PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA

Materijal za internu uporabuMaterijal za internu uporabu priredila: priredila:

Prof. ddr. LIDIJA PEHARProf. ddr. LIDIJA PEHAR

PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJAPREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA

Sve su odrasle osobe nekad bile djeca. (Ali se malo njih toga sjeća.)

A. de Saint-ExupéryA. de Saint-Exupéry

««Odrasli su zaista čudni… i nikada neće razumjeti da je to tako važno …Odrasli su zaista čudni… i nikada neće razumjeti da je to tako važno … », pomisli», pomisli Mali princ pri prvom susretu s odraslima. Mali princ pri prvom susretu s odraslima. I bio je u pravu. Odrasli su zaista čudni, a najčudnijiI bio je u pravu. Odrasli su zaista čudni, a najčudniji kada se radi o djeci.kada se radi o djeci.

Mi odrasli ne možemo više podrazumijevati da su iskustva iz djetinjstva ranijihMi odrasli ne možemo više podrazumijevati da su iskustva iz djetinjstva ranijih generacija ista i za sadašnju ili buduće generacije.generacija ista i za sadašnju ili buduće generacije.

PREGLED TEMAPREGLED TEMA

STANJE I TENDENCIJE PREDŠKOLSKOG ODGOJASTANJE I TENDENCIJE PREDŠKOLSKOG ODGOJA

PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA U SISTEMU PEDAGOŠKIH DISCIPLINAPREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA U SISTEMU PEDAGOŠKIH DISCIPLINA

KARAKTERISTIKE PREDŠKOLSKOG UZRASTA I ODGOJKARAKTERISTIKE PREDŠKOLSKOG UZRASTA I ODGOJ

ZNAČAJ PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJEZNAČAJ PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJE

POVIJESNI PREGLED RAZVOJA PREDŠKOLSKOG ODGOJA

OBUHVAT DJECE PREDŠKOLSKIM USTANOVAMAOBUHVAT DJECE PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA

RAZVOJ DJETETARAZVOJ DJETETA

IGRAIGRA

NASTANAK ČESTIH ATIPIČNIH OBLIKA PONAŠANJA DJECENASTANAK ČESTIH ATIPIČNIH OBLIKA PONAŠANJA DJECE

SOCIJALNI OBLICI UČENJA KOD DJECE RANOG UZRASTA I NASTANAKSOCIJALNI OBLICI UČENJA KOD DJECE RANOG UZRASTA I NASTANAK AGRESIVNOSTIAGRESIVNOSTI

PROGRAM PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJAPROGRAM PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

ODGAJATELJI ODGAJATELJI

EDUKACIJAEDUKACIJA ODGAJATELJAODGAJATELJA / / EDUKATORAEDUKATORA

OSNOVNA ŠKOLAOSNOVNA ŠKOLA

AKTUALNA REFORMA OSNOVNE ŠKOLE U BIHAKTUALNA REFORMA OSNOVNE ŠKOLE U BIH

ULOGA UČITELJA (NASTAVNIKA)U REFORMI OBRAZOVANJA U BiH ULOGA UČITELJA (NASTAVNIKA)U REFORMI OBRAZOVANJA U BiH

DIREKTOR-MENADŽER ŠKOLEDIREKTOR-MENADŽER ŠKOLE

PRILOZI:PRILOZI:

DJECA KOJA ZADAJU BRIGEDJECA KOJA ZADAJU BRIGE

VAŽNOST RAZVOJA GOVORA VAŽNOST RAZVOJA GOVORA SADRŽAJ PROGRAMA PO MJESECIMASADRŽAJ PROGRAMA PO MJESECIMAOktobar / rujanOktobar / rujan

1.1. EVOLUCIJA IDEJE PREDŠKOLSKOG ODGOJA EVOLUCIJA IDEJE PREDŠKOLSKOG ODGOJA Predmet proučavanja predškolske pedagogijePredmet proučavanja predškolske pedagogije11..

Povjesni razvoj predškolske pedagogije i znanstvenici koji su se bavili ovim problemom:Povjesni razvoj predškolske pedagogije i znanstvenici koji su se bavili ovim problemom: Platon, Aristotel, Marko Fabije Kvintilijan, Jan Amos Komesky, Pestalozzi, Ušinski;Platon, Aristotel, Marko Fabije Kvintilijan, Jan Amos Komesky, Pestalozzi, Ušinski; Robert Owen, Friedrich Fröebel, Maria Montessori.Robert Owen, Friedrich Fröebel, Maria Montessori.

11 Simbol Simbol označava predavanja. označava predavanja.

Detaljnija razrada pogleda na predškolski odgoj Jan Amos Komenskog, Frebela i MarijeDetaljnija razrada pogleda na predškolski odgoj Jan Amos Komenskog, Frebela i Marije MontesoriMontesori22..

2.2. PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA KAO ZNANOSTPREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA KAO ZNANOST Predmet proučavanja predškolske pedagogije.Predmet proučavanja predškolske pedagogije.

Zadaci predškolske pedagogije:Zadaci predškolske pedagogije:-- Predškolska pedagogija kao interdisciplinarna nauka.Predškolska pedagogija kao interdisciplinarna nauka.-- Proučavanje prakse predškolskog odgojaProučavanje prakse predškolskog odgoja-- Primjena suvremena metodologije istraživanja: deskriptivno-analitički metod (analizaPrimjena suvremena metodologije istraživanja: deskriptivno-analitički metod (analiza

dječijih crteža, promatranje, intervju, upitnik) i eksperiment.dječijih crteža, promatranje, intervju, upitnik) i eksperiment.

Teorijske osnove deskriptivno-analitičkog metoda i eksperimenta.Teorijske osnove deskriptivno-analitičkog metoda i eksperimenta.

3.3. PREDŠKOLSKE INSTITUCIJEPREDŠKOLSKE INSTITUCIJE Značaj rada predškolskih institucija.Značaj rada predškolskih institucija.

Ciljevi, zadaci i metode rada predškolskih institucija, te prednosti boravka djece u ovimCiljevi, zadaci i metode rada predškolskih institucija, te prednosti boravka djece u ovim institucijama.institucijama.

Pedagoški standardi i prostorno uređenje predškolskih institucija.Pedagoški standardi i prostorno uređenje predškolskih institucija.

Opservacija prostonog uređenja vrtića.Opservacija prostonog uređenja vrtića.

Novembar / studeniNovembar / studeni

4.4. ORGANIZACIJA ŽIVOTA I RADA PREDŠKOLSKIH INSTITUCIJAORGANIZACIJA ŽIVOTA I RADA PREDŠKOLSKIH INSTITUCIJA Položaj djeteta u predškolskoj instituciji.Položaj djeteta u predškolskoj instituciji.

Artikulacija dnevnih aktivnosti u vrtiću.Artikulacija dnevnih aktivnosti u vrtiću.

Uloga odgajatelja u predškolskoj instituciji.Uloga odgajatelja u predškolskoj instituciji.

Planiranje rada u predškolskim institucijama i promjene u upravljanju curriculumom.Planiranje rada u predškolskim institucijama i promjene u upravljanju curriculumom.

Uloga pedagoga u predškolskim institucijama.Uloga pedagoga u predškolskim institucijama. Suradnja pedagoga sa odgajateljima, obitelji i širom društvenom zajednicom.Suradnja pedagoga sa odgajateljima, obitelji i širom društvenom zajednicom. Izrada godišnjeg plana i programa predškolskih institucija po uzrasnim grupama.Izrada godišnjeg plana i programa predškolskih institucija po uzrasnim grupama.

5.5. SURADNJA PREDŠKOLSJIH INSTITUCIJA SA SVIM RELEVANTNIMSURADNJA PREDŠKOLSJIH INSTITUCIJA SA SVIM RELEVANTNIM FAKTORIMAFAKTORIMA

Suradnja odgajatelja i obitelji;Suradnja odgajatelja i obitelji;

Suradnja odgajatelja i šire društvene zajednice.Suradnja odgajatelja i šire društvene zajednice.

Principi suradnje odgajatelja i roditelja;Principi suradnje odgajatelja i roditelja; Oblici suradnje odgajatelja i roditelja (verbalni i pisani oblici);Oblici suradnje odgajatelja i roditelja (verbalni i pisani oblici); Primjeri suradnje predškolskih institucija i šire društvene zajednice.Primjeri suradnje predškolskih institucija i šire društvene zajednice.

6.6. ULOGA PEDAGOGA U VRTIĆUULOGA PEDAGOGA U VRTIĆU Zadaće pedagoga u vrtiću;Zadaće pedagoga u vrtiću;

Uloga pedagoga u opservaciji i radu s djecom;Uloga pedagoga u opservaciji i radu s djecom;

Uloga pedagoga u stručnom usavršavanju odgajatelja;Uloga pedagoga u stručnom usavršavanju odgajatelja;

Evaluacija rada pedagoga i njegova uloga u evaluaciji rada odgajatelja;Evaluacija rada pedagoga i njegova uloga u evaluaciji rada odgajatelja;

Posjeta odgajatelja i pedagoga.Posjeta odgajatelja i pedagoga.

7.7. METODE RADA U PREDŠKOLSKIM INSTITUCIJAMAMETODE RADA U PREDŠKOLSKIM INSTITUCIJAMA

22 Simbol Simbol označava vježbe. označava vježbe.

Suvremene metodologije koje se primjenjuju u predškolskim institucijama danas.Suvremene metodologije koje se primjenjuju u predškolskim institucijama danas.

Karakteristike tematskog planiranja.Karakteristike tematskog planiranja.

Osobenosti Montessori metodologijeOsobenosti Montessori metodologije

Step by step metodologija: Ciljevi, zadaci i metode Step by Step metodologije.Step by step metodologija: Ciljevi, zadaci i metode Step by Step metodologije. Individualizacija i rad po centrima po Step by Sep metodologiji.Individualizacija i rad po centrima po Step by Sep metodologiji.

Osnovne sličnosti i različitosti tematskog planiranja i Step by Step metodologije;Osnovne sličnosti i različitosti tematskog planiranja i Step by Step metodologije; Principi planiranja u vrtiću;Principi planiranja u vrtiću; Izrada mjesečne teme po tematskom planiranju.Izrada mjesečne teme po tematskom planiranju.

