Prebanic (1993)- Intervju Zlatko Pejic

7/29/2019 Prebanic (1993)- Intervju Zlatko Pejic

1/4

dijelom te zajednice i da e vodeni rukom ljubavi zasvoj kraj, po svojoj svijesti i savjesti biti "zeleni" i dae konano shvatiti da se "zeleni" nikada ne postavljajunasuprot, nego uza sve nas.Jasna Baranjec- Keserica

je , ProjehH,Obrazovanje za okoli u Hrvatskoj

Kao to sam naslov kae, u ovoj emo rubricipredstaviti ekoloki vrijedne i zanimljive ideje, projektei akcije, bez obzira na to tko ih predlae iliizvodi.Izvjesnu prednost ipak e imati projekti i akcijezelenih grupa. Tako emo u ovom broju prikazati jedanzaista potreban projekt, razvijen u okviru Zelene akcijeZagreb, "Obrazovanje za okoli u Hrvatskoj". Za nas jeta j projekt posebno interesantan, jer su u njega ukljuenejo dvije ekoloke grupe iz Hrvatske, pa emo njegovimprikazom, bar indirektno, poveati broj zelenih grupaprisutnih u ovom naem nultom broju."Tokom trogodinjeg djelovanja u Zelenoj akcijiZagreb smo uoili kako je obrazovanje za okoli(environmental education) u Hrvatskoj i Zagrebu slaboprisutna a izuzetno potrebna djelatnost, od ije je"uraslosti" u proces socijalizacije mladih narataja, teredovni ivot svih ljudi, u znaajnoj mjeri zavisi stupanji kvaliteta ekolokih znanja, proekoloke svijesti ivrednota.Nau aktivnost na tom polju zapoeli smo tako dasmo pronali, preveli i bili suizdavai prirune knjige"Dvije minute dnevno za zeleniji planet" kanadskeautorice Marjorie Lamb. Potom smo odluili istraiti tose na podruju vaninstitucionalnog obrazovanja za okoliradi u kolama, vrtiima, u gradskoj upravi i tvornicamau Zagrebu, to se na tome polju ne radi, a da za takoneim postoji potreba. Obratili smo se tvornicama odaziv je bio vrlo slab.

gradskoj upravi - ona je bilaMedu vrtiima smo uz po mo prepoznali najaktivnije gledeza okoli i najbolje nagradiliObratili smo sezateena tom temom.Zavoda za kolstvoobrazovanja i odgojaekolokim nagradama.Krajem 1992. godine zapoeli smo anketu svihosmogodinjih i srednjih kola u Zagrebu na temu radapostojeih ekolokih sekcija te, potreba za obrazovanjemza okoli u kolama. Rezultati ankete bit e saopenina saboru ekolokih sekcija kola grada Zagreba koji e

Zelena akcija Zagreb organizirati u povodu Dana planetaZemlje ove godine u mjesecu travnju.Sve je to istovremeno posluilo kao priprema zaizradu projekta "Obrazovanje za okoli u Hrvatskoj", kojismo prijavili Regionalnom centru za okoli u Budimpeti,centru koji financijski podupire rad nevladinih zelenihorganizacija u zemljama Srednje i Istone Europe.Projekt je izradio mr Vladimir Lay,sociolog- istraiva i predsjednik Izvrnog odbora Zeleneakcije Zagreb. Projekt je pozitivno ocijenjen i dobio jefinancijsku potporu u visini 14.500 ECU.Osnovni ciljevi projekta su da u tri sredine, ururalnoj opini ur evac, u umskim Delnicama i uurbanom Zagrebu: A. Izradimo priruni materijal za

edukaciju na temu ekolokih problema, tj. problema

oneienja okolia, u obliku broura i video spotova; B.da izradimo priruni materijal koji e pomoi da seobrazuju eko uitelji; C. da u jesen 1993. u kolamaur evca, Delnica i Zagreba, u okviru ekolokih sekcija,lanovi Zelene akcije Zagreb, Ekolokog drutva ur evaci Mladih uvara okoline Delnice odre tzv. "zelene sate"na temelju prethodno izra enih pomagala. Odre eniteajevi, vrlo ogranienog opsega polaznika, odravali bise i u tvornicama i gradskoj, odnosno opinskimupravama.

