PRAVNI POSLOVIPRAVNI POSLOVI

UVOD O PRAVNIM UVOD O PRAVNIM POSLOVIMAPOSLOVIMA

pravne činjenice- činjenice uz koje je pravne činjenice- činjenice uz koje je vezan neki pravni učinakvezan neki pravni učinak prirodni događaj (PRAVNI DOGAĐAJ)prirodni događaj (PRAVNI DOGAĐAJ)

Porod, smrt, protek vremenaPorod, smrt, protek vremena ljudska djelanja (PRAVNA DJELANJA)ljudska djelanja (PRAVNA DJELANJA)

pravni poslovi- izjave volje upravljene na pravni poslovi- izjave volje upravljene na proizvođenje nekog pravnog učinkaproizvođenje nekog pravnog učinka

protupravna djelanja ili delikti- djelanja koja protupravna djelanja ili delikti- djelanja koja se protive pravnim normama se protive pravnim normama

Stjecanje prava:Stjecanje prava: IZVEDENO ili DERIVATIVNOIZVEDENO ili DERIVATIVNO

translativno- prenošenje prava s jednog subjekta na translativno- prenošenje prava s jednog subjekta na drugog u punom dosadašnjem sadržajudrugog u punom dosadašnjem sadržaju

Singularna i univerzalna sukcesijaSingularna i univerzalna sukcesija konstitutivno- subjekt ne prenosi čitavo svoje pravo, konstitutivno- subjekt ne prenosi čitavo svoje pravo,

nego na temelju svog prava osniva za stečnika novo nego na temelju svog prava osniva za stečnika novo pravo (služnost puta)pravo (služnost puta)

ORIGINARNO ili NEPOSREDNOORIGINARNO ili NEPOSREDNO Stjecanje prava bez obzira na prethodnika (uzukapija)Stjecanje prava bez obzira na prethodnika (uzukapija)

PRAVNI POSLOVIPRAVNI POSLOVI

očitovanje privatne volje s kojom očitovanje privatne volje s kojom pravni poredak spaja određene pravni poredak spaja određene pravne učinke koje stranke baš pravne učinke koje stranke baš namjeravaju postićinamjeravaju postići

Pravni poslovi dijele se na:Pravni poslovi dijele se na: JEDNOSTRANI (negotia unilateralia)JEDNOSTRANI (negotia unilateralia)

Očitovanje volje samo jedne stranke Očitovanje volje samo jedne stranke (okupacija, oporuka, manumisija…)(okupacija, oporuka, manumisija…)

DVOSTRANI (negotia bilateralia)DVOSTRANI (negotia bilateralia) Očitovanje volje dviju stranaka (ugovori)Očitovanje volje dviju stranaka (ugovori)

Obvezni ugovoriObvezni ugovori

jednostrani – samo je jedna stranka jednostrani – samo je jedna stranka obvezna (stipulacija, zajam…)obvezna (stipulacija, zajam…)

dvostrani - obvezne obje strankedvostrani - obvezne obje stranke contractus bilaterales aequales contractus bilaterales aequales

(sinalagmatični ili potpuno dvostrani (sinalagmatični ili potpuno dvostrani ugovori)ugovori)

contractus bilaterales inaequalescontractus bilaterales inaequales

negotia inter vivos i negotia mortis negotia inter vivos i negotia mortis causacausa

naplatni (negotia onerosa) i besplatni naplatni (negotia onerosa) i besplatni (negotia lucrativa)(negotia lucrativa)

kauzalni i apstraktnikauzalni i apstraktni formalni i neformalniformalni i neformalni

O OBLICIMA PRAVNIH POSLOVAO OBLICIMA PRAVNIH POSLOVA

najstariji oblici su strogo najstariji oblici su strogo formalistički:formalistički: Gesta per aes et libramGesta per aes et libram In iure cessioIn iure cessio StipulatioStipulatio

s vremenom nestaju ili se ublažava s vremenom nestaju ili se ublažava njihov formalizamnjihov formalizam

OČITOVNJE VOLJE I OČITOVNJE VOLJE I TUMAČENJE PRAVNIH TUMAČENJE PRAVNIH

POSLOVAPOSLOVA Očitovanje volje može biti izričito Očitovanje volje može biti izričito

(usmeno, pismeno ili znacima) i (usmeno, pismeno ili znacima) i mučko ili prećutnomučko ili prećutno