Decembar / prosinacDecembar / prosinac

8.8. ODGAJATELJ U PREDŠKOLSKIM INSTITUCIJAMAODGAJATELJ U PREDŠKOLSKIM INSTITUCIJAMA Ličnost odgajatelja i pedagoški takt.Ličnost odgajatelja i pedagoški takt.

Planiranje, programiranje, organizacija, evaluacija, savjetovanje, komunikacija,Planiranje, programiranje, organizacija, evaluacija, savjetovanje, komunikacija, opservacija, kao osnovne zadaće odgajatelja.opservacija, kao osnovne zadaće odgajatelja.

Timski rad u predškolskim institucijama i njegov značaj.Timski rad u predškolskim institucijama i njegov značaj.

Posjeta odgajatelja i razgovor sa njim.Posjeta odgajatelja i razgovor sa njim.

9.9. TJELESNI RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTATJELESNI RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTA Osnovne karakteristike tjelesnog razvoja djeteta.Osnovne karakteristike tjelesnog razvoja djeteta.

Poteškoće tjelesnog razvoja kod djece predškolskog uzrasta.Poteškoće tjelesnog razvoja kod djece predškolskog uzrasta.

Metode rada u predškolskom institucijama za tjelesni odgoj.Metode rada u predškolskom institucijama za tjelesni odgoj.

“Kako razvijamo krupnu i sitnu motoriku?”“Kako razvijamo krupnu i sitnu motoriku?” Utjecaj aktivnosti likovnog i muzičkog odgoja, čitanje, pisanje, usvajanje osnovnihUtjecaj aktivnosti likovnog i muzičkog odgoja, čitanje, pisanje, usvajanje osnovnih

matematičkih pojmova, manipulativnih aktivnosti na tjelesni razvoj djeteta.matematičkih pojmova, manipulativnih aktivnosti na tjelesni razvoj djeteta.

10.10. EMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTAEMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTA Karakterisitke dječjih emocija.Karakterisitke dječjih emocija.

Uloga obitelji u emocionalnom razvoju i stabilnosti djeteta.Uloga obitelji u emocionalnom razvoju i stabilnosti djeteta.

Poteškoće emocionalnog razvoja.Poteškoće emocionalnog razvoja.

Igrokaz za svaku karakteristiku dječijih emocija.Igrokaz za svaku karakteristiku dječijih emocija.

Januar / sječanjJanuar / sječanj

11.11. SOCIJALNI RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTASOCIJALNI RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTA Karakteristike socijalnog razvoja djeteta i forme socijalnog ponašanja.Karakteristike socijalnog razvoja djeteta i forme socijalnog ponašanja.

Faze socijalnog razvoja po Eriksonu.Faze socijalnog razvoja po Eriksonu.

Uloga i značaj rane socijalizacije djeteta.Uloga i značaj rane socijalizacije djeteta.

Socijalni oblici učenja: uvjetovanje (klasično, instrumenatlno, opservaciono), učenje poSocijalni oblici učenja: uvjetovanje (klasično, instrumenatlno, opservaciono), učenje po modelu (identifikacija, imitacija, učenje uloga), učenje uviđanjem.modelu (identifikacija, imitacija, učenje uloga), učenje uviđanjem.

Obitelj i predškolske institucije kao faktori socijalizacije djeteta.Obitelj i predškolske institucije kao faktori socijalizacije djeteta.

Socijalni oblici učenja.Socijalni oblici učenja. Uloga, značaj i utjecaj modela na razvoj djeteta.Uloga, značaj i utjecaj modela na razvoj djeteta.

12.12. MOZAK – ČUDESNI ORGANMOZAK – ČUDESNI ORGAN Najnovija istraživanja o razvoju mozga (PET i MRI tehnologije).Najnovija istraživanja o razvoju mozga (PET i MRI tehnologije).

Sinapse i sinaptogeneza – uloga i značaj.Sinapse i sinaptogeneza – uloga i značaj.

Stimulativna sredina u razvoju mozga.Stimulativna sredina u razvoju mozga.

Značaj ranog iskustva u razvoju ličnosti.Značaj ranog iskustva u razvoju ličnosti.

Sedam vrsta inteligencije i aktivnosti roditelja / odgajatelja na njihovom razvoju.Sedam vrsta inteligencije i aktivnosti roditelja / odgajatelja na njihovom razvoju.

Februar / veljaćaFebruar / veljaća

13.13. INTELEKTUALNI RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTAINTELEKTUALNI RAZVOJ DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTA Osnovne karakteristike intelektualnog razvoja djeteta do deset godina.Osnovne karakteristike intelektualnog razvoja djeteta do deset godina.

Faze intelektualnog razvoja djeteta po Piaget-u.Faze intelektualnog razvoja djeteta po Piaget-u.

Razvijanje saznajnih procesa i sposobnosti.Razvijanje saznajnih procesa i sposobnosti.

Pažnja predškolskog djeteta i uvjeti koji utječu na sadržaj i kvalitet opažaja.Pažnja predškolskog djeteta i uvjeti koji utječu na sadržaj i kvalitet opažaja. Pamćenje redoslijeda predmeta.Pamćenje redoslijeda predmeta. Igrokaz “Što sve ima na…” – imenovati predmete koji se nalaze u ljekarskoj ordinaciji,Igrokaz “Što sve ima na…” – imenovati predmete koji se nalaze u ljekarskoj ordinaciji,

grupnoj sobi, slastičarni…grupnoj sobi, slastičarni…

14.14. RAZVOJ GOVORA DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTARAZVOJ GOVORA DJETETA PREDŠKOLSKOG UZRASTA Faze razvoja govora.Faze razvoja govora.

Što utječe na razvoj govora?Što utječe na razvoj govora?

Interiorizacija i egocentrični govor.Interiorizacija i egocentrični govor. Uloga igre kao osnovne aktivnosti djeteta u razvoju govora;Uloga igre kao osnovne aktivnosti djeteta u razvoju govora; Dječije jezičke igre.Dječije jezičke igre.

Mart / ožujakMart / ožujak

15.15. RAZVOJ MAŠTE I KREATIVNOST KOD DJECERAZVOJ MAŠTE I KREATIVNOST KOD DJECE Karakterisitke mašte;Karakterisitke mašte;

Razvoj stvaralačkih sposobnosti ličnosti.Razvoj stvaralačkih sposobnosti ličnosti.

Uloga odgajatelja u razvoju mašte i kreativnosti.Uloga odgajatelja u razvoju mašte i kreativnosti. Maštu razvijamo: pričama, igrama, …Maštu razvijamo: pričama, igrama, … Iskustvo u razvoju kreativnosti.Iskustvo u razvoju kreativnosti.

16.16. DJEČJI CRTEŽ: DJEČJI CRTEŽ: Dječji crtež kao oblik likovnog izražavanja; Dječji crtež kao oblik likovnog izražavanja;

Faze dječijeg crteža; Faze dječijeg crteža;

Uloga dječjeg crteža u razvoju ličnosti;Uloga dječjeg crteža u razvoju ličnosti;

Tehnike tumačenja dječijeg crteža.Tehnike tumačenja dječijeg crteža.

Osnovne smejrnice u tumačenju dječijih crteža.Osnovne smejrnice u tumačenju dječijih crteža. Psihoanaliza i tumačenje dječijih crteža.Psihoanaliza i tumačenje dječijih crteža.

17.17. IGRAIGRA Igra kao osnovna aktivnost predškolskog djeteta.Igra kao osnovna aktivnost predškolskog djeteta.

Tumačenje dječije igre kroz historiju (Šiler, Spenser, Vigotski, Hol, Gros, Biler,Tumačenje dječije igre kroz historiju (Šiler, Spenser, Vigotski, Hol, Gros, Biler, Freude…).Freude…).

Teorije dječije igre: biologistička, psihoanalitička, kognitivističkr…Teorije dječije igre: biologistička, psihoanalitička, kognitivističkr…

Podjela igara: stvaralačke igre i igre s pravilima.Podjela igara: stvaralačke igre i igre s pravilima. Dramatizacija poznate dječije priče,Dramatizacija poznate dječije priče, Šta djeca uče kroz igru?Šta djeca uče kroz igru?

18.18. IGRAČKE:IGRAČKE: Uloga igračaka u dječijoj igri.Uloga igračaka u dječijoj igri.

Kriteriji za podjelu igračaka.Kriteriji za podjelu igračaka.

Podjela igračaka: igračke za igre uloga, sportsko-pokretne igračke, konstruktorskePodjela igračaka: igračke za igre uloga, sportsko-pokretne igračke, konstruktorske igračke, didaktilke igračke, zabavne igračke i igračke koje su djeca sama napravila.igračke, didaktilke igračke, zabavne igračke i igračke koje su djeca sama napravila.

Pravimo igračke od otpadnog materijala?!Pravimo igračke od otpadnog materijala?! Emotivna vrijednost igračaka koje su djeca sama napravila;Emotivna vrijednost igračaka koje su djeca sama napravila; Razvoj dječije mašte pravljenjem igračaka od otpadnog materijala;Razvoj dječije mašte pravljenjem igračaka od otpadnog materijala; Zloupotreba igračaka.Zloupotreba igračaka.

April / travanjApril / travanj

19.19. MATERIJALI ZA RAD U VRTIĆUMATERIJALI ZA RAD U VRTIĆU Igračke koje se koriste u vrtiću;Igračke koje se koriste u vrtiću;

Didaktička sredstva u vrtiću;Didaktička sredstva u vrtiću; Rad sa didaktičkim sredstvima;Rad sa didaktičkim sredstvima; Razlikovanje didaktičkih sredstava od igračaka;Razlikovanje didaktičkih sredstava od igračaka; Pravljenje didaktičkih sredstava.Pravljenje didaktičkih sredstava.

20.20. AGRESIVNOST KOD DJECE:AGRESIVNOST KOD DJECE: Definicija agresivnosti.Definicija agresivnosti.

Teorije agresivnosti.Teorije agresivnosti.

Relevantni faktori koji mogu da dovedu do pojave agresivnosti: laž, prkos, negativizam,Relevantni faktori koji mogu da dovedu do pojave agresivnosti: laž, prkos, negativizam, tjelesno kažnjavanje djece.tjelesno kažnjavanje djece.