Realizacija prvog cilja je u tijeku. O rezultatimarada na projektu izvijestiti emo na vrijeme. Drimo daje vano da je, eto uz inozemnu pomo u Hrvatskojneto pokrenuto na polju vaninstitucionalnog obrazovanjaza okoli. Led je probijen. Dalje e biti lake.Vladimir L ay

FORUM

DRUTVO Z A UNAPREENJEKVALITETE IVOTAZLATttC PEJI: NISMO EKSKLUZIVNI!

U rubrici FORUM predstavljamo vam Drutvo zaunapre enje kvalitete ivota iz Zagreba (DUK ) . Radise o jednoj od najstarijih ekolokih grupa kod nas, aujedno i jednoj od najaktivnijih. Jedan od razloga tosmo ovu rubriku zapoeli upravo sa D U K Z - o m jest toto smo naslov naeg glasila, ZELENI FORUM, posudiliod osnivaa i predsjednika Drutva, Zlatka Pejia, kojije tako nazvao istoimeno godinje okupl janje zelenihgrupa Hrvatske u okviru doga anja vezanih zaobiljeavanje Svjetskog dana planeta Zemlje. Kao tosmo najavili u uvodniku, D U K Z predstavljamo krozrazgovor s njegovim predsjednikom Zlatkom Pejiem.Razgovor je voden u prostorima Drutva u Ilici 72, uprostorima u kojima su osim radnih prostora smjetenii ku h in ja i makrobiotiki restoran (Klub "Nova"), kao imala prodavaonica zdrave hrane. Dok sam sjedei uradnoj sobi ekao da Zlatko zavri razgovor sa strankom,oko mene je vladala prijatna atmosfera pune zaposlenosti,uz poluglasan razgovor, tipkanje kompjuterske tipkovnicei estu zvonjavu telefona.n DUK je razvio primjetnu ekoloku akt ivnost :pokretanje sajma "Bioetika" i "Zelenog foruma" u

njegovom sklopu, pokretanje inicijative i velekihprograma za obiljeavanje Dana planete Zemlje1991. i 1992. godine, zatim itav niz gostovanjastranih strunjaka i me unarodnih aktivnosti. Kako sesve to uklapa u vau osnovnu, izvornu djeletnost ikako je sve to zapoelo? Predstavite nam vaedrutvo kroznjegovu organizaciju i nain rada.Zlatko Peji: Drutvo za unapre enje kvaliteteivota u samom je poetku imalo zamisao djelatnostivrlo irokog kruga, no adekvatno situaciji kada je nastalo,1986./87. godine, kada se Drutvo trebalo profilirati naosnovu resursa sa kojima je raspolagalo, vidjeli smo dase trebamo orjentirati ka ovjeku, ka individui. Ne daidemo toliko u tzv. polit iku strategiju zelenih, dakle da


2/4

se definiramo samo kroz akcije koje e biti vidljive ujavnom djelovanju, ve da se primarno okrenemo premaindividui, ovjeku. Mislimo da je to prirodan poetakstvari: upravo nas bioloki svijet, na fiziki i pojavnisvijet homoida, nastaje na osnovu stanica, na osnovuD N K , dakle od onih sustava koji su nama, bar naemperceptivnom mehanizmu, mali i nevidljivi, a tako smoi mi pokuali - kroz tu gotovo nevidljivu, bolje reci,zapostvljenu tvar individue, djelovati. Naravno, modelsmo preuzeli izvana, jer je nukleus drutva imao prilikeda bude educiran vani - u Americi, u Londonu i uvicarskoj, kroz Kushi institute, o makrobiotici, 1j.umjeu, kulturi ivljenja, kulturi zdravlja i uope jednomuniverzalnom principu opstajanja i ivota danas. Naravnoda taj princip njeguje one prirodne mehanizme ukonzumiranju i proizvodnji hrane, zatim u odravanjuzdravlja putem lijekova uzetih iz prirodnih resursa i si.,dakle bavili smo se pitanjem individualne ekologije. Notime ne. mislimo na kulturu ivljenja u jednomhorizontalnom smislu, nego tako er u vertikalnom, a toznai: kroz odgovornost, svijest, savjest spram onoga tose doga a danas, a to je kompletna devastacija biolokogsustav planeta Zemlje.

