PRAVNI AKTI USMJERENI NA POTICANJE INOVATIVNOSTI … · Međusobni utjecaj gospodarstva, države i prava postoji, ali istraživanje povijesnih primjera pravnih propisa, njihovih međusobnih

Ž. BARTULOVIĆ, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveuč. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018) 1479

PRAVNI AKTI USMJERENI NA POTICANJE INOVATIVNOSTI TRGOVACA (ANALIZA PRIMJERA IZ HRVATSKE I RIJEKE OD SREDNJEG VIJEKA DO

POČETKA 19. STOLJEĆA)

Prof. dr. sc. Željko Bartulović* UDK: 347.72:94(497.5) https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.4.2 Ur.: 12. prosinca 2018. Pr.:15.siječnja2019. Izvorni znanstveni rad

Sažetak

Autor istražuje relativno slabo istražen pravnopovijesni aspekt razvoja oblika gospodarskog poslovanja i utjecaja države, tj. vladara na njega. Uz spomen antičkih primjera dana je analiza nekih srednjovjekovnih oblika poslovanja, osobito pomorskoga na prostoru Jadrana. Oni se razvijaju bez posebnog utjecaja vlasti, putem trgovačke prakse. U kontinentalnom dijelu Hrvatske utjecaj vladara kao nositelja javne vlasti na razvoj gospodarstva objašnjen je na primjeru Zlatne bule iz 1242. i osnivanja slobodnoga kraljevskog grada Gradeca. Statut Rijeke iz 1530. sadrži više propisa koji svjedoče o težnji mjesnih vlasti za sigurnošću trgovanja i brzim sudskim rješavanjem sporova među trgovcima i pomorcima. Nova inicijativa za razvoj trgovine, osobito pomorske uslijedila je tijekom 18. stoljeća kada je proglašena sloboda plovidbe Jadranom, a Rijeka i Trst postaju slobodne luke. Vladari donose niz upravnogospodarskih reformi koje prati utemeljenje trgovačkih kompanija, priprostih dioničkih društava koja se bave različitim djelatnostima te rast broja trgovaca pojedinaca. Početkom 19. stoljeća trgovačka društva postupno se specijaliziraju, a prati ih rad trgovačke komore, suvremenih školskih institucija, gospodarskih izložbi i sličnih aktivnosti koje potiču gospodarstvo. Gospodarski razvoj prekinut je Prvim svjetskim ratom i višegodišnjim međunarodnim sporovima o razgraničenju između Italije i Kraljevine SHS koje se ponajviše ticalo pripadnosti luke i željeznice što je dovelo do negativnog utjecaja i pada gospodarstva.

Ključne riječi: trgovački subjekti; srednji vijek; 18. stoljeće; Hrvatska; Rijeka.

* Dr.sc.ŽeljkoBartulović,redovitiprofesor,SveučilišteuRijeci,Pravnifakultet;[email protected].

OvajjeradizrađenuzpotporuHrvatskezakladezaznanost,projektbr.9366“Pravniaspektikorporativnih akvizicija i restrukturiranje društava utemeljenih na znanju” i Sveučilišta uRijeci,projektbr.13.08.1.2.01“Zaštitakorisnikanahrvatskomieuropskomtržištufinancijskihusluga”.

Ž. BARTULOVIĆ, Pravni akti usmjereni na poticanje inovativnosti trgovaca...Zb. Prav. fak. Sveuč. u Rij., vol. 39, br. 4 (Posebni broj), 1479-1503 (2018)1480

1. UVOD

Povijestpružarelevantneprimjereoprilagodbamatrgovacauobavljanjusvojedjelatnosti,oblicimanjihovogorganiziranjakojiukazujunavisokstupanjposlovneinventivnosti.Sdrugestranenalazisedržavakojasvojimaktivnostimaipropisimautječe i usmjerava razvoj gospodarskih aktivnosti pa tako i oblika organiziranja.Međusobni utjecaj gospodarstva, države i prava postoji, ali istraživanje povijesnihprimjera pravnih propisa, njihovih međusobnih utjecaja, kao i pravna analizapropisairadapojedinihpravnihsubjekatauovomspecifičnompodručjuniječestaupravnopovijesnoj znanosti.

Rijeka,kaolukaiindustrijskigradbilajepredmetompovijesnihistraživanja,aliistraživanjepravnogaspektarelativnojeefemernozastupljenoupostojećojliteraturi.Bilo bi korisno raditi na interdisciplinarnom istraživanju pravnih povjesničara ipovjesničaraekonomije.

2. PRIMJERI IZ ANTIČKE POVIJESTI

U starom Egiptu bila je razvijena trgovina, ali vanjska trgovina odvijala seputemdržavekojajeorganiziralarazmjenurobesastrancimaitimepomagalanjezinrazvoj.1ZaštitutrgovacausvrhupoticanjatrgovinepoznavalisuiHetitipaseučlanku5.„Ubojstvotrgovca“zakonikaiz16.stoljećapr.Kr.onokažnjavasvrlovisokomodštetomuvisiniod100minasrebra.2

Rimskadržavapokušalajekrizucarstvaodsredine3.stoljećapoKr.prevladatiuvođenjemreformiudobaDioklecijana,adionjihodnosioseinadržavnuregulativugospodarskih djelatnosti.URimu su postojale udruge obrtnika, trgovaca (collegia negotiatorum) i pomorskih prijevoznika (navicularii). Ranije su vladari davalipovlasticekakobiihpotaknuli,alisuihinadzirali,osobitoudrugekojesusnabdijevaleRimhranom,akasnijeihstavljajupoddržavnimonopol.Postupnoseobrtnicivezujuzasvojazanimanjainemoguihslobodnobirati,atopotvrđujeiDioklecijan.Trgovciu naseljima također osnivaju svoju udruge. Isključivanje privatnih poduzetnikai intervencionizam države neki autori nazivaju „vojno-industrijski kompleks“.3 Dioklecijanovereformeteksudijelompolučileprivremeniuspjeh.

3. PRIMJERI SREDNJOVJEKOVNOGA NORMIRANJA GOSPODARSTVA

PropašćuRimskogCarstvadolazidozamiranjarobnonovčanogagospodarstva,pa tako i raznih oblika udruživanja, uz povremene uzlete, npr. u doba karolinške

1 Bartulović,Ž.,Povijestpravaidržave–Općapovijest,Rijeka,PravnifakultetSveučilištauRijeci,2014.,str.21.

2 Ibid.,str.33.3 Karajović,E.,Dioklecijanovediktocenama,Kragujevac,PravnifakultetuKragujevcu,1997.,

str.64-67,79,87;Boras,M.iMargetić,L.,Rimskopravo,Rijeka,PravnifakultetSveučilištau Rijeci, 1998., str. 197-198; Bujuklić, Ž., Rimsko privatno pravo, Beograd, Univerzitet uBeogradu–Pravnifakultet,2016.,str.47.


renesanse.Novi razvoj započinje još za križarskih ratova kada dolazi do izravnihdodiraZapadaiIstokapaipočetakaizravnetrgovine,osobitood13.stoljeća.Takavrazvoj dovodi do razvoja trgovine u komunama na Apeninskom poluotoku i naistočnojobaliJadrana,npr.uZadruiDubrovniku.Ipravnaznanostse„budi“maromglosatora i postglosatora. Potonji, proučavaju ne samo rimsko pravo, već i statutesjevernotalijanskihkomunajersadržeinoveobliketrgovačkihposlova.TakoseiuVeneciji,kojajevažnazbogutjecajanaistočnuobaluJadrana,stvarajunoviobliciposlovanja.Temeljmletačkogagospodarstvajepomorskatrgovinaukojojnailazimonanoveobliketrgovanjapaitrgovačkogpovezivanja.

Takva je, npr. rogadia (u Dalmaciji rogancia) u kojoj se primatelj stvariobvezujeobavitiposaozadavatelja.Trgovacseobvezaoprodatirobuuimevlasnika,ali uz svoj rizik, a zarada je u razlici cijene u prodaji i onoga što preda vlasniku.Collegantiaje,pak,najčešćiposaodokonca12.stoljeća.StrankakojajeostajalauMlecima(stans, iactator)dajedvostrukiiznoskapitala,adrugastranka(procertans, tractator)putujeitrguje.Dobitdijelenapola,agubitakrazmjernouloženukapitalu.Splitskistatutiz1312.poznajekoleganciju,ali isocijetet, tj.društvo(societas, lib.III.,cap73.)paMargetićpredlažedajetadariječodvostrukojkolegancijiukojudvijestraneunosekapital,atakveugovorenalaziiuDubrovnikuu13.stoljeću.SmatradauVenecijiterminkolegancijaoznačavadvostranukolegancijudokjednostrananemasvojposebanpravninaziv.4

Entegajeugovorukojemjednastranaulažekapitalilirobu,drugastranabrod,amornarirad.Tojenajrazvijenijiobliksocijetetaupomorskomposlovanju,svojevrsnisrednjovjekovnijoint venture.Dobitsedijelinatrećine,aizvanJadranazbogvećegrizikavećidiodobivajuvlasnikbrodairobe,tj.kapitala.Koristiosedo16.stoljeća(Dubrovačkistatutiz1272.,lib.VII.,cap.42.-53.)Marinarii ad partemkategorijasumornarakojineradezaplaćuvećzaudioudobiti.Patronbrodaugovoromjeprepuštaoodređeni dio dobiti od prijevoza robe ili putnika, pri čemumornari preuzimaju iobvezeuodržavanju ipopravkubroda (lib.VII., cap.1.) i štetukoja jenastalanateretu ako brod nije dobro održavan (lib.VII., cap. 6.).Tijekom16. i 17. stoljećaovajnačinplovidbebio jekarakterističanzaDubrovnik,pasugazvali„plovitinadubrovački način“.Razlognjegovapostojanjanesigurnost je pomorskihputovanjačijimnestankomprevladavamornarskiugovorzaplaću.TuvrstupomorskogpothvatapoznajustatutiZadra (lib. I., cap.71.),Ancone (cap.44.) iTrania (cap.10. i12.).Društvo karatista nastaje kada se pri izgradnji ili korištenju broda vlasnički udioidealnodijelina12 ili24karata.Suvlasniciovisnoovisiniudjelastječupravonaudioudobiti.5Tojeoblikpriprostogadioničkogdruštva,kojisetakođerkoristiozbog

4 Margetić, L., Antika i srednji vijek, Studije, Zagreb, HAZU, Vitagraf i Pravni fakultetSveučilišta uRijeci, 1995., str. 205; isti, Srednjovjekovno hrvatsko pravo,Obvezno pravo,Zagreb–Rijeka,HAZU,Vitagraf,PravnifakultetSveučilištauRijeci,1997.,str.263-284,aosocijetetuosobitonastr.275-280;Kostrenčić,M.,Pomorskopravoustatutimaprimorskihnaših gradova i otoka, Zagreb,Mjesečnik pravničkog društva uZagrebu, 5/1915., str. 287;Beuc,I.,PovijestdržavaipravanapodručjuSFRJ,Zagreb,PravnifakultetZagreb,1988.,str.309;StatutGradaSplita,Split,KnjiževnikrugSplit,1998.