Prećutno i neizravno očitovanje Prećutno i neizravno očitovanje nazivamo danas konkludentnim nazivamo danas konkludentnim činimačinima

Šutnja je također konkludentni činŠutnja je također konkludentni čin Glosatorsko pravilo: Glosatorsko pravilo: “Qui tacet “Qui tacet

consentire videtur”consentire videtur”

nesklad između volje i očitovanja:nesklad između volje i očitovanja: teorija volje – u pandektnom pravu, štiti teorija volje – u pandektnom pravu, štiti

onoga koji daje očitovanjeonoga koji daje očitovanje teorija očitovanja – mjerodavno je teorija očitovanja – mjerodavno je

očitovanjeočitovanje teorija povjerenja – načelno polaže teorija povjerenja – načelno polaže

težište na volju, ali štiti i povjerenje u težište na volju, ali štiti i povjerenje u valjanost očitovanjavaljanost očitovanja

u početku riječi i geste tumače se u početku riječi i geste tumače se doslovno i strogodoslovno i strogo ““Cum nexum faciet mancipiumque, uti Cum nexum faciet mancipiumque, uti

lingua nuncupassit, ita ius esto”lingua nuncupassit, ita ius esto” s vremenom se javlja slobodnije s vremenom se javlja slobodnije

tumačenjetumačenje ako je očitovanje bilo nedvojbeno, nije se ako je očitovanje bilo nedvojbeno, nije se

dopuštalo istraživanje volje: dopuštalo istraživanje volje: “cum in verbis “cum in verbis nulla ambiguitas est, non debet admittis nulla ambiguitas est, non debet admittis voluntatis quaestio”voluntatis quaestio”

u Justinijanovom pravu daje se u Justinijanovom pravu daje se prednost unutarnjoj volji i namjeri prednost unutarnjoj volji i namjeri strankestranke ““In conventionibus contrahentium In conventionibus contrahentium

voluntatem potius quam verba voluntatem potius quam verba spectari placuit”spectari placuit”

SADRŽAJ PRAVNOG POSLASADRŽAJ PRAVNOG POSLA

Essentialia negotii – bitni sastojci pravnog Essentialia negotii – bitni sastojci pravnog posla bez kojih on nije valjanposla bez kojih on nije valjan

Naturalia negotii – prirodni sastojci Naturalia negotii – prirodni sastojci pravnog posla koje stranke mogu izmijenitipravnog posla koje stranke mogu izmijeniti

Accidentalia negotii – slučajni sastojci Accidentalia negotii – slučajni sastojci pravnog poslapravnog posla među uzgrenim uglavcima su i uvjet (conditio), među uzgrenim uglavcima su i uvjet (conditio),

rok (dies) i nalog (modus)rok (dies) i nalog (modus)

UVJET (CONDICIO)UVJET (CONDICIO)

Uzgredna odredba kojom stranke Uzgredna odredba kojom stranke učinak pravnog posla čine učinak pravnog posla čine neizvjesnim od neke buduće neizvjesnim od neke buduće okolnostiokolnosti

Razlikuju se sljedeće vrste:Razlikuju se sljedeće vrste: Suspenzivni (odgodni) i rezolutivni Suspenzivni (odgodni) i rezolutivni

(raskidni) uvjeti(raskidni) uvjeti Suspenzivni uvjeti – odgađa se učinak Suspenzivni uvjeti – odgađa se učinak

pravnog posla dok se uvjet ne ispunipravnog posla dok se uvjet ne ispuni

Rezolutivni uvjeti – pravni posao nastaje odmah, a ispuni Rezolutivni uvjeti – pravni posao nastaje odmah, a ispuni li se uvjet, njegov učinak prestajeli se uvjet, njegov učinak prestaje