Ideja je vrlo bliska o n o m e to u strunojterminologiji nazivamo dubinskom ekologijom i, to su,primarno, modeli H i paradigme po kojima se miodnosimospram okolia. Tako smo ve 1987. godine imali prviseminar koji se zvao "Individualna ekologija", sagostujuim predavima iz vicarske,na Pohorju. To jebio rezidencijalni seminar od 7 dana, gdje smo govorili0 principima tzv. dubinske ekologije, ali u isto vrijeme1 o praktinoj aplikaciji istoga. Dalke, da se nebizaustavili na jednom intelektualno- konceptualnomsustavu osmiljavanja naeg odnosa sa okolinom,inzistirali smo u tom poetku i na aplikaciji, dalke,primjenjivosti tih istih principa. Naravno da se tumakrobiotika uinila idealnom za provo enje toga, jerona odre uje i neke koordinate okoliu podobnog nainaivljenja. U svakom sluaju to je bio sam taj poetak ion se u dvije godine razvijao i usmjeravao prema onomeemu smo u samom poetku i teili, da razvijamo mreuaktivnosti koje e povezivati tzv. dubinske pristupe saonim pragmatinim, onim z aista materijaliziranimakcijama i doga ajima koji e biti i primjeeni ako jednazelena sterategija, jedna javna drutvena aktivnost. I,nadam se, bar po naoj internoj procjeni, da to dobroobavljamo. Nama su bili ciljevi da informiramo sredinuo novim doga ajima, o stanjima, napose planete Zemlje.Zatim, izbacivali smo niz newsletter- a ili, nazovimo ih,biltena, koji su imali i dan danas imaju tu uloguinformiranja. U samoj genezi drutva desili s nizprevrata, od strukturalnih promjena unutar Drutva, pasve da konceptualnih razr ivanja ideja, ali ovogamomenta Drutvo radi na jednom jednostavnom principu:da imamo osigutanu administrativnu logistiku podrku,a d postoje samostalni projekti koji djeluju onda, zaista,ili kao samostalne, autonomne jedinice ili ako djelovidrutva koji funkcioniraju u strogoj vezi sa osnovnomjezgrom Drutva Ukupno sada ide 14 projekata, od kojihje jedan dio, naalost, totalno volonterski, dakle obavljase bez ikakve financijske podrke, a jadan mali diooslanja se na resurse koje akumuliramo tokom programa.Primarno idemo ka cilju da ostvarimo to je moguevie samofinanciranja, ostvarujui projekte i programekoji bi donosili odre ena sredstva, a onda, u isto vrijeme,financirali slijadee projekte. A jedan dio se oslanja na

mogue, ali nikada sigurne,izvore nekih internacionalnihfondova ili fondova koji postoje u Hrvatskoj.Naalost, tu je uvijek najmanja efikasnost, i miionako ne raunamo na to, no raunamo da e se udogledno vrijeme promjeniti uslovi ivljenja iprivre ivanja u Hrvatskoj, tako da e se onda javljati

vjerojatno jai sponzori i si.n U iroj, ak i ekolokoj publici postoje odre enenejasnoe u vezi s vaim Drutvom. Postoji uvjerenjeda je makrobiotika, koliko god ona razvijala jedanholistiki pristup ivotu i svijetu - na kraju vi ste svojedrutvo nazvali Drutvo za unapre enje kvaliteteivota, a ne naprosto Makrobiotiko drutvo - da jeona ipak prilino ekskluzivanstav. Moraju li svi lanovivaeg drutva biti makrobiotiari i kakav je va stavprema drugim ekolokim grupama iopcijama?Zlatko Peji: Pa postoje dezinformacije omakrobiotici. Makrobiotiar ne znai ovjek koji jedespecifinu hranu: makrobiotiar - ako sam naziv kae,