Uloga obitelji u nastanku, prevenciji i tretmanu agresivnosti.Uloga obitelji u nastanku, prevenciji i tretmanu agresivnosti. Agresivnost u vrtiću.Agresivnost u vrtiću. Uloga odgajatelja u tretmanu agresivnosti.Uloga odgajatelja u tretmanu agresivnosti.

21.21. AGRESIVNOST i DRUŠTVENO NEPRILAGOĐENO PONAŠANJE:AGRESIVNOST i DRUŠTVENO NEPRILAGOĐENO PONAŠANJE: Vršnjaci i razvoj agresinžvnosti.Vršnjaci i razvoj agresinžvnosti.

TV i agresivnost.TV i agresivnost.

Pojam i uzroci delikvencije.Pojam i uzroci delikvencije.

Tipovi antisocijalnog ponašanja po Hendersu.Tipovi antisocijalnog ponašanja po Hendersu.

Teorije o uzrocima delikvencije.Teorije o uzrocima delikvencije. Atipični oblici ponašanja u vrtiću.Atipični oblici ponašanja u vrtiću. Otkrivanje i tretman atipičnih oblika ponašanja.Otkrivanje i tretman atipičnih oblika ponašanja. Uloga odgajatelja i pedagoga u tretmanu atipičnih oblika ponašanja.Uloga odgajatelja i pedagoga u tretmanu atipičnih oblika ponašanja.

22.22. RAZVOJNI PROBLEMI PREDŠKOLSKE DJECE:RAZVOJNI PROBLEMI PREDŠKOLSKE DJECE: Neuroze, neurotičnosti i neurotske tendencije.Neuroze, neurotičnosti i neurotske tendencije.

Strahovi kod djece.Strahovi kod djece.

Poremečaji stečenih navika: anoreksija, bulimija, nocturnus pavus, enureza,Poremečaji stečenih navika: anoreksija, bulimija, nocturnus pavus, enureza, enkompreza…enkompreza…

Primjeri neurotskog ponašanja kod djece i njihovog tretmana.Primjeri neurotskog ponašanja kod djece i njihovog tretmana.

Maj / svibanjMaj / svibanj

23.23. TIMSKI RAD U VRTIĆUTIMSKI RAD U VRTIĆU Važnost timskog rada.Važnost timskog rada.

Uloga članova timskog rada.Uloga članova timskog rada.

Timski rad u planiranju i odgojno-obrazovnom radu u predškolskim institucijama.Timski rad u planiranju i odgojno-obrazovnom radu u predškolskim institucijama.

Timski rad s djecom s atipičnim oblicima ponašanja.Timski rad s djecom s atipičnim oblicima ponašanja. Primjeri timskog rada u planiranju, realizaciji i evaluaciiji odgojno-obrazovnog rada.Primjeri timskog rada u planiranju, realizaciji i evaluaciiji odgojno-obrazovnog rada. Primjeri timskog rada s djecom s atipičnim oblicima ponašanja.Primjeri timskog rada s djecom s atipičnim oblicima ponašanja.

24.24. ULOGA PEDAGOGA U VRTIĆUULOGA PEDAGOGA U VRTIĆU Uloga pedagoga u planiranju odgojno-obrazovnog rada.Uloga pedagoga u planiranju odgojno-obrazovnog rada.

Uloga pedagoga u saradnji s obitelji.Uloga pedagoga u saradnji s obitelji.

Uloga pedagoga u saradnji s društvenom sredinom.Uloga pedagoga u saradnji s društvenom sredinom.

Uloga pedagoga u radu s djecom s posebnim potrebama.Uloga pedagoga u radu s djecom s posebnim potrebama. Posjeta vrtiću i razgovor s pedagogom.Posjeta vrtiću i razgovor s pedagogom.

25.25. UTJECAJ LIČNOSTI RODITELJA NA RAZVOJ DJETETAUTJECAJ LIČNOSTI RODITELJA NA RAZVOJ DJETETA Roditelji kao prvi odgajatelji;Roditelji kao prvi odgajatelji;

Prikaz knjige “Umjeće roditeljstva” autora Gordona;Prikaz knjige “Umjeće roditeljstva” autora Gordona;

Prikaz knjige “Djeca koja zadaju brige” grupe autora;Prikaz knjige “Djeca koja zadaju brige” grupe autora;

Prikaz knjige “Vaše kompetentno dijete” – Jesper Juul;Prikaz knjige “Vaše kompetentno dijete” – Jesper Juul; Prikaz knjige “Kako najlakše upropastiti vlastito dijete” - Prikaz knjige “Kako najlakše upropastiti vlastito dijete” -

26.26. DJECA KOJU JE TEŠKO ODGAJATIDJECA KOJU JE TEŠKO ODGAJATI Kategorije djece koju je teško odgajati;Kategorije djece koju je teško odgajati;

Tretman djece sa razvojnim poteškoćama;Tretman djece sa razvojnim poteškoćama;

Kako odgajatelju u vrtiću mogu prepoznati djecu sa razvojnim poteškoćama;Kako odgajatelju u vrtiću mogu prepoznati djecu sa razvojnim poteškoćama; Uloga odgajatelja i pedagoga u radu sa djecom “koju je teško odgajati”;Uloga odgajatelja i pedagoga u radu sa djecom “koju je teško odgajati”;

CILJ NASTAVE PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJECILJ NASTAVE PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJE::

Upoznati studente sa predmetom izučavanja predškolske pedagogije, problemima kojiUpoznati studente sa predmetom izučavanja predškolske pedagogije, problemima koji se javljaju u ovom području i smjernicama za poboljšanje kvalitete rada sa djecom use javljaju u ovom području i smjernicama za poboljšanje kvalitete rada sa djecom u predškolskim institucijama, kao i ulozi pedagoga u radu s djecom predškolskog uzrasta predškolskim institucijama, kao i ulozi pedagoga u radu s djecom predškolskog uzrasta .. studente sa razvojem predškolske pedagogije kao nauke studente sa razvojem predškolske pedagogije kao nauke izdvajanje pojmova specifičnih za predškolsku pedagogijuizdvajanje pojmova specifičnih za predškolsku pedagogiju ukazivanje na značaj ranog djetinjstva u razvoju djeteta.ukazivanje na značaj ranog djetinjstva u razvoju djeteta. povezivanje teorije i prakse posjetama adekvatnih ustanovapovezivanje teorije i prakse posjetama adekvatnih ustanova osposobljavanje studenata za samostalan i timski radosposobljavanje studenata za samostalan i timski rad

PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA U SISTEMU PEDAGOŠKIHPREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA U SISTEMU PEDAGOŠKIH DISCIPLINADISCIPLINA

STANJE I TENDENCIJE PREDŠKOLSKOG ODGOJASTANJE I TENDENCIJE PREDŠKOLSKOG ODGOJA

Intenzivniji razvoj predškolske pedagogije započinje tek prije nekoliko decenija kada su na njeno osamostaljivanje, pored diferenciranja unutar same pedagoške znanosti koja se razvijala, utjecali i brojni drugi čimbenici. Prije svega, naglo je porasla zainteresiranost za dijete, za njegovo sazrijevanje, rast i razvoj, odgoj i obrazovanje, kao i za probleme na koje u toku ovih procesa ono nailazi. Zahvaljujući otkriću velikih razvojnih potencijala shvaćen je značaj ovog perioda za čitav dalji razvoj ličnosti – socijalni, emocionalni, tjelesni i intelektualni. Kao posljedica toga nastaju dječja psihologija, dječja psihijatrija i pedijatrija, a među pedagoškim disciplinama – predškolska pedagogija.

Istraživanja koja su pokazala da nivo razvoja sposobnosti za učenje, kao i inteligencije, velikim dijelom ovisi o kvaliteti sociokulturne sredine u kojoj se dijete razvija, kao i da socijalna diferencijacija počinje u najranijim uzrastima, uvjetovala su da se u nizu razvijenijih zemalja javi težnja za izjednačavanjem šansi za školski uspjeh sve djece, bez obzira na njihovo socijalno porijeklo. Spomenuta težnja podudarila se sa povećanim potrebama za obrazovanjem, odnosno obuhvaćanjem djece sve ranijih uzrasta odgojno-obrazovnim sustavom. Ubrzo je shvaćeno da tradicionalne školske metode i sadržaji, kao i način organizacije života i rada u školi više ne zadovoljavaju ni potrebe suvremene nastave, a još manje odgovaraju i ne mogu se primijeniti u radu sa djecom predškolskog uzrasta. Tako se ukazala potreba za stvaranjem jedne teorijske i praktične discipline koja će se baviti ovom problematikom, uzimajući u obzir razvojne specifičnosti djece predškolskog uzrasta, ali i potrebu kontinuiteta sa ostalim stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava i faktorima koji učestvuju u djelovanju na dječji razvoj prije polaska u školu.

Brži razvoj predškolske pedagogije kao znanstvene discipline danas najviše sprečava nedovoljna izgrađenost pedagogije kao matične znanosti, naročito izvjesni konzervativizam koji joj otežava da se uskladi sa dostignućima i potrebama svoga vremena. Međutim, upravo u tom pogledu ova relativno nova disciplina ima izvjesnih prednosti, jer je manje opterećena tradicijama, što joj omogućuje da lakše i uspješnije asimilira suvremena znanstvena saznanja i dostignuća, povratno utičući i na pedagogiju.

Usporedo sa osamostaljivanjem i daljim razvojem unutar pedagoške znanosti, predškolska pedagogija treba ulaziti u interdisciplinarne odnose sa drugim pedagoškim disciplinama i disciplinama drugih znanosti, preuzimajući, kritički ispitujući, ocjenjujući i asimilirajući teorijske postavke, znanstvene činjenice, hipoteze i probleme, pružajući im, na odgovarajući način, vlastiti doprinos. Naročito je važno produbljivanje i razjašnjavanje osnovnih pedagoških pojmova u svjetlu specifičnosti razvoja djece ranih uzrasta i mogućnosti djelovanja na njega kako bi se mogla vršiti teorijska uopćavanja, njihova operacionalizacija i konkretizacija u praksi predškolskog odgoja. Zadatak predškolske pedagogije sastoji se u tome da ta znanja prati, prikuplja, analizira, sistematizira, uopćava i interpretira iz pedagoškog ugla, kao i da ih sintetizira, povezujući ih na taj način u kvalitativno nove cjeline.

