65
NEZAPOSLENOST 1 Prof.dr Jovo Jednak

PREDAVANJE 19 NEZAPOSLENOST - vps.ns.ac.rs · Nezaposlenost, radna snaga, zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti 1. Nezaposlenost i radna snaga Svaka moderna ekonomija imala

  • Upload
    others

  • View
    14

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

NEZAPOSLENOST

1

Prof.dr Jovo Jednak

Nezaposlenost

� Zadatak tvoraca ekonomske politike je kakostvoriti visokokvalitetne poslove kojiizvršavaju uspešne ciljeve, na štokvalitetniji način. Taj cilj je mnogo težinegoprostostvaranjeposlova.

Prof. dr Jovo Jednak 2

negoprostostvaranjeposlova.� Kreatori politike prepoznaju da je neki nivo

nezaposlenosti neizbežan, ičak koristan.Pre priče o troškovima nezaposlenosti, trebada shvatimo prirodu nezaposlenosti udinamičnoj ekonomiji.

Nezaposlenost, radna snaga, zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti� 1. Nezaposlenost i radna snaga� Svaka moderna ekonomija imala je, i imaće manje-

više, nezaposlenost. � Teži se da se osiguraju slobodna radna mesta za sve

koji žele da rade. – Ovo zahteva da razlikujemo ukupnu populaciju od

Prof. dr Jovo Jednak 3

– Ovo zahteva da razlikujemo ukupnu populaciju od manjeg broja onih koji su spremni i voljni da rade, odnosno, onih koji pripadaju radnoj snazi.

� Radna snaga se sastoji od svakog ko ima preko 16 godina, ko u stvari radi, plus oni koji ne rade ali aktivno tragaju za zaposlenjem

� Obično oko polovine populacije učestvujena berzi (tržištu)rada.

� Ostatak populacije (neučesnici) su suvišemladi, u školi, na studijama, u penziji,

Nezaposlenost, radna snaga, zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti

Prof. dr Jovo Jednak 4

mladi, u školi, na studijama, u penziji,bolesni ili invalidi, smešteni u ustanovamaili vode računa o kućnim poslovima.

� 2. Zaposleni i nezaposleni.

� Svaki član domaćinstva klasifikovan je u jednu od tri kategorije:

� a) zaposleni;

Nezaposlenost, radna snaga, zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti

Prof. dr Jovo Jednak 5

� a) zaposleni;

� b) nezaposleni;

� c) nije radna snaga

� Zaposleni su ljudi koji rade za platu najmanje 15sati nedeljno, uključujući i skraćeno radno vreme iprivremeno zaposlene.

� Ljudi koji imaju posao, ali su odsutni zbog lošihvremenskihuslova,ili subolesniili sunaodmoruili

Nezaposlenost, radna snaga, zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti

Prof. dr Jovo Jednak 6

vremenskihuslova,ili subolesniili sunaodmoruilizbog nekih drugih privatnih razloga, i oni sezadržavaju u radnom menadžmentu i predstavljajuzaposlene.

� Nezaposlenisu ljudi koji aktivno traže posao, ilitrenutno menjaju posao. Ljudi koji su nezaposleni,kaže se da „nisu radna snaga”.

� Stopa nezaposlenostipredstavlja odnos brojanezaposlenihpremaveličini radnesnage,odnosno:

Nezaposlenost, radna snaga, zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti

Prof. dr Jovo Jednak 7

nezaposlenihpremaveličini radnesnage,odnosno:

� Ako tokom više meseci postoji porast broja nezaposlenih, povećava se i stopa nezaposlenosti.

� Ako se porast nezaposlenosti desi u mesecima kada broj radne snage raste znatno više nego

Nezaposlenost, radna snaga, zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti

Prof. dr Jovo Jednak 8

kada broj radne snage raste znatno više nego inače, stopa nezaposlenosti će pasti.

� To nas dovodi do sledeće mere zaposlenosti: stopa učešća radne snage. To je radna snaga kao procenat svih ljudi sposobnih za rad, koje nazivamo „neinstitucijalizovano stanovništvo” ili „odrasla populacija”

Nezaposlenost, radna snaga, zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti

Slika 19.1. Radna snaga U mnogim ekonomijama sveta samo polovina ukupne popu-lacije učestvuje u radnoj sna-

100.)populacija(odrasla vostanovništ noionalizovaneinstituc

ihnezaposlenbroj ostinezaposlenstopa ×=

Prof. dr Jovo Jednak 9

lacije učestvuje u radnoj sna-zi. Ostatak populacije su suvi-še mladi, u školi su, na studi-jama, kod kuće, u penziji, ili zbog nečeg drugog ne mogu da rade. Van radne snage

(nezaposleni) su oni koji nisu u stalnom radnom odnosu i

oni koji ne tragaju aktivno za zaposlenjem.

� Stopa nezaposlenosti, pogotovo ako je velika,znači gubitak u proizvodnji i predstavlja teško ćeza porodice i pojedince, a ako je suviše niska –pritiska plate nagore, što može dovesti doinflatornih pritisaka .

Nezaposlenost, radna snaga, zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti

Prof. dr Jovo Jednak 10

inflatornih pritisaka .

� Povećanje u stopi učešća radne snage, povećanjemponude rada, smanjuje se opasnost od inflacije, kojabi rezultirala iz povećane proizvodnje.

� Dakle, stopa nezaposlenosti je približna meraneiskorišćenih radnih potencijala.

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

� 1. Sezonska nezaposlenost.

� Sezonske varijacije u uslovima nezaposlenosti suistrajan i neminovan izvor nezaposlenosti.

� Nezaposlenostje prakti čno neizbežna,dok mi

Prof. dr Jovo Jednak 11

� Nezaposlenostje prakti čno neizbežna,dok minastavljamo da uzgajamo poljoprivrednekulture, gradimo ku će ili idemo na skijanje.

� Na kraju svake od ovih sezona, na hiljade radnikamora u potragu za novim poslovima, pritomdoživljavajući neku od sezonske nezaposlenosti.

� 2. Frikciona nezaposlenost.� Postoje razni razlozi za ukazivanje na ovakvu

vrstu nezaposlenosti.� Mnogi radnici zbog finansijskih ili ličnih razloga

napuštajujedani tražedrugiposao.

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 12

napuštajujedani tražedrugiposao.� U tom procesu premeštanja sa jednog na drugi

posao, ta osobaće možda izgubiti nekoliko danaili čak nedelja rada, ali bez nekih ozbiljnih ličnihili društvenih posledica.