"makrobiotika" je "veliki ivot", to znai, svaki on a j ovjekkoji je osvjestio svoj odnos spram okolia i svog vlastitogzdravlja, a opet to bazira na nekim autonomnimmehanizmima, dakle ne moraju biti kodificiraniodre enim pristupom - svaki takav ovjek ima pravonositi naziv s druge strane, bitno je da makrobiotiarnije indiferentan spram onoga to se deava u okoliui spram onoga to se deava sa njegovim vlastitimzdravljem. Dakle, on mora uzeti aktivnu ulogu uosvjeivanju svih onih faktora koji ine na opstanakizvjesnim. U tom smislu, ako je on dobro orjentiranspram svog vlastitog zdravlja, time on nije egocentrian,ve je njegov kapacitet upravo taj, iskazan tom akcijom,dakle, da sebe uini zdravim i podobnim za okoli i toje ve dovoljno na individualnom nivou. A ako jo uzmeuea u nekoj iroj aktivnosti, tim bolje, jer on jeimplantat koji garantira da e aktivnosti biti provo eneadekvatno, budui da duboko, svojim nainom ivota,garantira svoje stavove. No, makrobiotika prehrana,istina, u dananjim uvjetima djeluje malo ekskluzivno,jer napose ne moe biti omasovljena iz jednog razloga,jer trebamo poi od toga da svaki ovjek ne bi eliotako jesti. S druge strane, ako bi svi eljeli tako jesti,sigurno ta prehrana nebi bila ekskluzivna. Ona bi seonda iznivelirala u uveanoj potronji - i cijene i trokovi.N o naa istraivanja, koja smo ozbiljno radili saetverolanim obiteljima koje se hrane makrobiotiki,uoili smo, dakle, prije ovog rata, da je ta prehranaekonominija, tj. jeftinija, u razdoblju od mjesec dana,za 25% od standardne prehrane.Dakle te teorije da je makrobiotika prehrana skupane stoje. Mo e m o rei, s druge strane, ne u ovoj naojsituaciji, nego u situaciji u drugim zemljama, da jedanmakrobiotiki obrok koji je izuzetno kvalitetan,stoji oko 10 DEM, za razliku od drugih restorana, recimo,u Njemakoj, gdje ne moete kvalitetno ruati ispod 30do 40 DEM. U ovoj naoj sredini to je, naravno, problem,jer ta prehrana iziskuje primjenu dodataka koji se morajuuvesti, pa onda to poveava cijenu. U svakom sluajumislimo da je to predrasuda koja je nastala u javnosti- da je makrobiotika prehrana ekskluzivna. Ona jeekskluzivna zato to je ne konzumira velik broj ljudi,a zbog trokova i cijena to i nije ba tako.


3/4

6 ;;|BsSsiiiiiiiiiiillllillllllllllililllllliiiiiiiii iSSSSSSSSSS 3SZ?VtXt?+Jer, svjeni smo toga da esto odvajamoH puno novcaza neke stvari koje su nam manje bitne za zdravlje iza opstanak planete zemlje, a nevoljko angairamo taista sredstva za ono to nam produava ivot i osiguravazdravlje i podobno je za okoli.

D Dokle, ekskluzivni niste, o kakov va stav u odnosuna druge ekoloke grupe i opcije?Zlatko Peji: Mi uglavnom polazimo od principa dasura ujemo samo sa grupama i organizacijama koje zaistarade. Sa organizacijama i grupama koje postoje formalno,na papiru, ne sura ujemo jer mi ne cijenimo i nepotujemo neke politiko strateke modele, mi cijenimoonoga koji zaista radi, pa smo stoga'imali i lijepekontakte i suradnju sa takvim grupama u hrvatskoj itu bih izdvojio Zelenu akciju koja se pokazalanajoperativnojom, najdirektnijom i najspremnojom nasuradnju. Mi njih vodimo kao izuzetne suradnike ipartnere u bilo kojem prolom projektu koji smo radilizajedno ili buduem koji emo raditi.Naime, deklarativno iskazivati sebe zelenim je

zgodno kao promocioni faktor, ali trebamo imati nekerezulatate koji bi to opravdali, a to je jako teko, jerkao nevladine organizacije, sve te organizacije mukumue sa materijalnim problemom koji, opet utjee nanjihovu operatibilnost. no, vjetina da se ovjek sna ei opstane je dokaz i odre ene kvalitete, pa zato, uglavnomi sura ujemo s takvim grupama i organizacijama Namanije cilj ignorirati vladine resore nego se treba ipovezivati s onima koji iskazuju spremnost napovezivanje, no ne biti asimiliran od istih nego se, uonom momentu kada smo svjesni da tokovi suradnje ilirad pojedinih resora nije adekvatan ciljevima kojima miprogramski teimo i suprotstaviti se, tj. ukazati na tepomake. No, specifikum koje Drutvo samo njeguje nijeideja kritizerstva kao javne djelatnosti kojom bi seiskazivalo svoj vlastiti potencijal nego nas zanima tovie involvirati sve strukture u zajednike programe iprojekte i inei dobre stvari utjecati na promjene. Zatosu nama uglavnom dragi i svi suradnici koji imaju slianpristup, ali koji zadravaju svoju autonomnost i tako,naa suradnja se i bazira na tome da svatko od nassura uje ali se zadrava u okvirima svojih principa,svojih zakazanih ci^eva.

