu potpore za koju je podnesen Zahtjev iz članka 3. točke 3. ovoga Pravilnika.

(5) Ukupan broj kontrola na terenu višestruke sukladnosti obavljenih svake godine obuhvaća najmanje 1% svih poljoprivrednih gospodarstava koja podnesu Zahtjev iz članka 3. ovoga Pravilnika.

(6) Ukupan broj kontrola na terenu prihvatljivosti zahtjeva obavljenih svake godine obuhvaća najmanje 20% svih poljoprivrednih površina za koje se traži plaćanje pod kulturom konoplja za koju je podnesen Zahtjev iz članka 3. ovoga Pravilnika.

(7) Ako se kontrolama na terenu utvrde značajne nepravilnosti unutar određene vrste potpore, potrebno je na odgovarajući način povećati broj kontrola na terenu u tekućoj godini i primjereno povećati postotak poljoprivrednih gospodarstava kod kojih treba izvršiti kontrolu na terenu u sljedećoj godini.

Odabir kontrolnog uzorka

Članak 69.

(1) Agencija za plaćanja, temeljem analize rizika i reprezentativnosti podnesenih Zahtjeva, odabire poljoprivredna gospodarstva za kontrole na terenu u skladu s ovim Pravilnikom.

(2) Kako bi se zajamčila reprezentativnost uzorka, Agencija za plaćanja slučajnim odabirom određuje između 20% i 25% od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava koja podliježu kontrolama na terenu. Preostali dio uzorka odabire temeljem analize rizika.

(3) Agencija za plaćanja svake godine ocjenjuje i ažurira učinkovitost analize rizika:

– utvrđivanjem važnosti svakog čimbenika rizika;

– usporedbom rezultata između uzorka odabranog na osnovi rizika i uzorka slučajnog odabira iz stavka 2. ovoga članka;

– uzimajući u obzir posebne uvjete.

(4) Agencija za plaćanja evidentira razloge za odabir svakog poljoprivrednog gospodarstva za kontrolu na terenu. Osoba koja obavlja kontrolu na terenu treba znati razlog odabira poljoprivrednog gospodarstava prije početka kontrole na terenu.

(5) Djelomični odabir kontrolnog uzorka može se, prema potrebi, izvršiti prije kraja razdoblja za podnošenje Zahtjeva. Privremeni se uzorak dopunjuje kada su dostupni svi zahtjevi.

Zapisnik i izvještaji o kontroli

Članak 70.

(1) Za svaku kontrolu na terenu izrađuje se zapisnik o kontroli odnosno izvještaj kada se kontrola na terenu obavlja daljinskim istraživanjem. U zapisniku/izvještaju se posebno navode:

– vrste potpore i pregledani Zahtjevi;

– nazočne osobe;

– pregledane poljoprivredne parcele, izmjerene poljoprivredne parcele, rezultati mjerenja za izmjerene poljoprivredne parcele i korištene mjerne metode;

– broj i vrsta pregledom utvrđenih životinja i, prema potrebi, životni broj, stavke u JRDŽ-u za goveda i/ili ovce/koze i/ili rasplodne krmače i ostale vrste životinja, stavke SRK za kopitare i svi pregledani popratni dokumenti, rezultati pregleda i, prema potrebi, posebna opažanja o pojedinačnim životinjama i/ili njihovim identifikacijskim oznakama;

– je li poljoprivredno gospodarstvo bilo službeno obaviješteno o posjetu; a ako je bilo obaviješteno, kada je posjet najavljen;

– dodatne kontrolne mjere, ako su obavljene.

(2) Korisnik ili njegov opunomoćenik može potpisati izvještaj kako bi potvrdio svoju nazočnost pri kontroli na terenu i dodati svoja opažanja. Kada se utvrde nepravilnosti, poljoprivredno gospodarstvo treba dobiti presliku izvještaja o kontroli.

(3) Potpisivanje izvještaja o kontroli na terenu od strane Korisnika ili njegovog opunomoćenika ne znači da je suglasan sa sadržajem izvještaja, nego samo da je bio prisutan kontroli i da je upoznat s rezultatima kontrole.

(4) Kada se kontrola na terenu obavlja daljinskim istraživanjem, izvještaj neće biti dostavljen Korisniku, osim ako provjerom putem daljinskog istraživanja nisu otkrivene nepravilnosti. Ako se takvim kontrolama otkriju nepravilnosti, dopušta se mogućnost potpisivanja izvještaja prije nego Agencija za plaćanja, temeljem utvrđenog činjeničnog stanja, donese odluku o mogućem umanjenju ili isključenju plaćanja.

(5) Ako se kontrolama iz stavka 4. ovog članka otkriju nepravilnosti, izvještaj se dostavlja Korisniku i temeljem utvrđenog činjeničnog stanja vrše se umanjenja ili isključenja plaćanja.

(6) Agencija za plaćanja koristi zaprimljene zapisnike, izvještaje i rješenja o obavljenom inspekcijskom nadzoru kao pravovaljan izvještaj o kontroli na terenu nad Korisnicima.

(7) Kada se prilikom kontrole ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti utvrde neusklađenosti, Korisnik se obavještava o svim utvrđenim neusklađenostima u roku od tri mjeseca od datuma kontrole na terenu.

Kontrola na terenu potpora vezano za površinu

Članak 71.