Afirmativni i negativni uvjetiAfirmativni i negativni uvjeti Potestativni, kazualni i mikstniPotestativni, kazualni i mikstni Uvjetovana okolnost mora biti buduća i Uvjetovana okolnost mora biti buduća i

neizvjesna tako da postoje i nepravi uvjeti: neizvjesna tako da postoje i nepravi uvjeti: Nužni uvjetiNužni uvjeti Nepravi uvjetiNepravi uvjeti Nemogući uvjetiNemogući uvjeti Nemoralni (contra bonus mores) i nedopušteni (contra Nemoralni (contra bonus mores) i nedopušteni (contra

legem) uvjetilegem) uvjeti Condicio iurisCondicio iuris

Kod učinka uvjeta treba razlikovati Kod učinka uvjeta treba razlikovati vrijeme prije ispunjenja (condicio vrijeme prije ispunjenja (condicio pendet), te ispunjenje uvjeta pendet), te ispunjenje uvjeta (condicio existit) i izjalovljenje uvjeta (condicio existit) i izjalovljenje uvjeta (condicio deficit)(condicio deficit)

ROK (DIES)ROK (DIES)

Uzgredna odredba pravnog posla Uzgredna odredba pravnog posla kojom je učinak pravnog posla kojom je učinak pravnog posla vremenom ograničenvremenom ograničen Početni rok (dies a quo) i završni rok Početni rok (dies a quo) i završni rok

(dies ad quem)(dies ad quem) Svaki je rok certus an, a uvjet Svaki je rok certus an, a uvjet

incertus anincertus an

Hipoteze neizvjesnosti klasificirane su u 4 Hipoteze neizvjesnosti klasificirane su u 4 skupineskupine Dies certus an, certus quando – prosti rokDies certus an, certus quando – prosti rok Dies certus an, incertus quando – prosti rokDies certus an, incertus quando – prosti rok Dies incertus an, incertus quando – uvjetDies incertus an, incertus quando – uvjet Dies incertus an, certus quando – uvjetDies incertus an, certus quando – uvjet

Uvjeti i rokovi se nisu mogli dodati uz Uvjeti i rokovi se nisu mogli dodati uz actus legitimi, a rokovi ni uz postavljanje actus legitimi, a rokovi ni uz postavljanje nasljednikanasljednika

NALOG ILI NAMET (MODUS)NALOG ILI NAMET (MODUS)

Uzgredna odredba dodana Uzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se besplatnom pravnom poslu kojom se stečeniku nameće neka dužnoststečeniku nameće neka dužnost

Mogu biti dodani besplatnim Mogu biti dodani besplatnim poslovima inter vivos i poslovima poslovima inter vivos i poslovima mortis causamortis causa

Npr. Primaocu nasljedstva može se Npr. Primaocu nasljedstva može se naložiti da nešto učini ili da dio naložiti da nešto učini ili da dio primljenog da trećemu ili u određene primljenog da trećemu ili u određene svrhesvrhe

Modus se razlikuje od uvjeta zato što učinak Modus se razlikuje od uvjeta zato što učinak posla nastupa odmah, a za primaoca posla nastupa odmah, a za primaoca nastaje dužnost da izvrši nalognastaje dužnost da izvrši nalog

Uvjet odgađa, ali ne sili; nalog sili, ali ne Uvjet odgađa, ali ne sili; nalog sili, ali ne odgađaodgađa

U početku su postajala samo indirektna U početku su postajala samo indirektna sredstva prisile (globa), a tek u kasnije doba sredstva prisile (globa), a tek u kasnije doba interesiranim osobama daje se interesiranim osobama daje se actio actio praescriptis verbispraescriptis verbis, a ako je izvršenje , a ako je izvršenje nemoguće, može se tražiti povratak nemoguće, može se tražiti povratak kondikcijom kondikcijom causa data causa non causa data causa non secutasecuta

Nevaljalost pravnih Nevaljalost pravnih poslovaposlova

Za valjanost pravnog posla potrebno je:Za valjanost pravnog posla potrebno je:

a) Sposobnost osoba (osobito djelatna)a) Sposobnost osoba (osobito djelatna)

b)Volja i njeno očitovanjeb)Volja i njeno očitovanje

c) Mogućnost i dopustivost sadržajac) Mogućnost i dopustivost sadržaja

d) Propisana formad) Propisana forma

1) 1) Ništavost pravnog posla Ništavost pravnog posla

--smatra se da pravni posao ne postoji te da smatra se da pravni posao ne postoji te da nikad nije ni postojaonikad nije ni postojao

--ništavi posao (ništavi posao (negotium nullumnegotium nullum)) ne ne proizvodi nikakve učinkeproizvodi nikakve učinke

-na ništavost se mogu pozivati i stranke koje -na ništavost se mogu pozivati i stranke koje su sklopile posao, ali i svaki trećisu sklopile posao, ali i svaki treći