UU okviruokviru predpredšškolskekolske pedagogijepedagogije izuizuččavajuavaju sese svisvi faktorifaktori kojikoji utiutiččuu nana razvojrazvoj djetetadjeteta,, prijeprije svegasvega obiteljobitelj, , zatimzatim ustanoveustanove zaza predpredšškolskukolsku djecedjece ( (djedječčijeije jaslicejaslice, , djedječčijiiji vrtivrtiććii ii alternativnealternativne institucijeinstitucije), ), kaokao ii drugidrugi faktorifaktori odod znaznaččajaaja zaza razvojrazvoj djetetadjeteta uu drudrušštvutvu ii uu njegovojnjegovoj prirodnojprirodnoj okoliniokolini, , faktorifaktori kojikoji sese ukljuuključčujuuju uu intencionalnointencionalno djelovanjedjelovanje nana djedječčjiji razvojrazvoj iliili mogumogu posluposlužžitiiti ovomovom djelovanjudjelovanju..

PredPredšškolskakolska pedagogijapedagogija ukrukršštata sese sasa obiteljskomobiteljskom pedagogijompedagogijom uu svomsvom bitnombitnom segmentusegmentu kojikoji sese odnosiodnosi nana obiteljskiobiteljski odgojodgoj predpredšškolskekolske djecedjece. . ZatoZato jeje mogumoguććee govoritigovoriti oo predpredšškolskojkolskoj pedagogijipedagogiji uu š širemirem ii uužžemem smislusmislu ovisnoovisno oo tomutomu dada lili obuhvataobuhvata ii obiteljskiobiteljski odgojodgoj predpredšškolskekolske djecedjece, , kaokao ii ovisnoovisno oo kriterijukriteriju kojikoji sese primijeniprimijeni zaza sustavsustav pedagopedagošškihkih disciplinadisciplina. . UU uužžemem smislusmislu, , svedenasvedena nana odgojodgoj kojikoji sese obavljaobavlja uu predpredšškolskimkolskim ustanovamaustanovama, , onaona sese momožžee nazvatinazvati ii institucionalnainstitucionalna predpredšškolskakolska pedagogijapedagogija, , kojakoja imaima dodirnudodirnu totoččkuku ss obiteljskomobiteljskom pedagogijompedagogijom uu onomonom segmentusegmentu kojikoji predstavljapredstavlja zajednizajedniččkuku temutemu oveove dvijedvije znanstveneznanstvene disciplinediscipline, , aa toto jeje suradnjasuradnja izmeizmeđđuu ustanoveustanove ii obiteljiobitelji..

UU XXXX stoljestoljeććuu djetinjstvodjetinjstvo jeje istraistražživanoivano iziz vrlovrlo razlirazliččitihitih aspekataaspekata ii prikupljeneprikupljene susu mnogemnoge č činjeniceinjenice znaznaččajneajne zaza predpredšškolskukolsku pedagogijupedagogiju. . MeMeđđutimutim, č, čakak ii kadakada sese odnoseodnose nana odgajanjeodgajanje djecedjece ranihranih uzrastauzrasta, , drugedruge znanostiznanosti sese njimanjima bavebave iziz svogsvog uglaugla, , tretirajutretiraju odgojodgoj kaokao datidati ( (aa nene zadatizadati) ) faktorfaktor djedječčijegijeg razvojarazvoja, , nene razmatrajurazmatrajuććii najnajččeešćšćee mogumoguććnostinosti zaza njegovonjegovo unapreunapređđivanjeivanje ii mijenjanjemijenjanje. . UU svakomsvakom slusluččajuaju, , zaza potrebepotrebe predpredšškolskekolske pedagogijepedagogije pomenutepomenute ččinjeniceinjenice trebatreba sistematiziratisistematizirati ii uobliuobliččitiiti takotako dada mogumogu posluposlužžitiiti zaza boljebolje razumijevanjerazumijevanje ii djelovanjedjelovanje nana procesproces usmjerenusmjeren dada izazivaizaziva razvojnerazvojne promjenepromjene, , kakavkakav jeje odgojodgoj..

MeMeđđuu razvojnimrazvojnim znanostimaznanostima ipakipak sese izdvajaizdvaja psihologijapsihologija kaokao znanostznanost oo pojavamapojavama uu psihipsihiččkomkom ž životuivotu. . ZahvaljujuZahvaljujuććii njenimnjenim rezultatimarezultatima mogumoguććee jeje ispitivatiispitivati strategijestrategije uspostavljanjauspostavljanja tihtih promjenapromjena, š, štoto jeje zadatakzadatak pedagogijepedagogije. . PsiholoPsihološškaka istraistražživanjaivanja nastojenastoje utvrditiutvrditi pojampojam, , priroduprirodu ii transformacijetransformacije mentalnihmentalnih funkcijafunkcija ii mogumogu svojimsvojim rezultatimarezultatima ii uopuopććenjimaenjima posluposlužžitiiti zaza analizuanalizu odgojnoodgojno--obrazovnihobrazovnih sadrsadržžajaaja ii postupakapostupaka ( (sadrsadržžee č činjeniceinjenice oo razvojnimrazvojnim karakteristikamakarakteristikama kojekoje sese morajumoraju popošštovatitovati prilikomprilikom odluodluččivanjaivanja oo njimanjima, , oo aktivnostimaaktivnostima kojekoje sese organizirajuorganiziraju sasa djecomdjecom, , odnosnoodnosno oo odreodređđenimenim zrelostimazrelostima iliili gotovostimagotovostima zaza obavljanjeobavljanje ovihovih aktivnostiaktivnosti). ). SS drugedruge stranestrane, , pedagopedagošškaka istraistražživanjaivanja ispitujuispituju sredstvasredstva ( (uu najnajšširemirem smislusmislu rijeriječčii)) pomopomoććuu kojihkojih sese pomenutepomenute transformacijetransformacije uspostavljajuuspostavljaju, , sadrsadržžajiaji prenoseprenose djecidjeci, , postupcipostupci primjenjujuprimjenjuju, , aktivnostiaktivnosti dozirajudoziraju, , aa zrelostizrelosti ii gotovostigotovosti uvauvažžavajuavaju. . UU svakomsvakom slusluččajuaju, , psiholopsihološškaka saznanjasaznanja susu odod velikevelike koristikoristi kadkad sese odluodluččujeuje š štoto sese momožžee,, aa š štoto nene momožžee č činitiiniti sasa djecomdjecom nana odreodređđenomenom stupnjustupnju njihovognjihovog razvojarazvoja, , dokdok jeje odluodluččivanjeivanje š štoto ii kakokako trebatreba č činitiiniti, č, čemuemu trebatreba tetežžitiiti, , prvenstvenoprvenstveno uu domenudomenu predpredšškolskekolske pedagogijepedagogije..

Najveći problem za korištenje psiholoških saznanja u predškolskoj pedagogiji predstavlja činjenica da nijedna od teorija kojima obiluje današnja psihologija nije u stanju da pruži kompletniju sliku o tako složenim pojavama i procesima, kao što su osjeti, percepcija, pamćenje, govor, rješavanje problema, učenje, motivacija, socijalno ponašanje, itd.

Koherentna teorijska osnova na koju se osloni u psihologiji može pedagogu - istraživaču i odgajatelju u predškolskoj ustanovi poslužiti u provjeravanju valjanosti odgojnih ciljeva za koje se opredijelio. Takođe može ustanoviti prioritete među njima, razviti odgovarajuće metode, izabrati materijal i katkada, deduktivno doći do mogućih rješenja niza svakodnevnih problema.

SocioloSociološškiki podacipodaci kojikoji sese odnoseodnose nana drudrušštvenutvenu brigubrigu oo djecidjeci, , njihovnjihov tretmantretman uu sklopusklopu socijalnihsocijalnih odnosaodnosa ii njihovonjihovo uvouvođđenjeenje uu statusstatus zrelihzrelih osobaosoba, , odod najvenajveććegeg susu znaznaččajaaja zaza utvrutvrđđivanjeivanje zakonitostizakonitosti kojimakojima sese bavibavi predpredšškolskakolska pedagogijapedagogija ii zaza razrarazrađđivanjeivanje postupakapostupaka kojimakojima ć ćee sese doprinijetidoprinijeti njihovomnjihovom uspjeuspješšnijemnijem ukljuuključčivanjuivanju uu drudrušštvenutvenu zajednicuzajednicu..

PovezanostPovezanost antropologijeantropologije ii pedagogijepedagogije posebnoposebno jeje naglanaglaššenaena uu onimonim pedagopedagošškimkim koncepcijamakoncepcijama kojekoje polazepolaze ii popoččivajuivaju nana nanaččeluelu popošštovanjatovanja č čovjekaovjeka kaokao individueindividue kojekoje toto stavljajustavljaju uu centarcentar svojihsvojih pedagopedagošškihkih djelatnostidjelatnosti, š, štoto jeje karakteristikarakterističčnono zaza suvremenusuvremenu predpredšškolskukolsku pedagogijupedagogiju kojakoja svakakosvakako nene zapostavljazapostavlja nini drudrušštvenetvene aspekteaspekte razvojarazvoja djetetadjeteta.. AntropologijaAntropologija kaokao znanostznanost oo č čovjekuovjeku ii razvojurazvoju ljudskogljudskog drudrušštvatva, , vrlovrlo jeje zanimljivazanimljiva zaza pedagogijupedagogiju kojakoja pokupokuššavaava dada sese zasnujezasnuje nana integralnomintegralnom saznanjusaznanju oo č čovjekuovjeku. . MetodologijaMetodologija kojakoja sese primjenjujeprimjenjuje uu antropologijiantropologiji pogodujepogoduje ii pedagopedagošškimkim disciplinamadisciplinama, , jerjer ovaova znanostznanost cjelovitocjelovito prouprouččavaava č čovjekaovjeka, , kaokao š štoto sese ii odgojemodgojem pokupokuššavaava cjelovitocjelovito djelovatidjelovati nana razvojrazvoj.. AntropoloAntropološškaka istraistražživanjaivanja dajudaju mnogomnogo podatakapodataka oo tometome kakokako sredinasredina utiutiččee nana razvojrazvoj, , dada lili gaga podstipodstiččee iliili ograniograniččavaava. . UU tomtom pogledupogledu takotakođđerer susu znaznaččajniajni podacipodaci dodo kojihkojih dolazidolazi etologijaetologija – – prouprouččavaava ljudskoljudsko ponaponaššanjeanje kojekoje zavisizavisi odod utjecajautjecaja sredinesredine ii etnologijaetnologija – – sasa svojimsvojim deskriptivnimdeskriptivnim ii komparativnimkomparativnim prouprouččavanjemavanjem ljudskihljudskih kulturakultura..