(1) Kontrole na terenu obuhvaća sve parcele za koje je podnesen Zahtjev poljoprivrednog gospodarstva odabranog za kontrolu na terenu. Stvarno utvrđivanje površina u sklopu kontrole na terenu može se obaviti na uzorku od najmanje 50% poljoprivrednih parcela za koje je podnesen zahtjev, pod uvjetom da uzorak osigurava pouzdanu i reprezentativnu razinu kontrole, bilo za pregledane površine, bilo za traženu potporu. Kada se pri pregledu uzorka utvrde nesukladnosti, poveća se uzorak stvarno pregledanih poljoprivrednih parcela.

(2) Ako se prilikom kontrole na terenu utvrde nesukladnosti, povećava se uzorak poljoprivrednih parcela poljoprivrednog gospodarstva za koje je stvarno utvrđivana površina u sklopu kontrole na terenu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Prilikom kontrola na terenu iz stavka 1. ovog članka može se koristiti daljinsko istraživanje i kada je to moguće, tehnike globalnog satelitskog navigacijskog sustava.

Članak 72.

(1) Površine poljoprivrednih parcela prihvatljivih za potporu određuju se prvenstveno uređajima i metodama koje omogućuju minimalne tehničke standarde tj. mjerenjem GPS uređajem za globalni sustav pozicioniranja, mjerenjem na digitalnom ortofoto snimku u ARKOD sustavu, metodom daljinskog istraživanja ili kombinacijom navedenih uređaja i metoda.

(2) Kao pomoćna sredstva mogu se koristiti sljedeći uređaji i metode:

– mjerna traka,

– laserski daljinomjer.

(3) Prilikom kontrole na terenu, kod utvrđivanja površine poljoprivrednih parcela prihvatljivih za potporu, za referentne poljoprivredne parcele koriste se podaci iz sustava za identifikaciju zemljišnih parcela ARKOD.

(4) Dopušteno mjerno odstupanje za jednu poljoprivrednu parcelu ili ARKOD, definira se tako da ne prelazi bufer od najviše 1,5. metar.

(5) Prilikom mjerenja površine parcela ili ARKOD-a, tijekom kontrole na terenu, smatra se da izmjerena površina ne odstupa od prijavljene površine ako se vrijednost površine dobivena mjerenjem nalazi u intervalu između vrijednosti koja se dobije sljedećim izračunom: prijavljena površina – (izmjereni opseg parcele x 1,5 m) i vrijednosti koja se dobije sljedećim izračunom: prijavljena površina + (izmjereni opseg parcele x 1,5 m).

(6) Najveće dopušteno odstupanje (izmjereni opseg parcele x 1,5 m) u odnosu na svaku poljoprivrednu parcelu u apsolutnim vrijednostima ne može preći 1,0 hektar.

(7) Ukupna površina poljoprivredne parcele može se uzeti u obzir kao prihvatljiva pod uvjetom da je u potpunosti iskorištena u poljoprivredne svrhe u skladu s uobičajenim normama dobre poljoprivredne prakse i da je održavana u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima. U drugim slučajevima, kao prihvatljiva površina u obzir se uzima samo stvarno korištena površina u toj proizvodnoj godini.

(8) U slučajevima kada se na granicama između poljoprivrednih parcela nalaze obilježja krajobraza, takva se obilježja mogu smatrati dijelom ukupne prihvatljive površine poljoprivredne parcele pod uvjetom da se polovica širine obilježja, do najviše 2 metra, pripisuje svakoj od susjednih poljoprivrednih parcela. Ako širina pojedinog obilježja prelazi 4 metra, ono se u cijelosti isključuje iz prihvatljive površine parcela.

(9) Kada se obilježja krajobraza opisana u stavku 7. ovoga članka nalaze unutar pojedine parcele, ona mogu biti utvrđena kao prihvatljivi dio poljoprivredne parcele ako je njihova širina manja ili jednaka 2 metra. Ako je njihova širina veća od 2 metra, moraju se potpuno isključiti iz prihvatljive površine parcele.

Kontrola na terenu i analiza sadržaja tetrahidrokanabinola (THC) u proizvodnji konoplje

Članak 73.

(1) Poslove analize sadržaja tetrahidrokanabiola u uzorcima konoplje prikupljenim kontrolom na terenu obavlja ovlašteni laboratorij.

(2) Agencija za plaćanja vodi evidenciju s podacima o sadržaju tetrahidrokanabinola (THC).

(3) Za svaku sortu evidencija obuhvaća:

– sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u svakom uzorku izražen u postotku na dvije decimale,

– vrstu analize,

– broj izvršenih analiza,

– mjesto sa kojeg je uzorak uzet.

(4) Ako prosječna vrijednost svih uzoraka jedne sorte prelazi 0,2 % tetrahidrokanabinola (THC) u sljedećoj kalendarskoj godini primjenjuje se postupak B iz Priloga 5., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(5) Ako sljedeće godine prosječna vrijednost svih uzoraka jedne sorte prelazi 0,2 % tetrahidrokanabinola (THC) Ministarstvo će podnijeti zahtjev za zabranu stavljanja na tržište te sorte u skladu sa zakonodavstvom kojim se uređuje sortna lista.

(6) Sorta za koju je podnesen zahtjev iz stavka 5. ovoga članka nije prihvatljiva za izravna plaćanja u godini nakon podnošenja zahtjeva.

(7) Kontrola na terenu obavlja se na usjevima konoplje koja se proizvodi u skladu s uobičajenom proizvodnom praksom u roku od najmanje 10 dana od datuma završetka cvatnje.

(8) Žetva konoplje može se obaviti nakon početka cvatnje, ali ne kasnije od 10 dana nakon završetka cvatnje, pod uvjetom da kontrolori na terenu navedu koje reprezentativne dijelove određene parcele korisnik mora ostaviti u uzgoju najmanje 10 dana nakon završetka cvatnje u skladu s metodom iz Priloga 5., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Kontrola na terenu potpora vezano za stoku

Članak 74.