� Naprotiv, oni koji provedu više vremena utraganju za poslom, mogu naći bolji posao.

� 2. Frikciona nezaposlenost.� Period potrage za poslom pruža mogućnost

otkrivanja koji se sve poslovi nude, koje sesposobnosti zahtevaju i kako su plaćeni.Prematome,osobekoje provedudobardeovremena

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 13

� Prematome,osobekoje provedudobardeovremenau potrazi za poslom, učestvuju na berzi rada i moguimati obostranu korist kao pojedinačni učesnici i zapovećanje ekonomskog rasta privrede.

� Nezaposlenost koja obuhvata učesnike u ovakvomnačinu potrage za poslom posmatra se kaofrikcionanezaposlenost.

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 14

Slika 19.2. Ponuda i tražnja za radom i nezaposlenostStandardne krive ponude i tražnje rada ne objašnjavaju probleme usaglašavanja na tržištu radnesnage. Panel a razmatra troškove tržišta rada prikazivanjem krivih tražnje i ponude radne sna-ge koje objašnjavaju troškove traženja posla. Ravnotežna tačka (B) tražnje i ponude usaglašenaje sa rezultatima ispitivanja za neku nezaposlenost (N2 – N1). Panel b razmatra institucionalne ipoliti čke pritiske koji vode zaradama iznad ravnotežnih primanja, i pokazuju da su zarade iznadravnotežnih w1 kada raste nezaposlenost čak i više od NS2 - ND1.

� 3. Strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica.

� Strukturna nezaposlenost nastaje kada se platanamerno održava iznad nivoa pri kome se presecajukrive ponude i tražnje rada. Ona može da bude

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 15

krive ponude i tražnje rada. Ona može da budeposledica bilo uticaja sindikata, bilo zakonskihregulativa o minimalnoj ceni rada,bilo pregovora,

bilo da je reč o teoriji efikasnih nadnica.

Postojeća radna snaga koja ima posao - insajderi vršipritisak na povećanje plata. Pogledajteistu sliku, panelb, ividećete da je zarada povećana iznad ravnotežnog nivoawe. Broj onih koji traže posao se povećava saN2 naNs2, abroj firmi koje žele da angažuju radnu snagu pada saN1 naN , pa se nezaposlenostpovećala (zatamnjenopolje A',

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 16

1ND1, pa se nezaposlenostpovećala (zatamnjenopolje A',B′, ND1, NS2). Pritisak insajdera da se povećaju primanja jepovećalo broj nezaposlenih.Nezaposlenost je nastala uslednatprosečnih primanja, što sečesto naziva insajder-autsajder nezaposlenost. Primanja koja su iznadravnotežnih primanja dobra su za one koji imaju posao(insajderi), ali to povećava nezaposlenost (autsajderi).

� Ravnotežna nezaposlenost obuhvata frikcionu istrukturnu nezaposlenost.

� Strukturna nezaposlenost nastaje zbog nesklada izmeñuveština radnika i radnih mesta, koji je izazvan promenamaponude i tražnje radne snage.

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 17

� Zbog čega se preduzeća slažu da plate više od ravnotežnihprimanja? Jedan od razloga je to što radnici nisu isti – neki suefikasniji nego drugi, a firme žele da zadrže dobre radnike.Pravi ljudi teško mogu da se nañu.

Slika 20.2.b. Ravnotežna nezaposlenost –prirodna stopa nezaposlenosti

Prikaz krivi DL, SF i SA pokazuju tražnju rada i veličinu radne snage spremnu da prihvati posao po realnoj plati (zaradi).

SA leži levo od SF , zato što su neki članovi radne snage izmeñu poslova (biranje

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 18

radne snage izmeñu poslova (biranje posla), čekajući bolji posao. Kada je

tržište rada u ravnoteži, tačka E, tada E, F predstavlja prirodnu stopu nezaposlenosti ili ravnotežnu

nezaposlenost. Ljudi nisu spremni da prihvate posao po ravnotežnoj plati w*. Ako uticaj unije sindikata uspe da održi

platu w2 u dugom roku, tržište rada će biti u tački A, i prirodna stopa nezaposlenosti

je A, C, koja pokazuje veličinu nezaposlenosti izabranu od strane radne snage po primamljivoj realnoj plati w2.

� Plaćanjem iznad prosečnih primanja, firme mogu bitiselektivnije pri unajmljivanju ljudi. Visoka primanja privlačeveći broj kandidata, smanjuje se razmena dobrih radnika(ponudom primanja većih od onih koja bi dobili na drugommestu) i zadržavaju dobri odnosi (jer radnici znaju da sudobro plaćeni). Ove nadniceiznad ravnotežnogprimanjase

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 19

dobro plaćeni). Ove nadniceiznad ravnotežnogprimanjaseponekad nazivateorija efikasnih nadnica,jer se njima možepovećati produktivnost rada u preduzeću.

� Postoji nekoliko vrstateorije efikasnih nadnica: a)zdravlje radnika; b) kvalitet radnika; c) trud(zalaganje) radnika i d) protok radnika.

� a) Zdravlje radnika podrazumeva vezuizmeñu nadnica izdravlja radnika. Naime bolje plaćeni radnici imaju višiživotni standard, pa su i produktivniji. Za preduzeća je boljeda ima zdravije i produktivnije radnike, odnosno da ih plaćaviše – jer donose i veći profit.

b) Kvalitet radnika predočava vezu izmeñu nadnica i

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 20

� b) Kvalitet radnika predočava vezu izmeñu nadnica ikvaliteta radnika. Budući da preduzeće pri zapošljavanjunovih radnika nema dovoljno informacija o kvalitetu radnika,spremno je da isplati više realne nadnice da bi privuklo boljeradnike da konkurišu za radna mesta. Zasigurno da radnicikoji preciziraju svoju najnižu cenu rada (rezervisana nadnica),ispod koje ne žele da rade (na primer 10 €), više vrede negoradnici koji su spremni da rade za nadnicu od, na primer,5 €.

