Click here to load reader

Pravni Poslovi - Leko i Vecera

  • View
    130

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pravni Poslovi - Leko i Vecera

Text of Pravni Poslovi - Leko i Vecera

PRAVNI POSLOVI

UVOD O PRAVNIM POSLOVIMA

pravne injenice- injenice uz koje je vezan neki pravni uinak

prirodni dogaaj (PRAVNI DOGAAJ)

Porod, smrt, protek vremena

ljudska djelanja (PRAVNA DJELANJA)pravni poslovi- izjave volje upravljene na proizvoenje nekog pravnog uinka protupravna djelanja ili delikti- djelanja koja se protive pravnim normama

Stjecanje prava:

IZVEDENO ili DERIVATIVNO

translativno- prenoenje prava s jednog subjekta na drugog u punom dosadanjem sadraju

Singularna i univerzalna sukcesija

konstitutivno- subjekt ne prenosi itavo svoje pravo, nego na temelju svog prava osniva za stenika novo pravo (slunost puta) Stjecanje prava bez obzira na prethodnika (uzukapija)

ORIGINARNO ili NEPOSREDNO

PRAVNI POSLOVI

oitovanje privatne volje s kojom pravni poredak spaja odreene pravne uinke koje stranke ba namjeravaju postii Pravni poslovi dijele se na:

JEDNOSTRANI (negotia unilateralia)

Oitovanje volje samo jedne stranke (okupacija, oporuka, manumisija) Oitovanje volje dviju stranaka (ugovori)

DVOSTRANI (negotia bilateralia)

Obvezni ugovori

jednostrani samo je jedna stranka obvezna (stipulacija, zajam) dvostrani - obvezne obje stranke

contractus bilaterales aequales (sinalagmatini ili potpuno dvostrani ugovori) contractus bilaterales inaequales

negotia inter vivos i negotia mortis causa naplatni (negotia onerosa) i besplatni (negotia lucrativa) kauzalni i apstraktni formalni i neformalni

O OBLICIMA PRAVNIH POSLOVA

najstariji oblici su strogo formalistiki:

Gesta per aes et libram In iure cessio Stipulatios vremenom nestaju ili se ublaava njihov formalizam

Oitovanje volje moe biti izriito (usmeno, pismeno ili znacima) i muko ili preutno Preutno i neizravno oitovanje nazivamo danas konkludentnim inima utnja je takoer konkludentni in

OITOVNJE VOLJE I TUMAENJE PRAVNIH POSLOVA

Glosatorsko pravilo: Qui tacet consentire videtur

nesklad izmeu volje i oitovanja:

teorija volje u pandektnom pravu, titi onoga koji daje oitovanje teorija oitovanja mjerodavno je oitovanje teorija povjerenja naelno polae teite na volju, ali titi i povjerenje u valjanost oitovanja

u poetku rijei i geste tumae se doslovno i strogo

Cum nexum faciet mancipiumque, uti lingua nuncupassit, ita ius esto ako je oitovanje bilo nedvojbeno, nije se doputalo istraivanje volje: cum in verbis nulla ambiguitas est, non debet admittis voluntatis quaestio

s vremenom se javlja slobodnije tumaenje

u Justinijanovom pravu daje se prednost unutarnjoj volji i namjeri stranke

In conventionibus contrahentium voluntatem potius quam verba spectari placuit

SADRAJ PRAVNOG POSLA

Essentialia negotii bitni sastojci pravnog posla bez kojih on nije valjan Naturalia negotii prirodni sastojci pravnog posla koje stranke mogu izmijeniti Accidentalia negotii sluajni sastojci pravnog posla

meu uzgrenim uglavcima su i uvjet (conditio), rok (dies) i nalog (modus)

UVJET (CONDICIO)

Uzgredna odredba kojom stranke uinak pravnog posla ine neizvjesnim od neke budue okolnosti Razlikuju se sljedee vrste: Suspenzivni (odgodni) i rezolutivni (raskidni) uvjeti

Suspenzivni uvjeti odgaa se uinak pravnog posla dok se uvjet ne ispuni

Afirmativni i negativni uvjeti Potestativni, kazualni i mikstni Uvjetovana okolnost mora biti budua i neizvjesna tako da postoje i nepravi uvjeti:

Rezolutivni uvjeti pravni posao nastaje odmah, a ispuni li se uvjet, njegov uinak prestaje

Nuni uvjeti Nepravi uvjeti Nemogui uvjeti Nemoralni (contra bonus mores) i nedoputeni (contra legem) uvjeti Condicio iuris

Kod uinka uvjeta treba razlikovati vrijeme prije ispunjenja (condicio pendet), te ispunjenje uvjeta (condicio existit) i izjalovljenje uvjeta (condicio deficit)

ROK (DIES)

Uzgredna odredba pravnog posla kojom je uinak pravnog posla vremenom ogranien

Poetni rok (dies a quo) i zavrni rok (dies ad quem)

Svaki je rok certus an, a uvjet incertus an

Hipoteze neizvjesnosti klasificirane su u 4 skupine

Dies Dies Dies Dies

certus an, certus quando prosti rok certus an, incertus quando prosti rok incertus an, incertus quando uvjet incertus an, certus quando uvjet

Uvjeti i rokovi se nisu mogli dodati uz actus legitimi, a rokovi ni uz postavljanje nasljednika

NALOG ILI NAMET (MODUS)

Uzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se steeniku namee neka dunost Mogu biti dodani besplatnim poslovima inter vivos i poslovima mortis causa Npr. Primaocu nasljedstva moe se naloiti da neto uini ili da dio primljenog da treemu ili u odreene svrhe