(1) Kontrole na terenu obuhvaćaju kontrolu svih životinja za koje su podneseni zahtjevi za potporu u sklopu vrste potpore koje treba provjeriti, a kod provjere vrste potpore za goveda kontrole obuhvaćaju i goveda za koja nisu podneseni zahtjevi. Kontrole na terenu posebno obuhvaćaju provjeru kojom se potvrđuje da broj životinja prisutnih na gospodarstvu za koje su podneseni zahtjevi odgovara broju životinja upisanih u odgovarajući registar životinja na gospodarstvu i broju životinja prijavljenih u JRDŽ.

(2) Najmanje 60 % najniže stope kontrola na terenu predviđene za potporu u sklopu programa potpore za goveda i za posebnu potporu na osnovi pojedinačne kvote za mlijeko krava, vrši se u razdoblju obveznog uzgoja za dotični program potpore. Preostali postotak provjera na licu mjesta raspoređuje se tijekom ostatka godine.

(3) Najmanje 50 % najniže stope kontrola na terenu predviđene za potporu u sklopu programa potpore za ovce/koze i za plaćanja po glavi životinja za ovce/koze u sklopu posebne potpore, vrši se u razdoblju obveznog uzgoja.

(4) Kontrole na terenu u vezi s vrstama potpore za goveda također moraju obuhvaćati provjeru:

– pravilnosti upisa u Registar goveda na gospodarstvu i prijavu u JRDŽ pregledom popratnih dokumenata, poput računa o kupnji i prodaji, potvrda o klanju, prijava uginuća, svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja i, prema potrebi, putnih listova za životinje, u vezi sa životinjama za koje su podneseni zahtjevi za potporu u razdoblju od šest mjeseci prije kontrole na terenu; međutim, ako se utvrde nepravilnosti, provjere se mogu produljiti na 12 mjeseci prije kontrole na terenu;

– da podaci za goveda u Registru goveda na gospodarstvu odgovaraju podacima prijavljenim u JRDŽ za koja su podneseni zahtjevi za potporu u razdoblju od šest mjeseci prije kontrole na terenu; međutim, ako se utvrde nepravilnosti, provjera se produljuje na 12 mjeseci prije kontrole na terenu;

– da su sve životinje koje se nalaze na gospodarstvu i drže se u obveznom uzgoju prihvatljive za potporu za koju je podnesen zahtjev;

– da su sva goveda koja se nalaze na gospodarstvu identificirana ušnim markicama i, prema potrebi, putnim listovima za životinje, da su upisana u Registar goveda na gospodarstvu i pravilno prijavljena u JRDŽ.

– provjeru na temelju Registra goveda na gospodarstvu da su sve životinja za koje su podneseni zahtjevi za potporu evidentirane u JRDŽ, iako nisu držane na gospodarstvu u čitavom razdoblju obveznog uzgoja.

Kontrola ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti

Članak 75.

Prilikom obavljanja kontrola ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti na terenu kontrole mogu obuhvaćati sve zahtjeve koji su primjenjivi na kontrolirano poljoprivredno gospodarstvo, a definirani su Pravilnikom o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji i Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima.

4. IZRAČUN VISINE PLAĆANJA

Prihvatljivost Zahtjeva

Članak 76.

Izravna plaćanja i potpore za IAKS mjere ruralnog razvoja odobravaju se za stvarno korištene površine i stoku koje Korisnik prijavljuje u Zahtjevu, a ne prelaze površine iz ARKOD sustava i brojeve stoke iz JRDŽ-a i Središnjeg registra kopitara te ispunjavaju ostale uvjete za pojedinu vrstu potpore.

Umanjenja i isključenja plaćanja u slučaju nepravilnosti u vezi s veličinom prijavljenih površina

Neprijavljivanje svih površina

Članak 77.

(1) Ako se tijekom administrativne kontrole, kontrole na terenu i/ili inspekcijskog nadzora, a prije isplate, utvrdi da Korisnik nije prijavio sve površine sukladno članku 6. stavku 6. ovoga Pravilnika, a razlika između ukupne površine prijavljene u Zahtjevu na jednoj strani i zbroja prijavljene i neprijavljene površine s druge strane iznosi više od 3% prijavljene površine, ukupni iznos plaćanja koji se isplaćuje Korisniku za navedenu godinu smanjuje se za 3%, a ako je razlika manja od 3% za izračun se uzima površina iz Zahtjeva.

(2) Odstupanja iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na ispunjavanje uvjeta godišnje minimalno poticane količine određene proizvodnje, utvrđene Dodatkom 3. Zakona, odnosno minimalnih zahtjeva za primanje izravnih plaćanja određenih u članku 17., točki a) Zakona.

Članak 78.

(1) Za potrebe ovog poglavlja razlikuju se sljedeće skupine usjeva:

– površine prijavljene za potrebe realizacije regionalnog prava na plaćanje,

– skupine usjeva prijavljene za sva ostala plaćanja po površini za koje se primjenjuje različit iznos potpore,

– površine prijavljene za ostalu uporabu.

(2) Kod površina prijavljenih za potrebe realizacije regionalnog prava na plaćanje u obzir se uzima prosjek vrijednosti različitih prava na plaćanja koji su u vezi s dotičnom prijavljenom površinom.

(3) Kada je ista površina osnova zahtjevu za potporu u okviru više programa potpore po površini, ta se površina uzima u obzir posebno za svaki od tih programa potpore.

Osnova za izračun

Osnova za izračun temeljem prijavljenih površina

Članak 79.