5 Kostrenčić, M., Pomorsko pravo, 9/1914., str. 962; Šundrica, Z., Prijevod sedme knjigeDubrovačkogstatuta,Dubrovnik,HistorijskiarhivDubrovnik,1972.,str.15;Cvitanić,A.,Naše


velikogrizikaodpropastibrodautodoba.Ribarskadružinaoblik je udruživanjaukojem jedna stranadajebrod, druga

mreže,aribariulažuradnusnagu.Dobitsedijeliurazličitimomjerima.Ribolovseorganiziranamjestimabogatimribom,tzv.pošte,kojesupojedinekomuneilinaseljasmatralasvojimaštojeoblikspecifičnogasrednjovjekovnogskupnogvlasništva.Dioribeponekadsedavaoifeudalcuilivladarunatemeljunjihovaregalnogprava.6

IukontinentalnojHrvatskojdolazidorazvojagradskihnaseljačijigospodarskitemeljnijepoljoprivredavećobrtitrgovina.KaoidrugdjeuEuropi,jedanodoblikanastankatakvihnaseljasupoveljeoutemeljenjupovlaštenihslobodnihikraljevskihgradova.TakosusačuvanepovlasticeVaraždinuiz1220.,Virovitici1234.,Samoboru1242.,Križevcima1252.,Bihaću1279.,Koprivnici1356.ZlatnaBulaBeleIV.Gradecuiz1242.sadržinajpotpunijipopispovlasticazahrvatskeiugarskekraljevskegradove.Kraljdajepravoslobodnognaseljavanjapozivajući„goste“(hospites)nanaseljavanje(usp.danasstjecanjedržavljanstvairadnedozvole).Zaopljačkanuimovinu,akosenenađukrivci,odgovaravlasttogteritorijačimeseprivlačetrgovcikojimasejamčizaštitainaknadaštete.GrađaniGradecaneplaćajucarineunutardržavnihgranica(usp.današnje bescarinske zone).Biraju najvišega službenika, gradskog suca na godinudana,avladargapotvrđuje.Osobabezpotomakaslobodnoraspolažepokretninama,anekretninenakonsavjetovanjasasugrađanimamožeostavitiženiilirođakukojiihnemoguotuđitistrancima.Akonetkoumrebezoporuke,anemaženeirođaka,uglednigrađanipodijelitćeimovinu,dvijetrećinesirotinjiicrkvama,ajednutrećinugradu.Gradjedužankraljupomoćisdesetopremljenihvojnikaidatihranu,tj.„zalazninu”samo kada u grad dođe kralj, vojvodaSlavonije i ban.Kralj je dao naseljenicimazemljišteokonaseljaioslobodiograđanesvihobvezasljedećihpetgodina.7Zanimljivojedaseutakvojtrgovačko-obrtničkojsredinitijekom14.stoljećaspominjuženekojeimajuposlovnusposobnost,zastupnicemuževa,ravnopravnepartnericeuposlovanjupa čak i da samostalno obavljaju poslovanje.Apostolova Maršavelski upozoravana,npr.„gospođuMargaretutrgovkinju“(domine Magarethe institricis),dagradski„statut“iz1425.spominje„hljebarice“,dasu„solarice“praktičnoimalemonopolnadovomvažnomtrgovinom,avrelačuvajupodatkeodesetinamatrgovkinja,krčmaricai„uglednihposlovnihžena“kojeseupuštajuiukreditorskeposlove.8

srednjovjekovnopomorskopravo,Split,ZbornikradovaPravnogfakultetauSplitu,god.XVI,Split,1979.,str.222;„Dubrovnik“,u:Pomorskaenciklopedija,knj.2,Zagreb,Jugoslavenskileksikografskizavod,1975.,str.272;Margetić,L.,Srednjovjekovno,Obveznopravo,str.263-279;Bartulović,Ž.iAflić,M.,Sailor’sservicefrommedievaltimetomodernmaritimelabourconventions,Rijeka,Pomorskizbornik,55/2018.,str.15.

6 BeucI.,Povijest,str.309;Bartulović,Ž.,Povijesthrvatskogpravaidržave(kompendij),Rijeka,PravnifakultetSveučilištauRijeci,2008./2009.,str.23.

7 Margetić,L.,Sirotković,H.iBartulović,Ž.,VrelaizpravnepovijestinarodaSFRJugoslavije,Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1989., str. 33-35; Margetić, L. i ApostolovaMaršavelska,M.,Hrvatsko srednjovjekovnopravo– vrela s komentarom,Zagreb,Narodnenovine, 1990., str. 54-60 zaGradec.Nemožemo se upuštati u analize kojem je tipu gradapripadao Gradec, njemački, ugarski, slavonski. O tome vidi, npr. Margetić, L., Zagreb iSlavonija,Izborstudija,Zagreb–Rijeka,HAZU,Vitagraf,Adamić,2000.,str.205-206.

8 MargetićL.iApostolovaMaršavelskaM,Hrvatsko,str.105-106;ApostolovaMaršavelski,M.,ZagrebačkiGradec–Iurapossessionaria,Zagreb,PravnifakultetuZagrebu,1986.,str.118-123.


3.1. Srednjovjekovna Rijeka i Statut iz 1530. godine

PrvipropisikojisemogudovestiusvezusgospodarstvomnaprostorudanašnjeRijeke sadržani su u Statutu Rijeke iz 1530. (Statutum terrae Fluminis). PremaHerkovu,Rijekajeu16.stoljećubila„ugledantrgovačkigrad“,teses„obziromnavelikekoristi“odtrgovineiobrta„nastojaloraznimmjerama…unapreditiiraznimpogodnostimaprivućištovećibrojstranihtrgovaca“.Statutpredviđaisplatucijenezaprodanu robuunajkraćemroku, tj. istog ili sljedećegdana,au slučajuprodajena poček prema dogovorenom roku, kao i kazne za onoga tko ne izvrši preuzeteobvezeprematrgovcu.Sporovipopitanjukupovninerješavajusepremaskraćenompostupku.Stranomtrgovcupripadainaknadazatroškovenastalekašnjenjemisplatecijene(lib.I.,cap.53.).9Upisiutrgovačkimknjigamasmatrajusevjerodostojnima(lib. I., cap. 15.).10 Sporove u trgovačkim poslovima rješavaju suci u skraćenompostupkudo15dana(lib.I.,cap3.i9.).11Vodilasebrigaokvalitetirobenatržištu,kojasemoralaprodavatijavno,avodioseinadzornadmjerama.Mjereiutezibilisupodnadzoromibilisupodložnigodišnjojprovjerikojasepotvrđivalažigom(lib.III.,cap.39.-41.,lib.IV.,cap14.).12Kupcisunazahtjevtržnihnadzornikamoralipredočitirobutedatiizjavuokoličiniicijenikupljenoga.Trgovačkiiobrtničkiposlovibilisuograničeni tijekomblagdana i praznika, osimzapotkivače, ali ipakuzmogućnostopskrbeživežnimnamirnicama(lib.IV.,cap.1.).13Postojalisuitrgovačkicehovikojisuvodilinadzornadsvojimčlanovima.Statutpropisujecjenikezameso,ribuikruhteuslugetrhonoša.14Strancimanijebilodopuštenokupovatidrvonititkaninenaveliko(lib.IV.,cap.13.).15Statutspominjebratovštine(fraternitates)(lib.II.,cap.13.i17.)

9 Tekst i prijevod Riječkog statuta prema: Herkov, Z., Statut grada Rijeke iz godine 1530.,Zagreb,Nakladni zavodHrvatske, 1948. Lib. I., cap 53. „O kupovanju trgovačke robe i oisplatama trgovcimazanjihovurobu“:„Usvrhudabinašgradibioštobogatiji idanašemkraljuporastuprihodioddaćamnožinomtrgovaca,kojićedolazitiovamouštovećembrojusvojomrobomradibrzeisplatenjihoverobe…“.

10 Riječkistatut,lib.I.,cap.15.„Ovjerodostojnostiispravaiostalihspisa”:“…nekaseiknjigamatrgovaca,ljekarnikaidućandžijagradaRijeke,akosuurednopisane,dadepunavjerodostojnost,alisamoupogledustvari,kojeseodnosenanjihovoposlovanje.”

11 Riječkistatut,lib.I.,cap.3.Osudovanjustrancima.„Iuparnicamatrgovačkimipomorskimmože se postupati u svako doba i presuditi i predati ih na ovrhu, izuzevši praznika u častBožju“.Cap.9.Oparnicama,ukojimanijepotrebnatužba:„…iuparnicamaoplaćiodnosnotrgovačkoj robi… bilo kojeg dana, za vrijeme praznika ili izvan toga vremena, za vrijemesudbenihiizvansudbenihsvetkovina,biloporedoslijeduilimimonjega,izuzevšisvetkovina,određenihuslavuBožju.“

12 Riječkistatut,lib.III.,cap.39.„Okrivotvorenjumjeraiutega“,cap.40.„Onačinumjerenjatkaninaodlanaivune“icap.41.„Opatvaranjuvinaitrgovačkerobe“,lib.IV.,cap.14„Otom,dasemjerezažitoiostalesvakovrsnemjereimaduprovidjetižigom,ikolikoimaslužbenikprimitizaoznačivanježigomimjerenje“.

13 Riječkistatut,lib.IV.,cap.1.„Ozabrani,dasenablagdaneposlujeidržiotvorenetrgovine“.14 Riječkistatut,lib.IV.,cap.8.„Opekarimailiprodavačimakruhaiocjenikukruha”,cap.10.„O

mesarimaiostalimprodavačimamesanaklaonici”;cap.11.„Oribarimaiostalimprodavačimariba”,cap.15.„Otrhonošama,kojenosetereteugraduRijeci,ionjihovojnagradi”.Herkov,Z.,Statut,str.109-112.

15 Riječkistatut,lib.IV.,cap.13.„Ostrancima,kojikupujudrvoitkanineugraduRijeci“.


kojemoguće okupljaju i obrtnike.16Tako bratovština sv.Mihaela okuplja obućare(caligari e zavatini),abratovštinasv.Nikolemornareiribare.17

4. PRAVNI AKTI I RAZVOJ GOSPODARSTVA U RIJECI TIJEKOM 18. STOLJEĆA

Rijeka je bila dijelom habsburških posjeda te je potpadala pod nadležnostrazličitih dvorskih tijela koja su skrbila o prihodima države i upravi državnomimovinom.Dvorskakomoraosnovanaje1527.ivodilajeskrboprihodimairashodima,nadzoru zemaljskih komora, preuzimanju viška prihoda u zemljama Monarhije,financiranju dvora i vojske. Godine 1705. utemeljena je Bečka gradska banka(Wiener Stadtbank),a1714.Općabanka(Universalbankalitat)zanovčarskeposlove.Komercijalni kolegij za unapređenje trgovine utemeljen je u Beču 1666., a 1718.Glavnikomercijalnikolegij(Haupt-Kommerzienkollegium).ZapodručjeHrvatskeiUgarskepostojalajeUgarskakomorakojajedo1715.ovisnaobečkojKomori.Onajenadziralaprihodevladaraiupravljanjeimanjima,poslovanjekraljevskihgradovateprikupljalavladarskeprihode.Od1772.preuzelajeuzdržavanjeorganaupravnihvlasti u Hrvatskoj, prikupljajući poreze i dostavljajući Hrvatskoj potrebne iznose.Dvorskakomoraukraljevoimeupravljazemljištemčijiprihodiiduzauzdržavanjekrajiškevojske.18

HabsburškaMonarhijadopočetka18.stoljećanijepoticalapomorskutrgovinuirazvojluka.DopromjenedolazikadanaprijestoljedolazicarKarloVI.1711.OnjestigaoizŠpanjolske,tadašnjepomorskesilepaželiiskoristitipomorskepotencijalemonarhije.MletačkaRepublikadotadajepolagalapravanaJadranskomorenazivajućigasvojimzaljevom(Gulfum).CarKarloVI.,2.lipnja1717.manifestomproglašavaradi promicanja, uređenja i uvećanja trgovine u našim nasljednim zemljama… da smo smatrali uputnim i korisnim opskrbiti svim važim sredstvima, te prihvatiti i podupirati one koji bi izrazili želju nastaniti se ondje i priznati im među svim drugim sredstvima sigurnu i slobodnu plovidbu Jadranom.Uslijedio je političko-trgovački ugovor sasultanomAhmedomIII.osloboditrgovinepodanikanarijekama,moruikopnu27.srpnja 1718. godine.19

Novpoticajuslijedio jepatentomKarlaVI.,18.ožujka1719.GradoviTrst iRijekaproglašenisuslobodnimlukama(toč.3.).Osobitoseističepravonadoseljavanje

16 Petranović,A.,„Riječko”uzrimskopravo(exStatutoTerraeFluminisannoMDXXX),Rijeka,ZbornikPravnogfakultetaSveučilištauRijeci,2018.,vol.39/3,str.36.

17 Bartulović,Ž.,PravniaspektsrednjovjekovnihbratovštinasaosvrtomnaRijeku,Rijeka,SvetiVid: Zbornik, Izdavački centar Rijeka, 1995., str. 120.; Torcoletti, L. M., Le confraternitefiumane,Roma,Fiume,RivistasemestralediStudiFiumani,vol2/1954.,str.83-89;Kobler,G.,PovijestRijeke,knj.druga,Opatija,Preluk,1996.,str.276-278.

18 Beuc,I.PovijestinstitucijadržavnevlastiuHrvatskoj(1527-1945),Zagreb,ArhivHrvatske,1969., str. 29-31; isti, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije iDalmacije,Pravnopovijesnestudije,Zagreb,PravnifakultetZagreb,1985.,str.178-179.

19 Ilustriranapovijestjadranskogpomorstva,Zagreb,Stvarnost,1975.,str.97i100;Lukežić,I.,GospodarskakomorauRijeciodIlirskihprovincijadodanas,Rijeka,Hrvatskagospodarskakomora–ŽupanijskakomoraRijeka,2015.,str.12.


stranihbrodovlasnikai trgovacainjihovazaštita(toč.1.).Vladarobećavadovršiti,popravitiiliizgraditiglavneceste,atrgovcićeusvimlukamaivodamapristajatibezpratnjeilidozvole(toč.2.).Takoje1728.uprometpuštenacestaKarolina(nazvanapremacaru)kojajepovezivalaRijekusKarlovcem.TojeujednoispojsrijekamaKupom,SavomiDunavoms, tzv.„žitnimputom“.Svaki trgovac ipomoracmožeslobodno uploviti, isploviti i poslovati uz plaćanje zaštitne pristojbe, uzgredice,regalijeimaltarinete1,5%konzularneiliadmiralitetnecarineodvrijednostiprodanerobe.Izgraditćeseikarantena,štojeučinjeno1726.Brodkojiskrivinasiljesmatrasegusarskimpaćenaknaditištetuikadotploviudruguluku.Komoraćeizgradititrgovačka skladišta (toč. 4.).Utemeljit će seosiguravajućabanka ili kompanija zapomoćbrodovimauslučajunovčaneoskudice(toč.5.).Trgovcimakojidođuulukusuditćeposebanmjeničnisud(toč.6.)kojijeutemeljen20.svibnja1722.sasucemičetiriporotnika.Trgovcisesmijunastanitiunutargradovabezposebnihnameta iporeza(toč.7.).Uslučajuratatrgovcimoguotićiurokuodgodinedanasrobominesmijuseuzaptiti(toč.8.).Zabranjenjeius naufragii, tj.pravoprisvajanjaspašenihstvariuslučajubrodoloma(toč.9.).Važnajepovlasticakojomsutrgovciizuzetiodukonačivanjavojske(toč.10.).Unaprjeđenjetrgovinetrebalojedonijetioslobađanjebrodovaodpregleda,aliuzposjedovanjeputnihispravaipopisabrodskogtovara(toč.11.).Konačno,svaka„nacija“možeugraduiliizvannjegasagraditijavnuzgraduzaposlovanje,atrgovcimasepotvrđujusvestvarneiosobneslobodekojesumoguće(toč.12.).20

Ekonomistiod16.stoljećaukazujunapotrebuosnivanjatrgovačkihkompanijakojimaćevladaridavatikoncesijeinadziratiihlakšenegopojedince,tzv.trgovce-avanturiste(merchant adventurers).Oneraspolažuvećimkapitalom,paćesigurnijeposlovatiioružanoosiguravatibrodove.NajstarijesubileengleskeRuskakompanija(Moskovy Company,1554.),Levantska(1581.),Istočnoindijska(1600.)inizozemskaIstočnoindijskakompanija(1602.).21ZbivanjauRijecimožemopromatratiuokvirumerkantilističkogsustava,bogatstvodržavemjerisekoličinomnovca,proizvodnjajepodređenaprometuistjecanjunovca,osobitoizvozom.22

VažankorakuposlovanjubilojeutemeljenjeCarske privilegirane kompanije (Istočnoindijska,Orijentalna)28.srpnja1719.,sasjedištemuBečuusvrhutrgovinesLevantomiDalekimistokom,spodružnicamauRijeciiBakruteBeograduiMessinikoji su tadabili unutarCarstva.23 S kapitalomod75.000 forinti trebala je oživjetitrgovinu s Turskom i gradnju brodova, osnivati manufakture i mrežu skladišta.DobivapovlasticugradnjebrodovauTrstu,RijeciiBakru.Birokratskoposlovanjei

20 Herkov,Z.,GradnjaratnihbrodovauKraljevici1764.-1767.,Pazin–Rijeka,HistorijskiarhivPazinaiRijeke,pos.izd.,sv.6,1979.,str.166-169;Lukežić,I.,Gospodarska,str.12.

21 Herkov,Gradnja,str.30;Margetić,L.,Općapovijestprava idržave,Rijeka,PravnifakultetSveučilištauRijeci,1998.,str.151;Klinger,W.,Prvaglobalizacija:kolonijalnaekspanzijaitrgovačkekompanije,u:Dobamodernizacije,1780.-1830,More,Rijeka,SrednjaEuropa(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.16-18.

22 ORijeciipoliticimerkantilizmavidi:Šišul,N.,GospodarskapolitikaAustrijeiRijeka1780.-1830.,u:Dobamodernizacije,str.77-99.

23 Herkov,Z.,Gradnja,str.30;Dubrović,E.,Rijeka–južnipolSrednjeEurope,Rijeka,DruštvopovjesničaraumjetnostiRijeke,2018.,str.39.


slabefinancijedovodedostečaja1731.iukinuća1742.PoslovnicauRijeciimalajemonopoltrgovinenavelikougradu,a1721.osnovalajeradionicuzapreraduvoskaisvijećaitvornicuužadi.Direktoraposlovnice,OesterreicheraizKemptena,Lukežićopisuje kao prvog predstavnika modernog managementa merkantilističkog tipa u Rijeci.Poduzetniciistranimajstoridajugradukozmopolitskucrtu.24

DioplanabilojeutemeljenjeIndijskekompanijeuOostendeu,uHabsburškojNizozemskoj1722.,alinakratkojersuseBritancitomeprotivili.Bezuspješnipokušajinastavljaju se do konca 18. stoljeća.William Bolts 1775. u Trstu osnivaAzijskukompanijuuzpomoćbankaraizAntwerpena,kojajetrgovalaujugoistočnojAfrici,Indiji iKinina temeljudesetogodišnjepovlastice.Kapital jeuvećan1781. javnomponudom1.000dionica,ali1785.kompanijabankrotira.PoslovanjejeizazvalootporPortugalaca,EnglezaiDanacakojinisuhtjelijačanjehabsburšketrgovine.25

BilojetodobaturskihratovaipotrebezaštiteplovidbenaJadranu.Carje1733.htiokupitibrodogradilišteuTrstuzapotrebearsenala,alidvornijeimaokapitalazato.Pokušajobnoveratnemornariceslijedi1742.Sklapasei,tzv.„prijateljskiugovor“oslobodnojplovidbisgusarimajer1748.nemaobraneodupadaalžirskih,tuniskihi tripolitanskih pirata, tzv. barbareski. Država nameće brodovlasnicima „javno-privatno“partnerstvotražećidasenaoružajuosvomtroškujeronanemamornaricuzazaštitupomorsketrgovine.UzaludnajeigradnjafregataAurora i Stella matutine uKraljeviciod1764.do1766.,poslijeprodanihToskani.UspjehjebilatekpravnaregulacijaplovidbeEdiktomoplovidbi1774.godine.26

Dvorseokrećeosnivanjuupravno-gospodarskihustanovaza razvoj trgovine.Vrhovna trgovačka intendanca (Kommerzialhauptintedanz, Suprema Intendanza commerciale) utemeljena je u Trstu 1731. i podređena Predstavništvu Komorekranjske,sazadaćomistraživanja i razvijanja trgovinenaaustrijskomprimorju,alibezpolitičkihnadležnosti.MarijaTerezija1746.uBečuosnivaTrgovačkidirektorij(Commercien Ober-Directorium), preustrojen 1753., koji djeluje do 1772., kadamijenjanazivuTrgovačkisavjet,čimedržavacentralizirarazvojnupolitikutrgovine.Unasljednimzemljamaosnivaistoimenanižatijela.UTrstuje1749.grofWiesenhuttenimenovanintendantomAustrijskogprimorjaikapetanomTrsta,ovisnomoVrhovnomdirektoriju uBeču.Time je upravno-politička organizacija proširena naAustrijskoprimorje.URijecije26.siječnja1753.osnovanoCesarsko kraljevsko namjesništvo (Komerzasesorij)zakapetanateRijeke,TrsataiBakrazaizvršenjepolitiketršćanskeIntendance. Sudbenost u trgovačkim i mjeničnim predmetima prenesena je naMjenbeno-trgovačko sudište i Pomorski konzulat (Tribunale cambio mercantile e Consolato di mare). Primorska trgovinska provincija (Provincia mercantile del Litorale, Austrijsko primorje) osnovana1753. sa sjedištemuTrstuobuhvaća luke:Akvileju, Trst, Rijeku, Bakar, Kraljevicu, Senj i Bag. Podčinjena je tršćanskoj

24 Lukežić,I.,Gospodarska,str.13;Žic,I.,KratkapovijestgradaRijeke,Rijeka,Adamić,1998.,str.47-48;isti,Riječkiorao,venecijanskilavirimskavučica,Rijeka,Adamić,2003.,str.108.

25 Herkov,Z.,Gradnja, str. 32; Fussenegger,G.,MarijaTerezija, Zagreb,Alfa, 1981., str. 35.Dubrović, E., Rijeka – južni pol Srednje Europe, Društvo povjesničara umjetnosti, Rijeka,2018., str. 39-40. Vidi i https://en.wikipedia.org/wiki/Austrian_East_India_Company, 19. prosinca 2018.

26 Herkov,Z.,Gradnja,str.31,41-44,92id.


Intendanci,čijijeintendant,kapetanTrstanadležanzaupravu,trgovinu,pomorstvoizdravstvo.RijekaiTrstzadržalisurežim„slobodnihluka“.27

NakonupravnihpromjenausmjerenihrazvojupomorsketrgovinedvorjeputemTrgovačkedirekcijeuBečukrenuouposlovnipothvati1750.utemeljioTršćansko-riječkuprivilegiranukompanijuskoncesijomtrgovineipreradešećeraunasljednimzemljamaMonarhije,uzpravoizgradnjezgradaiskladišta,oslobođenjecarinaidaćazauvoz sirovineuRijeku iTrst,daljnjuprodajubezcarine i samouz trošarinu teizgradnju vlastitih brodova. Svi su zaposleni oslobođeni kmetskih davanja i tlakate ukonačivanja vojske.Kapital od 1.088.000 forinti podijeljen je u 1.364 dioniceizmeđu 231 dioničara.Najveći je bio grof de Fries s 256 dionica, a većinu imajutrgovciibankariizBeča,HamburgaiAntwerpena,jerjeaustrijskaNizozemskabilanajrazvijenijepomorsko-trgovačkopodručjeonogdoba.MarijiTerezijipoklonjenoje13dionica.Nizozemskidioničariimalisu43glasauskupštinidioničara1752.,aaustrijski22.Dionicesuimalepravnistatusnekretnina,astranacvlasniknajmanje20dionicabiojeunasljednompravuizjednačensdomaćimosobama.Dionicestranacanisusesmjelekonfisciratiniuslučajurataprotivnjihovedržave.Kompanijajekodnamirenjapotraživanja imalapravoprednostipredostalimvjerovnicima.Dioničariprethodnekompanijekojisuušliunovudobivalisuzasvojkapitaldionicenovogdruštva.Udjelionihkojisusepovukliisplaćivanisuuratama,alitojeTrgovinskovijećeutvrdilokaobespredmetno.NačelujebilanizozemskatrgovačkakućaArnoldizAntwerpena,askupštinidioničarapredsjedavanačelnikAntwerpenaPierreWellens.Nizozemci su uspjeli da Rijeka bude sjedište Kompanije, iako se Beč protivio.Zaposleno je oko 1.000 radnika, dok su tadašnjemanufakture imale tek nekolikodesetaka. Dok u Monarhiji živi feudalni poredak ovdje je za ostarjele i bolesneradnikeosnovanasiromaškablagajna.KompanijaimamonopolnatrgovinušećeraipodružniceodTrsta,Beča,Temišvara,HersonanaCrnommoru,Carigradu,Solunu,Lisabonu,VeraCruzu,Krimu,Philadelphiji(komanditnukuću),SantiagodeChilleuitd.ZbogstrahaodgubitkamonopolanašećerširilepezuposlovanjakopajućiugljenuLabinu,željezouTrbižu(Tarvisio),živu,osnivamanufakturesvijeća,voskaipotašeuRijeci,brodogradilištatetalionicuželjeza.UvozilajerobuizNizozemske(kavu,čaj, papar, sušenu ribu iz Norveške, indigo iz Nantesa itd.). Direktori KompanijevodilisumanjekomisioneposloveAzijatskogtrgovačkogdruštvaCarski orao (Der kaiserliche Adler).PlaćestručnihradnikaizNizozemskeiHamburgabilesudvostrukovećenegoumatičnimzemljamakakobiihprivuklinadolazak.UzsjedištejeuRijeciizgrađena rafinerija šećera.Rafinerija postaje jedna od najvećih tvrtkiMonarhije idobivapovlasticupreradešećerana25godinaštojeprodužavanodo1828.Vrhunacjebiokoncem18.stoljeća,apadjeizazvanNapoleonskimratovimaikorištenjemrepeumjesto trske, čemu se nisu uspjeli prilagoditi.Uz to,merkantilističko poslovanjedodjelom vladarskih povlastica potiskuje liberalizacija tržišta. Kompanija jelikvidiranaodlukomugarskogsaborauPožunu1825.,askupštinadioničaraprovela

27 Bartulović,Ž.,Sušak1919.-1947.,Rijeka,PravnifakultetSveučilištauRijeci,Državniarhivu Rijeci iAdamić, 2004., str. 15-16; Lukežić, I., Gospodarska, str. 13; Faber, E., CarskagospodarskapolitikanaJadranuod1717.do1776.,u:Riječkaluka:povijest,izgradnja,promet(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2001.,str.78-81.


jedražbuimovine1829.28

Inventivnipojedinci traženove trgovačkeputove,npr.grofRialfPerles,prviupraviteljBanata,čijijeposjedbioiGrobnik,traživezusRijekom.Zatrgovinužitompreko Rijeke utemeljena je 1759. Temišvarska kompanija. Dobiva desetgodišnjupovlasticuzadopremuproizvodaizBanatauRijekuiTrst,nozboggubitaka1763.radisesanacijskielaboratirestrukturiranjeuKompanijuTemišvar-Trst,noonanakonkratkogoporavkapropada.Riječkakompanija tražila jeodTemišvarskepomoć za otvaranjekuće zaprodaju šećerauTemišvaru.Sličnu suradnjuplaniraTrgovinskovijećeuBakru,aliplanizvozabanatskogžitapropada.29

Trgovačkaprovincijajeukinuta,aRijekareinkorporiranaHrvatskoj14.veljače1776.godine.UtemeljenajeSeverinskažupanija,aMarijaTerezijaosnivagubernijuRijeci s JosephomMaylathomdeSzekhelyemnačelu.Onpostaje i župannoveSeverinske županije. Osnutak Riječkog gubernija dao je poticaj izgradnji luke itrgovinižitomizPanonije.PodutjecajemMaylathautemeljenajeTrgovačkaburza(La borsa mercantile)itrgovačkiKasino1779.30

Potomje1778.utemeljenBakarskimunicipijučijisastavulaziRijeka.Bakarjetadabionajvećahrvatskaupravnacjelinas7.656stanovnika,dokjeRijekaimala5.956, a Zagreb 2.815. Riječki patriciji strahuju da ih veći Bakar i gospodarski„proguta“patražepriznanjegradskihpovlastica.MarijaTerezijaje23.travnja1779.novimaktomodrediladajeRijekacorpus separatumneposrednopripojenUgarskojkruni.TakavtekstpotičeUgarskudaRijekusmatrasvojom,iakojetodvojbenojerjeiHrvatskakraljevstvo„pridruženo“Ugarskojkruni.JosipII.20.ožujka1786.ukidaSeverinskužupanijuiosnivaUgarskoprimorjeukojiulaziiriječkikotar.Rijekajeuupravnimigospodarskimposlovima,kaoičitavaHrvatska,podređenaUgarskomnamjesničkomvijeću.31KonacrazdobljaoznačavasmrtJosipaII.1790.UzUgarski

28 Dubrović,E.,Rijeka,str.19,30-34;ToševaKarpowicz,Lj.,Masonerija,politikaiRijeka(1785.-1944.),Rijeka,DržavniarhivuRijeci,2015.,str.31-32,43-44.OnanavodidasuNizozemciiFrancuziutemeljilislobodnozidarskuložuL’Ami Solitaire Inconnu a l’Oriente de Fiume,kojasespominje1769.,donoseći liberalaniprotuhabsburškiduh.Lukežić,I.,Trgovačka,str.14.Lukežić,I.,Riječkeglose,Opaskeodavnimdanima,Rijeka,IzdavačkicentarRijeka,2004.,str.19-20;Žic,I.,Riječkiorao,str.101-103,navodidajeMarijaTerezijakupila12dionica,grofChotek300,Bečkabanka144,izaslanstvobečkihbankara144,aNizozemci144dionice.Trkulja,M.,Rijeka– središtemanufakturneproizvodnje,u:TemeljimoderneRijeke1780.-1830.,Gospodarskiidruštveniživot(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.46. PasqualeRicci, predsjednik tršćanske Intendance 1762.Vrhovnoj trgovačkoj intendancidajemišljenjeoRafineriji šećerauRijeci.Onupozoravanaskupoćuproizvodakritizirajućitakozaštitudržavnogmonopolaipotrebukonkurencijeradiučinkovitostiproizvodnje,predlaželiberalizacijuuvozasirovineradipreradeudrugimdijelovimadržaveteupozoravadadržavapropisimanesmijeprevišeštititiintereseradnikajerćesetoodrazitinaposlovanje.OpširnepodatkeoKompanijidonosiHofmann,V.,Tršćansko-riječkaprivilegiranakompanija1775.-1804.,u:Dobamodernizacije,str.45-75.

29 Dubrović,E.,Rijeka,str.41-44,48-49.30 Dubrović,E.,Rijeka,str.12-13;Tadić,K.,Riječkakasinaičitanjenovina,u:Temeljimoderne

Rijeke,str.143-144;Lukežić,I.,Trgovačka,str.16.31 Lukežić,I.,Trgovačka,str.14;Žic,I.,Kratka,str.52-53;Hauptman,F.,PregledpovijestiRijeke

doBachovaapsolutizma,u:Rijeka,zbornik,Zagreb,Maticahrvatska,1953.,str.209;Soos,I.,Rijekausredištuinteresamađarskepolitike,u:TemeljimoderneRijeke,str.180;Bartulović,


saborvežeseanonimniprijedlogupravnereorganizacijesjevernogJadranaProjectum Articulipremakojembi„Ilirskojnaciji“bilaprepuštenaRijeka,BakariKraljevicateKarolinškacestapabigradsokolinompostaotrgovačkiemporij.32

Važan čimbenik u razvoju gospodarstva je dolazak kvalitetne radne snage.ProtestantiuHrvatskojnisuimalipravnopotvrđenstatussvedokJosipII.1781.nijeizdaoPatentovjerskojtolerancijikadasupostaliravnopravnigrađaniimoglisebavitigospodarstvom,iakosu,npr.djelovaliuRijeci.Takose,premaDubroviću,uRijeciširi protestantska radnaetika.U tomvremenudolazidoutemeljenjapravoslavne ižidovskeopćineuRijeci.33

Trgovac JakovBradičić izRijeke 1787. od cara patentom dobiva povlasticuizvozažitaidrugerobenacrnomorskomizvoznompravcunadesetgodina,alipropadazbogratapa1791.UgarskomsaborupodnosiNacrttrgovačko-domoljubnogugarskogdruštva,nacionalnogdruštvasasjedištemuPešti.AndrijaLjudevitAdamić,poslovnaosobafascinantnihsposobnostiiostvarenja,prednostdajeriječkompravcu.Adamić,suprotnoodkompanijanijeutemeljiojedinstvenutrgovačkukućuteuglavnomostajevjeran malim ortačkim partnerstvima i dioničkim udjelima u poslovanju, nekimasamozajednokratnipothvat, trgujeduhanom,konopljom,hrastovinom,soliitd,aliipakosnivaiosiguravajućadruštva.Socemje1786.osnovaotvrtkuSimone Adamich & Figlio.Predlagaojeutemeljenjetrgovačkekreditneidiskontnebanke1791.,anasaboruuPožunuutemeljenjeugarskenacionalnekompanijePrivilegiranog društva za ugarsku trgovinu sasjedištemuRijecitepodružnicomuPešti.34

U Rijeci su 1804. i 1805./1806. postojale brojne tvornice i manufakture uvlasništvupojedinaca iliortaka,kao i52 trgovcapojedinca.35Uposlovnomživotubilo je i žena. JohannaCatarinaVierendeels, rođ.Neef, Flamanka, žena direktoraTrgovačkekompanijePeteraJanaBernardaVierendeelsabilajeod1783.do1794.sTomasomGiuliancichem„tihidrug“(socia tacita)trgovačkekućeSantaSantarellijazatrgovinudrvomikonopljom.36

EngleskiputopisacThomasWatkins1789.piše:Rijeka je jedna od rijetkih luka Ž.,Povijesthrvatskog,str.31,id.,Sušak,str.17-18.

32 ToševaKarpowicz,Lj.,Masonerija,str.61-64.33 Dubrović,E.,Rijeka,str.81;Milošević,Miodrag,VjerskaigrađanskasnošljivostuRijeci,u:

TemeljimoderneRijeke,str.131-141.34 OAdamićuvidiknjigu:Adamićevodoba1780.-1830.,Riječkitrgovacudobavelikihpromjena

(ur. Dubrović, E.), Rijeka, Muzej grada Rijeke, 2005. Korišteni su podatci: Lukežić, I.,ŽivotopisAndrijeLjudevitaAdamića,str.15-75;Dubrović,E.,Adamićeviplanovizaosnutakprve banke uRijeci, str. 86-89; id.,Adamićevi prijedlozi za razvoj trgovine i izvoza prekoriječke luke, str. 184-185;Ress, I.,Adamić iMihanović naSaboruuPožunu, str. 187-221;AdamićeviMihanovićevprijedlogosnivanjaPrivilegiranogugarskogdruštva,prir.Labus,N.,str.332-338.Vidii:Dubrović,E.,Rijeka,str.17,35-36,49-51;Žic,I.,Riječkiorao,str.106-107.

35 Spominju se manufaktura šešira (vlasnik Giuseppe Fulvi), za izradu kamenog posuđa(GiuseppePessi)itvornice:zapreradukožeidugmad(vlasniciOdenigoMinussiiFrancescoRubinić,direktorGiovanniBattista),zakonope(braćaCantarelli),zavosak(GiuseppePessi),šećer,preraduvuneipotaše,anavodesei52trgovca,a1805./1806.rafinerijašećeraitvornicarozolina,šešira,kože,voska,konopa,potaše,duhanasukna.ToševaKarpowicz,Lj.,Masonstvo,str.39-40,Lukežić,I.,Trgovačka,str.17.

36 Lukežić,I.,Riječkeglose21.


koje pripadaju austrijskom caru koji je mnogim mudrim povlasticama i zaštitnim mjerama znatno unaprijedio njezin trgovački promet.37LukežićcitiraErcega:Rijeka je bila kapitalistička oaza u moru feudalizma… izlazi iz okvira državne zajednice, te izrasta u svjetski poslovni subjekt. Tomu su znatno pridonijeli središnji državni propisi i povlastice, zatim zemaljske odluke i lokalni propisi te, napokon, sami poslovni ljudi svojom poslovnošću i novcem.38

5. 19. STOLJEĆE – PROCVAT RIJEČKOGA GOSPODARSTVA

TijekomNapoleonovevlastiod1809.do1813.Rijeka jebiladioGrađanskeHrvatske i Ilirskih pokrajina.Trgovačke komore nastaju u Francuskoj tijekom17.stoljeća,aintendantHrvatskeContadesutemeljioje18.studenoga1811.TrgovačkukomoruuRijeci.Člankomoremogaojepostatitrgovacsnajmanjedesetogodišnjimiskustvom. Prvi predsjednik bio je Pavao Scarpa st., a od 1812. de Ridder izAntwerpena, direktor šećerane. Povratkom austrijske vlasti komora je prestaladjelovati29.rujna1814.kaofrancuskaustanovanepoznatauHabsburškojMonarhiji.URijeciiTrstudekretomsu1812.utemeljeneinstitucijeentrepota(bescarinskelukeza robu namijenjenu daljnjem izvozu), tj. skladišta za austrijsku robu. Iste godinedovršenajeLujzinskacestaodKarlovcadoRijeke.AdamićsurađujesFrancuzimaidobivamonopolzatrgovinusolizaIlirskepokrajineiTalijanskoKraljevstvo.Izvješćeiz1814.spominjepettvrtkizaosiguranje(Camera di sicurita).Iporedovihaktivnostistanjegospodarstvaudobafrancuskevlastibilojeloše,aengleskapomorskablokada,uvođenjevisokihporezainovačenjestanovništvautječunanjegovpad.39

Ideja mađarskoga nacionalnog gospodarstva od Karpata do Jadrana kojapredviđa zaštitne carine nastaje 1790., a kulminira 1848. Nasuprot njoj rađa sekoncepcijahrvatskogagospodarskogpreporoda.40Monarhija1814.umjestotrgovačkekomoreuvodidvojicutrgovačkihizaslanika(deputata)kojećenaprijedlogtrgovacaimenovati tršćanski Gubernij. Na sastanku europskih vladara 1821. u Ljubljaniriječkoizaslanstvoodcarajeu16točakatražilogospodarskemjerezaoživljavanjeRijeke.HrvatskisabortražiojepovratprimorjaštojevladarFranjoII.učinio1822.i umjesto Severinske županije utemeljio Severinski okrug. Primorje je u vlastiRiječkogagubernijakaoLitorale Hungarico maritimum commerciale (Breg ugersko morski kupacki).41NakonprestankafrancuskevlastiMarcoSusanipredlažeproširenjegubernijadoKarlovcaumjestoispreplitanjaingerencijesDvorskimratnimvijećemiZagrebačkomžupanijom.VicenzoBenzonipredlažesustavmjeničnih(trgovačkih)sudovaradipodizanjakvaliteteisigurnostiposlovanja,a1829.osnovanajeTrgovačkadeputacijaRijeke.42Kada1824.krećeizvozhrastovihdužicaizKarlovcaiSlavonije

37 Id.,Trgovačka,str.16.38 Ibid.,str.15.39 Ibid.,str.7,19-21;Žic,I.,Riječkiorao,str.103-105;Dubrović,E.,Rijeka,str.58;Sabljić,N.,

Austrijskeifrancuskegospodarskeprilike,u:TemeljimoderneRijeke,str.69-73;Bartulović,Ž.,Nacija,str.62-63;id.,Sušak,str.18-19.

40 Lukežić,I.,Trgovačka,str.22-23.41 Bartulović,Ž.,Sušak,str.19-20;Lukežić,I.,Trgovačka,str.25.42 Dubrović,E.,Rijeka,str.16;Lukežić,I.,Trgovačka,str.25.


u Francusku Adamić predlaže utemeljenje povlaštenoga trgovačkog društva zaunaprjeđivanjemađarske trgovine premamoru, ali do toga nije došlo.Grof JankoDraškovićuDisertaciji1832.tražijačanjedomaćegakapitalaisjedinjenjeRijekeshrvatskimislovenskimzemljamateBosnomuVelikuIliriju.PredlažeiutemeljenjetrgovačkogdruštvauRijeci s jakimkapitalomkojebipomagalo izvozhrvatskih iugarskihproizvodaprekomora.43

Urevolucionarnimzbivanjima1848.velikougarskaidejatražiizlaznamoreitouRijeci,štopodržavariječkipatricijat.ZahtijevanjanarodaiHrvatskisaborističupripadnostRijekeHrvatskoj.DvorimenujeJelačićazaguverneraRijeke,austavom1849. Rijeku priznaje dijelom Hrvatske. Za Bachova neoapsolutizma ukinuto jeUgarsko primorje 1850. i utemeljena jeRiječka županija.Nitimađaronska većinapri sklapanju Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. nije htjela priznati Rijeku dijelomUgarske,alinaknadnoprihvaćareskriptsizmijenjenimtekstom§66.Premanjemucorpus separatumom privremeno, do konačnoga dogovora, upravljaju zajedničkiorganivlastiugarskogdijelaMonarhije(saborivlada)ukojimaMađariimajuvećinuteupraksiostvarujusvojuupravu.Mađarisuprivremenostkoristilisvedo1918.44

VažnuuloguurazvojugospodarstvaRijekeimalajeTrgovačkakomora.Austrijskiprivremenizakonod18.ožujka1850.predviđatrgovačkekomoreuZagrebu,OsijekuiRijeci(zaHrvatskoprimorjeiLiku).Svakijegospodarstvenikbioobvezanučlanitiseukomoruiplaćatiprirez.BanJelačićdekretom21.veljače1852.utemeljujekomoruuRijecikojapočinjesradom11.ožujka.Statutjedonesen1864.UposloveKomoreulazilisumjenjačkiposlovi,trgovačkipromet,valutniposlovi,senzali(mešetari),trgovačkadruštvainjihovaorganizacija,skrboobrazovnimustanovamautrgoviniipomorstvu,trgovačkoipomorskozakonodavstvo,proizvodnja,promet,prijevoz,brodogradnja,vodeiceste,specijalističkiobrti,manufakture,tvorničkeradioniceipogoni,zaštitavlasništva,povlastica,izumi,industrijskipatenti,informacijeimišljenjaodavanjima,trgovačkimipomorskimugovorima,oznakama,konzulatima,karantenama,prometu,telegrafima, pošti, sajmovima, mjerama, uzancama, monetarnoj politici, bankama,štedionicama i osiguravajućim zavodima. Prvi predsjednik Komore bio je IginioScarpa.OkozmopolitizmugovoridajeuKomoribiloTalijana,Engleza,Francuza,Nijemaca,Austrijanaca,Slovenaca,Židova,MađaraiČehatedrugihnacija.45

Smjermodernizacije,aliiunifikacijepropisa,slijediPravilnikoindustrijiuvedencarskimpatentom1860.Komora1866.odvladetražidaseuRijeciprivremenouvedeAustrijski tergovački zakonik jer je nuždno urediti tergovačko pravo, i to u smislu što točnije jednakosti, da tergovina uzmogne napredovati, a vieresija povećati se. NakondonošenjaHrvatsko-ugarskenagodbe1868.,Komorajeponovnoutemeljena1872. kao ugarska institucija, a 1875.MarijanDerenčin predlaže osnutak zasebneTrgovačkekomoreuBakru,aliona jeosnovanauSenjuvjerojatnokakobimanje„smetala“mađarskiminteresima.RiječkaKomoraje1878.donijelaZbirku trgovačkih uzanci (Usi di piazza)izmijenjenihidopunjenih1907.godine.46

43 Lukežić,Trgovačka,str.22-23,25,28-29;Bartulović,Ž.,Povijesthrvatskog,str.37.44 Bartulović,Ž.,Sušak,str.22-23;id.,Povijesthrvatskog,str.50.45 Lukežić,I.,Trgovačka,,str.41-42,45,49.46 Ibid.,str.67,76,92,97-98,107,179.


Od Komore treba razlikovati Trgovačku burzu koja je utemeljena 1891. napoticajgremijatrgovacaiuzpomoćugarskepomorskevlade,ministarstva.Rijecijetadaukinutstatusbescarinskeluke(porto franco)naprijedlogvladezbogvelikogaduganastalogmodernizacijomluke i investicijama,ali jeostalamanjabescarinskazona.47

Politika se prelama u pitanjima prometnog povezivanja Rijeke, osobitoželjezničkeveze.DorotejskacestaodRijekedoMartinšćiceotvorenaje1833.UgarskisaboruPožunu1836.donosiZakonoizgradnjiželjeznicedoRijeke,aliBečfavoriziraTrst.URijecije1845.sklopljenugovorUjedinjenogdruštvazaizgradnjuželjezničkeprugeVukovar-RijekasasjedištemuPeštiiRijeciiglavnicomod25milijunaforintipodutjecajemprogramaLajosaKossutha.Tekje1873.otvorenaželjezničkaprugadoŠentpetera(Pivke)kaoidoKarlovca.UgarskaDržavnaželjeznicajeodDruštvajužnih željeznica osnovanog austrijskim kapitalom 1880. otkupila prugu Zagreb-Karlovackakobiotklonilaaustrijskiutjecaj.ŽeljezničkimtarifamabilisuizjednačenitroškoviprijevozazaTrstiRijekukakobiserobaprivuklauTrst,svedo1881.kadajezaRijekutarifasmanjenauomjerupremamanjojkilometraži.48Ogromangospodarskipothvatjeiizgradnjačitaveriječkeluketijekom19.stoljeća.49

Nova generacija gospodarstvenika okreće se samo jednoj djelatnosti, oni nesvaštare.Tosuindustrijalci19.stoljećakojisprovode–idea industriale.50Umjestotrgovacapojedinacakojisebaverazličitimdjelatnostima,novageneracijapoduzetnikausredotočilasenajednudjelatnostiakoznajuulagatiiudrugetvrtke.

Brodarstvo i brodogradnja među najvažnijim su gospodarskim granama uRijeci.Opet nailazimo na ženu poduzetnicu,Mariju Franci, rođ.Terzi, za koju je1853.izgrađenprvikliper-bark.RadirazvojabrodogradnjeKomora1870.odvladetraži carinskeolakšice.KongresbrodovlasnikauRijeci 1881. raspravljao stanju isanaciji austrijske i ugarske mornarice, zamiranju brodogradnje, nezaposlenosti,uvođenjudržavnihnovčanihsubvencijakaouItaliji iFrancuskoj.Mađarise1882.povlačeizaustrijskogTršćanskogLloydaiosnivajukompanijuAdriu,početnos50%engleskogudjela.Godine1896.utemeljenajetrgovačkaudrugaLloyd Fiumano s 86članova,a1901.utemeljenajekaratnazajednicaIndeficienter,koja1907.postajedioničko društvo. Skupština 60 brodovlasnika 1902. zbog toga što brodovlasnicibrodove registriraju u Trstu, jerAustrija daje bolje uvjete poslovanja, traži da sebrodoviprenesupodaustrijskuzastavu.BrodogradilišteDanubius d.d.utemeljenoje1905.igradiratnebrodove.51

Gospodarske subjekte nužno prate financijske institucije. Prva bankarsko-mjenjačkakućauRijeciFrancesko Corossacz e figlioutemeljenaje1848.Osnivač

47 Ibid.,str.132-133.48 Ibid.,str.25-29,94;Dubrović,E.Rijeka,str.81-94;Žic,I.,Riječkiorao,str.113;Dobrovšak,

Lj., Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine, Zagreb, Hrvatski časopis zapovijest,2/2008.,str.492;Bartulović,Ž.,Sušak,str.32.

49 Berkes,J.,Izgradnjariječkelukeod1868.do1918.godine,u:Riječkaluka:povijest,izgradnja,promet(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2001.,str.133-164.

50 Dubrović,E.,Rijeka,str.81.51 Lukežić,I.,Trgovačka,str.52,84,114-115,141,153,160,163;Žic,I.,Riječkiorao,str.115-

116,122.


seintabuliraouimovinuriječkihbrodovlasnikaiulaziokaokaratistauposlovanje.URijecije1915.djelovalovišeprivatnihbanakakaoi18kreditnihbanakaipodružnica.Komora 1855. donosi odluku o otvaranju podružniceAustrijske nacionalne bankes kapitalom 500.000 forinti, a 1857. osniva Zajmovnu pomoćnu blagajnu (Casa usiliaria di credito)zapotporuindustrijalacaiobrtnikauslučajunovčanihnedaća.Uznjuradedvadomaćaosiguravajućadruštvaidevetpodružnicavanjskihdruštava.Gradska štedionica (Štedna blagajna) otvorena je 1859. Riječki brodovlasnici su1865.utemeljiliDruštvozapomorskoosiguranje(Mutua)skapitalomoddvamilijunafjorina.MladižidovskitrgovacCarloKohen1868.tražiodgospodarstvenikadogovoro osnivanju autonomne riječke banke. Ona je utemeljena 1871. s 500.000 forintiglavniceu2.500dionica,a1873.Pučkaštedionicaskapitalomod60.000forintiu2.000dionica.No,poslovanjebanakanijeuvijekidealnopajeudobagospodarskekrize1895.ministartrgovineisticaoproblemlošeupravejavnomustanovomJavnihskladištauRijecikoje jepovjerenoUgarskojeskontnoj ikreditnojbancikojadajeprednostodređenimtvrtkama.Upozoriojenavelikiutjecajbanakakojepreuzimajuposlovnedjelatnostipaimmanjigospodarstvenicinemogukonkurirati.52

Tijekom 19. stoljeća u Rijeci nastaje niz važnih gospodarskih subjekata odkojihsumnogidosezalidržavnupaisvjetskuvažnost.Riječkašećeranalikvidiranaje1828.,aliistegodineutemeljenajeCesarsko-kraljevskaprivilegiranamanufakturapapira Smith & Meynier, kojakoristiprviparnistrojujugoistočnojEuropi.Riječkadomoljubna udruga za otkup prostora nekadašnje šećerane osnovana je 1834., anjučini41dioničarsglavnicomod35.000forinti.DuhanseuRijeciprerađujeodsedamdesetihgodina18. stoljeća,aKarloAdamSchram izRijekeod1800. trgujeduhanom.Državacarskimpatentomomonopolunaizraduiprodajuduhana1850./1851.odobravaradtvorniceunekadašnjojRafinerijišećera,najvećojuMonarhijis2.400radnika.URijeci1851.rade24tvornice,216trgovacaiveletrgovacate180obrtnika.Proizvodnja torpeda započinje kada je RobertWhitehead 1864. sklopio ugovor oposlovnompothvatusIvanomVukićem(Luppisom)iGiovannijemCiottom,kasnijimgradonačelnikom, prema kojem on dobiva 50% profita,Vukić 40%, aCiotta 10%.Luppisjepostupnoisplaćeninapuštapothvat,a1875.utemeljujeseWhitehead Torpedofabrik & Co. (Fabbrica Torpedini), koji je 1905. preoblikovan u dioničkodruštvo(Aktiengesellschaft).PrvoPrvomađarskodioničkodruštvozačišćenjerižeutemeljenomađarsko-engleskimkapitalom1881.bilajenajvećatvrtkaprehrambeneindustrije. InicijativomposlovnekućeLes Fils de A. Deutsch de la Meurt iputemOpće ugarske kreditne banke utemeljena je Rafinerija kamenog ugljena d.d. uBudimpešti1882.na50godinazapodizanjeRafinerijenafteuRijeci.SvremenomjenajvećiudiorafinerijepripaoS.M.Rotschildu,MađarskojopćojkreditnojbanciiAustrijskomneovisnomkreditnomzavodu.NakonpropastiMonarhije1918.,kakobiseizbjegaoulazakovevažnetvrtkeuugarskidiozaisplaturatneodšteteAntanti,ufinancijskojmanipulacijikupujejunizozemskakorporacijaPhotogenizakojejestajaotalijanskikapital.UtemeljenajenovatvrtkaRaffineria di olii minerali S.A. (ROMSA) 1922.,a1926.talijanskaudruženanaftnaindustrijaAGIPpreuzimarafineriju.Ipak,industrijalizacijanezahvaćahrvatskozaleđekojeneuživadržavnepovlastice(npr.

52 Lukežić,I.,Riječkeglose,str.101-106,id.,Trgovačka,58,61,66,75,80,88,140,158.


porto franco)kaoRijeka.53

Uspongospodarstvapraćenjeskrbiokvalitetnomškolovanju.Glavnapomorskaškolautemeljenaje1852.teprivatnipomorsko-trgovačkizavodakademijaUčilištezabrodare-trgovce(Collegio nautico-commerciale privato convento).Komora1855.odlučuje održavati nedjeljna predavanja zamladež koja se kani posvetiti trgovini.Kraljevska vojnopomorska akademija započinje s radom 1856., a 1881. razmatraseotvaranjeTrgovačkeakademije.Zbogpolitičkihsukobamađarona iautonomašatalijanskijezikje1913.ukinutunastavinaVišojtrgovačkojškoli.54

Cjelovitost gospodarskih aktivnosti zaokružuju događanja usmjerenanjihovoj promociji. Prva riječka obrtna izložba održana je 1899. PoredUdruženjatrgovaca i industrijalaca 1906. utemeljena je Liga tržnih poslodavaca, a Hrvatskigospodarstvenici utemeljili su 1906. zaseban Trgovačko-obrtnički dom koji nijezaživio.Riječki gospodarstvenici su 1908. utemeljiliBijelu ruku - organizaciju zasuzbijanjeprivrednogakriminala,uglavnomkrađaimanjihdelikata.55

Pozornostprivlačepojedinapravnapitanjakojasuidanasintrigantna.Liberalnaugarskavladazabranilaje1891.radnedjeljom.Kritičarisutotumačili„naopako“,čudećisenazadnompropisukojiugrožavaosobnuslobodu ipravadrugihvjerskihzajednicaudržavipapredlažuradbaremdo13:00nedjeljom.Uaustrijskomdijelumonarhijezakondopuštenjeraddo10:00.56

Konacstoljećaobilježavatežnjagospodarstvenikausmjerenapromjenicarinskepolitike Monarhije. Napušta se merkantilistički Colberov sustav u korist zaštiteinteresa nacionalnog rada što guši trgovinsku razmjenu.Komora 1885. upozoravananapuštanjenačela slobode trgovine (free trade) i pravedne trgovine (fair trade) u korist protekcionizma, iako pozitivnim smatra trgovinske ugovore Monarhije sNjemačkom,Italijom,ŠvicarskomiBelgijom.57

Korisno je usporediti Rijeku s Istrom prema istraživanjuAlide Perkov kojapočetakmodernizacije simboličnovidiupostavljanjukamena temeljcapomorskogarsenala uPuli 1856. Istra je do 1814. do 1853. i od 1861. do 1880. imala statusslobodne carinske zone. Već 1876. u Istri djeluje 1.210 poslovnih subjekata, uindustriji528,trgovini347,pomorstvu335,najvišeuPuli-231.OnaističeaktivnostiTrgovinsko-obrtničke komore u Rovinju (od 1915. u Pazinu), pomoć austrijskihministarstvafinancija i željeznica,poljoprivrede i javnih radova.UsponobilježavaradRavnateljstvazakladezarasterećenezemlje,kojimsezemljišniodnosirješavajunamoderannačin,kaoiPomorskeupraveuTrstu.Važanjeraddržavnihnovčarskihinstitucija,npr.Institutazahipotekarnikredit,Institutazakomunalnikredit,InstitutazapromocijumalihindustrijazaTrstiIstru(usporedivosmodernimstart up-ovima),Komisije za državnu pripomoć Istri 1908. te privatnih, npr. Zajmovnog društvaIstarska posujilnica,kaoikonzorcijaindustrijalaca.Svejetopopraćenodonošenjempropisa u sferi gospodarstva. To su, npr. Zakon o objavi patentnih prijava 1810.,

53 Id.,Trgovačka,str.25-29,37,45;Dubrović,E.,str.81-94;Žic,I.,Kratka,str.95,id.Riječkiorao,str.113,117-120,Trkulja,M.,Rijeka,str.51.

54 Lukežić,Trgovačka,str.53,56,58,60,113,193.55 Ibid.,str.144,177-178,180.56 Ibid.,131.57 Ibid.,str.123-124.


Carskipatentotrgovačkimdruštvimaiz1852.,Zakonovođenjutrgovačkihknjiga1862., Zakon o arbitraži iz 1853., Obrtni zakon 1859. itd. Proklamira se slobodaobrta,aodustajeodkoncesija,osimiznimnozakemijske,farmaceutskeproizvode,prijevoz osoba, ugostiteljstvo i djelatnosti pod nadzorom policije, npr. tiskovine.Zakonotrgovačkimdruštvima1873.utvrđujeustrojdruštva,upravljanje,radtijelauprave,nadzor,razvrgnućedruštvailikvidaciju.Izdavalisusecertifikatiopodrijetlurobeikompetencijiinstitucijaštozakonomod1868.radiKomora.UPuliod1886.radiUredzarobnemarke,aodržavajuseiizložbenemanifestacije.58OčitisunaporiaustrijskihvlastiuBečunagospodarskomrastuIstre,aliuvijekuokvirimapotrebaaustrijskogadijelaMonarhije.

6. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE - SLOM RIJEČKOG GOSPODARSTVA 1918. I MEĐUNARODNI AKTI

Rad pokušava utvrditi različite pravne oblike gospodarske djelatnosti iorganiziranjaposlovnih subjekatanahrvatskim,osobitoobalnimprostorima,kao iuRijeciodsrednjegavijekado20.stoljeća.Zauspješanrazvojpotrebnajespregakvalitetnih pravnih propisa kojim država podržava gospodarstvo, poduzetnihpojedinacaikapitala,kaoigeopolitičkipoložajkojiRijekaima.Rijekaje,kao„južnipolSrednjeEurope“,kakojenazivaDubrović,doživjelauspontijekom18.stoljeća,azenittijekompostojanjaAustro-Ugarske(1867.-1918.)kadajebilanajvažnijalukaugarskogdijelaMonarhije.Ovaj skladprekinuo jePrvi svjetski rat i slomAustro-Ugarske1918.godine.

Suverenitet nad Rijekom preuzela je Država Slovenaca, Hrvata i Srba, 29.listopada1918.,alionanijeimalameđunarodnopriznanjepazbogekspanzionističkepolitiketalijanskihiredentistadolazidosavezničkeokupacije,ukojojvodećuriječimaItalija.Započelajevišegodišnjaborbazariječkigospodarskiemporij.UjedinjenjemDržaveSHSiKraljevineSrbije1.prosinca1918.uKraljevstvo/KraljevinuSHSnovadržavapreuzimaovuborbu.ItalijakoristisvojboljipoložajnamirovnojkonferencijiuParizu,alivelikesileipaknisupodržalenjezinezahtjevepadolazidodvostranihpregovora među državama. Dodatna komplikacija nastala je ulaskom GabrielleaD’AnnunziauRijeku12.rujna1919.injegovimproglašenjemTalijanskeRegencijeKvarnera 8. rujna 1920., kojim je pokušao prvo priključiti Rijeku Italiji, a potomutemeljiti zasebnudržavu.On je izbačen izRijekevojnomakcijom Italijena, tzv.„krvavi Božić“ 1920. Italija i Kraljevstvo SHS su 12. studenoga 1920. u RapallupotpisalisporazumkojimsetrebautemeljitiSlobodnaDržavaRijeka,alidonjenogostvarenjanijedošlo.Iredentisti,izakojihjestajalaslužbenaItalija,onemogućilisuriječkeautonomašeuizgradnjivlastinakonpobjedenaizborimapajeidaljedjelovalatalijanskavojnauprava.PitanjeRijekeriješenojeRimskimugovorima27.siječnja1924.kojimjenajvećidioRiječkedržavepripaoItaliji.59

JelijerazlogvišegodišnjeborbezaRijekubiosamoostvarivanjenacionalnog

58 Perkov,A.,Utjecaj državnih institucija napreobrazbu istarskogagospodarstva–početci od1850.do1918.,Pazin–Pula,PolitehnikaPula,2018.,str.31-32,36,61,67-68,81-82,88,95.