� c) Trud radnika ističe vezu izmeñu nadnica i trudaradnika. Neki radnici izbegavaju radne obaveze, prikrivajunerad. Preduzeća pak vrše nadzor nad njihovim uloženimtrudom, i oni koji budu uhvaćeni da izbegavaju svoje obavezebivaju otpušteni. Meñutim, neki su vešti i ne budu uhvaćeni, anadzorje skup i netolerantannačin kontrole rada. Stogasu

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 21

nadzorje skup i netolerantannačin kontrole rada. Stogasupreduzeća spremna da isplate nadnice iznad ravnotežnognivoa, a veće nadnice podstiču radnike da sačuvaju svojaradna mesta.

� d) Protok radnika predstavlja vezuizmeñu nadnica iprotoka radnika.Radnici daju otkaz iz mnogih razloga –odlazak u drugo mesto, zemlju, školovanje dece, sopstvenousavršavanje, napustili radnu snagu i sl. Zato se i predviñačitav niz beneficija u slučaju otkaza ili ostajanja na radnommestu. Stoga,čim preduzeće više plaća svoje radnike, oni

Sezonska, frikciona i strukturna nezaposlenost i teorija efikasnih nadnica

Prof. dr Jovo Jednak 22

mestu. Stoga,čim preduzeće više plaća svoje radnike, onireñe napuštaju radno mesto, pa se smanjuje protok radnika.Preduzećima se isplati da isplaćuju veće nadnice, jer ih višekošta (veći trošak) zapošljavanje i obučavanje novih radnika,koji su, uz to manje produktivni i neiskusni.

� Traženje poslaje proces u kome se radnici povezuju saodgovarajućim poslovima. Kada bi svi radnici i svi poslovibili isti, tako da svi radnici mogu da rade sve poslove,traženje posla, odnosno nezaposlenost, ne bi predstavljaloproblem. Meñutim, radnici se razlikuju po svojim umećimai veštinama,a poslovi po svojim karakteristikama,pa je

Tražanje posla, neizbežnost frikcione i strukturne nezaposlenosti i rigidnost zarada

Prof. dr Jovo Jednak 23

i veštinama,a poslovi po svojim karakteristikama,pa jetraženje posla neizbežno. Mnoge ljude koji traže posao,period izmeñu poslova može kočiti mesecima, čak igodinama, zato što nemaju kvalitete koje poslodavcizahtevaju.

� Ranih 80-ih prošlog vekaindustrije čelika i automobilasu smanjile obim rada, otpuštajući veliki broj ljudi. Tiradnici su imali dugogodišnje iskustvo u radu, ali se takavkvalitet više nije tražio. Oni su postali višak radne snage -nezaposleni.Ista vrsta nezaposlenosti je 90-ih pogodilavojnu industriju. Smanjenjebroja zaposlenihu nacionalnoj

Tražanje posla, neizbežnost frikcione i strukturne nezaposlenosti i rigidnost zarada

Prof. dr Jovo Jednak 24

vojnu industriju. Smanjenjebroja zaposlenihu nacionalnojodbrani je smanjilo proizvodnju oružja u mnogim vojnim icivilnim kompanijama i samim tim dovelo do smanjenjaautputa i otpuštanja na hiljade radnika.Otpušteni radnicisu brzo shvatili da njihove visokorazvijene sposobnosti nisulako primenljive u drugim industrijama van vojne, te su biliprimorani da traže novi posao.

� Promene u sastavu tražnje posla u granama ili regionimanazivaju se sektorska pomeranja. Dakle, radnicima jepotrebno vreme da nañu posao u novim sektorima. Tasektorska pomeranja prouzrokujufrikcionu nezaposlenost,koja je neizbežna zato što se struktura privrede stalnomenja. Na primer, pre jednog veka industrije tekstila i

Tražanje posla, neizbežnost frikcione i strukturne nezaposlenosti i rigidnost zarada

Prof. dr Jovo Jednak 25

menja. Na primer, pre jednog veka industrije tekstila iobuće i drvene grañe su zapošljavale najviše radne snage, adanas su to automobilska, avionska i industrijakomunikacija i elektronskih komponenti.Tako su se radnamesta u pojedinim preduzećima otvarala, a u drugimgasila. Krajni rezultat ovog procesa je bila veća

produktivnost i viši životni standard.

� Da bismo potpuno shvatili strukturnu nezaposlenost,treba da se podsetimo kako nezaposlenost proističe izzakona o minimalnoj nadnici. Iako minimalne nadnice nisujedini razlog nezaposlenosti, one mogu da posluže kaoosnova za razumevanje nekih drugih razloga strukturnenezaposlenosti. Kao što smo više puta istakli, u

Tražanje posla, neizbežnost frikcione i strukturne nezaposlenosti i rigidnost zarada

Prof. dr Jovo Jednak 26

nezaposlenosti. Kao što smo više puta istakli, uravnotežnom modelu tržišta radne snage stvarna plata seprilagoñava ravnoteži ponude i tražnje. Ipak, plate nisuuvek fleksibilne. Nekada su stvarne nadnice iznad nivoakoji odreñuje tržište.

� Nezaposlenost koja proizilazi iz rigidnosti plata iracionalizacije poslova naziva se strukturnanezaposlenost. Radnici su nezaposleni ne zato što tražeposlove koji odgovaraju njihovim individualnimveštinama,negozatošto po trenutnimplatamaponuda

Tražanje posla, neizbežnost frikcione i strukturne nezaposlenosti i rigidnost zarada

Prof. dr Jovo Jednak 27

veštinama,negozatošto po trenutnimplatamaponudaradne snage prevazilazi tražnju. Ovi radnicijednostavnočekaju da poslovi postanu dostupni.

Slika 19.2.a. Rigidnost stvarnih plata vodi

racionalizaciji poslovaAko su plate iznad

ravnotežnog nivoa, ponuda radne snage prevazilazi

Tražanje posla, neizbežnost frikcione i strukturne nezaposlenosti i rigidnost zarada

Prof. dr Jovo Jednak 28

radne snage prevazilazi tražnju. Rezultat je

nezaposlenost. Nezaposleni, prikazani linijom A, B ne

mogu realne nadnice potisnuti na nivo minimalnih potreba za

život, date linijom m, m.U konkurentskim uslovima,

rezervna armija rada može realne nadnice potisnuti samo

do tačke E.

Umesto dačekaju da im tržišni odnosi podignu plate, radnicimogu da traže od vlade da interveniše. Vlada Srbije donosiodluku o minimalnoj ceni rada, kao što su mnoge zemljesveta regulisale da nijedan radnik ne može biti plaćen manjeod minimalne cene rada. Minimalna zarada po radnom satu unašojzemlji, bezporezai doprinosa,iznosi70din.