(1) Ukoliko se tijekom kontrola utvrdi da je utvrđena površina skupine usjeva veća od one prijavljene u Zahtjevu, za izračun se koristi prijavljena površina.

(2) Kod zahtjeva za prava na regionalno plaćanje primjenjuju se sljedeća pravila:

– ako postoji odstupanje između prijavljenih prava za plaćanje i prijavljene površine, izračun plaćanja temelji se na manjoj veličini;

– ako broj prijavljenih prava na plaćanje prelazi broj prava na plaćanje s kojima poljoprivrednik raspolaže, broj prijavljenih prava na plaćanje snižava se na broj prava na plaćanje s kojima raspolaže poljoprivrednik. Ukoliko je površina određene skupine usjeva prijavljena u Zahtjevu veća od kontrolom utvrđene površine, potpora se izračunava temeljem utvrđene površine za tu skupinu usjeva.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka utvrđena površina smatra se jednakom prijavljenoj površini ukoliko je na razini skupine usjeva razlika između utvrđene ukupne površine i prijavljene ukupne površine za plaćanje manja ili jednaka 0,1 hektar.

(4) Tolerancija iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se u slučajevima kada je na razini skupine usjeva razlika između utvrđene ukupne površine i ukupne prijavljene površine veća ili jednaka 20%.

Umanjenja i isključenja kod prekoračenja prijava

Članak 80.

(1) Ako se tijekom kontrole, utvrdi da je ukupno prijavljena veličina površine za plaćanje potpore za pojedinu skupinu usjeva veća od ukupno utvrđene prihvatljive veličine površine te skupine usjeva, Agencija za plaćanja obračunat će umanjenja ili isključenja plaćanja.

(2) Umanjenja i isključenja plaćanja iz stavka 1. ovoga članka obračunavaju se u odnosu na ukupnu površinu pojedine skupine usjeva za koju su utvrđena odstupanja u veličini površine.

(3) Prilikom obračuna umanjenja i isključenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se sljedeća pravila:

– ako je razlika do 3% utvrđene površine, potpora se izračunava temeljem utvrđene površine;

– ako je razlika veća od 3% ili veća od 2 hektara, ali ne više od 20% utvrđene površine, potpora se izračunava temeljem utvrđene površine umanjene za dvostruku otkrivenu razliku;

– ako je razlika veća od 20% utvrđene površine vrši se isključenje iz potpore za tu skupinu usjeva i ne dodjeljuje se nikakva potpora po površini za dotičnu skupinu usjeva.

– ako je razlika veća od 50% Korisnik se, nakon primjene odredbe iz alineje 3. ovoga stavka, dodatno izuzima od primanja potpora u novčanom iznosu koji odgovara razlici između prijavljene i utvrđene površine.

(4) Iznos iz stavka 3. alineje 4. ovog članka Agencija za plaćanja će oduzeti Korisniku od isplata po osnovi istog, odnosno drugih podnesenih zahtjeva za potporu. Ako se iznos ne može u cijelosti namiriti tijekom tri kalendarske godine od kalendarske godine kada je utvrđen, nenamireni iznos se otpisuje.

Namjerno prekoračenje u prijavi

Članak 81.

(1) Kada je razlika između prijavljene površine i površine utvrđene sukladno članku 80. stavku 3. alinejama 1., 2. i 3. posljedica namjernog prekoračenja u prijavi primjenjuju se sljedeća pravila:

– ako je ta razlika veća od 0,5% utvrđene površine ili više od jednog hektara potpora na koju je Korisnik imao pravo ne dodjeljuje se za dotičnu kalendarsku godinu za onu vrstu potpore za koju je podnesen Zahtjev

– ako je razlika iz alineje 1. ovoga članka veća od 20%, Korisnik se dodatno izuzima od primanja potpora do iznosa koji odgovara razlici između prijavljene površine i površine utvrđene sukladno članku 80. stavku 3. alinejama 1., 2. i 3.

(2) Iznos iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka Agencija za plaćanja će oduzeti Korisniku od isplata po osnovi istog, odnosno drugih podnesenih zahtjeva. Ako se iznos ne može u cijelosti namiriti tijekom tri kalendarske godine od kalendarske godine kada je utvrđen, nenamireni iznos se otpisuje.

(3) Namjerno prekoračenje u prijavi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva prijavu vrste uporabe zemljišta u ARKOD koja odstupa od stvarnog stanja utvrđenog kontrolom na terenu i/ili inspekcijskim nadzorom.

Premije za stoku

Osnova za izračun

Članak 82.

(1) Ukoliko broj životinja u zahtjevu premašuje broj dodijeljenih individualnih prava na premije, broj životinja navedenih u Zahtjevu smanjuje se do broja individualnih prava na premije.

(2) Ako se tijekom kontrole utvrdi da je broj prihvatljivih životinja:

– veći od broja navedenog u Zahtjevu, za izračun visine plaćanja koristi se broj životinja naveden u Zahtjevu,

– manji od broja životinja navedenog u Zahtjevu, za izračun visine plaćanja koristi se utvrđeni broj životinja.

(3) U slučaju utvrđenih nepravilnosti vezanih za sustav identifikacije i registracije goveda primjenjuju se sljedeća pravila:

– govedo koje je izgubilo jednu od dvije ušne markice smatra se prihvatljivo ako je jasno identificirano drugim elementima sustava za identifikaciju i registraciju goveda,

– za životinje za koje se prilikom najmanje dvije provjere u razdoblju od 24 mjeseca utvrde nepravilnosti koje se odnose na nepravilne upise u registre ili putne listove za životinje smatra se da životinje nisu prihvatljive za izračun. U svim ostalim slučajevima, smatra se da dotične životinje nisu prihvatljive nakon prvog utvrđivanja nepravilnosti.