KonaKonaččnono, , nene trebatreba zaboravitizaboraviti filozofijufilozofiju iziz kojekoje sese ii pedagogijapedagogija, , kaokao ii mnogemnoge drugedruge znanostiznanosti, , tijekomtijekom svogasvoga razvojarazvoja izdvojilaizdvojila, , zadrzadržžavavššii ss njomnjom mnogomnogo zajednizajedniččkogkog. . BuduBuduććii dada sese filozofijafilozofija, , kaokao ii teologijateologija, , bavibavi shvashvaććanjemanjem č čovjekaovjeka ii njegovognjegovog polopoložžajaaja uu svijetusvijetu, , smislomsmislom žživljenjaivljenja, , etietiččkimkim, , estetskimestetskim ii logilogiččkimkim kategorijamakategorijama, , toto jeje znaznaččajnoajno zaza pedagogijupedagogiju uu č čijojijoj susu osnoviosnovi odreodređđenaena filozofskafilozofska shvashvaććanjaanja odod kojihkojih polazipolazi prilikomprilikom odreodređđivanjaivanja ciljevaciljeva odgojaodgoja, , kaokao ii pripri formuliranjuformuliranju vrijednosnihvrijednosnih stavovastavova ii norminormi kojimakojima procjenjujeprocjenjuje onoono č čemuemu tetežžii ii š štoto postipostižžee..

ZakljuZaključčujuujuććii ovoovo poglavljepoglavlje oo odnosuodnosu predpredšškolskekolske pedagogijepedagogije ii drugihdrugih razvojnihrazvojnih znanostiznanosti ii znanstvenihznanstvenih disciplinadisciplina, , jojoš š jednomjednom istiističčemoemo dada njennjen zadatakzadatak nijenije samosamo prikupljanjeprikupljanje ii neposrednaneposredna primjenaprimjena saznanjasaznanja putemputem indukcijeindukcije ii dedukcijededukcije, , veveć ć kolikokoliko jeje toto mogumoguććee, , njihovonjihovo memeđđusobnousobno usklausklađđivanjeivanje, , sistematiziranjesistematiziranje ii vrednovanjevrednovanje iziz aspektaaspekta razvojarazvoja pedagopedagošškeke teorijeteorije ii prakseprakse. . NjenNjen odnosodnos premaprema drugimdrugim znanostimaznanostima ii disciplinamadisciplinama ipakipak nene trebatreba gledatigledati jednostranojednostrano, , samosamo kaokao odnosodnos « «potropotroššaaččaa» » njihovihnjihovih saznanjasaznanja, , veveć ć interdisciplinarnointerdisciplinarno, , jerjer imim onaona momožžee uzvratitiuzvratiti vlastitimvlastitim doprinosomdoprinosom, , bilobilo provjeromprovjerom njihovihnjihovih stavovastavova nana svomsvom terenuterenu, , bilobilo ččinjenicamainjenicama kojekoje ć ćee oo pojedinimpojedinim fenomenimafenomenima odod opopććijegijeg interesainteresa samostalnosamostalno utvrutvrđđivatiivati. . SveSve susu brojnijebrojnije znanostiznanosti ss kojimakojima predpredšškolskakolska pedagogijapedagogija uspostavljauspostavlja interdisciplinarniinterdisciplinarni odnosodnos,, naronaroččitoito uu onimonim slusluččajevimaajevima kadakada sese konstituirajukonstituiraju posebneposebne disciplinediscipline kojekoje sese iziz raznihraznih aspekataaspekata bavebave problematikomproblematikom djetinjstvadjetinjstva..

ZNAZNAČČAJAJ PREDPREDŠŠKOLSKEKOLSKE PEDAGOGIJEPEDAGOGIJE

Više ne možemo podrazumijevati da se vještine roditeljstva, učenje o životu i odgoj djece nastavlja dogadjati automatski unutar obitelji i da će se prenositi s generacije na generaciju. Stoga je veoma važno kako se roditelji, relevantni faktori, šira društvena zajednica i oni koji, na žalost, imaju moć odlučivanja, odnose u pogledu odgoja i obrazovanja - naglašavam odgoja i obrazovanja, a ne čuvanja i skrbi - naše djece koja su budućnost opstanka čovječanstva sa svim njegovim humanim obilježjima.

Drastično se promijenio izgled obitelji i društvenih zajednica. Obitelji su pokretnije, izoliranije i manje. Kvantitativni deficit prati i kvalitativni – emocionalna i socijalna udaljenost izmedju djece i ostalih važnih u njihovom životu se povećava.

IstoIsto takotako, , uu porastuporastu jeje ignorantskiignorantski ii omalovaomalovažžavajuavajuććii stavstav š šireire drudrušštvenetvene zajednicezajednice kadakada jeje rijeriječ č oo predpredšškolstvukolstvu ii njegovomnjegovom znaznaččajuaju..

UU ovomovom raduradu smosmo sese vodilivodili postavkamapostavkama, , prezentacijamaprezentacijama ii zakljuzaključčcimacima sasa PrvePrve konferencijekonferencije oo predpredšškolskomkolskom odgojuodgoju ii obrazovanjuobrazovanju uu BiHBiH odrodržžaneane 1999. 1999. godinegodine ( (BiHBiH).). ElaboratiElaborati sasa tete PrvePrve konferencijekonferencije otvoriliotvorili susu PandorinuPandorinu kutijukutiju kompleksnekompleksne stvarnostistvarnosti predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja ii obrazovanjaobrazovanja. . OtvorenoOtvoreno jeje mnogomnogo pitanjapitanja, , aktualnihaktualnih - - danasdanas momožždada jojoš š ii viviššee, š, štoto samosamo pokazujepokazuje dada uu ovomovom integralnomintegralnom dijeludijelu sistemasistema odgojaodgoja ii obrazovanjaobrazovanja nijenije dodoššlolo dodo nekihnekih veveććihih pomakapomaka upravoupravo uu njegovimnjegovim krucijalnimkrucijalnim dijelovimadijelovima ( (ukljuuključčenostenost djecedjece,, edukacijaedukacija ii polopoložžajaj edukatoraedukatora, , legislativalegislativa, , financiranjefinanciranje, , involviranostinvolviranost roditeljaroditelja, , itditd.). .).

StogaStoga jeje ovajovaj radrad koncipirankoncipiran kaokao pokupokuššajaj komparacijekomparacije tadatadaššnjihnjih pogledapogleda, , osvrtaosvrta,, percipiranjapercipiranja stanjastanja ii tendencijatendencija predpredšškolstvakolstva sasa sadasadaššnjimnjim trenutkomtrenutkom. . NoNo, , uslijeduslijed nizaniza objektivnihobjektivnih preprekaprepreka – – nerazumijevanjenerazumijevanje vavažžnostinosti ovogovog segmentasegmenta odgojnoodgojno--obrazovnogobrazovnog radarada,, nedostataknedostatak odgovarajuodgovarajuććee literatureliterature – – popoččetnietni entuzijazamentuzijazam sese sveosveo prvoprvo nana jednujednu vrstuvrstu razorazoččarenjaarenja timtim viviššee, š, štoto samsam zahvaljujuzahvaljujuććii izravnomizravnom kontaktukontaktu sasa osobamaosobama neposrednoneposredno ukljuuključčenimenim uu svakodnevnisvakodnevni radrad predpredšškolskihkolskih ustanovaustanova, , aa timetime ii direktnimdirektnim sudionicimasudionicima njegovenjegove marginalizacijemarginalizacije – – osjetilaosjetila njihovunjihovu svjesnostsvjesnost oo svesve veveććojoj zapostavljenostizapostavljenosti oveove prveprve karikekarike uu odgojnoodgojno--obrazovnomobrazovnom raduradu. . MedjutimMedjutim, , entuzijazamentuzijazam sese vratiovratio sjetivsjetivššii sese svihsvih onihonih neponovljivihneponovljivih ii predavanjapredavanja iziz kolegijakolegija PredPredšškolskakolska pedagogijapedagogija, , kojakoja susu odisalaodisala nekomnekom novomnovom snagomsnagom, ž, žaromarom ii znanjemznanjem olioliččenimenim uu liliččnostinosti mojemoje MentoriceMentorice. . ZaitmZaitm, , vidjevvidjevššii naporenapore ii ž željuelju nekihnekih odgajateljaodgajatelja – – aa upravoupravo sese njihnjih rijetkorijetko pitapita zaza mimiššljenjeljenje ii prijedlogeprijedloge uu ciljucilju napredjivanjanapredjivanja predpredšškolstvakolstva – – dada uuččineine nenešštoto ii popravepoprave statusstatus predpredšškolstvakolstva barembarem uu svojojsvojoj blibližžojoj okoliniokolini, , pripri ččemuemu koristekoriste svojusvoju kreativnostkreativnost ii dovitljivostdovitljivost, , snalazesnalazeććii sese nana raznerazne nanaččineine, , nastojenastojeććii dada osigurajuosiguraju postojanjepostojanje predpredšškolskihkolskih ustanovaustanova ii pomognupomognu djecidjeci dada rasturastu ii razvijajurazvijaju sese uu tolikotoliko imim potrebnompotrebnom veselomveselom ii poticajnompoticajnom okruokružženjuenju. .

AA pravipravi entuzijazamentuzijazam susu mimi bilibili svisvi onioni malimali prinprinččevievi ii princezeprinceze – – NjihovaNjihova VeliVeliččanstvaanstva DjecaDjeca – – odod kojihkojih, , uu bitibiti, , ii polazipolazi ovaova nanaššaa humanahumana ii č čestoesto neshvaneshvaććenaena znanostznanost..