D To jeu stvari, no neki nain, ve opis one ideje o omeda seitav sistem odnosa medu zelenima, ono stojena svoj nain bila i intencija Saveza zelenih Hrvatske,pretvori u neku vrstu netuuorka, manje formalizirane,ali zato sadajno i radno daleko intenzivnijepovezane mree. Kakav je va stav, da li stespremnipridruiti se jednoj takvoj akciji koja bi bila za nijansuvie fomrmalizirana?Zlatko Peji: Da! Pa mi smo negdje u razgovoru isa Zelenom akcijom doli do nekih ideja kojima bi, mislilismo, omoguili na neki nain propulzij ti informacija ustvaranje podloga za rast i stvaranje novih grupa iorganizacija. Razmiljali smo upravo o tome da se stvorinetvvork koji ne bi bio, formalno, glava nae mree,nego bi bio vie usluni centar mree. Dakle, moramorazlikovati: nama sad momentalno nisu potrebni projektikoji su veliki i koji trae jednu cijelu hijerarhijupiramidalnog karaktera, jer svatko od nas je razvio ilitakvu ili povezivanje u mree unutar svojih sustava, ali

nama je potreban jedan informativni centar, jedna jezgrakoja bi vrila usluge za sve nevladine organizacije uHrvatskoj, a koja ne bi bila kapa svim organizacijama,jer ako dozvolimo da svatko od nas funkcionira naosnovu svojih determinanti, na osnovu svojih podlogakoje je gradio godinama onda emo doivjeti da e svatkood nas razviti svoj sistem do jedne mjere operatibilnosti,a time smo onda svi ukupno i bogatiji jer se me usobnoi razlikujemo i ta razlinost ukazuje na bogatstvo. Savezzelenih Hrvatske naalost nije bio u mogunosti,vjerojatno da ostvari to, do sada - da li e ostvaritidalje ne znamo, ali izuzetno je potrebno stvoriti jedanposeban mehanizam koji bi opsluivao nas sve tako dainformacije o kongresima, konferencijama o nekimsredstvima, aktivnim fondovima dolaze svima, a ne dase monopoliziraju informacije.M i znamo da je od izuzetnog, profitabilnog znaajainformacija, ali mislimoda je to u zajednikom interesu,ako su nam zajedniki ciljevi, da to ne bi trebalo bitistrategija aktivnosti da se monopoliziraju informacije.One trebaju biti propulzivne i one trebaju zaista bitiod koristi za sve nas i upravo ta jedna mrea i jednajezgra, tj. jedan, nazovimo, administrativni punkt temree, networka, hrvatskih nevladinih organizacija, biobi jedan znaajan pomak u aktivnosti.

D vo ga, sod smo, otprilike, taj krug obili pa sa nakrajuopetvraamo vama. Kaodinamina organizacijasa puno aktivnosti, da li nam i to nam novo usvojojaktivnosti spremate?

Zlatko Peji: Pa mi imamo nekoliko . tihinteresantnih projekata. Ja bih izdvojio samo nekolicinu- neki jo uvijek nisu doli do jednog stupnja usijanjai aktivnosti, tako da emo o njima priati tek onda kadzazive, ali, ono to sad radimo i pripremamo, to su:ono to nosi naziv Zeleni booklet, dakle to je zeleniprirunik - to je serija od desetak knjiica koji supopularno pisani, ra eni, a koji se usmjeruju ka nekimopim temama, kao problemima otpada, recikliranja,zaga enja vode, zraka, hrane, za zdravimnainom ivota,zdravom radnom mjestu i tako dalje. I ve je izaaopilot- booklet Kako ouvati Zagreb. To je mali booklet ina osnovu iskustva sa njim mi emo dalje u tu serijubookleta. Zatim Zeleni potroaki vodi - on se pripremave dvije godine - to je opsean rad na svim elementimakako i u svoje domainstvo unijeti stvari koje e vaszatititi ili koje e biti okolino podobne. Taj projekt jeve negdje napola zaven. Zatim, Zelena karta grada, toje jedna karta grada sa punktovima, odmaralitima,etalitima, javnim vrtovima, trim stazama, tokama nakojima se mogu nai nevladine i vladine organizacijekoje se brinu o okoliu. To je isto ve napola pripremljenprojekt. On e ii u tampu uskoro. Zatim, jedan projektkoji se zove trini modeli ekoloke politike, dakle, toje jedna mala studija stanja u Hrvatskoj i pokuaj dase napravi jedan novi model. Taj projekt je u nekakvojsvojoj polufazi i on e vjerujemo biti zavren uskoro. Iono, to u kontinuitetu radi ve godinama - to jeindividuama ekologija - to su programi koji idu krozjedan entitet drutva koji se zove Makrobiotiki centarZagreb, dakle, taj program ide i on je svake sezonedosta bogat, on je edukativni program. Zatim SajamBioetika - on je u pripremi za iduu godinu, sad sepregovara o tome da se izabere novi termin jer smovidjeli da vrijeme prol j tnog sajma nije idealno - i m a