Umanjenja i isključenja u slučaju nepravilnosti za goveda

Članak 83.

(1) Nepravilnosti su svi slučajevi nepoštivanja uvjeta za dodjelu potpore iz ovoga Pravilnika.

(2) Kada se prilikom kontrole utvrde nepravilnost kod najviše tri životinje, ukupan iznos potpore na koju Korisnik ima pravo u proizvodnoj godini snižava se za postotak koji se određuje u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

(3) Ako se nepravilnosti utvrde kod više od tri životinje, ukupan iznos potpore na koju Korisnik ima pravo za proizvodnu godinu za te životinje snižava se za:

– postotak koji se određuje u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, ako nije viši od 10%,

– dvostruki postotak koji se određuje u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, ako je viši od 10% ali nije viši od 20%.

(4) Ako je postotak određen u skladu sa stavkom 5. ovoga članka viši od 20% uskraćuje se potpora Korisniku za te životinje za tu proizvodnu godinu.

(5) Za izračun postotaka iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, broj životinja iz Zahtjeva za koje su utvrđene nepravilnosti podijeli se s brojem životinja prihvatljivim za tu proizvodnu godinu.

(6) Ukoliko je postotak određen u skladu sa stavkom 5. ovog članka veći od 50% Korisnika će se nakon primjene odredbe iz stavka 4. ovoga članka dodatno izuzeti od primanja potpora u novčanom iznosu koji odgovara razlici između prijavljenog i utvrđenog broja životinja. Navedeni iznos Agencija za plaćanja će oduzeti Korisniku od isplata po osnovi istog, odnosno drugih podnesenih zahtjeva. Ako se iznos ne može u cijelosti namiriti tijekom tri kalendarske godine od kalendarske godine kada je utvrđen, nenamireni iznos se otpisuje.

(7) U vezi premije za krave dojilje nepravilnosti utvrđene u pogledu sustava za identifikaciju i prijavu goveda raspoređuju se srazmjerno na broj životinja potrebnih za primanje premije i na broj životinja potrebnih za isporuku mlijeka ili mliječnih proizvoda. Takve se nepravilnosti najprije raspoređuju na broj životinja koje nisu uključene u individualnu gornju granicu prava na premije za krave dojilje.

(8) Ako je razlika između broja prijavljenih životinja i prihvatljivih životinja posljedica namjerno počinjene nepravilnosti uskraćuje se potpora za dotično premijsko razdoblje.

(9) Ukoliko je razlika iz stavka 8. ovoga članka koja je izračunata sukladno stavku 5. ovoga članka veća od 20% Korisnika će se nakon primjene odredbe iz stavka 1. ovoga članka dodatno izuzeti od primanja potpora u novčanom iznosu koji odgovara razlici između prijavljenog i utvrđenog broja životinja. Navedeni iznos Agencija za plaćanja će oduzeti Korisniku od isplata po osnovi istog, odnosno drugih podnesenih zahtjeva. Ako se iznos ne može u cijelosti namiriti tijekom tri kalendarske godine od kalendarske godine kada je utvrđen, nenamireni iznos se otpisuje.

Umanjenja i isključenja u slučaju nepravilnosti za ovce ili koze

Članak 84.

(1) Kada se kod zahtjeva za potporu u sklopu programa potpore za ovce i koze utvrdi razlika između broja prijavljenih i utvrđenih životinja kod izračuna umanjenja i isključenja primjenjuju se odredbe koje se odnose na umanjenja i isključenja plaćanja u slučaju nepravilnosti kod goveda iz članka 83. ovoga Pravilnika.

(2) Ako se utvrdi da uzgajivač ovaca koji na tržište stavlja ovčje mlijeko i proizvode od ovčjeg mlijeka na svojem zahtjevu za premiju tu djelatnost nije prijavio, iznos potpore na koju ima pravo snižava se na premiju koja se isplaćuje uzgajivačima ovaca koji stavljaju na tržište ovčje mlijeko i proizvode od ovčjeg mlijeka, pri čemu se odbija razlika između tog iznosa i ukupnog iznosa premije za ovce.

(3) Kada se utvrdi da je nepravilnost iz stavka 2. ovoga članka namjerno počinjena uskraćuje se ukupni iznos potpore iz tog stavka, a Korisniku se još jednom dodatno uskraćuje primanje potpore za taj iznos. Navedeni iznos Agencija za plaćanja će oduzeti Korisniku od isplata po osnovi istog, odnosno drugih podnesenih zahtjeva. Ako se iznos ne može u cijelosti namiriti tijekom tri kalendarske godine od kalendarske godine kada je utvrđen, nenamireni iznos se otpisuje.

(4) Kod poljoprivrednika koji uzgajaju ovce i koze, a imaju pravo na isti iznos premije, smatra se da životinje spadaju u istu skupinu kada se provjerom na licu mjesta otkrije razlika u sastavu stada s obzirom na broj životinja po vrstama.

Nadomještanje stoke

Članak 85.

(1) Goveda koja se nalaze na gospodarstvu smatraju se prihvatljiva za potporu samo ako su evidentirana na Zahtjevu.

(2) Krave dojilje i mliječne krave za koje se podnosi zahtjev za potporu mogu se nadomjestiti u razdoblju obveznog uzgoja, pri čemu se krava dojilja može nadomjestiti junicom ukoliko postotak broja junica u stadu krava dojilja ne prelazi 40% .