Minimalne plate (nadnice) i nepoželjni efekti tražnje i ponude rada - nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 29

našojzemlji, bezporezai doprinosa,iznosi70din.

Nasuprot ovome, uIrskoj je satnica veća od minimalnednevnice srpskog radnika i iznosi7,60Є. U Irskoj najmanjamesečna plata iznosi1.200 Є, a gornje granice nema. Od2.000.000zaposlenih, oko800.000radi u malim i srednjimpreduzećima kojih u Irskoj ima 250.000.Ključ uspeha uIrskoj je obrazovanje. Od4,2 miliona stanovnika,900.000studira. Reč je o visokokvalitetnoj radnoj snazi, jer jeIrskavodeća zemlja u svetu po stopi razvoja i primeni ICT-a.

� Odreñivanje cene rada u tržišnim uslovima predodreñenoje produktivnošću na strani tražnje i oskudicom na straninjene ponude. Ali, u stvarnosti, vlada ili sindikati i drugeinstitucije se zalažu za platu (nadnicu) koja predstavljaminimum životnih namirnica za reprodukciju radne snage.Tu se misli na kolektivne ugovore za minimalne plate za

Minimalne plate (nadnice) i nepoželjni efekti tražnje i ponude rada - nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 30

Tu se misli na kolektivne ugovore za minimalne plate zaodgovarajuću kategoriju rada. Preduzetnici i poslovodnestrukture ne bi smeli da isplaćuju plate ispod definisanogminimuma. Ako preduzeće ne bi moglo da isplati minimalneplate zbog teškoća u poslovanju, onda sledi smanjenje brojazaposlenih radnika, sanacija ili stečaj.

� Minimalne plate se odreñuju kolektivnim ugovorima,kojim se definišu načini obezbeñivanja minimalnih plata.Veličina sredstava se vezuje za troškovečetvoročlaneporodice po osnovu sredstava neophodnih za njihov život.

� Za našu analizu je svakako najbitniji odnos:a) cena rada ib) mogućnost povećanja zaposlenosti. Naime, previsoka

Minimalne plate (nadnice) i nepoželjni efekti tražnje i ponude rada - nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 31

b) mogućnost povećanja zaposlenosti. Naime, previsokacena rada izaziva pad zaposlenosti(prva alternativa),ilise odlučiti za nižu cenu rada radi zadržavanja ilipovećanja broja zaposlenih (druga alternativa). Svakaalternativa ima pozitivne i negativne konotacije.

� U ekonomiji se ne mogu ostvariti svi ciljevi, ma koliko dasu poželjni i vredni napora.

Minimalne plate (nadnice) i nepoželjni efekti tražnje i ponude rada - nezaposlenost

Slika 19.3. Efekti minimalne plate i rigidnost plata

uslovljavaju nezaposlenost

Ravnotežna zaposlenost je u tački E, pri ravnotežnoj plati we

i količini ponuñenog i traženog rada qe. Ako se minimalna plata

povećava iznad ravnotežnog nivoa w , ponuda radne snage q

Prof. dr Jovo Jednak 32

nivoa we, ponuda radne snage qb

prevazilazi tražnju. Rezultat je nezaposlenost qa. Neki radnici (qa) na kraju dobiju veću platu,

ali drugi su (qb-qa) i dalje nezaposleni ili gube posao.

Višak radne snage A, B predstavlja strukturnu

nezaposlenost.

� 2. Neželjeni efekti tražnje rada. Kada se zakonskimregulativama uspostave minimalne platewm, stvari semenjaju. Količina traženog rada počinje iznenadno da opada,od qe do qa, a poslodavci angažuju radnike pri višoj plati(wm). Tako se poslodavci nalaze u tački A krive tražnje zaradom. U tački A granični prihod proizvoda je dovoljno

Minimalne plate (nadnice) i nepoželjni efekti tražnje i ponude rada - nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 33

radom. U tački A granični prihod proizvoda je dovoljnovisok da bi opravdao plaćanje minimalne plate. Zbog ovogsniženja, meñutim, mnogi radnici (qe – qb) ostaju bez posla.

� 3. Neželjni efekti ponude. Obratite pažnjušta se dešava (naslici 19.3) sa ponudom radne snage.Veće minimalne plateprivlače više ljudi na tržište rada. Broj radnika spremnih darade povećava se saqe, tačka E, naqb, tačka B. Svi žele nekiod bolje plaćenih poslova. Meñutim, nema dovoljno poslova,pošto je broj poslovaza minimalnu platu samoqa, a broj

Minimalne plate (nadnice) i nepoželjni efekti tražnje i ponude rada - nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 34

pošto je broj poslovaza minimalnu platu samoqa, a brojzainteresovanih za posao za tu platu jeqb. Kad ima višezainteresovanih radnika za posao nego poslova, nastajenezaposlenost.Sad imamovišak rada na tržištu (jednak qb– qa). Ovi radnici su bez posla. Tako minimalne plate kojeje vlada odredila imaju dva različita efekta:

minimalna plata ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ smanjuje količinu traženog rada ⇒⇒⇒⇒ povećava ponudu rada ⇒⇒⇒⇒ stvara nezaposlenost.

� 3. Neželjni efekti ponude. Višak radne snage na tržištu(nezaposlenost) stvara neefikasnost i nezadovoljstvo,naročito onih radnika koji su spremni i hoće da rade, ali nemogu da nañu posao. Ali ne trpe svi. Oni koji su zadržaliposao (qa na slici 19.3) imaju veće plate nego ranije. Prematome, zakonom (regulisane) minimalne plate povlače za

Minimalne plate (nadnice) i nepoželjni efekti tražnje i ponude rada - nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 35

tome, zakonom (regulisane) minimalne plate povlače zasobom odluke koje omogućavaju da neki radnici proñu bolje,a neki lošije.Najčešće loše proñu tinejdžeri i ostali radnicibez iskustva i oni čiji je grani čni prihod proizvoda radaispod minimalne plate.Njima će biti najteže da nañu posaokada se podigne zakonski (regulisan aktima) minimum plate.