-sud mora po službenoj dužnosti ukazati na -sud mora po službenoj dužnosti ukazati na ništavost čim ju opaziništavost čim ju opazi

-razlog ništavosti je neka bitna činjenica -razlog ništavosti je neka bitna činjenica (npr. oporuka koju napravi luđak)(npr. oporuka koju napravi luđak)

Ništavost može biti:Ništavost može biti:

a)a) Djelomična/potpuna – kod pravnog posla Djelomična/potpuna – kod pravnog posla koji je djelomično ništav, ostali dio posla koji koji je djelomično ništav, ostali dio posla koji nema pretpostavke za ništavost će biti valjannema pretpostavke za ništavost će biti valjan

-”-”Utile per inutile non vitiatur”Utile per inutile non vitiatur”

b) Početna/naknadna – pravni posao koji je bio b) Početna/naknadna – pravni posao koji je bio valjan valjan

u trenutku sklapanja, postaje naknadno u trenutku sklapanja, postaje naknadno ništav ako ništav ako

nije mogao pravne učinke ostvariti nije mogao pravne učinke ostvariti odmah, a odmah, a

razlog ništavosti nastupi prije učinka razlog ništavosti nastupi prije učinka poslaposla

2.)2.) Pobojnost(oborivost)Pobojnost(oborivost)

-manji stupanj nevaljalosti od ništavog pravnog posla-manji stupanj nevaljalosti od ništavog pravnog posla

-pobojni pravni posao proizvodi sve pravne učinke -pobojni pravni posao proizvodi sve pravne učinke dokle god ga neka osoba ne pobije, npr. tužbom (po dokle god ga neka osoba ne pobije, npr. tužbom (po pravilu ex tunc)pravilu ex tunc)

-poništenje posla mogu tražiti samo stranke koje su -poništenje posla mogu tražiti samo stranke koje su taj posao i sklopile te od trećih samo one koje su taj posao i sklopile te od trećih samo one koje su takvim poslom pogođenetakvim poslom pogođene

-sud ne može zahtjevati ništavost po službenoj -sud ne može zahtjevati ništavost po službenoj dužnostidužnosti

-razlog pobojnosti je neka manje bitna činjenica -razlog pobojnosti je neka manje bitna činjenica (npr. ako oporučitelj u oporuci izostavi bliže rođake,(npr. ako oporučitelj u oporuci izostavi bliže rođake,

oni mogu podići tužbu protiv imenovanih oni mogu podići tužbu protiv imenovanih nasljednika)nasljednika)

3. Relativna ništavost3. Relativna ništavost

-treća vrsta nevaljalosti na koju se može -treća vrsta nevaljalosti na koju se može pozivati samo interesirana stranka koja je pozivati samo interesirana stranka koja je sudionik pravnog poslasudionik pravnog posla

-ukoliko se dokaže nevaljanost, smatrat će -ukoliko se dokaže nevaljanost, smatrat će se da pravni posao nije imao nikakvih se da pravni posao nije imao nikakvih učinaka već od početkaučinaka već od početka

Pojam pobojnosti razvio se iz opreke Pojam pobojnosti razvio se iz opreke između civilnog i pretorskog pravaizmeđu civilnog i pretorskog prava

-pretorska sredstva za poništenje pravnog -pretorska sredstva za poništenje pravnog posla:posla:

a) uskrata tužbe ( denegatio actionis )a) uskrata tužbe ( denegatio actionis )

b) prigovor protiv nečije tužbe b) prigovor protiv nečije tužbe ( exceptio )( exceptio )

c) povrat u prijašnje stanje ( restitutio c) povrat u prijašnje stanje ( restitutio in integrum )in integrum )

Konvalidacija i Konvalidacija i konverzijakonverzija

1. Konvalidacija 1. Konvalidacija

- - Quod initio vitiosum est, non potest Quod initio vitiosum est, non potest tractu tempore convalascere (što je tractu tempore convalascere (što je od početka nevaljano,ne može tokom od početka nevaljano,ne može tokom vremena postati valjano) =Regula vremena postati valjano) =Regula CatonianaCatoniana

--osnaženje nevaljalog pravnog posla, tj. osnaženje nevaljalog pravnog posla, tj. situacija kada nevaljan pravni posao situacija kada nevaljan pravni posao postaje naknadno valjanpostaje naknadno valjan