(3) Nadomještanje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka obavlja se u roku 20 dana od događaja koji je uzrokovao nadomještanje i upisuje se u Registar goveda na gospodarstvu najkasnije tri dana, a u JRDŽ u roku od 7 dana od kad je nadomještanje izvršeno.

(4) Ovce i koze za koje se podnosi zahtjev za potporu mogu se nadomjestiti u razdoblju obveznog uzgoja pri čemu se ovca može nadomjestiti kozom, a koza ovcom ukoliko su prihvatljive za jednak iznos potpore.

(5) Nadomještanje u skladu sa stavkom 4. ovoga članka vrši se u roku od 10 dana od događaja koji je doveo do nadomještanja i upisuje se u registar na gospodarstvu najkasnije tri dana od kada je izvršeno nadomještanje, a u JRDŽ-u roku od 7 dana od kad je nadomještanje izvršeno.

(6) Korisnik je obvezan o nadomještanju iz stavka 3. i stavka 5. pisanim putem obavijestiti Agenciju za plaćanja u roku sedam dana od dana kada je nadomještanje izvršeno.

Članak 86.

(1) Umanjenja i isključenja plaćanja za životinje iz članka 83. ovoga Pravilnika odnose se i na rasplodne krmače za koje se podnosi zahtjev za potporu.

(2) Umanjenja i isključenja te nadomještanja za stoku iz ovog poglavlja ne odnose se na stoku izvornih i zaštićenih pasmina za koju se podnosi zahtjev za potporu u sklopu IAKS mjera ruralnog razvoja.

Prirodne okolnosti

Članak 87.

(1) Umanjenja i isključenja plaćanja za stoku iz ovog poglavlja ne primjenjuju se u slučajevima kada zbog djelovanja prirodnih okolnosti na stado Korisnik ne može ispunjavati obveze uzgoja životinja za koje je podnesen zahtjev za potporu u razdoblju obveznog uzgoja.

(2) Pod prirodnim okolnostima uzima se sljedeće:

– uginuće životinja zbog bolesti,

– uginuće životinja zbog nesreće za koju Korisnik ne može biti odgovoran.

(3) Korisnik je obvezan evidentirati izlučenje u propisanim registrima na gospodarstvu i prijaviti u JRDŽ, te pisanim putem obavijestiti Agenciju za plaćanja o smanjenju broja životinja uzrokovanih prirodnim okolnostima iz stavka 2. ovoga članka u roku od 10 dana od dana kada je smanjenje utvrđeno.

Umanjenja i isključenja plaćanja u slučaju nepravilnosti vezano uz višestruku sukladnost

Članak 88.

Ako se kontrolom i/ili inspekcijskim nadzorom u bilo kojem trenutku u kalendarskoj godini utvrdi da nisu poštivani uvjeti višestruke sukladnosti, te je takvo neispunjavanje uvjeta posljedica djelovanja ili propusta za koje je izravno odgovoran Korisnik koji je u toj kalendarskoj godini podnio zahtjev za potporu, ukupni iznos izravnih plaćanja i plaćanja za IAKS mjere ruralnog razvoja, koja su dodijeljena ili koja se trebaju dodijeliti tome Korisniku Agencija za plaćanja smanjuje ovisno o namjeri ili nemarnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđene nesukladnosti u skladu s pravilima utvrđenim u Pravilniku o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Primjena umanjenja i isključenja

Članak 89.

(1) Umanjenja i isključenja koja se odnose na nepravilnosti vezane uz površine i stoku iz članaka 77. – 87. ovoga Pravilnika primjenjuju se na pojedinačne programe potpore.

(2) Umanjenja i isključenja koja se odnose na nepravilnosti vezane uz višestruku sukladnost iz članka 88. ovoga Pravilnika primjenjuju se na ukupni iznos svih programa jedinstvenog plaćanja kao i svih programa potpore koji ne podliježu umanjenjima i isključenjima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznos plaćanja koji se odobrava poljoprivredniku sukladno Zakonu i ovom Pravilniku izračunava se na temelju uvjeta propisanih za određeni program potpore uzimajući u obzir ako je potrebno prekoračenja osnovnih površina, najveće zajamčene površine ili minimalni broj životinja koji su uvjet za premije.

(4) Za svaki program potpore umanjenja se primjenjuju sljedećim redoslijedom:

a. na ukupan iznos plaćanja pojedinom poljoprivredniku primjenjuju se sniženja i isključenja u vezi s nepravilnostima koja se odnose na površine i stoku iz članaka 79. do 87. ovoga Pravilnika;

b. na osnovicu iz točke a. primjenjuju se sniženja koja proizlaze iz slučajeva podnošenja zahtjeva nakon roka;

c. iznos iz točke b. koristi se kao osnovica za izračun svih sniženja koja se primjenjuju u slučaju neprijavljivanja poljoprivrednih parcela iz članka 77. ovoga Pravilnika;

d. iznosi programa potpora kod kojih su utvrđene gornje granice utvrđuju se primjenom dobivenih iznosa iz točaka a., b. i c.

(5) Za svaki od programa potpora određuje se koeficijent dijeljenjem iznosa odnosne gornje granice proračuna sa zbrojem iznosa iz stavka 4. ovoga članka. Ako je koeficijent viši od 1, koristi se koeficijent 1.

(6) Za izračun plaćanja koje se dodjeljuje pojedinačnom korisniku u sklopu programa za koje je određena gornja granica proračuna, iznos dobiven primjenom točaka a., b. i c. iz stavka 4. pomnoži se s koeficijentom iz stavka 5.

(7) Umanjenje koje se primjenjuje u slučaju nepoštivanja financijske discipline i višestruke sukladnosti primjenjuje se na osnovicu dobivenu postupkom iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka.