4/4

llisl:;li;iiii:;S:SS SxS^SSss?ssisiS^W 7previe sajmova koji onda asimiliraju potencijane izlagae.Zatim, Quantum - duh,um i tijelo - taj projekt je istotako krenuo, on preuzima one tekue programe,predavanja drutva i inkorporira ih u svoj sustav. Zatimpostoje neki projektiu kao Dan zemlje koji se pripremasvake godine - ove godine pripremamo neke nove stvariu vezi te proslave Dana zemlje i nadamo se dovoljnoatraktivne programe, ali to e izai u javnost negdjeonda kad budemo potvrdili svaki od tih segmenata.Naalost, sad ne mogu govoriti tono o svim elementimaali nas sve uzbu uje injenica da e biti dosta atraktivnihdoga anja. Zatim, Prva svjetska konferencijamakrobiotike, koja bi se trebala desiti u Puli slijedeegodine.

Ona je sad u pripremi. Tu kontaktiramo sa nizorganizacija u svijetu koje bi uzele uea. Tu oekujemojednim dijelom i angairanje Ujedinjenih naroda, jertamo postoji jaka asocijacija u Ujedinjenim narodima,makrobiotike i naravo neki vei projekti : ukupno ihima za sada 14, a ja sam izdvojio samo neke koji susad ve u procesu odvijanja Ono to je moda bitnonaglasiti je da smo mi otvoreni , dakle, za svakog onogtko nosi neku dobru ideju i ima, jasno dobar projekt,da smo otvoreni da sura ujemo i da to inkorporiramou sve ili da udruimo u neke druge projekte i da timeako smo u mogunosti, podrimo i neke individualnezamisli.Naravno da je to sad, u ovom momentu teko, alimoemo razmisliti ili bar pokuati to napraviti.lanstvo drutva je neto to osigurava n iz malih pogodnostitako da mi otprilike imamo godinje negdje oko 1000 lanovaDrutva. Naravno svake godine otpadne jedan dio, o n d a d o enovi dio, ali negdje se okree ok o broja 1000. lanstvo sedobiva kroz ulanjivanje, a lanovi Drutva dobivaju redovitonae newsletere, booklete, dobivaju tampane programe, naravnotime dobivaju i popuste na pojedine programe koji se odvijajuu drutvu. To se lanstvo do sada pokazalo korisno, ne u onomfinanci jskom smislu, nego se pokazalo kako korisno upravo okorealizacije projekata, jer su svi lanovi Drutva pozvani dasudjeluju, bi lo svoj im strunim radom, bilo volonterskim radomu aktivnosti Drutva. Na ta j na in sm o vidjeli da se ne samokvaliteta ivota ti h pojedinaca, lanova poboljava, nego ukupnostnae egzistencije, nae aktivnosti dobiva se na jednoj novojposebnoj vrijednosti. Nekad, u ova neka moderna vremena sepokuava ignosrirat i klasino lanstvo, n o mi mislimo da gatreba doista revitalizirati, da ga treba vraati , jer klasinolanstvo je onaj osjeaj da pripadamo jednom pokretu, jednojgrupi, jednoj ideji koja moe dati koristi za sve druge, a lanstvoupravo osigurava i pretvatra informacije i sve mogue drugepogodnosti koje sam ovjek kao jedinka koja djeluje un u ta rjedne sredine nosi . Pa ovo to se obino deava jest da miprogram p ro g ram i ram o tj . s tvaramo n a osnovu interesa lanovajer i m a m o najbl ii kontak t s nj ima i to je jako vano. Zaton am je vano da odrimo izvjestan broj lanstva, jer je to ijedna ogledna masa i koliina koja odre uje strategiju i interese.Dakle, mi ne moemo komunicirati n i provesti analizu krozmilion stanovnika H rvatske , al i moemo kroz tisuu lanova idobit i jedan dobar feedback koji nam odre uje slijedee projekte.Mislim da bi i sve druge organizacije trebale imat i slian pristup,a n e ignorirati lanstvo, ali ako se lanstvo formira o n d a semora dati neto zauzvrat lanovima.