-kod ništavih pravnih poslova uglavnom nije -kod ništavih pravnih poslova uglavnom nije moguća konvalidacija, no postoje iznimke:moguća konvalidacija, no postoje iznimke:

; ukoliko naknadno otpadne razlog ništavosti; ukoliko naknadno otpadne razlog ništavosti

; ukoliko interesirane strane posao neknadno ; ukoliko interesirane strane posao neknadno priznaju ili odobre (ratihabitio)priznaju ili odobre (ratihabitio)

=konvalidacija putem priznanja i odobrenja =konvalidacija putem priznanja i odobrenja uglavnom dolazi do izražaja kod pobojnosti i uglavnom dolazi do izražaja kod pobojnosti i relativne ništavosti gdje interesirana stranka relativne ništavosti gdje interesirana stranka koja je ovlaštena posao pobijati, naknadno posao koja je ovlaštena posao pobijati, naknadno posao odobri ili se odrekne pobijanja ili se ne posluži odobri ili se odrekne pobijanja ili se ne posluži svojim pravom unutar propisanog rokasvojim pravom unutar propisanog roka

1. Konverzija1. Konverzija

-pretvaranje ništavog u valjani pravni posao -pretvaranje ništavog u valjani pravni posao gdje je pravni posao ništav, ali udovoljava gdje je pravni posao ništav, ali udovoljava pretpostavkama valjanosti nekog drugog pretpostavkama valjanosti nekog drugog pravnog posla s istim učincimapravnog posla s istim učincima

-tada je pretor mogao prvotni pravni posao -tada je pretor mogao prvotni pravni posao učiniti valjanim s time da se taj posao učiniti valjanim s time da se taj posao prosuđuje kao taj drugi posaoprosuđuje kao taj drugi posao

Razlozi nevaljalosti pravnih Razlozi nevaljalosti pravnih poslovaposlova

Pravni posao će biti ništav:Pravni posao će biti ništav: 1.) ako stranke nemaju pravne ili djelatne 1.) ako stranke nemaju pravne ili djelatne

sposobnostisposobnosti 2.) ako se ne poštuje određeni oblik i forma pri 2.) ako se ne poštuje određeni oblik i forma pri sklapanju poslasklapanju posla 3.) ako se pravni posao odnosi na nemoguću 3.) ako se pravni posao odnosi na nemoguću

činidbu činidbu (fizički ili pravno nemoguću)(fizički ili pravno nemoguću) 4.) ako se pravni posao protivi moralu4.) ako se pravni posao protivi moralu 5.) ako je pravni posao zabranjen, ali takav posao 5.) ako je pravni posao zabranjen, ali takav posao

nije uvijek bio ništav,nego je zavisio od sankcijenije uvijek bio ništav,nego je zavisio od sankcije

; Prema razlici sankcija rimski pravnici su razlikovali:; Prema razlici sankcija rimski pravnici su razlikovali:

-leges perfectae-leges perfectae

-leges minus quam perfectae-leges minus quam perfectae

-leges imperfectae-leges imperfectae

6.) ukoliko su prisutne mane volje6.) ukoliko su prisutne mane volje

; problem mana volja javlja se potkraj republike; problem mana volja javlja se potkraj republike

; mane volje postoje ukoliko:; mane volje postoje ukoliko:

A) postoji nesklad između volje i očitovanjaA) postoji nesklad između volje i očitovanja

B) ne postoji nesklad između volje i B) ne postoji nesklad između volje i očitovanja,očitovanja,

ali je volja stvorena na pogrešan načinali je volja stvorena na pogrešan način

A) A) Nesklad volje i očitovanjaNesklad volje i očitovanja

1.) 1.) Svjestan neskladSvjestan nesklad – stranka namjerno – stranka namjerno očituje nešto što uistinu nećeočituje nešto što uistinu neće

; pravni posao je ništav; pravni posao je ništav

a) kod očitovanja učinjenih u šali,u svrhu a) kod očitovanja učinjenih u šali,u svrhu školskog školskog

primjera ili na pozorniciprimjera ili na pozornici

b) kod mentalne rezervacije (reservatio b) kod mentalne rezervacije (reservatio mentalis)mentalis)

c) kod simulacijec) kod simulacije

; apsolutna i relativna; apsolutna i relativna

2.) Nesvjestan nesklad – 2.) Nesvjestan nesklad – očitovanje neke očitovanje neke osobeosobe se ne slaže s njezinom voljom, a ona toga se ne slaže s njezinom voljom, a ona toga nije svjesnanije svjesna