««Ja sam apsolutna vrijednost. Ja imam odredjena prava budući da sam osoba.Ja sam apsolutna vrijednost. Ja imam odredjena prava budući da sam osoba. Odrasli bi trebali brinuti o meni kada nisam sam sposoban da brinem o sebi, a društvo imaOdrasli bi trebali brinuti o meni kada nisam sam sposoban da brinem o sebi, a društvo ima obaveze prema meni kada sam dijete. Ako su ta prava narušena, postoje osobe i organizacijeobaveze prema meni kada sam dijete. Ako su ta prava narušena, postoje osobe i organizacije odgovorne da stvari dovedu u red, za meneodgovorne da stvari dovedu u red, za mene .» Tek kada ovakvo shvatanje dobije mjesto u.» Tek kada ovakvo shvatanje dobije mjesto u odgojno-obrazovnim sistemima i kulturi, djeca će osjetiti vlastitu vrijednost.odgojno-obrazovnim sistemima i kulturi, djeca će osjetiti vlastitu vrijednost.

Dijete je individua, novi član društvene zajednice, ličnost koja tek treba da se razvijaDijete je individua, novi član društvene zajednice, ličnost koja tek treba da se razvija i napreduje tjelesno, emocionalno, intelektualno i socijalno. Svako dijete je svijet za sebe.i napreduje tjelesno, emocionalno, intelektualno i socijalno. Svako dijete je svijet za sebe. Svakom djetetu treba pružiti mogućnost razvijanja njegovih sposobnosti, zadovoljavanjaSvakom djetetu treba pružiti mogućnost razvijanja njegovih sposobnosti, zadovoljavanja njegovih potreba i interesa. Kada dodje na svijet, predstavlja bespomoćno, vulnerabilno anjegovih potreba i interesa. Kada dodje na svijet, predstavlja bespomoćno, vulnerabilno a istovremeno čudesno malo biće sa mnogim potencijalima koje tek treba razviti. Iako jeistovremeno čudesno malo biće sa mnogim potencijalima koje tek treba razviti. Iako je tradicionalni pristup zastupao mišljenje da je rani razvoj uvod u život, suvremena znanstvenatradicionalni pristup zastupao mišljenje da je rani razvoj uvod u život, suvremena znanstvena istraživanja potvrdjuju da je on sam život. Upravo predškolski period predstavlja delikatno iistraživanja potvrdjuju da je on sam život. Upravo predškolski period predstavlja delikatno i izuzetno važno razdoblje u životu djeteta, te mu je stoga potrebno obratiti posebnu pozornost iizuzetno važno razdoblje u životu djeteta, te mu je stoga potrebno obratiti posebnu pozornost i holistički pristupiti, jer mnogobrojni utjecaji – kako pozitivni tako i negativni - u ovomholistički pristupiti, jer mnogobrojni utjecaji – kako pozitivni tako i negativni - u ovom periodu uvjetuju djetetov budući tjelesni, emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj. Ovdje jeperiodu uvjetuju djetetov budući tjelesni, emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj. Ovdje je na kušnji odgojni proces, jer «na kušnji odgojni proces, jer «propusti, koji se učine u sferi emocionalnog, intelektualnog ipropusti, koji se učine u sferi emocionalnog, intelektualnog i socijalnog sazrijevanja, teško se (neki nikako) kompenziraju u kasnijem razvoju dječijesocijalnog sazrijevanja, teško se (neki nikako) kompenziraju u kasnijem razvoju dječije ličnostiličnosti».».33 Štoviše, neadekvatni i negativni odgojni utjecaji i postupci ostavljaju dalekosežne Štoviše, neadekvatni i negativni odgojni utjecaji i postupci ostavljaju dalekosežne posljedice na daljnji razvoj ličnosti tog malog-velikog čuda zvanog dijete. posljedice na daljnji razvoj ličnosti tog malog-velikog čuda zvanog dijete.

Predškolsko razdoblje (rano djetinjstvo i predškolsko doba, kako ga se dijeli)Predškolsko razdoblje (rano djetinjstvo i predškolsko doba, kako ga se dijeli) obilježeno je prije svega veoma burnim i brzim rastom i razvojem. Prema Hurlocku, tempoobilježeno je prije svega veoma burnim i brzim rastom i razvojem. Prema Hurlocku, tempo razvoja u prvih šest godina života razmjerno je trostruko veći nego tokom dva narednarazvoja u prvih šest godina života razmjerno je trostruko veći nego tokom dva naredna perioda. Stoga i ne čudi da se većina razvojnih istraživanja bavila djecom, za što postoje iperioda. Stoga i ne čudi da se većina razvojnih istraživanja bavila djecom, za što postoje i razlozi, od kojih su najupečatljiviji:razlozi, od kojih su najupečatljiviji:

1.1. djetinjstvo je razdoblje burnog i brzog razvojadjetinjstvo je razdoblje burnog i brzog razvoja2.2. rana iskustva imaju dugoročne posljedicerana iskustva imaju dugoročne posljedice3.3. složene procese lakše je razumjeti tokom njihova nastajanjasložene procese lakše je razumjeti tokom njihova nastajanja4.4. poznavanje temeljnih procesa može pomoći prilikom rješavanja problema upoznavanje temeljnih procesa može pomoći prilikom rješavanja problema u

djetinjstvu i djetinjstvu i 5.5. djeca su sama po sebi zanimljiva za istraživanje. djeca su sama po sebi zanimljiva za istraživanje.

Sve više istraživanja iz različitih znanstvenih područja (neuroendokrinologija,Sve više istraživanja iz različitih znanstvenih područja (neuroendokrinologija, pedagogija, psihologija, imunologija, itd.) pokazuje koliko je rano djetinjstvo i predškolskopedagogija, psihologija, imunologija, itd.) pokazuje koliko je rano djetinjstvo i predškolsko razdoblje važno za kasniju dobrobit pojedinca i koliko je potrebno da obitelj i društvenarazdoblje važno za kasniju dobrobit pojedinca i koliko je potrebno da obitelj i društvena zajednica preuzmu svoj dio odgovornosti u vrednovanju djece i djetinjstvu posvete posebnuzajednica preuzmu svoj dio odgovornosti u vrednovanju djece i djetinjstvu posvete posebnu pozornost, te osiguraju mogućnosti što cjelovitijeg dječjeg razvoja. pozornost, te osiguraju mogućnosti što cjelovitijeg dječjeg razvoja.

Recentna otkrića o funkcioniranju čudesnog organa mozga, u prvom redu zahvaljujući novim tehnologijama snimanja njegove funkcije (PET i MRI), kontinuirano potvrdjuju znanstvenu utemeljenost značaja vanjskih utjecaja i poticaja djetetovog razvoja. Znanstvena istraživanja dokazuju da obogaćena sredina pozitivno stimulira dječji mozak u razvoju i utječe na budući razvoj djeteta.

Dok je društvo nekoć smatralo dječji mozak statičnim i nepromjenljivim, danas ga stručnjaci vide kao krajnje dinamičan i plastičan organ koji se razvija podražajima iz okruženja i iskustvom, što iznova potpomaže proces nastajanja novih sinapsi (sinaptogeneza). A najintenzivniji razvoj sinapsi odvija se upravo do desete godine života, dakle, u periodu najveće prijemčivosti, plasticiteta, fleksibilnosti mozga. Ukoliko se nervni centri i veze dovoljno ne stimuliraju u tom periodu, oni se izgleda nepovratno sasuše i uvenu. Ako kroz određene nerve makar i povremeno prolazi neka vrsta impulsa, koji zapravo predstavljaju izvjesnu aktivnost, do gašenja neće doći. Ako je propušteno kritično vrijeme i sinapse ugašene, djeca i odrasli mogu ovladati nekim sposobnostima, ali na mnogo nižem nivou. Govor je za to jedan od najeklatantnijih primjera. Sva kasnija nastojanja ne daju ni približne

33 dr Pehar-Zvačko, L.: dr Pehar-Zvačko, L.: Oduzeto djetinjstvoOduzeto djetinjstvo, Dom štampe, Zenica, 2000., str. 17., Dom štampe, Zenica, 2000., str. 17.

rezultate kakve postiže dijete stimulirano za govor, gramatiku i sintaksu u ranom uzrastu. Upravo gramatika i sintaksa imaju veliki utjecaj na razvoj kore velikog mozga, tj. korteksa, njegovih centara i veza.

Predškolski odgoj obuhvaća razdoblje do 10. godine života, dakle, obuhvaća period temeljnog odgoja i obrazovanja. Zašto temeljno? Zato jer se njime postavljaju temelji buduće ličnosti, jer tada «stvaralačka iskra ili plane ili zgasne, a pristup znanju ili postane ili ne postane stvarnost»4. I upravo kvaliteta odgojnih utjecaja, poticaja i pristupa u predškolskom razdoblju usmjerava i u velikoj mjeri determinira uspješnost i domete kasnijeg razvoja i učenja.

Ono što se propusti u ovom periodu teško da se može kompenzirati kasnije u životu, a i ako se nadoknadi onda je riječ samo o djelomičnoj kompenzaciji. Ostaje pitanje što će se sve desiti ako u pravo vrijeme izostane adekvatna stimulacija. Što je uzrast manji, pogreška je kobnija za dijete.

IstraIstražživanjaivanja susu daladala podatkepodatke nana osnovuosnovu kojihkojih sese zakljuzaključčujeuje dada siromasiromaššnono ii skuskuččenoeno,, deprivirajudeprivirajuććee ranorano iskustvoiskustvo trajnotrajno negativnonegativno utiutiččee nana kasnijekasnije ponaponaššanjeanje ii razvojrazvoj ii dada sese onoono tetešškoko kasnijekasnije momožžee nadoknaditinadoknaditi. «. «DjavoljiDjavolji krugkrug razvojarazvoja» » neumitnoneumitno ć ćee uzetiuzeti svojsvoj danakdanak. . KakoKako jeje pravopravo svakogsvakog djetetadjeteta dada uu potpunostipotpunosti razvijerazvije svojesvoje potencijalepotencijale, , zajednicazajednica jeje dudužžnana uu tometome pomopomoććii obiteljiobitelji osobitoosobito ondaonda kadakada onaona nijenije uu mogumoguććnostinosti osiguratiosigurati uvjeteuvjete zaza takavtakav razvojrazvoj.. PoboljPoboljššanjemanjem ž životnihivotnih ii drudrušštvenihtvenih uvjetauvjeta uouoččavaava sese ii poboljpoboljššanjeanje ii napredaknapredak uu opopććemem razvojurazvoju, , nene samosamo pojedincapojedinca, , veveć ć ii č čitavihitavih generacijageneracija. .