Iznimke od primjene umanjenja i isključenja

Članak 90.

(1) Umanjenja i isključenja iz ovog poglavlja ne primjenjuju se u slučajevima kada je Korisnik podnio točne podatke ili kada na drugi način može dokazati da nije počinjena pogreška.

(2) Sniženja i isključenja iz ovog poglavlja se ne primjenjuju za dijelove zahtjeva za potporu o kojima je poljoprivrednik pisanim putem obavijestio Agenciju za plaćanja da je zahtjev za potporu netočan ili je postao netočan od trenutka podnošenja, pod uvjetom da poljoprivrednik nije bio obaviješten o namjeri nadležnog tijela da izvrši provjeru na licu mjesta i to tijelo još nije obavijestilo poljoprivrednika o mogućim nepravilnostima u zahtjevu.

(3) Kada poljoprivrednik dostavi podatke iz stavka 1. ovoga članka, oni imaju učinak usklađivanja zahtjeva za potporu sa stvarnim stanjem.

Viša sila i iznimne okolnosti

Članak 91.

(1) Ako Korisnik ne može ispunjavati svoje obveze zbog više sile ili iznimnih okolnosti, zadržava pravo na potporu vezanu uz površinu ili životinje koje su prihvatljive u trenutku djelovanja više sile ili iznimnih okolnosti.

(2) Viša sila ili iznimne okolnosti su vanjski nepovoljni utjecaji koje nije bilo moguće predvidjeti, spriječiti niti ukloniti, nastali u slučajevima teške elementarne nepogode, smrti Korisnika, dugotrajne nesposobnosti Korisnika za rad, nenamjernog uništenja prostora za stoku na gospodarstvu ili epizootijske bolesti koja je pogodila stoku poljoprivrednika.

(3) U slučaju više sile ili iznimnih okolnosti, Korisnik ili član poljoprivrednog gospodarstva dužan je u pisanom obliku uz prilaganje odgovarajućih dokaza izvijestiti Agenciju za plaćanja u roku od 10 dana od nastanka utjecaja više sile ili iznimnih okolnosti.

Članak 92.

Konačni obračun prava na isplatu izravnih plaćanja po Korisniku za proizvodnu godinu provodi se do 15. svibnja iduće godine sukladno članku 15. Zakona.

5. ODOBRENJE ZAHTJEVA I PLAĆANJE

Članak 93.

(1) Nakon izračuna visine plaćanja iz poglavlja 4. ovoga Pravilnika, Agencija za plaćanja za svakoga pojedinog Korisnika donosi odluku o visini iznosa prava na potporu na razini proizvodne godine i obavlja plaćanje.

(2) Plaćanje iz stavka 1. ovoga članka Agencija za plaćanja obavlja doznačivanjem odobrenih sredstava na žiroračun Korisnika.

6. DINAMIKA ISPLATE

Članak 94.

(1) Prema podnesenim Zahtjevima u tekućoj godini, sredstva za sve vrste plaćanja iz članka 3. ovoga Pravilnika isplaćuju se Korisnicima u najviše dva obroka u razdoblju od 1. prosinca 2013. do 30. lipnja 2014. godine.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se isplaćivati prije provedene administrativne kontrole i kontrole na terenu sukladno člancima 65. i 66. ovoga Pravilnika.

7. POVRAT SREDSTAVA

Članak 95.

(1) Ako je nakon izvršene isplate utvrđena administrativna pogreška ili nepravilnost počinjena od strane korisnika, Agencija za plaćanja izdaje odluku kojom od Korisnika zahtijeva povrat neosnovano isplaćenih sredstava u roku od 30 dana od dana primitka odluke.

(2) Ukoliko Korisnik nije vratio sredstva iz stavka 1. ovoga članka, na taj iznos se nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka obračunava zakonska zatezna kamata.

(3) U slučaju nepoštivanja roka za povrat sredstava, Agencija za plaćanja će sljedeće odobrene isplate umanjiti za iznos duga, po potrebi komunicirati s korisnikom o mogućnostima i načinima izvršavanja povrata sredstava, zatražiti zaštitu svojih prava putem nadležnog suda, te iskoristiti sve druge zakonski dozvoljene mjere kako bi se izvršio povrat neosnovano isplaćenih sredstava.

8. IZVJEŠĆIVANJE O KORISNICIMA

Članak 96.

(1) Agencija za plaćanja je obvezna do 30. lipnja 2014. godine objaviti podatke o Korisnicima izravnih plaćanja, potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potpora za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju i potpora za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i iznosima potpore po Korisniku po svakoj pojedinoj mjeri u kalendarskoj 2013. godini.

(2) Podaci se objavljuju na web-stranici Agencije za plaćanja i sadrže informacije o:

– iznosima isplaćenih izravnih plaćanja u poljoprivredi po svakom pojedinom Korisniku i po svakoj pojedinoj stavci, sukladno Zakonu,

– isplaćenim iznosima za mjere ruralnog razvoja, za potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, za potpore za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju i potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i za potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja po svakom Korisniku.

9. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 97.

Prilozi 1., 2., 3., 4. i 5. tiskani su u dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 98.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/12-01/139

Urbroj: 525-07/0209-12-4

Zagreb, 17. prosinca 2012.

Ministar poljoprivrede

Tihomir Jakovina, v. r.

PRILOG 1. – PRILOG 4.

PRILOG 5.

Metoda za kvantitativno određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola u sortama konoplje

1. Opseg i područje primjene

Ova metoda služi za određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola (THC) u sortama konoplje (Cannabis sativa L.). Prema potrebi, u metodi se koristi postupak A ili B, opisani u ovom Dodatku.