� 1. Uticaj sindikata na ravnotežnu platu. Radničkaudruženja (sindikati) su još jedna snaga koja pokušava daukine ravnotežnu platu.Radnici u nekoj industriji mogu daodluče da preduzmu kolektivnu akciju da im se poveća plata.Da bi to ostvarili, oni obrazuju udruženje i kolektivnopregovarajusa poslodavcimai vladom. To mogu da urade

Sindikati, kolektivno pregovaranje i nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 36

pregovarajusa poslodavcimai vladom. To mogu da uradeudruženi proizvoñači malina u Šumadiji, ili bilo kojiproizvoñači u svetu. Formiranje unije sindikata ne ukidatržišni zakon ponude i tražnje. Ravnotežna plata ostaje nanivou we, u preseku krivih ponude i tražnje, naslici 19.4

(panoa).

� 1. Uticaj sindikata na ravnotežnu platu. Ako udruženjesindikata uspe da pregovorima poveća plate nawu, pojavićese višak radne snage na tržištu rada,L3 – L2. Ako sindikat nepostoji, ravnoteža tržišta rada bi se ostvarivala u tački E nanivou zaposlenostiL1. S obzirom na to da singikatograničava radnu snagu saL1 na L2, nadnice (plate) sepovećavaju sa w na w , a nezaposlenostraste. Tada se

Sindikati, kolektivno pregovaranje i nezaposlenost

37

1 2povećavaju sa we na wu, a nezaposlenostraste. Tada seindustrija suočava sa novom vertikalnom krivom ponuderada, na nivouA, L 2. Ravnoteža bi se ostvarivala u tački A.Smanjenjem zaposlenosti u industriji ili grani, sindikatuspeva da zadrži plate (nadnice) na nivouwu.Uticaj sindikatase ne ogleda samo u povećanju nadnica i smanjenjuzaposlenih u industriji, već i u povećanju cene autputa ismanjenju raspoloživog autputa. Dakle,sindikat može darazmeni niži nivo zaposlenosti za viši nivo plata (nadnica).

Sindikati, kolektivno pregovaranje i nezaposlenost

38

Slika 19.4. Uticaj sindikata na efektivne plateDa nema udruženja (sindikata), prosečna plata bi bila na nivou we , tačka ravnoteže E i nivozaposlenosti L 1. Ukoliko bi udruženja preuzela kontrolu na tržištu, ona bi tražila povećanje platado wu. Veća plata smanjuje zaposlenost sa nivoa L1 na L 2. Radnici sa organizovanog (udruže-nog) tržišta tražiće posao na tržištu neudruženog (neorganizovanog) rada. Tako će se kriva ponu-de pomeriti udesno. Rezultat bi bio smanjenje plata (na nivo wn) na tržištu neorganizo-vanog rada. Plate na tržištu organizovanog rada će postati veće nego na tržištu ne-udruženog rada.

� 1. Uticaj sindikata na ravnotežnu platu. S druge strane,radnici koji ostanu bez posla su konkurencija udruženjima ipretnja zaposlenim radnicima koji su ostvarili višu platupreko udruženja.Da bi dobili i održali tu ve ću ravnotežnuplatu, udruženje mora da se oslobodi nekih radnika natržištu. Efektivni oblici tog oslobañanja su članstvo uudruženju,odgovarajuća praksai ugovori o radudogovoreni

Sindikati, kolektivno pregovaranje i nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 39

udruženju,odgovarajuća praksai ugovori o radudogovorenisa poslodavcima, što obično reguliše i vlada.

� Šta se dešava sa isključenim radnicima?Kada je u pitanjunacionalni minimum plate (slika 19.4), višak radnika ostajenezaposlen. Meñutim, radničko udruženje(sindikat)utvrñujepovećane ravnotežne plate samo u jednoj industrijskoj ilizanatskoj grani u odnosu na celu privredu.

� 1. Uticaj sindikata na ravnotežnu platu. Dakle, postojemnogi drugi potencijalni poslovi za isključene radnike vanudruženja. Ali i njihove plateće trpeti, svakako. Budući da suradnici isključeni sa tržišta udruženih radnika (slika 19.4,pano a), oni se pomeraju ka tržištu radnika van udruženja(slika 19.4, panob). Oni pomeraju ponudu neudruženog radaudesno. Ovaj priliv radnika opterećuje plate neudruženih

Sindikati, kolektivno pregovaranje i nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 40

udesno. Ovaj priliv radnika opterećuje plate neudruženihradnika, obara ih sawe na wn. Dakle,kada je ponuda radaniža (pano a), kriva ASL se nalazi više ulevo, štopredodreñuje višu tržišnu cenu rada, a kada je ponudarada značajna, posebno u granama gde radnici nisuorganizovani, kriva ponude rada ASL se pomera udesno,u položaj ASL', što predodreñuje nisku tržišnu cenu rada.

� 2. Tržišno odreñivanje plata. Tržište radne snage nijeamorfna kategorija. Ono je podeljeno na veći brojpojedinačnih tržišta. U tom smislu možemo govoriti o tržištuvisokoobrazovanih kadrova, o tržištu ekonomista, o tržištuturističkih kadrova, tržištu lekara, stomatologa, tržištupoljoprivrednih radnika, informatičara itd.

Sindikati, kolektivno pregovaranje i nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 41

� Iskustvo nas uči da, zbog mnogihčinilaca, postoje znatnerazlike u visini nadnica (plata). Navodimo sledeće: ●

kompenzirajući dohoci; ● razlike u kvalitetu rada; ●jedinstveni pojedinci za odreñeni rad sa elementima rente;● segmentacija tržišta rada.

� 3. Kolektivno pregovaranje sindikata, poslodavaca ivlade. Plate i ostale beneficije udruženih radnika odreñene sukolektivnim ugovorima. Postoje tri vrste kolektivnihugovora: a) opšti, b) posebni i c) pojedinačni kolektivniugovor.Kolektivno pregovaranje je proces u kome sindikatii preduzeća dolaze do dogovora o uslovima zapošljavanja.

Sindikati, kolektivno pregovaranje i nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 42

� 4. Štrajk je osnovno sindikalno pravo i moćno sredstvoradne snage. Sindikati u pregovorima sa poslodavcem želepoboljšanje nadnica, beneficija i uslova rada, a ako to nemogu da ostvare, preostaje im i štrajk kao metod iznuñivanjaodreñenih koncesija. Štrajk, ili obustava rada je osnovnopitanje radnih odnosa.Štrajk je krajnje sredstvo zapovlačenje radne snage iz preduzeća od strane sindikata.

� 3. Kolektivno pregovaranje sindikata, poslodavaca i vlade.Plate (nadnice) i ostale beneficije udruženih radnika odreñenesu kolektivnim ugovorima. Postoje tri vrste kolektivnihugovora: a) opšti kolektivni ugovori, b) posebni kolektivniugovori i c) pojedinačni kolektivni ugovor.