VrijednosnaVrijednosna ii znanstvenaznanstvena osnovaosnova trebatreba osiguratiosigurati mogumoguććnostnost percipiranjapercipiranja djetetadjeteta kaokao neponovljivogneponovljivog bibiććaa sasa svimsvim njegovimnjegovim pravimapravima. . UU tomtom smislusmislu sese ii spominjespominje KonvencijaKonvencija oo pravimapravima djetetadjeteta UNUN--aa ( (UNUN, 1989.), , 1989.), naglanaglaššavajuavajuććii najboljinajbolji interesinteres djetetadjeteta kaokao glavnoglavno pitanjepitanje ii zadatakzadatak. . OvaOva globalnaglobalna perspektivaperspektiva podrazumijevapodrazumijeva ii dijetedijete kaokao cjelinucjelinu ii svusvu djecudjecu uu svijetusvijetu.. PromoviranjePromoviranje smislenogsmislenog ž životaivota zaza djecudjecu uvijekuvijek sese zasnivazasniva nana vrijednostimavrijednostima. .

PaPa ipakipak, , vrijednosnavrijednosna orijentacijaorijentacija nijenije dostatnadostatna, , takotako dada sese trebamotrebamo oslonitiosloniti nana istraistražživanjaivanja oo djecidjeci ii faktorimafaktorima predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja kojikoji igrajuigraju vavažžnunu uloguulogu uu njihovomnjihovom razvojurazvoju ii ž životuivotu uopuopććee. . PredPredšškolskokolsko razdobljerazdoblje jeje temeljtemelj nana kojemkojem dijetedijete gradigradi cijelicijeli svojsvoj ž životivot,, aliali onoono nijenije samosamo pripremapriprema zaza iduiduććii razvojnirazvojni stupanjstupanj – – onoono jeje odod presudnepresudne vavažžnostinosti sadasada.. DijeteDijete uuččii iziz svegasvega š štoto mumu sese dogadjadogadja, , aa odnosodnos kojikoji dijetedijete uspostaviuspostavi ss odraslimaodraslima ii drugomdrugom djecomdjecom presudanpresudan jeje zaza njegovnjegov razvojrazvoj. .

DjeDječčjiji razvojrazvoj sese odvijaodvija uu stalnojstalnoj interakcijiinterakciji sasa drugimadrugima, , prvoprvo uu dijadidijadi – – trijaditrijadi sasa roditeljimaroditeljima, , potompotom brabraććomom - - sestramasestrama, , vrvrššnjacimanjacima, , odgajateljimaodgajateljima predpredšškolskekolske ustanoveustanove, , itditd. . II svi oni su na neki način «oni značajni» u njegovom razvoju i životu.svi oni su na neki način «oni značajni» u njegovom razvoju i životu.

Obitelj je prva odgojna instanca i prva socijalna sredina u kojoj se dijete razvija i kojaObitelj je prva odgojna instanca i prva socijalna sredina u kojoj se dijete razvija i koja ostavlja neizbrisiv trag na ličnost djeteta. Naredno okruženje je predškolska ustanova, kojaostavlja neizbrisiv trag na ličnost djeteta. Naredno okruženje je predškolska ustanova, koja igra važnu ulogu u razvoju djeteta. igra važnu ulogu u razvoju djeteta.

Pravo na predškolski odgoj ima svako dijete, a društvo je dužno da osigura uvjete zaPravo na predškolski odgoj ima svako dijete, a društvo je dužno da osigura uvjete za njegovo obavljanje, imajući u vidu potrebe djece od najranijih uzrasta. Zbog toga senjegovo obavljanje, imajući u vidu potrebe djece od najranijih uzrasta. Zbog toga se organizira odgovarajuća mreža institucija, jer ni najbolja obitelj ne može u potpunosti daorganizira odgovarajuća mreža institucija, jer ni najbolja obitelj ne može u potpunosti da zadovolji potrebu djeteta za društvom vršnjaka, ne može da mu osigura sve uvjete neophodnezadovolji potrebu djeteta za društvom vršnjaka, ne može da mu osigura sve uvjete neophodne za stjecanje znanja i razvoj intelektualnih sposobnosti, ne može da mu omogući proširivanjeza stjecanje znanja i razvoj intelektualnih sposobnosti, ne može da mu omogući proširivanje socijalnih kontakata, zatim da se odgaja, obrazuje i boravi u sredini organiziranoj premasocijalnih kontakata, zatim da se odgaja, obrazuje i boravi u sredini organiziranoj prema adekvatnom programu i u njoj nađe povoljne uvjete i poticaje za razvoj i učenje (shvaćeno uadekvatnom programu i u njoj nađe povoljne uvjete i poticaje za razvoj i učenje (shvaćeno u širem smislu), te pripremu za budući život.širem smislu), te pripremu za budući život.

U predškolskoj ustanovi, kao institucionalnom obliku predškolskog odgoja, dijete seU predškolskoj ustanovi, kao institucionalnom obliku predškolskog odgoja, dijete se susreće sa širom socijalnom sredinom – vršnjacima i odgajateljima. Obaveza predškolskihsusreće sa širom socijalnom sredinom – vršnjacima i odgajateljima. Obaveza predškolskih ustanova je osigurati stimulativnu sredinu, u kojoj će, adekvatnim poticajima i utjecajima,ustanova je osigurati stimulativnu sredinu, u kojoj će, adekvatnim poticajima i utjecajima, dijete moći razvijati vlastite sposobnosti i potrebe, zadovoljiti svoje interese i težnje i,dijete moći razvijati vlastite sposobnosti i potrebe, zadovoljiti svoje interese i težnje i, nadasve, osjetiti se sigurno, voljeno, prihvaćeno, slobodno, kompetentno. Predškolskanadasve, osjetiti se sigurno, voljeno, prihvaćeno, slobodno, kompetentno. Predškolska ustanova treba biti takva sredina u kojoj će dijete biti aktivni subjekt razvijanja vlastiteustanova treba biti takva sredina u kojoj će dijete biti aktivni subjekt razvijanja vlastite

44 Delors, J.: Delors, J.: Učenje - blago u namaUčenje - blago u nama, Educa, Zagreb, 1998., str.127, Educa, Zagreb, 1998., str.127

ličnosti i vlastitih potencijala, u suradnji sa odgajateljima i vršnjacima koji sada postaju «oniličnosti i vlastitih potencijala, u suradnji sa odgajateljima i vršnjacima koji sada postaju «oni značajni» u njegovom životu.značajni» u njegovom životu.

Stoga predškolske ustanove, u suradnji sa obiteljima, trebaju osigurati povoljnuStoga predškolske ustanove, u suradnji sa obiteljima, trebaju osigurati povoljnu emocionalnu klimu, socijalnu sredinu i adekvatnu kontinuiranu stimulaciju za svu djecu.emocionalnu klimu, socijalnu sredinu i adekvatnu kontinuiranu stimulaciju za svu djecu.

Predškolski odgoj i obrazovanje podrazumijeva aktivnosti vezane za promišljanje,Predškolski odgoj i obrazovanje podrazumijeva aktivnosti vezane za promišljanje, osmišljavanje, planiranje, pripremanje i implementaciju odgoja i obrazovanja predškolskeosmišljavanje, planiranje, pripremanje i implementaciju odgoja i obrazovanja predškolske djece. «Obrazovanje» je riječ koja se obično povezuje sa školom i cjelokupnim obrazovnimdjece. «Obrazovanje» je riječ koja se obično povezuje sa školom i cjelokupnim obrazovnim sistemom. U tom smislu neki autori navode da je potrebno proširiti njen smisao i fokusirati sesistemom. U tom smislu neki autori navode da je potrebno proširiti njen smisao i fokusirati se više na planiranje i osmišljavanje, te promišljanje o odgoju, učenju i obrazovanju, naročitoviše na planiranje i osmišljavanje, te promišljanje o odgoju, učenju i obrazovanju, naročito kada je riječ o djeci mladjoj od 10 godina (Fagerli, Lillemyr & Sobstad, 2000.).kada je riječ o djeci mladjoj od 10 godina (Fagerli, Lillemyr & Sobstad, 2000.).

Ovdje bih navela samo neke od osnovnih funkcija organiziranog predškolskogOvdje bih navela samo neke od osnovnih funkcija organiziranog predškolskog odgoja, često zanemarene:odgoja, često zanemarene:

zadovoljavanje dječjih razvojnih potreba putem organiziranog odgoja i obrazovanjazadovoljavanje dječjih razvojnih potreba putem organiziranog odgoja i obrazovanja socijalizacijska funkcija u smislu uklapanja u društvenu sredinu širu od obiteljisocijalizacijska funkcija u smislu uklapanja u društvenu sredinu širu od obitelji kompenzatorska funkcija u razvoju djece iz društveno i kutlurno deprivirane sredine.kompenzatorska funkcija u razvoju djece iz društveno i kutlurno deprivirane sredine.

Dakle, predškolski odgoj i obrazovanje je potreba i šansa djeteta. u doba najburnijegDakle, predškolski odgoj i obrazovanje je potreba i šansa djeteta. u doba najburnijeg biološkog razvoja i pune otvorenosti i prijemčivosti na utjecaje sredine pravilno organiziranbiološkog razvoja i pune otvorenosti i prijemčivosti na utjecaje sredine pravilno organiziran odgojno-obrazovni rad, skrb, zdravstvena zaštita i ishrana djece imaju neprocjenjiv značaj zaodgojno-obrazovni rad, skrb, zdravstvena zaštita i ishrana djece imaju neprocjenjiv značaj za sveukupni razvoj i napredovanje djeteta. sveukupni razvoj i napredovanje djeteta.