Modus se razlikuje od uvjeta zato to uinak posla nastupa odmah, a za primaoca nastaje dunost da izvri nalog Uvjet odgaa, ali ne sili; nalog sili, ali ne odgaa U poetku su postajala samo indirektna sredstva prisile (globa), a tek u kasnije doba interesiranim osobama daje se actio praescriptis verbis, a ako je izvrenje nemogue, moe se traiti povratak kondikcijom causa data causa non secuta

Nevaljalost pravnih poslovaZa valjanost pravnog posla potrebno je:a) Sposobnost osoba (osobito djelatna) b)Volja i njeno oitovanje c) Mogunost i dopustivost sadraja d) Propisana forma

1) Nitavost pravnog posla

-smatra se da pravni posao ne postoji te da nikadnije ni postojao

-nitavi posao (negotium nullum) ne proizvodi nikakve

uinke -na nitavost se mogu pozivati i stranke koje su sklopile posao, ali i svaki trei -sud mora po slubenoj dunosti ukazati na nitavost im ju opazi -razlog nitavosti je neka bitna injenica (npr. oporuka koju napravi luak)

Nitavost moe biti: a) Djelomina/potpuna kod pravnog posla koji jedjelomino nitav, ostali dio posla koji nema pretpostavke za nitavost e biti valjan -Utile per inutile non vitiatur b) Poetna/naknadna pravni posao koji je bio valjan u trenutku sklapanja, postaje naknadno nitav ako nije mogao pravne uinke ostvariti odmah, a razlog nitavosti nastupi prije uinka posla

2.) Pobojnost(oborivost)-manji stupanj nevaljalosti od nitavog pravnog posla -pobojni pravni posao proizvodi sve pravne uinke dokle god ga neka osoba ne pobije, npr. tubom (po pravilu ex tunc) -ponitenje posla mogu traiti samo stranke koje su taj posao i sklopile te od treih samo one koje su takvim poslom pogoene -sud ne moe zahtjevati nitavost po slubenoj dunosti -razlog pobojnosti je neka manje bitna injenica (npr. ako oporuitelj u oporuci izostavi blie roake, oni mogu podii tubu protiv imenovanih nasljednika)

3. Relativna nitavost

-trea vrsta nevaljalosti na koju se moe pozivati samo interesirana stranka koja je sudionik pravnog posla -ukoliko se dokae nevaljanost, smatrat e se da pravni posao nije imao nikakvih uinaka ve od poetka

Pojam pobojnosti razvio se iz opreke izmeu civilnog i pretorskog prava -pretorska sredstva za ponitenje pravnog posla: a) uskrata tube ( denegatio actionis ) b) prigovor protiv neije tube ( exceptio ) c) povrat u prijanje stanje ( restitutio in integrum )

Konvalidacija i konverzija

1. Konvalidacija

- Quod initio vitiosum est, non potest tractu tempore convalascere (to je od poetka nevaljano,ne moe tokom vremena postati valjano) =Regula Catoniana -osnaenje nevaljalog pravnog posla, tj. situacija kadanevaljan pravni posao postaje naknadno valjan

-kod nitavih pravnih poslova uglavnom nije mogua konvalidacija, no postoje iznimke: ; ukoliko naknadno otpadne razlog nitavosti ; ukoliko interesirane strane posao neknadno priznaju ili odobre (ratihabitio) =konvalidacija putem priznanja i odobrenja uglavnom dolazi do izraaja kod pobojnosti i relativne nitavosti gdje interesirana stranka koja je ovlatena posao pobijati, naknadno posao odobri ili se odrekne pobijanja ili se ne poslui svojim pravom unutar propisanog roka

1. Konverzija-pretvaranje nitavog u valjani pravni posao gdje je pravni posao nitav, ali udovoljava pretpostavkama valjanosti nekog drugog pravnog posla s istim uincima

-tada je pretor mogao prvotni pravni posao uiniti valjanim s time da se taj posao prosuuje kao taj drugi posao

Razlozi nevaljalosti pravnih poslova

Pravni posao e biti nitav:1.) ako stranke nemaju pravne ili djelatne sposobnosti 2.) ako se ne potuje odreeni oblik i forma pri sklapanju posla 3.) ako se pravni posao odnosi na nemoguu inidbu (fiziki ili pravno nemoguu) 4.) ako se pravni posao protivi moralu 5.) ako je pravni posao zabranjen, ali takav posao nije uvijek bio nitav,nego je zavisio od sankcije

; Prema razlici sankcija rimski pravnici su razlikovali: -leges perfectae -leges minus quam perfectae -leges imperfectae 6.) ukoliko su prisutne mane volje ; problem mana volja javlja se potkraj republike ; mane volje postoje ukoliko: A) postoji nesklad izmeu volje i oitovanja B) ne postoji nesklad izmeu volje i oitovanja, ali je volja stvorena na pogrean nain

A) Nesklad volje i oitovanja

1.) Svjestan nesklad stranka namjerno oituje neto to uistinu nee ; pravni posao je nitav a) kod oitovanja uinjenih u ali,u svrhu kolskog primjera ili na pozornici b) kod mentalne rezervacije (reservatio mentalis) c) kod simulacije ; apsolutna i relativna

2.) Nesvjestan nesklad oitovanje neke osobese ne slae s njezinom voljom, a ona toga nije svjesna ; kaemo da je ta osoba u poslovnoj bludnji ; ne vrijedi ono to je osoba htjela, a nije to oitovala a ne vrijedi ni ono to je oitovala,a nije htjela (Aliud voluit, aliud dixit drugo je htio, drugo je govorio) ; pravni posao se smatra nitavim

Pravni posao nee biti nevaljan radi svake bludnje, nego radi samo one koja je: ispriiva, bitna i neskrivljenaa) Ispriiva bludnja -razlikujemo: bludnju o pravnim propisima (error iuris) te bludnju u injenicam

Search related