; kažemo da je ta osoba u ; kažemo da je ta osoba u poslovnoj bludnjiposlovnoj bludnji

; ne vrijedi ono što je osoba htjela, a nije to ; ne vrijedi ono što je osoba htjela, a nije to

očitovala a ne vrijedi ni ono što je očitovala a ne vrijedi ni ono što je očitovala,a nije očitovala,a nije

htjelahtjela

(Aliud voluit, aliud dixit – drugo je htio, (Aliud voluit, aliud dixit – drugo je htio, drugo jedrugo je

govorio)govorio)

; pravni posao se smatra ništavim; pravni posao se smatra ništavim

Pravni posao neće biti nevaljan radi svake Pravni posao neće biti nevaljan radi svake bludnje, nego radi samo one koja je: bludnje, nego radi samo one koja je:

ispričiva, bitna i neskrivljenaispričiva, bitna i neskrivljena

a) Ispričiva bludnjaa) Ispričiva bludnja

-razlikujemo: bludnju o pravnim propisima -razlikujemo: bludnju o pravnim propisima (error (error

iuris) te bludnju u činjenicama (error iuris) te bludnju u činjenicama (error facti)facti)

--Regula est, iuris quidem ignorantiam cuique Regula est, iuris quidem ignorantiam cuique nocere,nocere,

facti vero ignorantiam non nocere – facti vero ignorantiam non nocere – Bludnja o pravu je Bludnja o pravu je

neispričiva, a ispričiva može biti samo neispričiva, a ispričiva može biti samo bludnja o činjenicamabludnja o činjenicama

b) Bitna bludnjab) Bitna bludnja -error essentialis-error essentialis -bludnja o činjenicama, kako bi utjecala na -bludnja o činjenicama, kako bi utjecala na

valjanost valjanost pravnog posla, mora biti u vezi s bitnimpravnog posla, mora biti u vezi s bitnim okolnostima pravnog posla okolnostima pravnog posla

-bitna bludnja može biti: -bitna bludnja može biti: b1) Error in negotio – bludnja o vrsti pravnog poslab1) Error in negotio – bludnja o vrsti pravnog posla b2) Error in corpore – bludnja o predmetu pravnog b2) Error in corpore – bludnja o predmetu pravnog poslaposla b3) Error in persona – bludnja koja se tiče osobe na b3) Error in persona – bludnja koja se tiče osobe na koju se pravni posao odnosikoju se pravni posao odnosi b4) Error in substantia – bludnja u vezi materije iz b4) Error in substantia – bludnja u vezi materije iz koje je neka stvar koje je neka stvar

sastavljenasastavljena

c) Nesakrivljena bludnjac) Nesakrivljena bludnja

-- error probabiliserror probabilis

- bitna bludnja utjecat će na valjanost - bitna bludnja utjecat će na valjanost pravnog poslapravnog posla

samo ako je nesakrivljena, odnosno samo ako je nesakrivljena, odnosno ako do bludnjeako do bludnje

nije došlo zbog nemarnosti strankenije došlo zbog nemarnosti stranke

-bludnja je bila neispričiva ako se mogla -bludnja je bila neispričiva ako se mogla izbjeći uzizbjeći uz

običnu pozornostobičnu pozornost

B) Bludnja u motivu, prijevara B) Bludnja u motivu, prijevara (dolus) i sila(vis ac metus)(dolus) i sila(vis ac metus)

-ovdje nije prisutan nesklad volje i -ovdje nije prisutan nesklad volje i očitovanja, tj. volja seočitovanja, tj. volja se

slaže s očitovanjem, ali je ona stvorena na slaže s očitovanjem, ali je ona stvorena na pogrešan način zbog nekih utjecaja izvanapogrešan način zbog nekih utjecaja izvana

-ovdje ubrajamo: bludnje u motivu, dolus -ovdje ubrajamo: bludnje u motivu, dolus (prijevara)(prijevara)

i sila (vis ac metus)i sila (vis ac metus)

1.) Bludnja u motivu1.) Bludnja u motivu

-ovdje imamo očitovanje vlastite volje na -ovdje imamo očitovanje vlastite volje na

temelju krivih predodžbi (npr. netko temelju krivih predodžbi (npr. netko kupuje kupuje

knjigu smatrajući da će u njoj biti neki knjigu smatrajući da će u njoj biti neki

podaci kojih ustvari nema)podaci kojih ustvari nema)

-motivi nemaju utjecaj na valjanost -motivi nemaju utjecaj na valjanost pravnih poslovapravnih poslova

pa stoga ne može u načelu ni bludnja u pa stoga ne može u načelu ni bludnja u motivumotivu

biti razlog za nevaljanost pravnih biti razlog za nevaljanost pravnih poslovaposlova

2.) Dolus (dolus malus)2.) Dolus (dolus malus)

-namjerno zavođenje u bludnju s ciljem da se -namjerno zavođenje u bludnju s ciljem da se izvuče izvuče

protupravna korist na štetu zavedenogprotupravna korist na štetu zavedenog

-po civilnom pravu su takvi poslovi bili valjani, no-po civilnom pravu su takvi poslovi bili valjani, no

potkraj republike pretorsko pravo daje potkraj republike pretorsko pravo daje prevarenom:prevarenom:

a) actio doli (actio famosa)a) actio doli (actio famosa)

b) exceptio dolib) exceptio doli

c) restitutio in integrumc) restitutio in integrum

3.) Sila3.) Sila

-može biti:-može biti:

; fizička sila (vis absoluta); fizička sila (vis absoluta)

; psihička sila (vis compulsiva); psihička sila (vis compulsiva)

-i ovdje je pretorsko pravo pružilo -i ovdje je pretorsko pravo pružilo zaštitna sredstvazaštitna sredstva

u obliku:u obliku:

a) actio/exceptio quod metus causaa) actio/exceptio quod metus causa

b) restitutio in integrumb) restitutio in integrum

Zastupanje kod pravnih Zastupanje kod pravnih poslovaposlova

-u rimskom pravu pravni poslovi se nisu morali -u rimskom pravu pravni poslovi se nisu morali sklapatisklapati

isključivo osobno, već i putem trećih osoba isključivo osobno, već i putem trećih osoba ukoliko jeukoliko je

to bilo zakonom dozvoljenoto bilo zakonom dozvoljeno

-treći koji sudjeluje kod sklapanja poslova može -treći koji sudjeluje kod sklapanja poslova može bitibiti

1.) Glasnik1.) Glasnik

2.) Zastupnik2.) Zastupnik

1.) 1.) Glasnik (nuntius)Glasnik (nuntius) – nema vlastite poslovne – nema vlastite poslovne voljevolje

, nego samo prenosi očitovanu volju, nego samo prenosi očitovanu volju

-ne mora imati djelatnu sposobnost-ne mora imati djelatnu sposobnost

2.) 2.) ZastupnikZastupnik – ima vlastitu poslovnu volju s – ima vlastitu poslovnu volju s kojomkojom

poduzima pravni posao za drugogapoduzima pravni posao za drugoga

a) a) Neposredno zastupstvoNeposredno zastupstvo – vrsta zastupstva u – vrsta zastupstva u kojemkojem

zastupnik sklapa pravni posao u ime i za račun zastupnik sklapa pravni posao u ime i za račun

zastupanogazastupanoga

b) b) Posredno zastupstvoPosredno zastupstvo – zastupstvo u kojem – zastupstvo u kojem zastupnik sklapa pravni posao za račun zastupnik sklapa pravni posao za račun zastupnika, ali u vlastito imezastupnika, ali u vlastito ime

-rimsko civilno pravo nije dopuštalo neposredno -rimsko civilno pravo nije dopuštalo neposredno zastupanje, a pravni poslovi su imali učinke zastupanje, a pravni poslovi su imali učinke samo akosamo ako

su sklopljeni od samih stranakasu sklopljeni od samih stranaka

-kasnije se prešlo na posredno zastupanje kako -kasnije se prešlo na posredno zastupanje kako bi bi

gospodarski učinci nastali kod treće osobegospodarski učinci nastali kod treće osobe