� Kolektivno pregovaranje je proces u kome sindikati i

Sindikati, kolektivno pregovaranje i nezaposlenost

Prof. dr Jovo Jednak 43

Kolektivno pregovaranje je proces u kome sindikati ipreduzeća dolaze do zajedničkog dogovora o uslovima

zapošljavanja.

Kejnzijanska nezaposlenost –voljna i nevoljna nezaposlenost

� U ilustraciji Kejnzijanske nezaposlenostipolazimo od ravnotežne nezaposlenosti, koja se zove i prirodna stopa nezaposlenosti. – To je ona stopa nezaposlenosti kad je tržište rada u

ravnoteži, tj. S = D (ponuda rada jednaka tražnji

Prof. dr Jovo Jednak 44

ravnoteži, tj. SL = DL (ponuda rada jednaka tražnji rada).

� Ova nezaposlenost je potpuno voljna. Radnik je voljno nezaposlen, ako pri datom nivou plata on želi da bude u sastavu radne snage, odnosno još uvek ne želi da prihvati posao.

45

Slika 19.5. Kejnzijanska nezaposlenostU odnosu na tačku ravnoteže E, tražnja za radom opada od DL na D`L . Pre nego što doñe do usaglašavanja cena i plata, privreda se pomera do tačke A, gde je duž E, F

još uvek voljna nezaposlenost, ali sada je A, E nevoljna (prinudna) nezaposlenost, jer bi radnici želeli tačku E, pri realnoj plati w*. Ako tražnja rada ostane pri D`L, realne

plate padaju na w** , uslovljavajući ravnotežu u tački G. Da bi se uspostavila ravnoteža u E, smanjuje se kamatna stopa, monetarna politika pomaže da se kriva tražnje pomeri naviše, u položaj DL, i uspostavi ravnoteža u tački E. Eliminišući

rezervne kapacitete A, E, dobija se veći autput i veća zaposlenost.

Kejnzijanska nezaposlenost –voljna i nevoljna nezaposlenost� Na početku, zahtev za radom je prikazan isprekidanom

krivom DL, pa je tržište rada u ravnoteži pri tački E, saravnotežnom nezaposlenošću E, F. Tražnja za radomopada doD`L. Pre podešavanja, ili promena plata ili cena,realnaplataje w*. Pri ovoj plati radnicibi želeli dabuduu

Prof. dr Jovo Jednak 46

realnaplataje w . Pri ovoj plati radnicibi želeli dabuduuE, ali firme žele da budu uA. To rastojanje (želje-stvarnost) A, E je potražno-deficitarna nezaposlenost,odnosnonevoljna nezaposlenost, prouzrokovana sporimusklañivanjem plata i cena.E, F i dalje ostajevoljnanezaposlenost.

Kejnzijanska nezaposlenost –voljna i nevoljna nezaposlenost� Slika 19.5. pokazuje da u uslovima tražnje za radom,

odreñene krivomD`L, realne plate padaju naw** , da bi seuspostavila ravnoteža uG. No, ako centralna banka smanjikamatne stope, tražnja za radom može se povećati i vratitiu položaj DL i tačku ravnoteže E. S obziromnato dasupri

Prof. dr Jovo Jednak 47

u položaj DL i tačku ravnoteže E. S obziromnato dasupritački A angažovana radna snaga i zaposlenost niski,centralna banka smanjuje kamatne stope i aktivira dodatnutražnju za povećanim autputom. To pomeraDL naviše.Tako ukupnu nezaposlenost možemo podeliti u dva dela:a) ravnotežna ili prirodna stopa nezaposlenostiodreñenaje normalnim promenama na tržištu rada;b) Kejnzijanskanezaposlenost, nazvana potražno-deficitarna ili ciklična.

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakon� 1. Ciklična nezaposlenost.� Cikli čna nezaposlenost podrazumeva

nezaposlenost koja se dešava kada jednostavno nema tražnje za poslom.– Ovo nije slučaj kada se ljudi premeštaju sa jednog

nadrugiposao(frikcionanezaposlenost).

Prof. dr Jovo Jednak 48

nadrugiposao(frikcionanezaposlenost).– To je jednostavno smanjenost nivoa tražnje za

dobrima i uslugama, a samim tim i za poslom.� U recesijama se nezaposlenost povećava, a u

ekspanzijama nezaposlenost pada.� U nastojanju da se ograniče fluktacije u izlazu

(autputu), makroekonomska politika koordiniraaktivnosti izmeñu proizvodnje i ekspanzije.

� Nezaposlenost koja rezultira kada je stvarni autputispod potencijalnog autput naziva secikličnanezaposlenost.

� Ciklična nezaposlenost postoji jer cikličnakoordinacija mana u ekonomiji postoji.

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakon

Prof. dr Jovo Jednak 49

� Ciklične slabosti koordinata su problemi koji serazvijaju u ekonomiji, zbog odluke o individualnomulasku u ekonomiju, proširivanjem efekta stvaranjainicijalnih odluka izmeñu proizvodnje i ekspanzija.

� Prirodna stopa nezaposlenosti je normalna stopanezaposlenosti(koja po mnogim ekonomistima iznosiizmeñu 4 i 6%), oko koje fluktuira stvarna stopanezaposlenosti,što ilustrujeslika 19.6. panela. To je stopanezaposlenosti koja nastaje od efekatafrikciona plusstrukturna nezaposlenost. Izvoñenje stvarne stope

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakon

Prof. dr Jovo Jednak 50

strukturna nezaposlenost. Izvoñenje stvarne stopenezaposlenosti iz prirodne stope nezaposlenosti naziva seciklična nezaposlenost,što ilustrujeslika 19.6, panelb.Kako samo ime kaže, ciklična nezaposlenost nastaje kaoposledica cikličnog kretanja privrede.prirodna nezaposlenost = frikciona nezaposlenost + strukturna nezaposlenost i stvarna nezaposlenost = prirodna nezaposlenost + ciklična nezaposlenost.