Metoda se temelji na kvantitativnom određivanju Δ9-tetrahidrokanabinola (THC) plinskom kromatografijom (PK) nakon ekstrakcije prikladnim otapalom.

1.1. Postupak A

Postupak A koristi se za kontrolu na terenu u skladu s člankom 68. stavkom 6. ovoga Pravilnika.

1.2. Postupak B

Postupak B se koristi u slučajevima iz članka 73. stavka 4. ovoga Pravilnika.

2. Uzorkovanje

2.1. Uzorci

Postupak A: iz uspravnih usjeva određene sorte konoplje, od svake se odabrane biljke uzima dio duljine 30 cm s najmanje jednim ženskim cvatom.

Uzorkovanje se vrši po danu u razdoblju koje počinje 20 dana prije početka cvatnje i završava 10 dana po završetku cvatnje, sustavnim rasporedom kako bi se osigurala reprezentativnost uzorka u odnosu na polje, uz isključivanje rubova parcele.

Uzorkovanje se može vršiti u razdoblju od početka cvatnje do 20 dana nakon početka cvatnje, ako se u razdoblju koje počinje 20 dana nakon početka cvatnje i završava 10 dana po završetku cvatnje za svaku uzgojenu sortu uzimaju drugi reprezentativni uzorci u skladu s prvim podstavkom.

Postupak B: iz uspravnih usjeva određene sorte konoplje, od svake se odabrane biljke uzima gornja trećina.

Uzorkovanje se vrši po danu tijekom razdoblja od deset dana po završetku cvjetanja, sustavnim rasporedom kako bi se osigurala reprezentativnost uzorka u odnosu na polje, uz isključivanje rubova parcele. Kod dvodomnih sorti uzimaju se samo ženske biljke.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/424137.pdf

2.2. Veličina uzorka

Postupak A: za svaku parcelu uzorak sadrži dijelove 50 biljaka.

Postupak B: za svaku parcelu uzorak sadrži dijelove 200 biljaka.

Svaki se uzorak stavlja u papirnatu ili platnenu vreću tako da se izbjegne gnječenje i šalje na laboratorijsku analizu.

Poljoprivredni inspektor uzima dva uzorka: Jedan za analizu, a drugi za superanalizu. Uzorak za superanalizu ili se pohranjuje kod proizvođača ili kod tijela odgovornog za analizu.

2.3. Sušenje i pohrana uzorka

Sušenje uzoraka treba početi što je prije moguće, u svakom slučaju unutar 48 sati, bilo kojom metodom na temperaturi ispod 70 °C.

Uzorci se suše do konstantne težine i udjela vlage između 8% i 13%.

Nakon sušenja, uzorci se bez gnječenja pohrane u tamnom prostoru na temperaturi ispod 25 °C.

3. Određivanje sadržaja THC-a

3.1. Priprema testnog uzorka

Iz osušenih se uzoraka odstrane stabljike i sjemenke veće od 2 mm.

Osušeni se uzorci samelju tako da se dobije polusitni prašak (koji prolazi kroz sito s mrežom oka veličine 1 mm).

Prašak se može pohraniti 10 tjedana u tamnom, suhom prostoru, na temperaturi ispod ispod 25 °C.

3.2. Reagensi i otopina za ekstrakciju

Reagensi

– Δ9-tetrahidrokanabinol, čist, za potrebe kromatografije,

– skvalen, čist, za potrebe kromatografije, kao interni standard.

Otopina za ekstrakciju

– 35 mg skvalena na 100 ml heksana.

3.3. Ekstrakcija Δ9-THC

Odvaže se 100 mg praškastog testnog uzorka, napuni u epruvete za centrifugiranje i doda 5 ml otopine za ekstrakciju koji sadrži interni standard.

Uzorak se postavi u ultrazvočnu kupelj i ostavi 20 minuta. Centrifugira se pet minuta na 3 000 okretaja u minuti, zatim se ukloni otopina supernatanta tetrahidrokanabinola (THC). Otopina se ubrizga u kromatograf i izvede kvantitativna analiza.

3.4. Plinska kromatografija

(a) Oprema

– plinski kromatograf opremljen detektorom s plamenom ionizacijom i injektorom »split/splitless«,

– kolona koja omogućava dobro razdvajanje kanabinoida, na primer kapilarna staklena kolona, duljine 25 m i promjera 0,22 mm,

impregnirana 5 %-tnom nepolarnom fazom fenil-metil-siloksana.

(b) Kalibracijski raspon

Najmanje tri točke za postupak A i pet točaka za postupak B, uključujući točke 0,04 i 0,50 mg/ml Δ9-THC u otopini za ekstrakciju.

(c) Pokusni uvjeti

Sljedeći uvjeti navode se kao primjer za stupac iz točke (a):

– temperatura peći 260 °C

– temperatura injektora 300 °C

– temperatura detektora 300 °C

(d) Ubrizgana količina: 1 μl

4. Rezultati

Dobiveni se rezultati izražavaju na dve decimale u gramima Δ9-THC na 100 grama analitičnog uzorka, osušenog na konstantnu težinu. Dopušteno odstupanje je 0,03 g na 100 g.

Postupak A: jedan postupak određivanja na testni uzorak.

Međutim, kada je dobiveni rezultat iznad 0,2 % tetrahidrokanabinola (THC) provodi se drugi postupak određivanja na analitičkom uzorku, a za rezultat se uzima prosječna vrijednost iz oba postupka određivanja.

Postupak B: rezultat odgovara prosječnoj vrijednosti iz dva postupka određivanja po testnom uzorku.

Documents

Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja