Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Poslijediplomski

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta

Društva kapitala

Nositelj predmeta

Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić

Predavači

Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Prof. dr. sc. Zoran Parać Prof. dr. sc. Siniša Petrović Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinović

Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pravo društava – opći dio, s kojim se polaže skupno

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

6

Okvirni sadržaj predmeta

Dioničko društvo: pojam, povijesni razvoj, gospodarski značaj, pravna obilježja, dionice, temeljni kapital, osnivanje, statut, članska prava i članske obveze dioničara, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze, organi društva (uprava, nadzorni odbor, glavna skupština), izmjena statuta, povećanje temeljnog kapitala, smanjenje temeljnog kapitala, statusne promjene, prestanak. Društvo s ograničenom odgovornošću: pojam, osnivanje, društveni ugovor, prava i obveze članova, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze, organi društva (uprava, nadzorni odbor, skupština), izmjena društvenog ugovora, povećanje temeljnog kapitala, smanjenje temeljnog kapitala, statusne promjene, prestanak društva. Društvo za uzajamno osiguranje.

Opća i specifična znanja i vještine

Studenti stječu znanja vezana uz djelovanje društava kapitala kao najvažnijh nositelja poduzetništva. Područje prava društava jedno je od najdinamičnijih i najsloženijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava društava hrvatski bi pravnici bili suočeni su s teškoćama prilikom usklađivanja domaćeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklađenih propisa.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Pravo društava - opći dio i Društva kapitala. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje se provjerava kroz usmeni ispit.

Popis literature Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga druga, treće izmijenjeno i dopunjeno

potrebne za studij i za polaganje ispita

izdanje, Zagreb, 2005. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 – odluka Ustavnog suda, 118/03) – preporučuje se koristiti pročišćeni tekst Zakona Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Schmidt, K., Gesellschaftsrecht, Köln, Berlin, Bonn, München, 2002. Gower's Principles of Modern Company Law, London, 1992.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Poslijediplomski doktorski studij

Naziv predmeta

Instrumenti osiguranja plaćanja

Nositelj predmeta

Dr. sc. Branko Vukmir

Predavači


Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Plaćanja u trgovačkim ugovorima s kojim se polaže skupno

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Nacionalna zakonodavstva i trgovački običaji u području plaćanja (Jednoobrazna pravila MTK) Trasirana i vlastita mjenica (Međunarodne konvencije i model zakoni u području plaćanja) Čekovi i kreditne kartice Akreditivi i standby akreditivi Bankarske garancije, bankarska jamstva i bondovi Vrste garancija i bondova Escrow Accounts Krediti i ugovorna osiguranja kredita Klauzule očuvanja vrijednosti valuta Inkaso trgovačkih papira Promjene na strani dužnika ili vjerovnika Cesija (ustupanje potraživanja) Preuzimanje ispunjenja druga Asignacija (upućivanje) Pristupanje dugu Prijenos ugovora


Studenti se uče o općim pravnim i praktičnim pitanjiima vezanim uz brojne vrste plaćanja u domaćem i međunarodnom pravnom i poslovnom prometu.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Instrumenti osiguranja plaćanja i Plaćanja u trgovačkim ugovorima. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Ispit se polaže usmeno. Mogućnost sudjelovanja istaknutih praktičara i teoretičara s predmetnog područja.

Popis literature potrebne za studij i

Branko Vukmir, Pravo međunarodnih plaćanja, Pravni fakultet, siječanj 1997;

za polaganje ispita

Branko Vukmir, Pravo dokumentarnih akreditiva (1), (2) i (3), Pravo i porezi br. 4, 5 i 6 iz 2001. Branko Vukmir, Pravo dokumentarnih akreditiva i standardna međunarodna bankarska praksa, Pravo i porezi br. 1 iz 2004. Branko Vukmir, Elektronski akreditivi, Pravo i porezi br. 5 iz 2005. Branko Vukmir, Pravo bankarskih garancija (1), (2) i (3), Pravo i porezi br. 4, 5 i 6 iz 2002.


Dopunska literatura će biti određena ovisno o obrađivanoj tematici kao i interesima polaznika.


U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave , te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektroničke pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.


Naziv predmeta

Ovršno pravo

Nositelj predmeta

Prof. dr. sc. Mihajlo Dika

Predavači

Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Doc. dr sc. Jasnica Garašić

Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Parnično procesno pravo s kojim se polaže skupno

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

4


- Pojam i struktura ovršnoga prava i prava osiguranja te ovršnoga postupka i postupka osiguranja; - načela ovršnoga prava i prava osiguranja; - subjekti ovršnoga postupka i postupka osiguranja; sredstva i predmet ovrhe i osiguranja; - tražbina koja se ostvaruje i osigurava; - osnove za određivanje ovrhe; - pravni lijekovi u ovršnom postupku; - sredstva osiguranja.


Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisa sa područja ovršnog prava, kao i razrada brojnih teoretskih i praktičnih pitanja.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Mogućnost sudjelovanja istaknutih praktičara i teoretičara s predmetnog područja. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Parnično procesno pravo i Ovršno pravo. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Ispit se polaže usmeno.

Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

Dika, Građansko ovršno pravo, u pripremi.


Triva, Belajec, Dika, Sudsko izvršno pravo, Zagreb, Informator 1978.


U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave , te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektroničke pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem

rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.


Naziv predmeta

Parnično procesno pravo

Nositelj predmeta


Predavači

Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Doc. dr sc. Jasnica Garašić

Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Ovršno pravo s kojim se polaže skupno.

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

4


- Jurisdikcijska pitanja (pravo na sudsku zaštitu u građanskim stvarima; sadržaji pravne zaštite koja se pruža u građanskim stvarima); - pravna priroda pozicije stranaka u parničnom postupku (slobodan pristup sudovima; pravo na negativnu procesnu odluku, pravo na suđenje, pravo na povoljnu meritornu odluku); - procesna legitimacija i pravni interes; - načelo saslušanja stranaka (pravično suđenje); - teorijske osnove utvrđivanja činjeničnoga stanja u parničnom postupku; - sudske odluke i njihovi učinci, pravomočnost; - problem prejudcijaliteta, - pravni lijekovi (žalba i revizija).


Studenti usavršavaju svoje znanje o postupovnim pitanjima stečeno tijekom dodiplomskog studija. Predmet je usmjeren prema rješavanju konkretnih praktičnih pitanja parničnog postupka, kao što su, primjerice, pitanja vezana uz tužbu, presudu, pravne lijekove, dokaze i rokove.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Mogućnost sudjelovanja istaknutih praktičara i teoretičara s predmetnog područja. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Parnično procesno pravo i ovršno pravo. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Ispit se polaže usmeno.


Triva - Dika, Građansko parnično procesno pravo, 2005. (izabrana poglavlja); Dika, Pravo na tužbu, 1984. (izabrana poglavlja); Dika, O biti i granicama pravomočnosti, I., 1990. (izabrana poglavlja); Triva, Esej o otvorenom pravosuđenju (u Triva-Belajec-Dika, Novo parnično procesno pravo, 1977.; Uzelac, istina u sudskom postupku, 1997; Uzelac, Teret dokazivanja, 2003.


Triva, Esej o otvorenom pravosuđenju (u Triva-Belajec-Dika, Novo parnično procesno pravo, 1977.; Uzelac, istina u sudskom postupku, 1997; Uzelac, Teret dokazivanja, 2003.




Naziv predmeta

Plaćanja u trgovačkim ugovorima

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Instrumenti osiguranja plaćanja s kojim se polaže skupno

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Kupoprodaja (Bečka konvencija, Načela UNIDROIT 2004, Načela europskog ugovornog prava) Plaćanja kod ugovora o pružanju savjetničkih usluga Plaćanja kod ugovora o izvođenju građevinskih radova Plaćanja kod ugovora o isporuci opreme Plaćanja kod ugovora o izgradnji kompletnih objekata (građevinski radovi, isporuka opreme, montaža opreme, puštanje u pogon, "ključ u ruke" ili "proizvod u ruke") Plaćanja kod ugovora o podizvođenju Plaćanja i vrste kapitala kod ugovora B.O.T. (Build, Operate, Transfer) i koncesija Plaćanja kod ugovora o prijenosu tehnologije Plaćanja kod ugovora o zajedničkim ulaganjima Plaćanja kod ugovora o komisionu Plaćanja kod ugovora o trgovačkom zastupanju Plaćanja kod dealersko - distributivnih ugovora Plaćanja kod barter ugovora (Countertrade) Plaćanja kod ugovora o leasingu Plaćanja kod factoring ugovora Plaćanja kod ugovora o forfaitingu Plaćanja kod ugovora just-in-time Plaćanja kod ugovora o kreditnim karticama


Studenti svladavaju tehnike plaćanja i pravna pitanja vezana uz pojedine vrste plaćanja.Nakon uspješnog polaganja ispita student je osposobljen samostalno raspravljati o pravnim problemima vezanim uz međunarodna plaćanja.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Instrumenti osiguranja plaćanja i Plaćanja u trgovačkim ugovorima. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Mogućnost sudjelovanja istaknutih praktičara i teoretičara s predmetnog

područja. Ispit se polaže usmeno.


Branko Vukmir, Pravo međunarodnih plaćanja, Zagreb , 2007.


Branko Vukmir, Međunarodni bankarski ugovori o zajmu i kreditu, Pravo i porezi br. 12 iz 2002. Branko Vukmir, Valutne zaštitne klauzule, Pravo i porezi br. 7 iz 1999. Branko Vukmir, Ugovori o leasingu, Pravo i porezi br. 10 iz 1999. Branko Vukmir, Ugovori o franchisingu, Pravo i porezi br. 5 iz 1999. Branko Vukmir, Ugovori o pružanju savjetodavnih usluga, Pravo i porezi br. 9 iz 2001. Branko Vukmir, Ugovori kartičnog poslovanja, Pravo i porezi br. 11 iz 2004.




Naziv predmeta

Pomorsko osiguranje

Nositelj predmeta

Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar

Predavači

Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenković

Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pravo osiguranja – opći dio, s kojim se polaže skupno.

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Analiziraju se međunarodni i nacionalni izvori pomorskoga osiguranja. Naglašavaju se specifičnosti u odnosu na opće pravo osiguranja. U kontekstu pomorskog osiguranja osobiti se naglasak stavlja na osiguranje osoba, imovine (tereta, brodova) i osiguranje odgovornosti za štetu. 1. tematska cjelina: UVOD U PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA

Tematske jedinice: Pojam i značaj pomorskog osiguranja. Pravo pomorskog osiguranja – pojam, odnos prema općem pravu osiguranja i pravu transportnog osiguranja. Predmet osiguranja. Povijesni razvitak pomorskog osiguranja. Pravni izvori.

2. tematska cjelina: OSIGURANJE ROBE (TERETA)

Tematske jedinice: Vrijednost robe kao osiguranog predmeta. Osiguranje robe u međunarodnom pomorskom prijevozu. Osiguranje robe prema Institutskim klauzulama – vrste institutskih klauzula za osiguranje robe, opće karakteristike institutskih klauzula, institutske klauzule za osiguranje pomorskih rizika, institutske klauzule za osiguranje ratnih rizika, institutske klauzule za osiguranje rizika štrajka. Osiguranje robe u domaćem pomorskom prijevozu.

3. tematska cjelina: OSIGURANJE BRODOVA Tematske jedinice: Brod kao predmet osiguranja. Klasifikacija brodova i osiguranje. Ugovorno ograničenje područja plovidbe. Osiguranje brodova prema institutskim klauzulama – institutske klauzule za osiguranje brodova. Osiguranje brodova na određeno vrijeme. Osiguranje brodova za određeno putovanje. Osiguranje ratnih rizika. Usporedba Institutskih klauzula za osiguranje brodova (revizija 1983. i 1995.).

4. tematska cjelina: OSIGURANJE ODGOVORNOSTI OPĆENITO Tematske jedinice: Odgovornost za štetu kao predmet osiguranja. Osiguranje odgovornosti prema Pomorskom zakoniku. Pravo na direktnu tužbu (actio directa). Osiguranje odgovornosti pomorskih brodara putem P.& I. klubova – povijesni razvoj P. & I. klubova, suvremeni sustav P. & I. osiguranja, osiguranje prema pravilima P. & I. klubova.

5. tematska cjelina: OBVEZNO OSIGURANJE ODGOVORNOSTI U

POMORSKOM OSIGURANJU Tematske jedinice: Obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na motorni pogon od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama. Slučajevi obveznog osiguranja odgovornosti za štete zbog onečišćenja okoliša s brodova. Obvezno osiguranje odgovornosti za štete zbog smrti i tjelesne ozljede putnika u pomorskom prijevozu.


Kroz nastavu iz predmeta Pomorsko osiguranje studenti dobivaju važna saznanja iz vrlo važnog specifičnog područja osiguranja. Tako upotpunjuju opće znanje iz materije osiguranja stečeno nastavom iz predmeta Pomorsko osiguranje – opći dio. Proučavanje pomorskog osiguranja neophodno je zbog njegovih specifičnosti i različitosti u odnosu na opće pravo osiguranja kao i zbog gospodarske važnosti pomorskog transporta.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.


D. Pavić: Pravo pomorskoga osiguranja s osnovama kopnenog transportnog osiguranja, Zagreb, 1997. B. Jakaša: Pravo osiguranja, Zagreb, 1984. Pravni izvori Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004, čl. 684.-747. Zakon o osiguranju, Narodne novine br. 46/1997, 116/1999, 11/2002 Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/2005., čl. 234., 921.-989.


D. Pavić: Pomorsko osiguranje I, Zagreb, 1986. D. Pavić: Pomorsko osiguranje II, Zagreb, 1994. I. Grabovac: Pomorsko pravo Republike Hrvatske, Split, 1997., str. 200.-221. H. Ivany: Marine Insurance, London, 1985.




Naziv predmeta

Pomorsko pravo I – pomorski prijevoz

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pomorsko pravo II- odgovornost brodovlasnika s kojim se polaže skupno.

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Analiziraju se odredbe međunarodnih izvora prava, u prvom redu konvencija i protokola, koji uređuju pitanja prijevoza stvari i putnika morem. U skladu s tim, materija koja se proučava podijeljena je na tematske cjeline – pojedine unifikacijske pomorskopravne instrumente. Svaka tematska cjelina podijeljena je na više tematskih jedinica – pojedinih specifičnih pitanja koja se uređuju konkretnim međunarodnim ugovorom. Posebna pažnja posvećuje se primjeni i tumačenju ovih ugovora u sudskoj i arbitražnoj praksi

1.tematska cjelina: UVOD U PRAVO POMORSKIH PRIJEVOZA Tematske jedinice: Značaj pomorskog prijevoza stvari i putnika u međunarodnoj trgovini roba i usluga. Unifikacija (ujednačavanje) prava pomorskog prijevoza stvari i putnika. Povijesni pregled razvitka prava pomorskih prijevoza stvari i putnika. Djelovanje Međunarodnog pomorskog odbora (CMI), Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL).

2.tematska cjelina: MEĐUNARODNA KONVENCIJA ZA IZJEDNAČAVANJE NEKIH PRAVILA O TERETNICI, 1924. (HAŠKA PRAVILA) Tematske jedinice: Razlozi za donošenje Haških pravila. Područje primjene. Definicija prijevoznika, ugovora o prijevozu, robe, broda. Pojam i pravni značaj teretnice. Prava i obveze prijevoznika, krcatelja i primatelja. Odgovornost prijevoznika za teret. Vremenske granice odgovornosti prijevoznika. Ograničenje visine prijevoznikove odgovornosti. Sposobnost broda za plovidbu. Dužna pažnja. Institut izuzetih slučajeva. Odgovornost prijevoznika za štetu na teretu prouzročenu požarom i nautičkom pogreškom. Zastara tražbina prema prijevozniku. Haška pravila i rješenja hrvatskog prava.

3. tematska cjelina: PROTOKOL IZ 1968. O IZMJENI MEĐUNARODNE KONVENCIJE ZA IZJEDNAČAVANJE NEKIH PRAVILA O TERETNICI, 1924. (VISBYJSKA PRAVILA) Tematske jedinice: Razlozi za donošenje Visbyjskih pravila. Područje primjene. Promjene u odnosu na Haška pravila. Izmjene u pogledu

dokazne snage teretnice. Visina prijevoznikove odgovornosti za teret. Pravni položaj prijevoznikovih radnika i zastupnika. Primjena Haških pravila i/ili Visbyjskih pravila i pitanje unifikacije prava pomorskog prijevoza stvari. Visbyjska pravila i rješenja hrvatskog prava. 4. tematska cjelina: PROTOKOL IZ 1979. O IZMJENI MEĐUNARODNE KONVENCIJE ZA IZJEDNAČAVANJE NEKIH PRAVILA O TERETNICI, IZ 1924. KAKO JE IZMIJENJENA PROTOKOLOM IZ 1968. (SDR PROTOKOL) Tematske jedinice: Razlozi za donošenje SDR Protokola. Promjene u odnosu na Haško-Visbyjska pravila. Pojam Posebnog prava vučenja kao obračunske jedinice za izračun svote prijevoznikove odgovornosti. SDR Protokol i rješenja hrvatskog prava.

5. tematska cjelina: KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRIJEVOZU ROBE MOREM, 1978 (HAMBURŠKA PRAVILA) Tematske jedinice: Razlozi za donošenje Hamburških pravila. Usporedba Haško-Visbyjskih i Hamburških pravila. Područje primjene Hamburških pravila. Definicija ugovora o prijevozu. Ugovorni i stvarni prijevoznik. Vremensko trajanje prijevoznikove odgovornosti. Odgovornost za štetu zbog gubitka ili oštećenja robe te zbog zakašnjenja u predaji. Dužna pažnja prijevoznika i sposobnost broda za plovidbu. Odgovornost za štetu na robi prouzročenu požarom. Ograničenje prijevoznikove odgovornosti. Pravni položaj krcatelja i primatelja. Izravni prijevoz. Zastarni rokovi. Hamburška pravila i rješenja hrvatskog prava.

6. tematska cjelina: NACRT NOVE KONVENCIJE O PRIJEVOZNOM PRAVU Tematske jedinice: Razlozi za donošenje nove Konvencije o prijevoznom pravu. Područje primjene. Obveze prijevoznika. Osposobljavanje broda za plovidbu. Vremensko ograničenje prijevoznikove odgovornosti za teret. Pravo nadzora. Dostava primatelju. Usporedba rješenja iz Nacrta s Haško-Visbyjskim i Hamburškim pravilima.

7. tematska cjelina: MJEŠOVITI (MULTIMODALNI) PRIJEVOZ STVARI Tematske jedinice: Pojam multimodalnog prijevoza. Problem unifikacije prava mješovitog prijevoza. Izvori prava. Jednoobrazna pravila za ispravu mješovitog prijevoza. Opći uvjeti za ispravu mješovitog prijevoza. Konvencija Ujedinjenih naroda o međunarodnom prijevozu robe, 1980: Područje primjene. Konvencijska definicija multimodalnog prijevoza. Jedinstvena prijevozna isprava. Poduzetnik multimodalnog prijevoza. Jedinstvena odgovornost za robu. «Mrežasta» odgovornost. Osnove i granice odgovornosti poduzetnika multimodalnog prijevoza za robu. Odgovornost poduzetnika za radnike i zastupnike. Multimodalni prijevoz i rješenja hrvatskog prava.

8. tematska cjelina: PRIJEVOZ PUTNIKA I PRTLJAGE MOREM Tematske jedinice: Pojam ugovora o prijevozu putnika morem. Pojam ugovora o prijevozu prtljage morem. Međunarodna konvencija za izjednačenje nekih pravila o prijevozu putnika morem, iz 1961. Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, iz 1974. Područje primjene. Pitanje aktivne i pasivne legitimacije. Odgovornost prijevoznika

i stvarnog prijevoznika za štetu zbog smrti i tjelesne ozljede putnika. – principi i granice odgovornosti. Odgovornost prijevoznika i stvarnog prijevoznika za prtljagu – principi i granice odgovornosti. Odgovornost prijevoznika i stvarnog prijevoznika za njihove radnike i zastupnike. Zastara. Protokoli iz 1976., 1990. i 2002. o izmjenama Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem. Atenska konvencija i rješenja hrvatskog prava.


Kroz nastavu iz predmeta Pomorsko pravo I – pomorski prijevozi, student dobiva neophodna saznanja o pravnom uređenju transportnog poduzetništva. Poznavanje pravnog uređenja prijevoza stvari i usluga neophodno je za cjelovito izučavanje trgovačkog prava, odnosno pravnih odnosa do kojih dolazi prilikom kupoprodaje roba i usluga. Pravo pomorskih prijevoza usko je vezano s predmetom Trgovačko pravo te posebice s predmetom Pomorsko pravo II – odgovornost brodovlasnika,, s kojim s nadopunjuje i čini sustavnu i cjelovitu analizu pravnog uređenja sustava brodarskog poduzetništva.




V. Filipović-E.Pallua: Nova međunarodna konvencija o prijevozu robe morem (Uvod, prijevod i komentar), Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja (UPPK), br. 78, Zagreb, 1978; V. Filipović: Jugoslavija bi trebala što prije ratificirati Visbijska pravila, UPPK br. 3-4/88, str. 219.-226. V. Filipović: Zašto Jugoslavija nije ratificirala Hamburška pravila? UPPK, br. 1/89, str. 65,-72. I. Grabovac, Dragan Bolanča: Problematika međunarodne regulative prijevoza stvari morem: prijedlog unifikacijskog usklađivanja, Poredbeno pomorsko pravo – Comparative Maritime Law, god. 40, br. 155 (2001), str. 33.-56. V. Skorupan: Obveze prijevoznika – recentna rješenja nacrta Konvencije o prijevoznom pravu (Draft Instrument on Transport Law), Poredbeno pomorsko pravo – Comparative Maritime Law, god. 43 (2004), br. 158, str. 101.-152. J. Marin: Ugovori o prijevozu putnika i prtljage morem, Zagreb, 2005. Izvori prava: I. Grabovac: Hrvatsko pomorsko pravo i međunarodne konvencije, Split, 1995., str. 237 i dalje; Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004


D. Pavić: Prijevoz kontejnerima, Zagreb, 1983; Tetley, William: Marine Cargo Claims, Toronto, 1988


U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem

rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.


Naziv predmeta

Pomorsko pravo II – odgovornost brodovlasnika

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pomorsko pravo I- pomorski prijevozi s kojim se polaže skupno.

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Analiziraju se odredbe međunarodnih izvora prava koji uređuju materiju općeg ograničenja odgovornosti brodovlasnika i brodara, pitanje izvanugovorne odgovornosti s posebnim naglaskom na odgovornost i naknadu štete koja je posljedica izlijevanja ulja koje se prevozi kao teret na brodu, kao i na odgovornost kod prijevoza opasnih i štetnih tvari morem te odgovornost od onečišćenja brodskim pogonskim gorivom. Rješenja međunarodnih konvencija i protokola uspoređuju se s rješenjima hrvatskog prava. Posebna pažnja posvećuje se primjeni i tumačenju ovih ugovora u sudskoj praksi. 1. tematska cjelina: SUSTAVI OPĆEG OGRANIČENJA ODGOVORNOSTI BRODOVLASNIKA – KONVENCIJE Tematske jedinice: Pojam općeg ograničenja odgovornosti brodovlasnika. Razlika općeg i posebnog ograničenja odgovornosti. Sustav abandona (mediteranski sustav). Sustav egzekucije (njemački sustav). Sustav odgovornosti ograničene na određenu svotu (engleski sustav). Izvori prava. Međunarodna konvencija za izjednačenje određenih pravila o ograničenju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, iz 1924. Međunarodna konvencija o ograničenju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, iz 1957. Protokol iz 1979. o izmjenama međunarodne konvencije o ograničenju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova iz 1957. Konvencija o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine, iz 1976. Protokol iz 1996. o izmjeni Konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine, iz 1976. Usporedba međunarodnih izvora prava i rješenja hrvatskog Pomorskog zakonika.

2. tematska cjelina: MEĐUNARODNI SUSTAV ODGOVORNOSTI I NAKNADE ŠTETE ZBOG ONEČIŠĆENJA MORA ULJEM KOJE SE PREVOZI KAO TERET NA BRODU Tematske jedinice: Uvod – prikaz problema i izvori prava. Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem iz 1969. godine (razlozi za donošenje, područje primjene, temelj odgovornosti, razlozi za oslobođenje odgovornosti, granice odgovornosti, obvezno osiguranje, direktna tužba protiv osiguratelja brodovlasnikove odgovornosti, nadležnost suda, zastara). Međunarodna konvencija o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete zbog onečišćenja uljem

iz 1971. godine (razlozi za donošenje, područje primjene, osnovni zadaci Fonda, naknada brodovlasniku, financiranje Fonda, ostvarivanje prava na naknadu od Fonda). Izmjene sustava odgovornosti utvrđenog Konvencijom o odgovornosti iz 1969. i Konvencijom o Fondu iz 1971.( Protokoli iz 1976., Protokoli iz 1984., Protokoli iz 1992. Protokol iz 2003. o Dodatnom fondu za naknadu štete zbog onečišćenja mora uljem). Smjernice Međunarodnog pomorskog odbora (CMI) u vezi sa štetom zbog onečišćenja uljem, iz 1994. Američki Zakon o onečišćenju uljem (OPA) iz 1990. Usporedba međunarodnog sustava i rješenja Pomorskog zakonika.

3. tematska cjelina: ONEČIŠĆENJE MORA POGONSKIM ULJEM Tematske jedinice: Uvod i prikaz problema. Pravni izvori. Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001. Razlozi za donošenje. Područje primjene. Odgovornost za onečišćenje – odgovorne osobe, ograničenje odgovornosti. Obvezno osiguranje odgovornosti. Direktna tužba. Zastara. Nadležnost suda. Uređenje materije u hrvatskom pravu.

4. tematska cjelina: PRIJEVOZ OPASNIH I ŠTETNIH TVARI MOREM Tematske jedinice: Uvod i prikaz problema. Pravni izvori. Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem, iz 1996. (HNS Konvencija). Razlozi za donošenje. Područje primjene. Definicija opasnih i štetnih tvari. Definicija štete uslijed prijevoza opasnih i štetnih tvari. HNS Fond – ustrojstvo, zadaci i postupak ostvarivanja naknade štete. Odgovornost brodovlasnika – principi i granice odgovornosti. Obvezno osiguranje odgovornosti brodovlasnika. Direktna tužba protiv osiguratelja odgovornosti. Nadležnost suda. Zastara. Protokol o pripravnosti, akciji i suradnji za slučajeve nezgode onečišćenja opasnim i štetnim tvarima, iz 2000. Uređenje materije u hrvatskom pravu.


Kroz nastavu iz predmeta Pomorsko pravo II – odgovornost brodovlasnika studenti dobivaju neophodna saznanja o međunarodnom i nacionalnom pravnom uređenju važnih pitanja općeg ograničenja odgovornosti brodovlasnika (brodara) i izvanugovorne odgovornosti brodovlasnika (osobito odgovornosti glede onečišćenja okoliša). Uz upoznavanje i svladavanje materije koja se predaje na predmetu Pomorsko pravo I – Pomorski prijevozi, studenti stječu neophodnu sustavnu i cjelovitu sliku o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti brodarskih poduzetnika za štetu. Ujedno, studenti uočavaju specifična pravila pravne regulacije pomorske djelatnosti u odnosu na opća pravila općeg trgovačkog (i građanskog) prava.




A. Bravar: Međunarodna unifikacija općeg ograničenja odgovornosti brodara i naše pravo, Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, broj 100, str. 25.-42. J. Marin: Treba li Republika Hrvatska pristupiti Protokolu iz 1996. o izmjeni Konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976., Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, god. 53., br. 1., Zagreb, 2003., str. 75.-94. D. Ćorić: Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem, Zagreb, 2002.

D. Ćorić: Najnovije izmjene međunarodnog sustava građanske odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem iz 1992., Poredbeno pomorsko pravo – Comparative Maritime Law, god 41 (2002), br. 156., str. 2.-12. Lj. Peričin: Odgovornost brodovlasnika i osnivanje fonda u Međunarodnoj konvenciji o odgovornosti i naknadi štete u prijevozu opasnih i štetnih tvari morem (London 1996), Pomorski zbornik, Knjiga 38 (2000), str. 243.-265. Izvori prava: I. Grabovac: Hrvatsko pomorsko pravo i međunarodne konvencije, Split, 1995., str. 237 i dalje; Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004


Griggs, Patrick; Williams, Richard: Limitation of Liability for Maritime Claims, Third edition, LLP, London, Hong Kong, 1998.; I. Grabovac: Ogledi o odgovornosti brodara, Split, 1997.




Naziv predmeta

Pravo društava – opći dio

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Društva kapitala s kojim se polaže skupno.

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

6


Pojam i predmet prava društava. Razgraničenje i odnos prava društava prema drugim granama prava, posebice, prema trgovačkom pravu, iz kojega se i razvilo kao posebna grana prava, i obveznom pravu. Nezaobilazna je međutim njegova povezanost i s drugim pravnim područjima. Odnos prava društava prema drugim granama prava izučava se u okviru predmeta pravo društava. Podjela društava na društva osoba i društva kapitala te druga razgraničenja društava. Europsko pravo društava. Pojam društva i trgovca. Poduzeće. Tvrtka. Predmet poslovanja. Sjedište. Podružnice. Zastupanje društava. Uloga, ustroj i rad sudskog registra.


Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja prava društava (Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obveznim odnosima – odredbe o ortaštvu, Zakon o udrugama, Zakon o zadrugama, Zakon o sudskom registru). Studenti stječu znanja vezana uz djelovanje društava kao važnih nositelja poduzetništva. Područje prava društava jedno je od najdinamičnijih i najsloženijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava društava hrvatski bi pravnici bili suočeni su s teškoćama prilikom usklađivanja domaćeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklađenih propisa.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Pravo društava - opći dio i Društva kapitala. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

Popis literature Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga prva, Opći dio, Zagreb, 1999.


Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 – odluka Ustavnog suda, 118/03) – preporučuje se koristiti pročišćeni tekst Zakona Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05)






Naziv predmeta

Pravo osiguranja – opći dio

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pomorsko osiguranje s kojim se polaže skupno.

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


1. tematska cjelina: UVOD U PRAVO OSIGURANJA Tematske jedinice: Suvremeni gospodarski značaj osiguranja. Pojam prava osiguranja. Povijesni razvitak prava osiguranja. Pravni izvori. 2. tematska cjelina: UVJETI I NAČIN OBAVLJANJA POSLOVA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Tematske jedinice: Poslovi osiguranja. Društva za osiguranje – pojam i vrste. Dioničko društvo za osiguranje. Društvo za uzajamno osiguranje. Vlastito društvo za osiguranje. Javno društvo za osiguranje. Pool za suosiguranje i reosiguranje. Poslovanje stranih osiguravajućih društava u Hrvatskoj. Potrebna sredstva društva za osiguranje. Nadzor nad poslovanjem društva za osiguranje. Hrvatski ured za osiguranje. Posredovanje i zastupanje u osiguranju.

3. tematska cjelina: UGOVOR O OSIGURANJU OPĆENITO Tematske jedinice: Definicija ugovora o osiguranju. Opća obilježja ugovora. Ugovorne strane. Osiguravatelj – prava i obveze. Ugovaratelj osiguranja – prava i obveze. Osiguranik. Sklapanje ugovora – forma, vrijeme, tipični i atipični ugovori, ugovori po pristupanju. Polica osiguranja – bitni elementi, dokazna snaga, odnos police prema drugim ispravama o osiguranju.

4. tematska cjelina: PRIJENOS UGOVORA O OSIGURANJU Tematske jedinice: Pojam prijenosa ugovora o osiguranju. Prijenos osiguravateljevih prava i obveza. Prijenos osiguranikovih prava i obveza. Načini i učinak prijenosa.

5. tematska cjelina: ELEMENTI OSIGURATELJNOG ODNOSA Tematske jedinice: Rizik – pojam, vrste rizika, bitni elementi, individualizacija rizika. Predmet osiguranja. Premija osiguranja – pojam, elementi za utvrđivanje visine premije, nepromjenjivost i nedjeljivost premije, vraćanje premije, pravne posljedice neplaćanja premije. Svota osiguranja i vrijednost osiguranog interesa. Isplata osigurnine i pravo subrogacije. Puno osiguranje. Nadosiguranje. Podosiguranje. Djelomično osiguranje. Osigurani slučaj.

6. tematska cjelina: REOSIGURANJE Tematske jedinice: Pojam reosiguranja. Odnosi između stranaka kod reosiguranja. Vrste reosiguranja. 7. tematska cjelina: DOBROVOLJNO OSIGURANJE Tematske jedinice: Načelo dobrovoljnosti osiguranja. Analiza najčešćih vrsta dobrovoljnog osiguranja općenito. Životno osiguranje. Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja.

8. tematska cjelina: OBVEZNO OSIGURANJE Tematske jedinice: Pojam obveznog osiguranja. Slučajevi obveznog osiguranja u hrvatskom pravu. Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja. Osiguranje odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila za štete počinjene trećim osobama. Osiguranje odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova za štete počinjene trećim osobama.


Kroz nastavu iz predmeta Pravo osiguranja – opći dio student dobiva neophodna opća saznanja o pravnom uređenju iznimno važne djelatnosti osiguranja. U suvremenim uvjetima trgovačkog poslovanja osiguranje je od presudnog značaja. Zbog toga specijalistička saznanja iz područja trgovine moraju obuhvaćati i znanja iz područja osiguranja. Predmet Pravo osiguranja – opći dio povezan je s nizom drugih predmeta na Studiju. Ponajprije, povezan je s predmetom Pomorsko osiguranje s kojim se nalazi u odnosu općeg prema posebnom istovremeno čineći sustavnu cjelinu. Osim toga, povezan je i s predmetima koji obrađuju materiju prava trgovačkih društava jer se, između ostalog, u okviru ovog predmeta izučavaju specifičnosti ustrojstava društava koje se bave poslovima osiguranja. Konačno, vezan je i s predmetima koji obrađuju materiju trgovačkog prava jer se naglašavaju specifičnosti sklapanja i izvršavanja ugovora o osiguranju.




B. Jakaša: Pravo osiguranja, Zagreb, 1984. Izvori prava: Zakon o osiguranju, Narodne novine br. 46/1997, 116/1999, 11/2002; Zakon o posredovanju i zastupanju u osiguranju, Narodne novine br. 27/1999 Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/2005, čl. 234., 921.-989.


M. Ćurković (i sur.): Zbirka propisa iz osiguranja, Inženjerski biro d.d., Zagreb, 2002.





Naziv predmeta

Trgovački ugovori

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Trgovačko pravo-opći dio, s kojim se polaže skupno.

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

6


Predmet trgovački ugovori obuhvaća trgovačku prodaju; ugovor o građenju; ugovor o uskladištenju; komisioni ugovor; ugovor o trgovačkom zastupanju; ugovor o posredovanju; ugovor o špediciji; ugovore u turizmu (ugovor o alotmanu, ugovor o organiziranju turističkog putovanja); ugovore autonomnog trgovačkog prava (engineering, leasing, franchising, factoring, ugovor o managmentu).


Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja trgovačkog prava (Zakon o obveznim odnosima, Zakon o mjenici, Zakon o čeku, Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Konvencija UN o međunarodnoj prodaji robe 1980). Uči ih se posebnostima vezanim uz primjenu Zakona o obveznim odnosima na trgovačke odnose te o trendu komercijalizacije građanskog prava. Studenti stječu znanja vezana uz tehniku ugovaranja i rizike kojima se ugovaratelji izlažu te ih se uči kako te rizike otkloniti odnosno umanjiti.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Trgovačko pravo - opći dio i Trgovački ugovori. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.


Zakon o obveznim odnosima: II dio (Glava VIII odjeljak 2 odsjek 1, 5, 11, 12, 15, 17, 18, 19, 20, 21,22, 23, 24, 25, 26, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35). III dio. (NN 35/05). Zakon o mjenici, NN 74/94 Zakon o čeku, NN 74/94 Zakon o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/02, 87/02), osim odredbi o dionici


Martinek, M., Moderne Vertragstypen, Bd I, II, III, München, 1992. Chitty on Contracts, 27. ili kasnije izd., London, 1994.




Naziv predmeta

Trgovačko pravo – opći dio

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta

Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Trgovački ugovori, s kojim se polaže skupno.

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

6


Predmet trgovačko pravo - opći dio obuhvaća pojam i predmet trgovačkog prava; razgraničenje trgovačkog i drugih grana prava; povijest trgovačkog prava; izvore trgovačkog prava; međunarodno trgovačko pravo i u okviru toga posebno Konvenciju UN o međunarodnoj prodaji robe 1980, UNIDROIT načela međunarodnog trgovačkog ugovornog prava i Načela europskog ugovornog prava - Landova načela. Predmet trgovačko pravo - opći dio obuhvaća opći dio ugovornog prava u kom se obrađuje pojam trgovačkog ugovora; sklapanje trgovačkih ugovora posebice putem općih uvjeta poslovanja; posebnosti vezane uz sklapanje trgovačkih ugovora u odnosu na ugovore građanskog prava; tumačenje trgovačkih ugovora; ispunjenje trgovačkih ugovora; osiguranje ispunjenja trgovačkih ugovora; odgovornost za neuredno ispunjenje i posljedice neispunjenja; nemogućnost ispunjenja; raskid ili izmjena trgovačkih ugovora zbog promijenjenih okolnosti.


Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja trgovačkog prava (Zakon o obveznim odnosima, Zakon o mjenici, Zakon o čeku, Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Konvencija UN o međunarodnoj prodaji robe 1980). Uči ih se posebnostima vezanim uz primjenu Zakona o obveznim odnosima na trgovačke odnose te o trendu komercijalizacije građanskog prava. Studenti stječu znanja vezana uz tehniku ugovaranja i rizike kojima se ugovaratelji izlažu te ih se uči kako te rizike otkloniti odnosno umanjiti. Doprinos izučavanja trgovačkog prava za daljnje pravno obrazovanje očituje se u činjenici da je svladavanje temelja trgovačkog prava pretpostavka za izučavanje brojnih specijaliziranih predmeta koji se predaju kao izborni predmeti na dodiplomskom studiju i na Poslijediplomskom studiju iz trgovačkog prava i prava društava (pravo industrijskog vlasništva, pravo konkurencije, pravo međunarodnih plaćanja, arbitražno pravo).

Oblici provođenja Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije.

nastave i način provjere znanja

Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Trgovačko pravo - opći dio i Trgovački ugovori. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.


A. Goldštajn: Trgovačko ugovorno pravo – međunarodno i komparativno, 4. izdanje, Zagreb, 1991. (čitati usporedno s odredbama Zakona o obveznim odnosima navedenima na str. 492-493 i u slučaju neslaganja dati im prednost, te bez propisa bivše države citiranih uz pojedine uzance, jer više ne važe), str. 1 - 134, 143 – 147, 152 – 161, 165 – 175, 190 – 195, 208 – 225, 312 – 351, 356 – 515. J. Barbić: Sklapanje ugovora po Zakonu o obveznim odnosima, Zagreb, 1980. (osim pozivanja na propise bivše države jer su prestali važiti) Zakon o obveznim odnosima: I dio (Glava I; Glava III.; Glava IV.; Glava V- odjeljak 1 i 4.; Glava VI - odjeljak 1 odsjek 6 i odsjek 8, odjeljak 2 - odsjek 2.; Glava VII - odjeljak 1, 2 i 3). II dio (Glava VIII - odjeljak 1 odsjek 1 - I, II, III, VI, VII, XI, odsjek 4 i 5.; Glava IX odjeljak 1 odsjek 5). III dio. (NN 35/05). Konvencija UN o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe 1980. (učiti zajedno s odgovarajućim dijelovima Zakona o obveznim odnosima; tekst Konvencije otisnut je u knjizi A. Goldštajn: Trgovačko ugovorno pravo – međunarodno i komparativno, 4. izdanje Zagreb, 1991, str. 494 – 515) UNIDROIT načela međunarodnog trgovačkog ugovornog prava Načela europskog ugovornog prava - Landova načela


Goldštajn, Aleksandar, Međunarodna trgovačka arbitraža i lex mercatoria, u: Goldštajn, A./Triva, S., Međunarodna trgovačka arbitraža, Zagreb, 1987, str. 1 – 120 Parać, Zoran, Trgovac – tko je i tko bi mogao (trebao) biti, Pravo u gospodarstvu, 40 (2001) 6; str. 97 - 125




Naziv predmeta

Arbitražno procesno pravo

Nositelj predmeta


Predavači

Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Doc. dr. sc. Jasnica Garašić

Status predmeta

Predmet smjera – izborni

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


- Osnovne teorijske odrednice arbitražnog rješavanja sporova; - arbitrabilnost; ugovor o arbitraži; - arbitri i konstituiranje arbitražnoga suda; - arbitražni postupak; - pobijanje arbitražnoga pravorijeka; - sud i arbitraža; - priznanje i ovrha arbitražnih pravorijeka.


Studenti se uče o teoretskim i praktičnim pitanjima vezanim uz arbitražni postupak i produbljuju već stečena znanja kroz slučajeve iz prakse.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije Ispit se polaže usmeno.


Triva-Uzelac, Arbitražno pravo, Zagreb, Narodne novine 2007.;


Članci o arbitraži u Croatian Arrbitration Yearbook, 1998. – 2007.g. čiji će popis biti prezentiran studentima, u ovisnosti o temama koje će biti obrađivane.



Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta

Bankarsko pravo

Nositelj predmeta

Doc. dr. sc. Petar Miladin

Predavači

Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinović

Status predmeta


Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Pojam bankarskog prava. Razgraničenje i odnos bankarskog prava prema drugim područjima prava. Pravna priroda poslovnog odnosa između banke i klijenta. Bankarska tajna i bankarsko obavještavanje. Pravni položaj društava za zaštitu kreditne sigurnosti. Vrste i pojam bankarskog računa. Žiro ugovor. Kontokorentna pogodba žiro ugovora. Plaćanje doznakom. Plaćanje terećenjem računa. Plaćanje debitnim i kreditnim karticama. Ugovor o kreditu. Pravni položaj Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka.


Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja bankarskog prava (Zakon o bankama, Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, Zakon o platnom prometu u zemlji, brojni podzakonski propisi Hrvatske narodne banke, Zakon o obveznim odnosima – odredbe koje uređuju bankarske ugovore i opće odredbe primjenjive na pravne poslove u bankarstvu). Studenti stječu znanja vezana uz primjenu općih uvjeta poslovanja u bankarstvu i ugovore koji su specifični u bankarskom poslovanju.

Bankarsko pravo je najuže povezano s obveznim i trgovačkim pravom iz kojega se i razvilo kao specijalizirano uže pravno područje. Nezaobilazna je njegova povezanost i s drugim pravnim područjima.

Bez svladavanja temelja bankarskog prava hrvatski bi pravnici bili suočeni s teškoćama vezanim uz bankarsko poslovanje. Potreba za znanjima iz bankarskog prava očituje se i u činjenici da trgovački sudovi često u svom sastavu imaju sudska vijeća specijalizirana za bankarske sporove.




U pripremi je izrada udžbenika iz izbornog predmeta bankarsko pravo.


Ellinger, E.P./Lomnicka, E/Hooley, R., Modern banking law, 2. izdanje Oxford, 2002. Canaris, C.W., Bankvertragsrecht Erster Teil, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Berlin-New York, 1988.




Naziv predmeta

Društva osoba

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Ortaštvo pojam, prava i obveze članova, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze društva, prestanak. Udruga pojam, prava i obveze članova, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze društva, prestanak. Zadruga pojam, prava i obveze članova, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze društva, prestanak. Javno trgovačko društvo pojam, odnos prema ortaštvu, prava i obveze članova, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze društva, isključenje i istupanje člana, prestanak društva. Komanditno društvo pojam, odnos prema javnom trgovačkom društvu i ortaštvu, prava i obveze članova, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze, prestanak članstva u društvu, prestanak društva. Tajno društvo pojam, pravni odnosi u društvu, prestanak. Gospodarsko interesno udruženje pojam, članstvo, vođenje poslova, zastupanje, prestanak društva.


Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja društava osoba (Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obveznim odnosima – odredbe o ortaštvu, Zakon o udrugama, Zakon o zadrugama, Zakon o sudskom registru). Područje prava društava jedno je od najdinamičnijih i najsloženijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava društava hrvatski bi pravnici bili suočeni su s teškoćama prilikom usklađivanja domaćeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklađenih propisa.


Nastava obuhvaća izradu i obranu seminarskog rada, a provodi se konzultativnim putem uz korištenje znanstvene literature kao i sudske prakse. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

Popis literature potrebne za studij i

Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga treća, Društva osoba, Zagreb, 2002.

za polaganje ispita

Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 – odluka Ustavnog suda, 118/03) – preporučuje se koristiti pročišćeni tekst Zakona Zakon o obveznim odnosima (čl. 637 do 660) (NN 35/05) Zakon o zadarugama (NN 36/95, 67/01, 12/02) Zakon o udrugama (NN 88/01, 11/02)






Naziv predmeta

Insolvencijsko pravo

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


- Osnovne teorijske odrednice insolvencijskoga prava i insovencijskih postupaka; - stečajni razlozi; - subjekti insolvencijskih postupaka; - insolvencijski postupci (pokretanje, otvaranje, zaključenje); - pravne posljedice otvaranja insolvencijskih postupka; - provedba insolvencijskih postupaka; -međunarodni insolvencijski postupci.


Studenti se osposobljavaju za samostalno tumačenje i primjenu insolvencijskih propisa. Stječu znanje o zaštiti vjerovničkih prava u stečajnom postupku i o praktičnim posljedicama otvaranja stečajnog postupka.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Ispit se polaže usmeno.


Dika, Insolvencijsko pravo, 1998; Dika, Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka, 2002.;


Garašić, Annerkenung auslaendischer Insolvenzverfahren,I., II., 2005. Ostala dopunska literatura (članci) bit će prezentirana studentima u ovisnosti o temama koje će biti obrađivane.


U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave , te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektroničke pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda

izvođenja nastave.


Naziv predmeta

Međunarodno privatno pravo

Nositelj predmeta

Prof. em. dr. sc. Krešimir Sajko

Predavači

Prof. em. dr. sc. Krešimir Sajko Prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić Prof. dr. sc. Vilim Bouček

Status predmeta


Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


A. Pravo mjerodavno za ugovore s međunarodnim obilježjem

1. Pravni izvori - hrvatsko međunarodno privatno pravo; europskomeđunarodno privatno pravo (Rimska konvencija o mjerodavnom pravu zaugovorne obveze iz 1980.); 2. Primarni statut (način izbora; trenutak izbora prava i izmjena izabranog prava; depecage); 3. Podredni statut (načelo najuže veze, izbjegavajuća klauzula, depacage); 4. Posebna materijalnopravna pitanja (sposobnost ugovornih stranaka, formalna i materijalna valjanost glavnog ugovora i sporazuma o izboru prava; pristanak ugovornih stranaka), polje primjene mjerodavnog prava, prijenos potraživanja i preuzimanje duga; 5. Prisilni propisi i pravila neposredne primjene; 6. Opći instituti međunarodnog privatnog prava (uzvrat i upućivanje na daljnje pravo, javni poredak, prijevarno zaobilaženje prava); 7. Mjerodavno pravo za pojedine ugovore: a) Ugovor o prodaji; b) Potrošački ugovor; c) Ugovor o radu; d) Ugovor o prijenosu tehnologije

B. Mjerodavno pravo za izvanugovornu odgovornost za naknadu štete. 1. Općenito; 2. Rješenja po nacionalnim pravima i međunarodnim konvencijama; 3. Hrvatska rješenja de lege lata i de lege ferenda. C. Rješavanje sporova iz ugovora s međunarodnim obilježjem pred državnim sudovima 1. Pravni izvori - hrvatsko međunarodno procesno pravo; europsko međunarodno procesno pravo (Uredba vijeća br. 44/2001 od 22. 12. 2000. o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim predmetima; 2. Opća nadležnost; 3. Posebne nadležnosti – a) izberiva nadležnost; b) isključiva nadležnost; c) nadležnost na temelju stranačkog sporazuma .


U doba slobode kretanja ljudi, robe i usluga sve se više sklapaju ugovori s prekograničnim/međunarodnim obilježjem. Ovim predmetom opća znanja iz međunarodnog privatnog prava upotpunjuju se posebnim znanjima o svim aspektima prava ugovora s prekograničnim/međunarodnim obilježjem. Opća znanja o uređivanju privatnopravnih odnosa s međunarodnim (i prekograničnim) obilježjem nadupunjuju se i posebnim znanjima koja se odnose na izvanugovorne (deliktne) odnose (npr. zaštita okoliša, zaštita tržišnog natjecanja i sl.). Izučavaju se posebna procesnopravna pitanja uređivanja privatnopravnih situacija s prekograničnim/ međunarodnim obilježjem koja se odnose na međunarodnu nadležnost. Na taj način studenti stječu produbljena znanja o ovim za praksu vrlo važnim dijelovima međunarodnog privatnog i procesnog prava.




Ugovorni statut Sajko, K.: Međunarodno privatno pravo - Opći dio, 4. izdanje, Informator, Zagreb, 2005; Ovisno o stranom jeziku kojim student vlada: Kassis, A. : Le nouveau droit européen des contrats internationaux, 1993. Nygh, P.: Autonomy in International Contracts, Oxford, 1999. Plender, R./ Wilderspin, M.: The European Contract Convention: The Rome Convention on the Choice of Law for Contracts, London, 2001. Reithmann, C./ Martiny, D. (Eds.) Internationales Vertragsrecht, Bd. I, Bd. II, 5. Aufl., Köln, 1996. Vischer, F.: Internationales Vertragsrecht, 2. Aufl., Bern, 2000. Report on the Convention on the law applicable to contractual obligations by Mario Giuliano and Paul Lagarde OJ C 282 p. 1 1980/10/31 - www.europa.int Green Paper on the conversion of the Rome Convention of 1980 on the law applicable to contractual obligations into a Community instrument and its modernisation COM(2002)654 final of 14.1.2003. Deliktni statut Sajko, K.: Međunarodno privatno pravo - Opći dio, 4. izdanje, Informator,

Zagreb, 2005, str. 150-156. Bouček, V.: Prijedlog uredbe Rim II iz 2003. i opće odredbe deliktnog statuta u hrvatskom Zakonu o međunarodnom privatnom pravu, Zbornik radova međunarodne znanstvene konference "Evropski sodni prostor-European Judical Area", Maribor, 2005. Proposal for a Regulation of the European Parliament and the Council on the Law Applicable to Non-contractual Obligations ("Rome II"), Brussels, COM(2003) 427 final of 22. 7. 2003.

Regulation (EC) No 864/2007 of the European Parliament and of the Council of 11. July 2007 on the law applicable to non-contractual obligations (Rome II) OJ L 199 of 31. 7. 2007, pp. 40-49; Internet adresa: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_199/l_19920070731 en 00400049 .pdf Međunarodna nadležnost Sajko, K.: Međunarodno privatno pravo - Opći dio, 4. izdanje, Informator, Zagreb, 2005; Sajko, K.: Uredba Europskog vijeća br. 44/2001. o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima od 22. prosinca 2000. i hrvatske parnične stranke, Zbornik PFZ (2003) 3-4, 653-670. Ovisno o stranom jeziku kojim student vlada Briggs, A.: Civil Jurisdiction and Judgments, London, 2002. Gaudemet- Tallon, H.: Compétence et exécution des jugements en Europe: Réglement No 44/2001, Conventions de Bruxelles et de Lugano, 3. ed, Paris, 2002. Kropholler, J.:Europäisches Zivilprozessrecht, 7 Aufl., Heidelberg, 2002. Report by Mr. P. Jenard on the Convention of 27 September 1968 on jurisdiction and the enforcement of judgments in civil and commercial matters, OJ C 59 p. 1 1979/5/3 Sajko, K. - Sikirić, H. - Bouček, V. - Babić, D. - Tepeš, N.: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Informator, Zagreb, 2001 (I; II.1, II.2.1, 2.6, 2.7; III, IV - teze 1-15, 21-39).


Ugovorni statut Odgovori na "Green Paper on the conversion of the Rome Convention of 1980 on the law applicable to contractual obligations into a Community instrument and its modernisation" http://europa.eu.int/comm/justice:home/news/consulting:public/rome:i/wai/news:summary:romel:en.htm Deliktni statut Bouček, V.: Opće odredbe deliktnog statuta u njemačkom međunarodnom privatnom pravu, Hrvatska pravna revija, br. 8/2004., str. 36-48. Bouček, V.: Opće odredbe deliktnog statuta u engleskom međunarodnom privatnom pravu - model za novi hrvatski Zakon o međunarodnom privatnom pravu? Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. Vol. 49, br. 5/1999, str. 615-627. Bouček, V.: Opće odredbe deliktnog statuta - prinos tezama za nacrt novog hrvatskog zakona o međunarodnom privatnom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 48, br. 1-2/1998, str. 117-148. Bouček, V.: Hrvatski Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2003. i mjerodavno pravo za izvanugovornu odgovornost za štetu, Hrvatska pravna revija, 10/2004., str. 39. do 46. Matić, Ž.: Međunarodno privatno pravo – posebni dio, Zagreb, 1982, dijelovi koji se odnose na Haške konvencije iz 1971. i 1973. Matić, Ž.: Međunarodno privatno pravo izvanugovorne odgovornosti za štetu kod prometnih nezgoda na cestama, Zbornik PFZ (1972) 1-2, str. 27.

Međunarodna nadležnost Vuković, Đ./ Kunštek, E.: Međunarodno građansko postupovno pravo, Zagreb, 2005. Sajko, K.: Perspektive razvoja međunarodnog privatnog prava: O Bruxellskoj i Luganskoj konvenciji o nadležnosti i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim predmetima i kako hrvatsko pravo uskladiti s tim konvencijama, u: Hrvatsko građanskopravno uređenje i kontinentalnoeuropski pravni krug, Zagreb, 1994., str. 208-269. Literatura na stranom jeziku ovisno o jeziku koji polaznik poslijediplomskog studija zna.




Naziv predmeta

Općeprometno pravo

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Proučava se međunarodno i nacionalno uređenje željezničkog, cestovnog i zračnog prijevoza. Poseban naglasak stavlja se na pitanje odgovornosti prijevoznika za robu, putnike i prtljagu. Osobito se proučavaju pitanja koja su aktualna (i) na međunarodnoj razini, npr. pitanje transportne politike u EU. tematska cjelina: LIBERALIZACIJA ŽELJEZNIČKOG TRŽIŠTA I RAZVOJ ZAJEDNIČKE TRANSPORTNE POLITIKE U EUROPSKOJ UNIJI Tematske jedinice: Demonopolizacija tržišta. Organizacija tržišta u EU i Hrvatskoj nakon Zakona o željeznici iz 2003. Razdvajanje upravljanja infrastrukturom i operatera. Uvjeti financiranja, licenciranja operatera, pristupa na trasu i alokacije trase. Reguliranje tržišta. tematska cjelina: ODGOVORNOST ŽELJEZNICE ZA PRIJEVOZ ROBE PUTNIKA I PRTLJAGE Tematske jedinice: Utjecaj liberalizacije tržišta u EU na izmjene međunarodnih pravnih izvora (COTIF 1999). Povijesni razvoj i struktura COTIF 1999. Ugovor o međunarodnom prijevozu robe željeznicom. Odgovornost željeznice za štete na robi. Ugovor o međunarodnom prijevozu putnika i prtljage. Odgovornost željeznice za tjelesne povrede i smrt putnika. Pregled i komparativna analiza hrvatskog željezničkog prava (ugovor o prijevozu). Prikaz recentne sudske prakse. tematska cjelina: ODGOVORNOST CESTOVNOG PRIJEVOZNIKA ZA ROBU S OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU Tematske jedinice: Organizacija tržišta cestovnih usluga u Hrvatskoj. Izvori prava (CMR konvencija, hrvatski zakoni). Ugovor o prijevozu robe cestom prema CMR. Odgovornost cestovnog prijevoznika za štete na robi. Prikaz i analiza otvorenih pitanja iz međunarodne sudske prakse. Aktualna pitanja i nepravilnosti hrvatskog cestovnog zakonodavstva. tematska cjelina: ODGOVORNOST CESTOVNOG PRIJEVOZNIKA ZA PUTNIKE I PRTLJAGU S OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU Tematske jedinice: CVR konvencija. Hrvatski propisi (kritički osvrt). Ugovor o međunarodnom prijevozu putnika i prtljage cestom. Odgovornost cestovnog prijevoznika za tjelesne povrede i smrt putnika. Prikaz recentne međunarodne sudske prakse.

tematska cjelina: ODGOVORNOST ZRAČNOG PRIJEVOZNIKA ZA ROBU Tematske jedinice: Izvori prava.: Varšavski sustav 1929. IATA Intercarrier Agreement. Uredba EU o odgovornosti zračnog prijevoznika. Montrealska konvencija 1999. Prikaz hrvatskog zakonodavstva u zračnom prijevozu. Ugovor o prijevozu robe zrakom. Odgovornost zračnog prijevoznika za štete na robi: komparativna analiza. tematska cjelina: ODGOVORNOST ZRAČNOG PRIJEVOZNIKA ZA TJELESNE POVREDE I SMRT Tematske jedinice: Ugovor o prijevozu putnika i prtljage zrakom: komparativni prikaz u međunarodnom i domaćem pravu. Odnos općih uvjeta prijevoza domaćeg avio-prijevoznika s važećim izvorima prava i utjecaj na sustav odgovornosti. Odgovornost zračnog prijevoznika za tjelesne povrede i smrt putnika i gubitak prtljage.


Kroz nastavu iz predmeta Općeprometno pravo studenti dobivaju opća i posebna znanja o domaćem i međunarodnom uređenju željezničkog, cestovnog i zračnog prijevoza. Ovaj kolegij je u uskoj vezi s predmetima Pomorsko pravo I – pomorski prijevozi i Pomorsko pravo II – odgovornost brodovlasnika jer zajedno čine sustavnu cjelinu transportnog prava. Također, Općeprometno pravo povezano je i s predmetima iz područja općeg prava društava budući da se, između ostalog, proučavaju i posebni uvjeti za osnivanje i djelovanje društava koja obavljaju kopneni transport. Odnos posebnog prema općem očituje se i u povezanosti Općeprometnog prava s predmetima Studija iz područja općeg trgovačkog prava.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije. Ispit se polaže usmeno.


Radionov, Nikoleta: Hrvatsko željezničko pravo i mjere prilagodbe pravu Europske Unije prema Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Suppl. br. 2./2002. Radionov, Nikoleta: Restrukturiranje tržišta željezničkih usluga u Europskoj Uniji i nova Konvencija o željezničkom prijevozu (COTIF 1999), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2003. Radionov, Nikoleta: Komparativni prikaz odgovornosti prijevoznika za prijevoz stvari cestom i željeznicom, Vladavina prava god. br.1/2000. Radionov, Nikoleta: Odgovornost prijevoznika za putnike i prtljagu u kopnenom prijevozu, Vladavina prava god. br. 2/2000. Radionov Radenković, N: Gubitak prava na ograničenje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu robe s osvrtom na sudsku praksu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2/2005. Radionov, Nikoleta; Novačić, Tomislav: Aktualnosti u sustavu odgovornosti zračnog prijevoza – stari interesi i nova rješenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 67-68/2002. Filipović, V.: Montrealska konvencija iz 1999. o međunarodnom zračnom prijevozu stupila na snagu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu br. 1/2004. Izvori prava

Zakon o željeznici, Narodne novine 123/2003. Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu; Narodne novine 87/96. Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, Narodne novine 132/98. Zakon o obveznim odnosima (čl. 661-698 Ugovor o prijevozu), Narodne novine 35/2005. Konvencija o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF) iz 1999., Narodne novine – međunarodni ugovori 12/2000. Konvencija za izjednačavanje nekih pravila u međunarodnom zračnom prijevozu iz 1999. (prijevod), Zbornik PFZ br. 1/2004, str. 203.-224. Konvencija o ugovoru za međunarodni prijevoz robe cestom (CMR), Službeni list FNRJ – međunarodni ugovori 11/58. Konvencija o ugovoru o međunarodnom prijevozu putnika i prtljage cestom, Narodne novine – međunarodni ugovori 12/93


Graaves, Rosa: EC Transport Law, European Law Series, Longman Pearson Education Ltd., 2000. Stevens, Handley: Transport Policy in the European Union, The European Union Series, Palgrave Macmillan, 2004.




Naziv predmeta

Porezno pravo trgovačkih društava

Nositelj predmeta

Prof. dr. sc. Jure Šimović

Predavači

Prof. dr. sc. Jure Šimović Prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina Doc. dr. sc. Nikola Mijatović

Status predmeta


Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


1). Porez na dobit trgovačkih društava. Financijsko-fiskalna obilježja. Razlozi oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Načela oporezivanja neto dobiti. Povlaštenja u sustavu poreza na dobit. Metode zakonskog izbjegavanja porezne obveze i mjere za njeno sprečavanje. Porezni tretman raspoređene dobiti trgovačkih društava. Harmonizacija oporezivanja dobiti u Europskoj Uniji; Smjernica o spajanjima, Smjernica o trgovačkom društvu roditelju i supsidijariji, Kodeks ponašanja pri oporezivanju poduzeća. 2) Porez na dodanu vrijednost. Trgovačko društvo kao obveznik poreza na dodanu vrijednost. Indirektna metoda obračuna poreza na dodanu vrijednost. Pretporez i njegove funkcije u sustavu PDV-a. Odbitak, ispravak, te raspodjela pretporeza. Porezne evidencije i inspekcijski nadzor u sustavu PDV-a. 3) Porez na dohodak. Specifičnosti oporezivanja pojedinih oblika dohotka. Plaćanje poreza na dohodak po odbitku i obveze poslodavca (trgovačkog društva).


Studenti se osposobljavaju za samostalno tumačenje i primjenju poreznih propisa. Težište je na praktičnim znanjima o poreznom tretmanu trgovačkih društava kapitala.




J. Šimović, H. Šimović : „Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije“, Pravni fakultet Zagreb, 2006, odabrani dijelovi. B. Jelčić, O. Lončarić-Horvat, J. Šimović, H. Arbutina, N. Mijatović:“ Hrvatski fiskalni sustav“, Narodne novine, Zagreb, 2004., odabrani dijelovi. B. Jelčić, O. Lončarić-Horvat, J. Šimović, H. Arbutina, N. Mijatović: „Financijsko pravo i financijska znanost“, Narodne novine, Zagreb, 2002, odabrani dijelovi.

Popis literature koja se preporučuje kao

“ Promjene u sustavu javnih prihoda”, Zbornik radova znanstvenog skupa, Zagreb, HAZU, 2003.

dopunska “Hrvatska pred vratima EU – fiskalni aspekti”, Zbornik radova znanstvenog skupa, Zagreb, HAZU, 2005. Feld, L.P., (2005), “Tax Competition: How Great is the Challenge”? Ekonomski pregled, 56 (9), 723-758 Code of Conduct Group, (2000), Report on Code of conduct ( Business Taxation ) – Primarolo Group, Brussels, dostupno na http://europa.eu.int/comm/taxation_customs/taxation/law/primarolo/primarolo_en.pdf




Naziv predmeta

Pravo industrijskog vlasništva

Nositelj predmeta

Prof. dr. sc. Zoran Parać

Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Pojam prava industrijskog vlasništva. Razgraničenje i odnos prava industrijskog vlasništva prema drugim granama prava. Patent. Žig. Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga. Zaštita planova rasporeda integralnih sklopova. Prijenos prava industrijskog vlasništva. Međunarodno pravo industrijskog vlasništva.


Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja industrijskog vlasništva (Zakon o patentima, Zakon o žigu, Zakon o industrijskom obličju, Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, Zakon o zaštiti rasporeda integralnih sklopova, Zakon o obveznim odnosima – odredbe koje uređuju ugovor o licenciji).Studenti stječu znanja vezana uz zaštitu i raspolaganje pravima industrijskog vlasništva.

Pravo industrijskog vlasništva je najuže povezano s obveznim i trgovačkim pravom iz kojega se i razvilo kao specijalizirano pravno područje. Nezaobilazna je međutim njegova povezanost i s drugim pravnim područjima. Odnos prava industrijskog vlasništva prema drugim granama prava izučava se u okviru izbornog predmeta pravo industrijskog vlasništva.

Bez svladavanja temelja prava industrijskog vlasništva hrvatski bi pravnici bili suočeni s teškoćama vezanim uz zasnivanje, zaštitu i raspolaganje pravima industrijskog vlasništva. Potreba za znanjima iz prava industrijskog vlasništva očituje se i u činjenici da trgovački sudovi često u svom sastavu imaju sudska vijeća specijalizirana za sporove s područja prava industrijskog vlasništva.




A. Verona: Pravo industrijskog vlasništva (samo povijesni i teorijski dio), Zagreb, 1978. A. Verona, Licencni ugovori, Zagreb, 1981. Pravni izvori Zakon o patentima, NN 78/99, 127/99, 32/02 Zakon o žigu, NN 78/99, 127/99

Zakon o industrijskom obličju, NN 78/99, 127/99 Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, NN 78/99, 127/99 Zakon o zaštiti rasporeda integralnih sklopova, NN 78/99, 127/99 Pariška konvencija, NN – Međunarodni ugovori 12/93


Čizmić, 1., Ogledi iz prava industrijskog vlasništva – pravni izvori, sudska praksa i obrasci, Rijeka, 1998. Parać, Z., Ciljevi patentne zaštite, Privredno – pravna praksa, 2/1989. Parać, Z., Opseg patentne zaštite, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2/1987. Parać, Z., Patentirani izumi i know-how kao predmeti ugovora o licenci, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3-4/1986.




Naziv predmeta

Pravo konkurencije

Nositelj predmeta

Prof. dr. sc. Siniša Petrović

Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Pojam i svrha prava konkurencije. Povijesni razvoj prava konkurencije. Izvori prava konkurencije. Tijela osiguranja slobodnog tržišnog natjecanja. Mjerodavno tržište. Sporazumi (zabranjeni sporazumi, posljedice zabranjenih sporazuma, grupne i pojedinačne iznimke). Monopolističko djelovanje (monopolistički i vladajući položaj, zlouporaba). Koncentracije (pojam, prijava koncentracije, ocjena dopustivosti koncentracije). Državne potpore


Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja prava konkurencije Pravo konkurencije relativno je nova grana prava u hrvatskom pravnom sustavu. Pravo konkurencije ima sve važniju ulogu u poslovnim transakcijama. Pored toga, to je i jedno od prioritetnih područja prava koja Hrvatska treba uskladiti s pravom EZ-a. Zbog važnosti te grane prava u EU-u, kao i okolnosti da je pravo konkurencije prijeko potrebno sredstvo za očuvanje unutarnjeg tržišta, ono se smatra jednim od najvažnijih dijelova prava EU-a. S obzirom na približavanje i očekivano pristupanje Hrvatske EU-u, bez znanja prava konkurencije i mogućnosti snalaženja u njegovim izvorima, diplomiranom je pravniku neophodno znanje osnovnih pojmova prava konkurencije.




Cerovac, Mladen, "Novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja", Hrvatska pravna revija (2003) 9: 44-59.

Petrović, Siniša, "Novo hrvatsko pravo tržišnog natjecanja", Pravo u gospodarstvu (2004) 4: 237-258.

Mlikotin Tomić, Deša, Pravo međunarodne trgovine, Zagreb, 1999: 80-85, 208-235, 307-315, 319-323.

Šoljan, Vedran, "Diskriminacija u cijenama kao oblik ograničavanja tržišnog natjecanja", Hrvatska pravna revija (2003) 2: 34-49.

Šoljan, Vedran, "Diskriminacija u cijenama kao oblik ograničavanja tržišnog natjecanja, II. dio", Hrvatska pravna revija (2003) 3: 37-50.

Liszt, Marijana, "Pravno uređenje državnih potpora u RH", Pravo u gospodarstvu (2004) 4: 260-290.

Bellamy and Child European Community Law of Competition, Fifth Edition, Sweet & Maxwell, London 2001. ili

Whish, Richard, Competition Law, Fifth Edition, Butterworths, 2003.

ili bilo koje drugo slično djelo o pravu konkurencije


Mlikotin Tomić, Deša, “Ugovor o franchisingu i pravo konkurencije”, 38. susret pravnika u gospodarstvu, 2000, Zbornik radova, str. 54-73.

Šoljan Vedran, Vladajući položaj na tržištu i njegova zlouporaba u pravu tržišnog natjecanja Europske zajednice, Zagreb 2004.

Cerovac, Mladen, "Karteli - suradnja sudionika zabranjenih sporazuma s antimonopolnim tijelima kao preduvjet za oslobađanje ili ublažavanje kazne", Hrvatska pravna revija (2002) 9:85-103.

Iveković, Branimir, "Koncentracije prema novom Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja", Pravo i porezi (2004) 1: 12-18.




Naziv predmeta

Temelji računovodstva

Nositelj predmeta

Prof. dr sc. Stjepan Tadijančević

Predavači

Prof. dr sc. Stjepan Tadijančević

Status predmeta

Predmet smjera – izborni predmet

Broj nastavnih sati

18

Broj ECTS bodova

5


Računovodstvo jezik poslovanja Računovodstveni proces Opće prihvačena računovodstvena načela Normativna osnova računovodstva (Zakon o računovodstvu, Međunarodni računovodstveni standardi, Zakon o trgovačkim društvima - dio) Računovodstvo imovine Računovodstvo kapitala i obveza Računovodstvo rashoda i prihoda Financijski izvještaji Upravljačko motrište računovodstva


Pravnici se uče o osnovama računovodstva i o primjeni računovodstvenih propisa. Nakon uspješno svladanog ispita Temelji računovodstva student je osposobljen čitati financijska izvješća , poslovne knjige, račun dobiti i gubitka.


Interaktivni oblik nastave – predavanja i konzultacije Ispit se polaže usmeno.


Skupina autora: Računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatanika, Zagreb, 2003. R.N. Anthony: Osnove računovodstva, HZRiFD, Zagreb, 1995.. Skupina autora: Financijsko računovodstvo, HZRiFD, Zagreb, 1998. Međunarodni računovodstveni standaradi, HZRiFD, Zagreb, 2000.


Stjepan Tadijančević: Računovodstvo za menadžere, Progres, Zagreb, 1993.


U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave , te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektroničke pošte.

Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.


Naziv predmeta

Dioničko društvo – odabrane teme

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta

Znanstveno-istraživački seminar

Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


Sadržaj predmeta odredit će se individualno prema polaznicima Studija i njihovom interesu s obzirom na izbor teme doktorske disertacije. Time se omogućuje individualni rad sa studentima usmjeren prema onom području iz kojeg je odabrana tema doktorske disertacije odnosno područjima koja su s time u vezi. Riječ je o produbljenom istraživanju pojedinih pravnih instituta iz užeg područja prava društava kapitala - prava dioničkih društava. Dioničko društvo: pojam, povijesni razvoj, gospodarski značaj, pravna obilježja, dionice, temeljni kapital, osnivanje, statut, članska prava i članske obveze dioničara, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze, organi društva (uprava, nadzorni odbor, glavna skupština), izmjena statuta, povećanje temeljnog kapitala, smanjenje temeljnog kapitala, statusne promjene, prestanak.


Polaznici stječu dodatna znanja i vještine vezana uz djelovanje dioničkih društava kao važnih nositelja poduzetništva. Područje prava društava jedno je od najdinamičnijih i najsloženijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava društava hrvatski bi pravnici bili suočeni su s teškoćama prilikom usklađivanja domaćeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklađenih propisa.


Nastava će biti interaktivnog, dijaloškog karaktera s aktivnim sudjelovanjem polaznika u obliku predavanja i konzultacija. Na seminaru se provodi originalno znanstveno istraživanje koje treba rezultirati znanstvenim radom. Usmeni ispit.


Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga druga, treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2005. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 – odluka Ustavnog suda, 118/03) – preporučuje se koristiti pročišćeni tekst Zakona Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05)

Popis literature koja se Schmidt, K., Gesellschaftsrecht, Köln, Berlin, Bonn, München, 2002.

preporučuje kao dopunska

Gower's Principles of Modern Company Law, London, 1992.




Naziv predmeta

Društva osoba – odabrane teme

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


Sadržaj predmeta odredit će se individualno prema polaznicima Studija i njihovom interesu s obzirom na izbor teme doktorske disertacije. Time se omogućuje individualni rad sa studentima usmjeren prema onom području iz kojeg je odabrana tema doktorske disertacije odnosno područjima koja su s time u vezi. Riječ je o produbljenom istraživanju pojedinih pravnih instituta iz užeg područja prava društava - prava društava osoba.


Polaznici se dodatno i detaljno osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja društava osoba (Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obveznim odnosima – odredbe o ortaštvu, Zakon o udrugama, Zakon o zadrugama, Zakon o sudskom registru). Područje prava društava jedno je od najdinamičnijih i najsloženijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava društava hrvatski bi pravnici bili suočeni su s teškoćama prilikom usklađivanja domaćeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklađenih propisa.




Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga druga, treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2005. U skladu s pojedinom odabranom temom odredit će se i odgovarajuća literatura. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 – odluka Ustavnog suda, 118/03) – preporučuje se koristiti pročišćeni tekst Zakona Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05)

Popis literature koja se preporučuje kao


dopunska U skladu s pojedinom odabranom temom odredit će se i odgovarajuća dopunska literatura.




Naziv predmeta

Društvo s ograničenom odgovornošću – odabrane teme

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


Sadržaj predmeta odredit će se individualno prema polaznicima Studija i njihovom interesu s obzirom na izbor teme doktorske disertacije. Time se omogućuje individualni rad sa studentima usmjeren prema onom području iz kojeg je odabrana tema doktorske disertacije odnosno područjima koja su s time u vezi. Riječ je o produbljenom istraživanju pojedinih pravnih instituta iz užeg područja prava društava kapitala – društava s ograničenom odgovornošću.


Polaznici stječu dodatna znanja i vještine vezana uz djelovanje društava s ograničenom odgovornošću kao važnih nositelja poduzetništva. Područje prava društava jedno je od najdinamičnijih i najsloženijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava društava hrvatski bi pravnici bili suočeni su s teškoćama prilikom usklađivanja domaćeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklađenih propisa.




Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga druga, treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2005. U skladu s pojedinom odabranom temom odredit će se i dodatna odgovarajuća literatura. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 – odluka Ustavnog suda, 118/03) – preporučuje se koristiti pročišćeni tekst Zakona Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05)


Schmidt, K., Gesellschaftsrecht, Köln, Berlin, Bonn, München, 2002. Gower's Principles of Modern Company Law, London, 1992. U skladu s pojedinom odabranom temom odredit će se i odgovarajuća

dopunska literatura. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta



Naziv predmeta

Europsko pravo konkurencije – odabrane teme

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


Riječ je o produbljenom istraživanju pojedinih pravnih instituta iz užeg područja prava konkurencije - europskog prava konkurencije. Posebno će se težiti pobližem upoznavanju s ekonomskim okvirima bitnih pitanja prava konkurencije te uloge, svrhe i načina provedbe ekonomske analize prilikom ocjene ponašanja poduzetnika koji se mogu ocijeniti antikonkurentskim. Pored toga, analizirat će se konkretni ključni slučajevi prava konkurencije koje su rješavali Europska komisija ili Sud, a mogli su ili jesu utjecali općenito na razvoj europskog prava i njegovo tumačenje. Potanji sadržaj predmeta odredit će se individualno prema polaznicima Studija i njihovom interesu s obzirom na izbor teme doktorske disertacije. Time se omogućuje individualni rad sa studentima usmjeren prema onom području iz kojeg je odabrana tema doktorske disertacije odnosno područjima koja su s time u vezi.


Polaznici se dodatno osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja Europskog prava konkurencije. Pravo konkurencije relativno je nova grana prava u hrvatskom pravnom sustavu. Pravo konkurencije ima sve važniju ulogu u poslovnim transakcijama. Pored toga, to je i jedno od prioritetnih područja prava koja Hrvatska treba uskladiti s pravom EZ-a. Zbog važnosti te grane prava u EU-u, kao i okolnosti da je pravo konkurencije prijeko potrebno sredstvo za očuvanje unutarnjeg tržišta, ono se smatra jednim od najvažnijih dijelova prava EU-a. S obzirom na približavanje i očekivano pristupanje Hrvatske EU-u, bez znanja prava konkurencije i mogućnosti snalaženja u njegovim izvorima, diplomiranom je pravniku neophodno znanje osnovnih pojmova prava konkurencije. S obzirom na to, ocjenjuje se da je predmet bitan osobito za one koji će se u svome radu morati baviti europskim pravom, kako teoretski, tako i u njegovoj praktičnoj primjeni u hrvatskom nacionalnom kontekstu, u konkretnim slučajevima.




F.O.W. Vogelaar, The European Competition Rules, Landmark Cases of the European Courts and the Commission, Europa Law Publishing 2004. Hildebrand, Doris, The Role of Economic Analysis in the EC Competition

Rules, Kluwer Law International Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Van Bael and Bellis , Competition Law of the European Community, Kluwer Law International Bishop, Walker, Teh Economics of EC Competition Law, Thomson , Sweet, and Maxwell.




Naziv predmeta

Insolvencijsko pravo – odabrane teme

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


Sadržaj predmeta odredit će se individualno prema polaznicima Studija i njihovom interesu s obzirom na izbor teme doktorske disertacije. Time se omogućuje individualni rad sa studentima usmjeren prema onom području iz kojeg je odabrana tema doktorske disertacije odnosno područjima koja su s time u vezi. Riječ je o produbljenom istraživanju pojedinih pravnih instituta iz područja građanskog sudskog postupka - insolvencijskog prava.


Studenti se osposobljavaju za samostalno tumačenje i primjenu pojedinih insolvencijskih propisa u skladu s odabranom temom.




Dika, Insolvencijsko pravo, 1998; Dika, Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka, 2002.;


Garašić, Annerkenung auslaendischer Insolvenzverfahren,I., II., 2005. Ostala dopunska literatura (članci) bit će prezentirana studentima u ovisnosti o temama koje će biti obrađivane.




Naziv predmeta

Korporacijsko upravljanje – odabrane teme

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


Sadržaj predmeta odredit će se individualno prema polaznicima Studija i njihovom interesu s obzirom na izbor teme doktorske disertacije. Time se omogućuje individualni rad sa studentima usmjeren prema onom području iz kojeg je odabrana tema doktorske disertacije odnosno područjima koja su s time u vezi. Riječ je o produbljenom istraživanju pojedinih pravnih instituta iz užeg područja prava društava kapitala –prava društava kapitala. Predmet proučava odnos među organima društava kapitala u domaćem i poredbenom pravu. Studenti uče o najboljim poredbeno pravnim iskustvima u upravljanju društvima kapitala. Proučavaju se najvažniji kodeksi korporacijskog upravljanja u domaćem i poredbenom pravu.


Studenti se uče o autonomnim pravilima o korporacijskom upravljanju. Stječu se znanja o odnosu pravila korporacijskog upravljanja i pozitivno pravnih odredbi iz područja prava trgovačkih društava.




Klaus J. Hopt ; Eddy Wymeersch ; Hideki Kanda ; Harald Baum; Corporate Governance in Context, Oxford, 2005.


Kodeks korporacijskog upravljanja koji je izrađen pod okriljem HANFA-e





Naziv predmeta

Odgovornost za neispravan proizvod

Nositelj predmeta

Doc. dr. sc. Marko Baretić

Predavači

Doc. dr. sc. Marko Baretić

Status predmeta


Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


- Povijesni razvoj - Izvori - Poredbenopravna analiza - Teorijska utemeljenja ekonomska analiza utjecaj na poslovanje trgovaca utjecaj na inovativnost - utjecaj na mogućnost osiguranja trgovaca od odgovornosti - funkcije odgovornosti za neispravan proizvod - Pravna priroda - Pretpostavke odgovornosti definicija proizvoda definicija neispravnog proizvoda - Subjekti štetnik oštećenik - Teret dokaza - Obujam naknade štete - Konkurencija s ostalim vrstama odgovornosti za štetu - Razlozi oslobođenja od odgovornosti - Vremenske granice ostvarivanja prava na naknadu štete


Odgovornost za neispravan proizvod postaje jedna od vrsta odgovornosti za štetu kojoj su trgovci najčešće izloženi. Pritom, ta odgovornost može u velikoj mjeri utjecati na cjelokupno poslovanje određenog trgovca, na njegovu konkurentnost s drugim trgovcima, a time i na njegove poslovne odluke. Jačanjem tržišnog gospodarstva, kao i razvijanjem svijesti o pravima potrošača, može se očekivati porast trenda izloženosti trgovaca toj odgovornosti. Ovim predmetom polaznici će se upoznati s osnovnim karakteristikama odgovornosti za neispravan proizvod, što će im omogućiti ispravno shvaćanje i primjenu te vrste odgovornosti za štetu u praksi. U Europskoj uniji, SAD-u, ali sve više i u Hrvatskoj, odgovornost za neispravan proizvod samo je dio šireg sustava osiguravanja sigurnosti proizvoda na težištu. Stoga će se potrebna pozornost posvetiti i ostalim obvezama kojima su trgovci izloženi prilikom stavljanja proizvoda na tržište.

Oblici provođenja Nastava će biti interaktivnog, dijaloškog karaktera s aktivnim

nastave i način provjere znanja

sudjelovanjem polaznika u obliku predavanja i konzultacija. Na seminaru se provodi originalno znanstveno istraživanje koje treba rezultirati znanstvenim radom. Usmeni ispit.


- Miller, C.J.-Goldberg, R.S.: Product Liability, Oxford University Press, 2004.


- Henderson, J.A.-Rwerski, A.D.: Products Liability, Aspen Publishers, 2004. - Philips, J.J.-Terry, N.P.-Vandall, F.J.- Wertheimer, E.: Products Liability, LexisNexis, 2002. - Tascher, H..-Frietsch, E.: Produkthaftungsgesetz und EG-Produkthafungsrichtline, Verlag C.H.Beck, 1990. - Borsari, A.: Schadensabwälzung nach dem schweizerischen Produktehaftpflichtgesetz (PrHG), Schulthess Polygraphischer Verlag, 1998. - Cristen, A.: Produkthaftung nach der EG-Produkthaftungsrichtlinie im Vergleich zur Produkthaftung nach schweizerischem Recht, Schulthess Polygraphischer Verlag, Verlag Stämpfli + Cie AG, 1992. - Wandt, M.: Internationale Produkthaftung, Verlag Recht und Wirtschaft, 1995.




Naziv predmeta

Općeprometno pravo – odabrane teme

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


Sadržaj predmeta odredit će se individualno prema polaznicima Studija i njihovom interesu s obzirom na izbor teme doktorske disertacije. Time se omogućuje individualni rad sa studentima usmjeren prema onom području iz kojeg je odabrana tema doktorske disertacije odnosno područjima koja su s time u vezi. Riječ je o produbljenom istraživanju pojedinih pravnih instituta iz područja općeprometnog prava.

Opća i specifična znanja i vještineaca

Kroz nastavu iz predmeta Općeprometno pravo-odabrane teme studenti dobivaju detaljnija i posebna znanja o pojedinim pitanjima domaćeg i međunarodnog uređenja željezničkog, cestovnog i zračnog prijevoza. Ovaj kolegij je u uskoj vezi s predmetima Pomorsko pravo I – pomorski prijevozi i Pomorsko pravo II – odgovornost brodovlasnika jer zajedno čine sustavnu cjelinu transportnog prava. Također, Općeprometno pravo-odabrane teme povezano je i s predmetima iz područja općeg prava društava budući da se, između ostalog, proučavaju i posebni uvjeti za osnivanje i djelovanje društava koja obavljaju kopneni transport. Odnos posebnog prema općem očituje se i u povezanosti Općeprometnog prava s predmetima Studija iz područja općeg trgovačkog prava.




Radionov, Nikoleta: Hrvatsko željezničko pravo i mjere prilagodbe pravu Europske Unije prema Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Suppl. br. 2./2002. Radionov, Nikoleta: Restrukturiranje tržišta željezničkih usluga u Europskoj Uniji i nova Konvencija o željezničkom prijevozu (COTIF 1999), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2003. Radionov, Nikoleta: Komparativni prikaz odgovornosti prijevoznika za prijevoz stvari cestom i željeznicom, Vladavina prava god. br.1/2000. Radionov, Nikoleta: Odgovornost prijevoznika za putnike i prtljagu u kopnenom prijevozu, Vladavina prava god. br. 2/2000. Radionov Radenković, N: Gubitak prava na ograničenje odgovornosti

prijevoznika u cestovnom prijevozu robe s osvrtom na sudsku praksu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2/2005. Radionov, Nikoleta; Novačić, Tomislav: Aktualnosti u sustavu odgovornosti zračnog prijevoza – stari interesi i nova rješenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 67-68/2002. Filipović, V.: Montrealska konvencija iz 1999. o međunarodnom zračnom prijevozu stupila na snagu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu br. 1/2004. Izvori prava Zakon o željeznici, Narodne novine 123/2003. Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu; Narodne novine 87/96. Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, Narodne novine 132/98. Zakon o obveznim odnosima (čl. 661-698 Ugovor o prijevozu), Narodne novine 35/2005. Konvencija o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF) iz 1999., Narodne novine – međunarodni ugovori 12/2000. Konvencija za izjednačavanje nekih pravila u međunarodnom zračnom prijevozu iz 1999. (prijevod), Zbornik PFZ br. 1/2004, str. 203.-224. Konvencija o ugovoru za međunarodni prijevoz robe cestom (CMR), Službeni list FNRJ – međunarodni ugovori 11/58. Konvencija o ugovoru o međunarodnom prijevozu putnika i prtljage cestom, Narodne novine – međunarodni ugovori 12/93


Graaves, Rosa: EC Transport Law, European Law Series, Longman Pearson Education Ltd., 2000. Stevens, Handley: Transport Policy in the European Union, The European Union Series, Palgrave Macmillan, 2004.




Naziv predmeta

Pravo industrijskog vlasništva – odabrane teme

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


Sadržaj predmeta odredit će se individualno prema polaznicima Studija i njihovom interesu s obzirom na izbor teme doktorske disertacije. Time se omogućuje individualni rad sa studentima usmjeren prema onom području iz kojeg je odabrana tema doktorske disertacije odnosno područjima koja su s time u vezi. Riječ je o produbljenom istraživanju pojedinih pravnih instituta iz područja prava industrijskog vlasništva. Pojam prava industrijskog vlasništva. Razgraničenje i odnos prava industrijskog vlasništva prema drugim granama prava. Patent. Žig. Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga. Zaštita planova rasporeda integralnih sklopova. Prijenos prava industrijskog vlasništva. Međunarodno pravo industrijskog vlasništva.


Polaznici se dodatno osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja industrijskog vlasništva (Zakon o patentima, Zakon o žigu, Zakon o industrijskom obličju, Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, Zakon o zaštiti rasporeda integralnih sklopova, Zakon o obveznim odnosima – odredbe koje uređuju ugovor o licenciji).Studenti dodatno stječu znanja vezana uz zaštitu i raspolaganje pravima industrijskog vlasništva. Pravo industrijskog vlasništva je najuže povezano s obveznim i trgovačkim pravom iz kojega se i razvilo kao specijalizirano pravno područje. Nezaobilazna je međutim njegova povezanost i s drugim pravnim područjima. Odnos prava industrijskog vlasništva prema drugim granama prava izučava se u okviru izbornog predmeta pravo industrijskog vlasništva. Bez svladavanja temelja prava industrijskog vlasništva hrvatski bi pravnici bili suočeni s teškoćama vezanim uz zasnivanje, zaštitu i raspolaganje pravima industrijskog vlasništva. Potreba za znanjima iz prava industrijskog vlasništva očituje se i u činjenici da trgovački sudovi često u svom sastavu imaju sudska vijeća specijalizirana za sporove s područja prava industrijskog vlasništva.



Popis literature A. Verona: Pravo industrijskog vlasništva (samo povijesni i teorijski dio),


Zagreb, 1978. A. Verona, Licencni ugovori, Zagreb, 1981. Zakon o patentima, NN 78/99, 127/99, 32/02 Zakon o žigu, NN 78/99, 127/99 Zakon o industrijskom obličju, NN 78/99, 127/99 Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, NN 78/99, 127/99 Zakon o zaštiti rasporeda integralnih sklopova, NN 78/99, 127/99 Pariška konvencija, NN – Međunarodni ugovori 12/93


Čizmić, 1., Ogledi iz prava industrijskog vlasništva – pravni izvori, sudska praksa i obrasci, Rijeka, 1998. Parać, Z., Ciljevi patentne zaštite, Privredno – pravna praksa, 2/1989. Parać, Z., Opseg patentne zaštite, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2/1987. Parać, Z., Patentirani izumi i know-how kao predmeti ugovora o licenci, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3-4/1986.




Naziv predmeta

Pravo koncerna – odabrane teme

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta


Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


Sadržaj predmeta odredit će se individualno prema polaznicima Studija i njihovom interesu s obzirom na izbor teme doktorske disertacije. Time se omogućuje individualni rad sa studentima usmjeren prema onom području iz kojeg je odabrana tema doktorske disertacije odnosno područjima koja su s time u vezi. Riječ je o produbljenom istraživanju pojedinih pravnih instituta iz užeg područja prava društava - povezanih društava (poduzeća).


Studenti stječu opća znanja o ulozi koncerna. Studenti će biti sposobni primjenjivati i tumačiti propise vezane uz koncern.




Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga prva, Opći dio, Zagreb, 2006., str. 615. – 733.


Gower's Principles of Modern Company Law, London, 1992.


U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda

izvođenja nastave.


Naziv predmeta

Trgovački izvanparnični postupci

Nositelj predmeta


Predavači


Status predmeta

Znanstveno- istraživački seminar

Broj nastavnih sati

Broj ECTS bodova

10


- Osnove izvanparnične jurisdikcije i procedure; - načela izvanparničnoga postupka; - trgovački statusni izvanparnični postupci; - postupak za upis u sudski registar; - amortizacija isprava; - drugi koneksni izvanparnični postupci


Studenti se osposobljavaju za samostalno rješavanje praktičnih pitanja vezanih uz trgovačke izvanparnične postupke. Posebice se upoznaju s zemljišno-knjižnim postupcima, i postupcima vezanim uz sudski registar.




Dika Trgovački statusni izvanparnični postupci, PUG ; Dika, Postupak za upis u sudski registar.


Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga prva, Opći dio, Zagreb, 2006., izlaganja o sudskom registru.



Documents

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Poslijediplomski