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakonSlika 19.6. Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost i autput gepPanel a pokazuje stvarnu stopu

nezaposlenosti od 1960. do 2004, zajedno sa procenjenom prirodnom stopom nezaposlenosti u ekonomiji. Stvarna stopa fluktuira oko prirodne

stope. Panel b pokazuje cikličnu

Prof. dr Jovo Jednak 51

stope. Panel b pokazuje cikličnu nezaposlenost – razliku izmeñu stvarne stope nezaposlenosti i prirodne stope

nezaposlenosti – i autoput gepa, takoñe procenjen. Autput gep je prikazan

inverznom skalom, pa se pomera u istom smeru kao i stopa nezaposlenosti: kada je autput gep pozitivan, stvarna stopa nezaposlenosti je ispod prirodne stope nezaposlenosti, a kada je autput gep

negativan, stvarna stopa nezaposlenosti je iznad prirodne stope nezaposlenosti.

� 2. Autput (GDP) i nezaposlenost – Okunov zakon. Uvećini zemalja postoji jasan odnos izmeñu promenezaposlenosti i rasta GDP. Reč je o relaciji poznatoji kaoOkunov zakon(ili „Okunovo pravilo palca", ili „pravilopalca"), nazvanom po ekonomistiArturu Okunu,koji ga jeprvi interpretirao60-tih godinaprošlogveka. Prikazanje

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakon

Prof. dr Jovo Jednak 52

prvi interpretirao60-tih godinaprošlogveka. Prikazanjena grafikonu 19.1 (grafik rasipanja – pokazuje jednuvarijablu u odnosu na drugu),gde svaka tačka nagrafikonu prikazuje stopu rasta GDP i promenu stopenezaposlenosti za godinu dana.Visok rast domaćegproizvoda obično je povezan sa smanjenjem stopenezaposlenosti, a nizak rast domaćeg proizvoda je vezanza rast stope nezaposlenosti.

� 2. Autput (GDP) i nezaposlenost – Okunov zakon. Visokrast domaćeg proizvoda uslovljava visok rast zaposlenosti,jer preduzeća unajmljuju radnike kojiće proizvesti većidomaći proizvod (ekspanzija privrede). Visok rastzaposlenosti dovodi do smanjenja nezaposlenosti.

Ako je trenutna stopanezaposlenostiprevisoka,potreban

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakon

53

� Ako je trenutna stopanezaposlenostiprevisoka,potrebanje znatno veći rast GDP za njeno smanjenje. Ako je stopanezaposlenosti preniska, tada je potreban niži rast GDP,da bi se povećala stopa nezaposlenosti.Ako je, pak,nezaposlenost oko prirodne stope nezaposlenosti, tada birast GDP trebalo da bude sposoban da održi konstantnustopu nezaposlenosti (4-6%).Prema tome, stopanezaposlenosti pruža signal makroekonomistima kakofunkcioniše ekonomija i koja je stopa poželjna.

� 2. Autput (GDP) i nezaposlenost – Okunov zakon

� Ako pretpostavimo da se domaći proizvod i zaposlenostkreću zajedno, povećanje domaćeg proizvoda od 1%dovešće do povećanja zaposlenostiod 1%. A, ako sekretanja zaposlenosti odvijaju u suprotnim kretanjima –nezaposlenosti,tadapovećanje zaposlenostiod 1% dovodi

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakon

Prof. dr Jovo Jednak 54

nezaposlenosti,tadapovećanje zaposlenostiod 1% dovodidosmanjenja stope nezaposlenostiod1%.

� Ako saUt označimo stopu nezaposlenosti u godinit, saUt-1

stopu nezaposlenosti u godinit-1, a gyt stopu rasta domaćegproizvoda od godinet-1 do godine t, dobićemo sledećurelaciju:

Ut - Ut-1 = - gyt

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakonGrafikon 19.1. Promena stope nezaposlenosti nasuprot rastu

GDPVisok rast domaćeg proizvoda (ekspanzija privrede) obično je povezan sa smanjenjem stope

Prof. dr Jovo Jednak 55

nezaposlenosti. Nizak rast domaćeg proizvoda (kada je privreda u recesiji) obično je

povezan sa povećanom stopom nezaposlenosti.

Promena stope nezaposlenosti poOkunovom zakonutrebalo da bude jednaka negativnoj stopi rasta domaćegproizvoda. Ako je rast domaćeg proizvoda, recimo,3%,tada bi stopa nezaposlenosti trebalo da padne3%

� 2. Autput (GDP) i nezaposlenost – Okunov zakon� Meñutim, današnje analizeOkunovog zakonase zasnivaju

naautput gepu (odstupanje realnog GDP od potencijalnogGDP) i stopi nezaposlenosti, tako da stvarne proceneOkunovog zakona(negativan odnos izmeñu autput gepa istope nezaposlenosti)govore da rast autput gepa od 1%

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakon

Prof. dr Jovo Jednak 56

stope nezaposlenosti)govore da rast autput gepa od 1%smanjuje stopu nezaposlenosti za oko0,5%. To je modernaverzijaOkunovog zakona, odnosno:

stopa nezaposlenosti = prirodna stopa nezaposlenosti – (0,5 x autput gep).

� 2. Autput (GDP) i nezaposlenost – Okunov zakon

� Na primer, pretpostavimo da je prirodna stopanezaposlenosti5,2% i da privreda trenutno proizvodi samo98% potencijalnog autputa. U ovom je slučaju autput gep-2%, a Okunov zakonpredviña stopu nezaposlenosti5,2% -[0,5 x (-2)] = 6,2%. Trebanaglasitida je 0,5 u Okunovom

Ciklična, prirodna i stvarna

nezaposlenost, autput gep i Okunov zakon

Prof. dr Jovo Jednak 57

[0,5 x (-2)] = 6,2%. Trebanaglasitida je 0,5 u Okunovomzakonu procena ili koeficijent (novi učinak rasta autputgepa na stopu nezaposlenosti) i da se vremenom možemenjati. Važno je napomenuti da su sve procenekoeficijenta manje od1, odnosno da rast autput gepa od1%smanjuje stopu nezaposlenosti svega0,5%, a ne1%, kao ujednačini 19-1.

Kratkoročni i dugoročni odnos izmeñu inflacije i nezaposlenosti - Filipsova kriva i monetarna neutralnost� 1. Phillips curve (Filipsova kriva).

– Ova kriva predstavlja kratkoročni odnos inflacije i nezaposlenosti koji se posmatra u ekonomiji

– Filipsova krivaukazuje kreatorima politike na to

Prof. dr Jovo Jednak 58

– Filipsova krivaukazuje kreatorima politike na to koji su uslovi za efikasnu, ekspanzionu i štedljivu politiku.