59 Bartulović,Ž.,Sušak,str.39-50,56-65.


interesa uz tvrdnju da je Rijeka talijanska ili oprečna želja hrvatskoga naroda ujugoslavenskoj državi? Važan čimbenik bili su gospodarski interesi. Hrvatski islovenski gospodarski krugovi u državi trebali su Rijeku kao jedinu modernoizgrađenu lukupovezanuželjeznicomsazaleđemdokbeogradskigospodarstvenicii političari nisu pokazivali veliki interes za to. Italija, nasuprot tomu, nije previšemarila za svoje sunarodnjake u Rijeci, već je riječko gospodarstvo „živjelo nadržavnoj infuziji“.Druge talijanske lukenisuhtjeleostaviti „kolač“Rijeci, već supreuzele njen promet, a to je dovelo i do propasti gospodarskih subjekata koji suranijevećinombilipovezanisugarskimgospodarstvom.Italiji jebilovažnodobitilukuiželjeznicukakobionemogućilidasenjimakoristiKraljevinaSHS.Tosevidipremagraničnimcrtamakojesutalijanskojstraniosiguraleisključivpristupželjezniciilučkimpostrojenjima.ItalijajeKraljeviniSHSprepustilasamomanju,sušačkuluku,tzv.PortoBaroškojasetektrebalaureditizaželjezničkiprometbezdodirasRijekom.PritomsrbijanskigospodarstveniciivladauBeogradunisupokazaliprevišeinteresaza,npr.uređenjejavnihskladištanaSušakudočegajedošlokreditomkojijeuzeoGradSušak1932./1933.

Navedimonajvažnijagospodarskapitanjaipravneaktekojimasuserješavala.PrijedloglučkogakonzorcijaspominjanjetijekompregovoraItalijeiKraljevine

SHS 1920. i 1923. Talijanska strana predlagala je objedinjavanje svih lučkihpostrojenjaRiječkedržavepa ionihnaSušakuuKraljeviniSHSu jednuupravnucjelinu.TimeItalijanebidalaništaodsvogteritorija,alibiušlau,tzv.Upravnisavjetkojibiimaošestčlanova,podvaodsvihsubjekata,alibisasvojadvaglasamogla„zakočiti“donošenjeodluka i radkonzorcija, tj. luke. Inicijativa jezamrlakada jeRimskimsporazumima1924.RijekapripalaItaliji.60

Nakon višegodišnjih pregovora, Italija iKraljevina SHS su 20. srpnja 1925.potpisale,tzv.NettunskekonvencijekojejeKraljevinaSHSratificirala8.listopada1928.Oneugl.V.Služba u basenu Taon di Revel i u kanalu RečinesadržeodredbeonajmuriječkoglučkogbazenazapotrebeKraljevineSHSna50godinauznajamninuodjednezlatneliregodišnje.Ova,naizgledpovoljna,mogućnostkrilajeusebitalijanskuželju daKraljevina SHS ne razvija svoja lučka postrojenja u sušačkoj luciBaroš,većkoristiriječkulukuidonosiprihodtalijanskojstrani.Nasreću,jugoslavenski,tj.hrvatskigospodarstvenicinisukoristilitajlučkiprostor.61

Nettunskekonvencijesadržavalesuugl.III.Tarifepropiseovisiniželjezničkihtarifazaproizvodekoji seprevozedoRijeke iSušaka.Beogradskavladazačudnojepristalana,tzv.„relacionetarife“,premakojimacijenanijeovisilaokilometražiprijevozapajeoštetilasvoje,aponajvišehrvatskoislovenskogospodarstvo,jerjecijenaprijevozabilajednakazastraneluke,RijekuiTrst.VladajeutvrdilanižetarifezalukeuDalmacijipotičućiprometpremanjima.Takvostanjepotrajalojedo1941.godine.62

Nettunske konvencije su u Sporazumima o izvršenju sporazuma o Rijeci, F. 60 Bartulović,Ž.,Sušak,str.65-68; id.,Nekelučkepravnopovijesneteme,u:Riječkaluka,str.

110-111;id.,Izpovijestimeđunarodnopravnogpoložajariječkeluke,Mostar,ZbornikradovaPravnogfakultetaSveučilištauMostaru,XVI/2003.,str.256-257.

61 Id.,Sušak,str.74;id.,Neke,str.112,id.,Izpovijesti,str.257-258.62 Id.,Sušak,str.214-219.


Sporazum o sticanju državljanstvauredilepitanjegospodarskihsubjekatakojisubiliregistriraniuRijeci.OnisubjektikojiimajusjedišteuRijecismatratćesetalijanskima.To je logično, ali kako su brojne tvrtke radile na prostoru Delte i Baroša koji jepripaoKraljevini SHS vidi se da vlada uBeogradu nije pokazala previše interesadaprivučetakveposlovnesubjektenaregistracijuunjoj.Dodatno,vladanijeništapoduzelazazaštitusubjekatauvlasništvuHrvata registriranihuRijecipa jedošlodo „udara“nanovčarskeustanove, npr. podružniceHrvatske poljodjeljske banke i Prve hrvatske štedionicečiji jeradometantalijanskimimenovanjem„komesara“.63 OsobitojezanimljivslučajBrodogradilišta LazaruskojejebiloupisanoutrgovačkiregistaruRijeci.Onosenalazilonavanjskojstraniriječkoglukobrana,adijelomusušačkoj luciBaroš.Nelogičnimrazgraničenjemdošlo jedo togada jevanjskidiolukobranapripaoKraljeviniSHSpajeJosipuLazarusuonemogućenaregistracijauRijeci.Vrlo vjerojatan razlog za to je rivalitet talijanskihbrodograditelja koji nisuhtjelikonkurenciju,ariječkiprefektgovorionjemusizrazitoantisemitskogstajališta.BrodogradilištejeregistriranonaSušaku1929.64

Posebno je pitanje podjele austrougarske trgovačke flote kojom su državeAntante htjele nadoknaditi gubitak svog brodovlja tijekom rata što je utvrđenomirovnimugovorimauSt.GermaineuiTrianonu.UgovorinisuvodiliračunadajediobrodovabiouvlasništvuHrvatakojisupostalidržavljaninovogKraljevineSHSi time imajudrukčijistatusoddržavljanaAustrije iMađarske.Vrhovnisavjet ipakjeuzeo tučinjenicu iodrediodaItalija iKraljevinaSHSpodijelebrodovljesvojihdržavljana.Stogasu7.rujna1920.uParizupotpisanisporazumiizmeđuTrumbićaiBertolinijaopodjeliflote.No,talijanskastranaprošlajeboljejerjeprijesporazumajeftinokupovaladioniceibrodoveodmađarskihiaustrijskihvlasnikakojibiihionakoizgubilikaodioratneodštete,aovakosudobilinekakvunaknadu.Sporazumjekaokriterijprimijeniovlasništvo,alipremastanjuod4.lipnja1920.,ane1918.Dobitakbrodovaomogućiojetalijanskomgospodarstvujošvećiutjecaj,ahrvatskopomorskogospodarstvodoveloutežakpoložaj.65

Rijeka je tako gospodarski stagnirala sve do 1945., dok je susjedni Sušak,iako malih kapaciteta, ipak bio najjača luka Kraljevine SHS/Jugoslavije. Novival gospodarskoga razvoja očekivao je ujedinjene Rijeku i Sušak u poslijeratnojJugoslavijiukojojjeRijekaponovnobilanajvećalukaisjedištebrojnihgospodarskihsubjekata,unovimoblicimanastalimnatemeljusocijalističkihpravnihpropisa.

63 Ibid.,str.79.64 Ibid.,str.212-214.65 Ibid.,str.54-56;id.,Neke,113-114,id.,Izpovijesti,str.261-262.


LITERATURA

1. Adamićev i Mihanovićev prijedlog osnivanja Privilegiranog ugarskog društva, prir.Labus,Nenad,u:Adamićevodoba1780.-1830.,Riječkitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.332-338.

2. ApostolovaMaršavelski,Magdalena,ZagrebačkiGradec–Iurapossessionaria,Zagreb,PravnifakultetuZagrebu,1986.

3. Bartulović, Željko, Iz povijesti međunarodnopravnog položaja riječke luke, Mostar,ZbornikradovaPravnogfakultetaSveučilištauMostaru,XVI/2003.,str.249-264.

4. Bartulović,Željko,Nekelučkepravnopovijesneteme,u:Riječkaluka:povijest,izgradnja,promet(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2001.,str.107-116.

5. Bartulović,Željko,Povijesthrvatskogpravaidržave(kompendij),Rijeka,PravnifakultetSveučilištauRijeci,2008./2009.

6. Bartulović, Željko, Povijest prava i države – Opća povijest, Rijeka, Pravni fakultetSveučilištauRijeci,2014.

7. Bartulović, Željko, Pravni aspekt srednjovjekovnih bratovština sa osvrtom na Rijeku,SvetiVid:Zbornik,Rijeka,IzdavačkicentarRijeka,1995.,str.110-125.

8. Bartulović, Željko, Sušak 1919.-1947., Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci,DržavniarhivuRijeciiAdamić,2004.

9. Bartulović,ŽeljkoiAflić,Maja,Sailor’sservicefrommedievaltimetomodernmaritimelabourconventions,Rijeka,Pomorskizbornik,55/2018.,str.11-27.

10. Berkes,Jozsef,Izgradnjariječkelukeod1868.do1918.godine,u:Riječkaluka:povijest,izgradnja,promet(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2001.,str.133-164.

11. Beuc,Ivan,PovijestdržavaipravanapodručjuSFRJ,Zagreb,PravnifakultetZagreb,1988.

12. Beuc,Ivan,PovijestinstitucijadržavnevlastiKraljevineHrvatske,SlavonijeiDalmacije,Pravnopovijesnestudije,Zagreb,PravnifakultetZagreb,1985.

13. Beuc, Ivan,Povijest institucijadržavnevlasti uHrvatskoj (1527-1945),Zagreb,ArhivHrvatske,1969.

14. Boras,MileiMargetić,Lujo,Rimskopravo,Rijeka,PravnifakultetSveučilištauRijeci,1998.

15. Bujuklić, Žika, Rimsko privatno pravo, Beograd, Univerzitet u Beogradu – Pravnifakultet,2016.

16. Cvitanić,Antun,Našesrednjovjekovnopomorskopravo,Split,ZbornikradovaPravnogfakultetauSplitu,god.XVI,1979.,str.207-229.

17. Dobrovšak, Ljiljana, Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine, Zagreb,Hrvatskičasopiszapovijest,br.2/2008.,str.489-516.

18. Dubrović,Ervin,AdamićeviplanovizaosnutakprvebankeuRijeci,u:Adamićevodoba1780.-1830.,Riječkitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.86-89.

19. Dubrović,Ervin,Adamićeviprijedlozizarazvojtrgovineiizvozaprekoriječkeluke,u:Adamićevodoba1780.-1830.,Riječkitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.184-185.

20. Dubrović, Ervin, Rijeka – južni pol Srednje Europe, Rijeka, Društvo povjesničaraumjetnostiRijeke,2018.

21. Faber,Eva,CarskagospodarskapolitikanaJadranuod1717.do1776.,u:Riječkaluka:povijest, izgradnja, promet (ur.Dubrović, E.), Rijeka,Muzej gradaRijeke, 2001., str.67-88.

22. Fussenegger,Gertrud,MarijaTerezija,Zagreb,Alfa,1981.23. Hauptman,Ferdo,PregledpovijestiRijekedoBachovaapsolutizma,u:Rijeka,zbornik,

Zagreb,Maticahrvatska,1953.,str.203-214.


24. Herkov, Zlatko, Gradnja ratnih brodova u Kraljevici 1764.-1767., Pazin – Rijeka,HistorijskiarhivPazinaiRijeke,pos.izd.,sv.6,1979.

25. Herkov,Zlatko,StatutgradaRijeke,Zagreb,NakladnizavodHrvatske,1948.26. Hofmann, Viktor, Tršćansko-riječka privilegirana kompanija 1775.-1804., u: Doba

modernizacije, 1780.-1830, More, Rijeka, Srednja Europa (ur. Dubrović, E.), Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.45-75.

27. https://en.wikipedia.org/wiki/Austrian_East_India_Company, posjećeno 19. prosinca2018.

28. Ilustriranapovijestjadranskogpomorstva,Zagreb,Stvarnost,1975.29. Karajović, Emilija, Dioklecijanov edikt o cenama, Kragujevac, Pravni fakultet u

Kragujevcu,1997.30. Klinger, William, Prva globalizacija: kolonijalna ekspanzija i trgovačke kompanije,

u:Dobamodernizacije, 1780.-1830,More,Rijeka, SrednjaEuropa (ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.13-21.