Razgovor vodio: L eo Prebani

2ELER0-CRIO SV3JETZELENO-CRNI SVIJET je rubrika koja bi trebalapratiti ekoloka zbivanja u svijetu, ali prvenstveno onakoja su od posebnog interesa za Hrvatsku, te onadoga anja na kojima su sudjelovali predstavnici neke od

hrvatskih zelenih grupa Za poetak imamao dva priloga:kratku informaciju o skoroj eko-konferenciji u Luzernui izvjetaj lanice IO Z A Z -a Dubravke Baun o njenomueu na konferenciji o otpadu u Amsterdamu, krajemstudenog prole godine. Nadamo se da e, ukoliko ovonae glasilo zaivi, kroz dobru suradnju i odaziv grupai pojedinaca, ova rubrika i brojem priloga posvjedoiti0 ve prisutnom rastu me unarodnih kontakata iaktivnosti naih zelenih grupa.Luzern

Krajem ovog mjeseca, tonije 29. i 30. travnja,odrat e se u vicarskom gradu Luzernu 2.paneuropskakonferencija ministara za okoli (1. konferencija jeodrana u lipnju 1991., u dvorcu Dobri kod Praga).Vie od same konferencije, iji toan dnevni redjo nije poznat, nau panju zasluuju dvije injenicevezane uz doga anja na i oko konferencije. Prva od njihje injenica da je nae Ministarstvo graditeljstva,prostornog planiranja i zatite okolia prihvatilo, nazapadu ve postojeu ali kod nas potpuno novu praksu,da jedan od lanova nae slubene delegacije bude netkood predstavnika nevladinih ekolokih organizacija. Izborje pao na nar Vladimira Lava, predsjednika Zelene akcijeZagreb i on je kao lan delegacije ve sudjelovao napripremnim sastancima delegacija. Druga, jo hitnija,stvar je odravanje, u vidu predkonferencije, skupaevropskih nevladinih ekolokih organizacija, 27. i 28travnja na potpuno istom mjestu gdje se odrava iministarska konferencija. Zakljuci sa ovog skupa bitie proitani na ministarskoj konferenciji. Delegacijenevladinih organizacija sastojat e se od po dva lanakoje odre uju nacionalne konferencije zelenih grupa, aza zemlje koje jo nemaju nacionalne konferencije lanovedelegacije e odrediti organizator. Delegacijama iz Srednje1 Istone Evrope trokove putovanja i boravka napredkonferenciji platiti e REC iz Budimpete. Treba jonaglasiti da e na sastanku nevladinih organizacija bitiodran i workshop na temu akcionog plana srednje iistonoeuropskih NGO-a kojeg e voditelji biti VladimirLay i Vesna Tereli iz Zelene akcije Zagreb.

Amsterdam27,28 i 29. studenoga 1992. u Amsterdamu jeodrana konferencija nevladinih organizacija na temu"Okoli i pakiranje".Pod pakiranjem se u ovom sluaju podrazumijevaloiskljuivo pakiranje proizvoda prehrambene industrije,jer to pakiranje u najveem postotku sudjeluje u otpaduiz domainstva. Hrvatska je na konferenciji bilapredstavljena s materijalom "Situacija s otpadom odpakiranja u Hrvatskoj" (The Packaging Waste Situationin Croatia) koji je priredila autorica ovog lanka.Zavrni dokument sadri politiku, ciljeve i smjernicekoje u cijelosti prenosimo.: ESPAN /The EuropeanSustainable Packaging Action Network/ usmjerava i radina ostvarenju politike prihvatljivog pakiranja / sustainablepackaging/ kako za zemlje EZ-a, tako i za svaku

pojedinanu zemlju Evrope.

Documents

Prebanic (1993)- Intervju Zlatko Pejic