– U skladu sa Filipsovom krivom, kada je inflacija visoka, nezaposlenost teži da bude niska, a kada je inflacija niska, nezaposlenost teži da bude visoka.

• Inflacija i nezaposlenost su obrnuto proporcionalne.

Prof. dr Jovo Jednak 59

Slika 19.7. Filipsova kriva u kratkoročnom i dugoročnom perioduPanel a. Filipsova kriva je istorijski shvaćena kao kratkotrajan

negativan odnos izmeñu inflacije i nezaposlenosti. Kada je inflacija visoka, nezaposlenost teži da bude niža, a kada je inflacija niska,

nezaposlenost teži da se poveća. Panel b. Dugoročne Filipsove krive ukazuju na to da se ne može birati izmeñu inflacije i nezaposlenosti. Bez obzira na stopu inflacije, nezaposlenost teži ka svojoj prirodnoj stopi.

Zato je dugoročna Filipsova kriva vertikalna.

Kratkoročni i dugoročni odnos izmeñu inflacije i nezaposlenosti - Filipsova kriva i monetarna neutralnost

� 2. Kratkoročna i dugoročna Filipsova kriva.

� Postoje dva tipaFilipsovih krivih, dugotrajne,predstavljenevertikalnom linijom kod prirodne stope nezaposlenosti, iserije kratkoročnih krivih koje se menjaju duž dugoročne

60

serije kratkoročnih krivih koje se menjaju duž dugoročnekrive . Slika 19.7, pano b, pokazuje hipotetičke primeredugoročnih i kratkoročnih Filipsovih krivih. Vertikalnedugoročne Filipsove krivepokazuju verovanje ekonomista daće se ekonomija uvek vratiti prirodnoj stopi nezaposlenosti.Prihvatanjem veće ponude novca, odnosno veće inflacije,kreatori politike ne mogu dugotrajno da snize prirodnu stopunezaposlenosti. VertikalnaFilipsova kriva na dugi roknezaposlenost na dugi rok ne zavisi od rasta novčane mase,odnosno inflacije.

Kratkoročni i dugoročni odnos izmeñu inflacije i nezaposlenosti - Filipsova kriva i monetarna neutralnost

� 2. Kratkoročna i dugoročna Filipsova kriva.

� Fridman, Felepsui drugi su utvrdili da sena dugi rok nemože birati izmeñu inflacije i nezaposlenosti.Iako rast ponudenovca odreñuje stopu inflacije, bez obzira na nju, stopa

61

novca odreñuje stopu inflacije, bez obzira na nju, stopanezaposlenosti teži svojoj prirodnoj stopi, te je stoga dugoročnaFilipsova krivavertikalna. Tvrdnja da se nezaposlenost vraća nasvoju normalnu ili prirodnu stopu, zove sehipoteza prirodnestope. Na slici 19.7, pano b, na vertikalnojFilipsovoj krivi priniskoj inflaciji ekonomija je u tački A. Ako CB poveća ponudunovca, stopa inflacije se povećava, ekonomija je u tački B. U obaslučaja, stopa nezaposlenosti teži svom uobičajnom nivou,odnosno prirodnoj stopi nezaposlenosti.

a) Model AS-AD, rast AD b) Filipsova kriva vodi inflaciji i padu i dugoročna agregatna ponuda stope nezaposlenosti

Ekonomija 62

Grafikon 19.2. Kratkoročna Filipsova kriva i AS-AD model Panel a prikazuje model agregatne tražnje i agregatne ponude (AS-AD). Ako je agregatna tražnja niska, ekonomija je u tački ravnoteže E1, sa agregatnim nivoom cena od 103 (nizak nivo) i niskim agregatnim autputom od 10 mlrd. € (potencijalni autput). Pretpostavimo dve mogućnosti. Ako je kriva agregatne tražnje AD1 (niska agregatna tražnja), autput gep je nula a stopa inflacije 3%. A ako se agregatna kriva tražnje pomeri u položaj AD2 (visoka agregatna tražnja), autput gep će biti 4% i nivo cena 7% (stopa inflacije), kao što pokazuje panel b. Da je stopa nezaposlenosti 8%, implikacije za nezaposlenost i inflaciju su sledeće: ako agregatna tražnja ne raste, imamo visoku nezaposlenost od 8% i nisku stopu inflacije od 3%; ako agregatna tražnja raste, smanjiće se stopa nezaposlenosti na 4%, ali će se povećati stopa inflacije na 7%, tačka E2 na panelu b.

Kratkoročni i dugoročni odnos izmeñu inflacije i nezaposlenosti - Filipsova kriva i monetarna neutralnost

� 3. Filipsova kriva i monetarna neutralnost.

� Vertikalna Filipsova kriva je izraz ideje o monetarnojneutralnosti. Kao što prikazujegrafikon 19.2, panel a,dugoročna vertikalna kriva agregatneponude (LRAS), i

Prof. dr Jovo Jednak 63

dugoročna vertikalna kriva agregatneponude (LRAS), islika 19.7, panelb, Filipsova vertikalna dugoročna kriva,

dve su strane iste medalje.

� Naime, porast ponude novca pomera krivu agregatnetražnje AD1 iz tačke ravnotežeE1 udesno, uAD2, tačkuravnotežeE2. Nivo cena se povećava, ali autput ostajenepromenjen – presek krivihAD2 i LRAS, u tački E3.

Kratkoročni i dugoročni odnos izmeñu inflacije i nezaposlenosti - Filipsova kriva i monetarna neutralnost

� 3. Filipsova kriva i monetarna neutralnost.Na slici 19.7,panel b, porast ponude novca uslovljava veću stopuinflacije, tako što pomera ekonomiju iz tačke A u tačku B.Pri tome se ne menja stopa nezaposlenosti, zato što jedugoročna Filipsova kriva vertikalna na nivou prirodne

64

dugoročna Filipsova kriva vertikalna na nivou prirodnestope nezaposlenosti.

� I vertikalna kriva dugoročne agregatne ponudei vertikalnadugoročna Filipsova kriva nameću zaključak: monetarnapolitika utiče na nominalne varijable (nivo cena iinflaciju), ali ne i na realne varijable (realni GDP inezaposlenost).Bez obzira na monetarnu politikuCB,autput i nezaposlenost su, na dugi rok, na svojimprirodnim nivoima.

HVALA NA PAŽNJI

Prof. dr Jovo Jednak 65