31. Kobler,Giovanni,PovijestRijeke,knj.druga,Opatija,Preluk,1996.32. Kostrenčić,Marko,Pomorskopravoustatutimaprimorskihnašihgradovaiotoka,Zagreb,

MjesečnikpravničkogdruštvauZagrebu,9/1914.,str.960-964.i5/1915.,str.281-296.33. Lukežić, Irvin, Gospodarska komora u Rijeci od Ilirskih provincija do danas, Rijeka,

Hrvatskagospodarskakomora–ŽupanijskakomoraRijeka,2015.34. Lukežić,Irvin,Riječkeglose,Opaskeodavnimdanima,Rijeka,IzdavačkicentarRijeka,

2004.35. Lukežić,Irvin,ŽivotopisAndrijeLjudevitaAdamića,u:Adamićevodoba1780.-1830.,

Riječkitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.15-75.

36. Margetić,LujoiApostolovaMaršavelska,Magdalena,Hrvatskosrednjovjekovnopravo–vrelaskomentarom,Zagreb,Narodnenovine,1990.

37. Margetić,Lujo,Antikaisrednjivijek,Studije,Zagreb,HAZU,VitagrafiPravnifakultetSveučilištauRijeci,1995.

38. Margetić,Lujo,Općapovijestpravaidržave,Rijeka,PravnifakultetSveučilištauRijeci,1998.

39. Margetić, Lujo, Srednjovjekovno hrvatsko pravo, Obvezno pravo, Zagreb – Rijeka,HAZU,Vitagraf,PravnifakultetSveučilištauRijeci,1997.

40. Margetić, Lujo, Zagreb i Slavonija, Izbor studija, Zagreb – Rijeka, HAZU, Vitagraf,Adamić,2000.

41. Margetić,Lujo,Sirotković,HodimiriBartulović,Željko,VrelaizpravnepovijestinarodaSFRJugoslavije,Rijeka,PravnifakultetSveučilištauRijeci,1989.

42. Perkov, Alida, Utjecaj državnih institucija na preobrazbu istarskoga gospodarstva –početciod1850.do1918.,Pazin–Pula,PolitehnikaPula,2018.

43. Petranović, Anamari, “Riječko” uz rimsko pravo (ex Statuto Terrae Fluminis annoMDXXX),Rijeka,ZbornikPravnogfakultetaSveučilištauRijeci,2018.,vol.39/3,str.25-47.

44. Pomorskaenciklopedija,Zagreb,Jugoslavenskileksikografskizavod,1975.45. Ress,Imre,AdamićiMihanovićnaSaboruuPožunu,u:Adamićevodoba1780.-1830.,

Riječkitrgovacudobavelikihpromjena(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2005.,str.187-221.

46. Sabljić, Nada,Austrijske i francuske gospodarske prilike, u: Temelji moderne Rijeke1780.-1830., Gospodarski i društveni život (ur. Dubrović, E.), Rijeka, Muzej gradaRijeke,2006.,str.67-73.

47. Soos, Istvan,Rijeka u središtu interesamađarske politike, u:TemeljimoderneRijeke1780.-1830., Gospodarski i društveni život (ur. Dubrović, E.), Rijeka, Muzej gradaRijeke,2006.,str.179-191.


48. StatutGradaSplita,Split,KnjiževnikrugSplit,1998.49. Šišul,Nada,GospodarskapolitikaAustrijeiRijeka1780.-1830.,u:Dobamodernizacije,

1780.-1830,More,Rijeka,SrednjaEuropa(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006,str.77-99.

50. Šundrica,Zdravko,PrijevodsedmeknjigeDubrovačkogstatuta,Dubrovnik,HistorijskiarhivDubrovnik,1972.

51. Tadić,Katica,Riječkakasinaičitanjenovina,u:TemeljimoderneRijeke1780.-1830.,Gospodarskiidruštveniživot(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.143-151.

52. Torcoletti,LuigiMaria,Le confraternitefiumane,Roma,Fiume,Rivista semestrale diStudiFiumani,vol2/1954.,str.83-89.

53. ToševaKarpowicz,Ljubinka,Masonerija,politikaiRijeka(1785.-1944.),Rijeka,DržavniarhivuRijeci,2015.

54. Trkulja,Milica,Rijeka–središtemanufakturneproizvodnje,u:TemeljimoderneRijeke1780.-1830.,Gospodarskiidruštveniživot(ur.Dubrović,E.),Rijeka,MuzejgradaRijeke,2006.,str.43-65.

55. Žic,Igor,KratkapovijestgradaRijeke,Rijeka,Adamić,1998.56. Žic,Igor,Riječkiorao,venecijanskilavirimskavučica,Rijeka,Adamić,2003.


Željko Bartulović*66

Summary

LEGISLATIVE ACTS IMPROVING INNOVATIVENESS OF MERCHANTS (AN ANALYSIS OF EXAMPLES FROM CROATIA AND RIJEKA FROM THE MIDDLE AGES TO

THE BEGINNING OF THE 19TH CENTURY)

Todate,theresearchofthelegalhistoricalaspectsoftheevolutionofbusinessactivitiesandtheinfluenceofstateonithasbeenscarcelyexplored.Thispaperanalysesexamplesofmedievalformsofbusiness,inparticularmaritimetypesintheAdriaticareaanddevelopedwithoutspecialinfluenceofthepublicauthorities,butbytradeusage.IntheCroatianinlandregionshowever,theinfluenceofthesovereignasthebearerofpublicauthorityonthedevelopmentofeconomyisillustratedbytheGoldenBullof1242andthefoundingofthefreeroyalcityofGradec.TheStatuteofRijekaof1530containsevenmoreprovisionsevidencingthetendencyofthelocalauthoritiestoquickjudicialresolvingofdisputesbetweenmerchantsandshippersforthesakeofthesafetyofbusiness.Anewinitiativeforcommercegrowth,particularlymaritime,occurred during the 18th century when the freedom of navigation in theAdriaticSeawasproclaimed,andRijekaandTriestebecame“portofranco”.Thesovereignsinitiatedaseriesofadministrativeandeconomicreformsfollowedbytheformationofcompanies,rudimentaljointstockcompaniesinvolvedindifferentactivitiesandriseofindividualmerchants.Atthebeginningofthe19thcentury,businesscompanieswere incrementallyspecialising,whichwassupportedbyactivitiesof thechamberofcommerce,moderneducation institutions,merchandiseexhibitionsand the like.Economicprogresswas interruptedbytheWorldWarIandperennial internationaldisputesconcerningtheborderbetweenItalyandtheKingdomofSHS,mostnotablyinregardtotheportandrailroad,whichcausedaneconomicdecline.

Keywords: commercial subjects; the Middle Ages; 18th century; Croatia; Rijeka.

* ŽeljkoBartulović,Ph.D.,FullProfessor,UniversityofRijeka,FacultyofLaw;[email protected].


Zussamenfassung

DIE AN FÖRDERUNG DER INNOVATION VON HÄNDLERN GERICHTETEN RECHTSAKTE

(ANALYSE VON BEISPIELEN AUS KROATIEN UND RIJEKA VOM MITTELALTER BIS ZU BEGINN DES

XIX. JAHRHUNDERTS)

In diesem Beitrag wird der wenig erforschte rechtshistorische Aspekt derEntwicklung von Unternehmensformen und der Einfluss des Staates bzw. desHerrschersdaraufuntersucht. ImBeitragwerdenBeispieleausderAntikegegebenundmanchemittelalterlichenUnternehmensformenanalysiert, insbesonderediejenigen,diesichmitdemSeehandelanderAdriabefassten. DieseFormenentwickeltensichdurchdieHandelspraxis,wobeidieGewaltkeinenbesonderenEinflussdaraufübte.ImkontinentalenKroatienwirdderEinflussdesHerrschersalsTrägersderöffentlichenGewalt auf dieWirtschaftsentwicklung am Beispiel der Goldenen Bulle aus demJahr1242undderGründungfreierKaiserstadtGradecerklärt. DasStatutvonRijekaausdemJahr1530beinhaltetmehrereVorschriften,welchezeigen,dassdie lokaleBehördenachsicheremHandelsverkehrundschnellergerichtlicherStreitbeilegungzwischen Händlern und Seemännern strebte. Neue Initiative für die EntwicklungdesHandels,insbesonderedesSeehandels,wurdewährenddesXVIII.Jhs.gegeben,alsdieFreiheitdesSeeverkehrsüberAdriaverkündetwurdeundTriesteundRijekazu freien Häfen wurden. Die Herrscher führten zahlreiche verwaltungsrechtlicheund wirtschaftliche Reformen durch, nach welchen die Handelsgesellschaften,beziehungsweiserudimentäreAktiengesellschaften,gegründetwurden,diesichmitunterschiedlichenTätigkeitenbefassten.EbenfallsstiegdieAnzahlderEinzelhändler.Anfang desXIX. Jhs. begann die Spezialisierung vonHandelsgesellschaften,wasdurch dieArbeit derHandelskammer und dermodernen schulischen Institutionen,sowie auch durch wirtschaftlicheAusstellungen und andere wirtschaftsförderndenAktivitäten untermalt wurde. Diese wirtschaftliche Entwicklung wurde durch denErsten Weltkrieg und jahrelange völkerrechtliche Streitigkeiten über die GrenzezwischenItalienunddesKönigreichsSHSunterbrochen.DieseStreitigkeitenwurdenmeistensaufdieZugehörigkeitdesHafensundderEisenbahnbezogen,wasnegativeAuswirkungenfürdieWirtschafthatte.

Schlüsselwörter: Subjekte des Handels; Mittealter; XVIII. Jh.; Kroatien; Rijeka.


Riassunto

GLI ATTI GIURIDICI VOLTI A STIMOLARE L’INNOVAZIONE DEI COMMERCIANTI (ANALISI DI

ESEMPI DELLA CROAZIA E DI FIUME DAL MEDIOEVO SINO AGLI INIZI DEL XIX SECOLO)

L’autore disamina l’aspetto storico-giuridico poco analizzato relativo allosviluppo di forme imprenditoriali commerciali, come pure l’influenza dello Stato,ovvero dei regnanti, su di esse. Oltre alla menzione di esempi risalenti all’eraantica,vienepassatainrassegnaancheladisaminadialcuneformeimprenditorialidel medioevo, in ispecie relative al campo marittimo nelle zone dell’Adriatico.Taliformesisviluppanosenzaunospecificoinflussodelgoverno,eciòsoprattuttomediante le prassi commerciali. Nella parte continentale della Croazia l’influenzadeiregnanti,qualidetentoridelpoterepubblico,sullosviluppodelcommerciovienestudiatosull’esempiodellaCrisobolladel1242edellafondazionedelregnoliberodellacittàdiGradec.LoStatutodiFiumedel1530contienediversedisposizionichetestimoniano la tendenzadelgoverno localeadassicurare ilcommercioe lasnellarisoluzionedi liti tra i commercianti e imarittimi.Unanuova iniziativavolta allosviluppodelmercato,inparticolarediquellomarittimo,s’èavutanelcorsodelXVIIIsecolo,quandovenneproclamatala liberanavigazionedell’Adriatico;epocaincuiFiume eTrieste divennero porti franchi. I regnanti introdussero numerose riformeamministrativenelcommercio,chevenneroseguitedallacostituzionedicompagniecommerciali: primarie società per azioni che si occupavano di diverse attività.Crebbealtresì il numerodi commercianti individuali.Agli inizi delXIX secolo lesocietà commerciali iniziarono gradualmente a specializzarsi e vennero affiancatedallacameradicommercio,damoderneistituzioniscolastiche,dafierecommercialie da attività similari che stimolassero ilmercato. Lo sviluppo commerciale venneinterrottodallaPrimaGuerramondialeedaduraturelitiinternazionalitral’ItaliaedilRegnodeiSerbi,CroatieSlovenisulconfinetral’ItaliaedilRegnodeiSerbi,CroatieSloveni,cheperlopiùriguardavanolaspettanzadelportoedellaferrovia,ilcheebberipercussioninegativeecondussealcrollodelcommercio.

Parole chiave: soggetti commerciali; medioevo; XVIII secolo; Croazia; Fiume.

Documents

PRAVNI AKTI USMJERENI NA POTICANJE INOVATIVNOSTI … · Međusobni utjecaj gospodarstva, države i prava postoji, ali istraživanje povijesnih primjera pravnih propisa, njihovih međusobnih