-nadalje, zajedno sa socijalno-ekonomskim -nadalje, zajedno sa socijalno-ekonomskim promjenama pojavila se potreba za bržim promjenama pojavila se potreba za bržim sredstvima zastupanja te su se djelovanjem sredstvima zastupanja te su se djelovanjem pretora postizavali učinci slični današnjem pretora postizavali učinci slični današnjem neposrednom zastupanjuneposrednom zastupanju

Zastupstvo je moglo biti : Zastupstvo je moglo biti :

a) a) Nužno (zakonsko)Nužno (zakonsko) – magistrat daje nekome – magistrat daje nekome

ovlast , ali i dužnosti da zastupa druge ovlast , ali i dužnosti da zastupa druge osobeosobe

(tutorstvo,skrbništvo)(tutorstvo,skrbništvo)

b) b) DobrovoljnoDobrovoljno – ovdje su zastupnikove ovlasti – ovdje su zastupnikove ovlasti

utemeljene na prihvaćenom utemeljene na prihvaćenom nalogu(mandatum)nalogu(mandatum)

da će izvršiti neki posao za račun da će izvršiti neki posao za račun nalogodavcanalogodavca

ili na poslovodstvu bez naloga(negotiorum ili na poslovodstvu bez naloga(negotiorum

gestio) gdje neka osoba obavlja poslove ugestio) gdje neka osoba obavlja poslove u

korist drugog bez primljenog nalogakorist drugog bez primljenog naloga

Vrijeme i njegovo računanje Vrijeme i njegovo računanje u pravuu pravu

-vrijeme je u pravu bitan faktor koji se odnosi na -vrijeme je u pravu bitan faktor koji se odnosi na stjecanje i gubitak prava (npr. dosjelost,zastara)stjecanje i gubitak prava (npr. dosjelost,zastara)

-u Rimu je za računanje vremena uveden kalendar -u Rimu je za računanje vremena uveden kalendar Gaja Gaja

Julija CezaraJulija Cezara ; umjesto kalendarskog računanja vremena, u ; umjesto kalendarskog računanja vremena, u

pravu se pravu se uglavnom koristilo s tzv. pomičnim rokovimauglavnom koristilo s tzv. pomičnim rokovima-kod računanja rokova, dan se načelno shvaćao kao -kod računanja rokova, dan se načelno shvaćao kao

cjelinacjelina ; takvo računanje se u pandektnoj nauci zove ; takvo računanje se u pandektnoj nauci zove computatio civiliscomputatio civilis

Computatio naturalisComputatio naturalis (a momento ad (a momento ad momentum) – računanje vremena od onog momentum) – računanje vremena od onog trenutka kada se neka činjenica dogodilatrenutka kada se neka činjenica dogodila

; nije bilo usvojeno u rimskom pravu; nije bilo usvojeno u rimskom pravu

-zatim, razlikujemo tempus continuum i tempus -zatim, razlikujemo tempus continuum i tempus utileutile

Tempus continuumTempus continuum – rok se računa od – rok se računa od početka do kraja i to neprekidnopočetka do kraja i to neprekidno

Tempus utileTempus utile – računanje vremena(u – računanje vremena(u pretorskom pravu)pretorskom pravu)

gdje su se računali samo dani u kojima je gdje su se računali samo dani u kojima je stranka bila sposobna izvršiti određenu radnjustranka bila sposobna izvršiti određenu radnju

;ovdje ubrajamo:;ovdje ubrajamo:

Tempus utile ratione initiiTempus utile ratione initii – predviđeni rok – predviđeni rok počinje počinje

teći dok postoji nemogućnost izvršenja radnje teći dok postoji nemogućnost izvršenja radnje (npr. odsutnost stranke), a kad zapreka (npr. odsutnost stranke), a kad zapreka

otpadne i otpadne i rok nastavi teći, tada dalje teće kao tempus rok nastavi teći, tada dalje teće kao tempus continuum bez obzira na daljnje zaprekecontinuum bez obzira na daljnje zapreke Tempus utile ratione cursusTempus utile ratione cursus – ovdje se računaju – ovdje se računaju svo vrijeme dokle rok teče samo oni dani u svo vrijeme dokle rok teče samo oni dani u

kojimakojima je stranka bila sposobna izvršavati svoje pravoje stranka bila sposobna izvršavati svoje pravo (npr. pretorski rok od jedne godine za traženje (npr. pretorski rok od jedne godine za traženje posjeda ostavine)posjeda ostavine)