Organizirano u skladu s dostignućima i otkrićima pedagoške, ali i drugih relevantnih iOrganizirano u skladu s dostignućima i otkrićima pedagoške, ali i drugih relevantnih i tangentnih znanosti, predškolski odgoj i obrazovanje najmladjim generacijama osiguravatangentnih znanosti, predškolski odgoj i obrazovanje najmladjim generacijama osigurava uvjete za pravilan tjelesni, socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj i uspješno uključivanje uuvjete za pravilan tjelesni, socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj i uspješno uključivanje u život najbliže društvene i prirodne sredine.život najbliže društvene i prirodne sredine.

Predškolski odgoj predstavlja dinamično područje istraživanja, odgoja, obrazovanja iPredškolski odgoj predstavlja dinamično područje istraživanja, odgoja, obrazovanja i praktičnog života. Ono sobom nosi tradicije prošlosti, stremljenja sadašnjosti i nadepraktičnog života. Ono sobom nosi tradicije prošlosti, stremljenja sadašnjosti i nade budućnosti. Novim naraštajima roditelja, odgajatelja i stručnjaka pokazuje kako razumijevatibudućnosti. Novim naraštajima roditelja, odgajatelja i stručnjaka pokazuje kako razumijevati djecu, kako im prenositi generacijska znanja i vrijednosti i kako ih uvesti u područjedjecu, kako im prenositi generacijska znanja i vrijednosti i kako ih uvesti u područje vrijednosne kompetencije. Implicira novi način razumijevanja, a uspostavljanje razumijevanjavrijednosne kompetencije. Implicira novi način razumijevanja, a uspostavljanje razumijevanja predstavlja izazov koji vodi ka novim saznanjima i vrijednostima. Predstavlja medjusobnopredstavlja izazov koji vodi ka novim saznanjima i vrijednostima. Predstavlja medjusobno upoznavanje odraslih i djece, upoznavanje svih subjekata odgojno-obrazovnog procesa. upoznavanje odraslih i djece, upoznavanje svih subjekata odgojno-obrazovnog procesa.

Za djecu, obitelj, društvenu zajednicu je izuzetno značajno kako u ovim privrednim i društvenim uvjetima, u ovom vremenu i u narednim godinama, iznaći mogućnosti za ekspanziju predškolstva. Ona bi se odnosila na veći obuhvat djece predškolskim institucijama, interdisciplinarni pristup predškolskom odgoju, stanje u predškolskim ustanovama (dostatan broj ustanova, opremljenost, prilagodjenost potrebama i interesima djeteta, kvaliteta zaposlenih kadrova, raznovrsnost metodologija koje se primjenjuju, tendencije razvoja tih ustanova, metodička i programska tradicija i orijentacija odgajatelja, poboljšanje položaja odgajatelja), edukacija edukatora, zakonsko i financijsko reguliranje predškolstva, veća i kvalitetnija suradnja izmedju nepsoredne predškolske stvarnosti i svih drugih relevantnih društvenih institucija a tu se otvara čitav niz višeslojnih i veoma kompleksnih stručnih, društvenih pitanja.

PredPredšškolskikolski odgojodgoj ii obrazovanjeobrazovanje, , tataččnijenije stanjestanje ii tendencijetendencije predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja ii obrazovanjaobrazovanja predstavljajupredstavljaju aktualnoaktualno pitanjepitanje upravoupravo zbogzbog njegovognjegovog znanstvenoznanstveno utemeljenogutemeljenog znaznaččajaaja. . AnalizomAnalizom rijetkihrijetkih dostupnihdostupnih namnam znanstvenihznanstvenih radovaradova dodoššlili smosmo dodo sljedesljedeććihih zapazapažžanjaanja uu vezivezi ss prouprouččavanjemavanjem oveove problematikeproblematike::

-- znaznaččajaj predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja ii obrazovanjaobrazovanja kaokao temeljnetemeljne karikekarike uu kompleksnomkompleksnom lanculancu razvojarazvoja djetetadjeteta jeje predmetpredmet razmatranjarazmatranja uglavnomuglavnom inozemnihinozemnih istraistražživaivaččaa, , uu BiHBiH nekolicinenekolicine istraistražživaivaččaa kojikoji susu svojevrsnisvojevrsni pioniripioniri uu akcentiranjuakcentiranju oveove problematikeproblematike,, popoččevevššii odod krajakraja 80- 80-tihtih godinagodina XXXX stst. . dodo danasdanas

-- holistiholističčkiki pristuppristup predpredšškolskomkolskom odgojuodgoju – – ranirani razvojrazvoj podpod lupomlupom danadanaššnjicenjice, , osvrtiosvrti nana suvremenesuvremene metodologijemetodologije, , suradnjasuradnja subjekatasubjekata ii faktorafaktora predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja,, humanistihumanističčkiki pristuppristup djetetudjetetu, , atipiatipiččnini oblicioblici ponaponaššanjaanja, , edukacijaedukacija edukatoraedukatora,, predpredšškolstvokolstvo uu svjetlusvjetlu reformereforme ( (profprof. . drdr PeharPehar))

-- predpredšškolskikolski odgojodgoj sese promatrapromatra sasa povijesnogpovijesnog aspektaaspekta uzimajuuzimajuććii uu obzirobzir drudrušštvenutvenu ii zakonodavnuzakonodavnu pozadinupozadinu, č, čestoesto uu svjetlusvjetlu suvremenihsuvremenih tendencijatendencija ( (MarendiMarendić, ć, JabuJabuččarar,, SmajkiSmajkić)ć)

-- komparativni osvrti na predškolstvo u svijetu (Kreso).komparativni osvrti na predškolstvo u svijetu (Kreso).

POVIJESNI PREGLED RAZVOJA PREDŠKOLSKOG ODGOJA

U različitim razdobljima različiti pedagoški mislioci različito pristupaju predškolskom odgoju i njegovom značaju.

Aristotel je predškolski period dijelio u dvije etape: od rođenja do pete godine, kadaAristotel je predškolski period dijelio u dvije etape: od rođenja do pete godine, kada pažnju treba posvetiti ishrani i tjelesnom razvoju i drugu od pete do sedme godine, kadapažnju treba posvetiti ishrani i tjelesnom razvoju i drugu od pete do sedme godine, kada odgoj treba da se zasniva na učenju i pripremanju djece za školi.. Isticao je značaj odgojaodgoj treba da se zasniva na učenju i pripremanju djece za školi.. Isticao je značaj odgoja djece predškolskog uzrasta u obitelji.djece predškolskog uzrasta u obitelji.

Kvintilijan je posebnu pozornost pridavao izboru osobe koja će odgajati djecu u ovomKvintilijan je posebnu pozornost pridavao izboru osobe koja će odgajati djecu u ovom osjetljivom periodu. Naglašavao je igru ako osnovnu aktivnost, te uvodjenje organiziranihosjetljivom periodu. Naglašavao je igru ako osnovnu aktivnost, te uvodjenje organiziranih aktivnosti s ciljem sistematskog stjecanja znanja.aktivnosti s ciljem sistematskog stjecanja znanja.

Thomas More je isticao obavezu majke da brine o svom djetetu. Smatrao je da se odThomas More je isticao obavezu majke da brine o svom djetetu. Smatrao je da se od žene zahtijeva poslušnost, a od djece poniznost. Do pete godine djeca treba da žive užene zahtijeva poslušnost, a od djece poniznost. Do pete godine djeca treba da žive u posebnim prostorijama u kući, tzv. odjeljenjima za dojilje. Sadržaj odgoja djece treba bitiposebnim prostorijama u kući, tzv. odjeljenjima za dojilje. Sadržaj odgoja djece treba biti zasnovan na primjerima iz života slavnih osoba. zasnovan na primjerima iz života slavnih osoba.

Tommaso Campanella smatra da roditelji nisu sposobni da vode računa o odgojuTommaso Campanella smatra da roditelji nisu sposobni da vode računa o odgoju djece, pa je to stoga zadatak društva, odnosno države. U stvari, smatra da djecu do 2. godinedjece, pa je to stoga zadatak društva, odnosno države. U stvari, smatra da djecu do 2. godine života treba da odgajaju majke, a potom ih preuzimaju posebni učitelji koji će se brinuti oživota treba da odgajaju majke, a potom ih preuzimaju posebni učitelji koji će se brinuti o njihovom odgoju. Isticao je i značaj koji društvo treba pridavati odgoju roditelja, s posebnimnjihovom odgoju. Isticao je i značaj koji društvo treba pridavati odgoju roditelja, s posebnim osvrtom na buduće majke.osvrtom na buduće majke.

Jan Amos Komensky je začetnik novih ideja o predškolskom odgoju. KomenskyJan Amos Komensky je začetnik novih ideja o predškolskom odgoju. Komensky posvećuje veliku pažnju odgoju u ranom djetinjstvu. Upravo je Komensky isticao da općeposvećuje veliku pažnju odgoju u ranom djetinjstvu. Upravo je Komensky isticao da opće narušavanje svijeta počinje u korijenu, te stoga njegova obnova treba da počne od korijena.narušavanje svijeta počinje u korijenu, te stoga njegova obnova treba da počne od korijena. Ako se zna da je Komensky pod korijenima obnove podrazumijevao rano djetinjstvo, onda jeAko se zna da je Komensky pod korijenima obnove podrazumijevao rano djetinjstvo, onda je jasno da ovo implicira suvremene shvatanje predškolstva kao značajnog, ako ne ijasno da ovo implicira suvremene shvatanje predškolstva kao značajnog, ako ne i najznačajnijeg razdoblja za odgojno i drugo djelovanje na mladu ličnost. Sam Komenskynajznačajnijeg razdoblja za odgojno i drugo djelovanje na mladu ličnost. Sam Komensky naglašava da korijeni trebaju biti zdravi i čvrsti. Sve polazi od osnove i predstavlja njenunaglašava da korijeni trebaju biti zdravi i čvrsti. Sve polazi od osnove i predstavlja njenu nadgradnju. Komensky je, nadalje, naglašavao plastičnost dječje ličnosti i ukazivao da se timenadgradnju. Komensky je, nadalje, naglašavao plastičnost dječje ličnosti i ukazivao da se time otvaraju velike mogućnosti intencionalnog i svjesnog odgojnog utjecaja na razvijanje zdraveotvaraju velike mogućnosti intencionalnog i svjesnog odgojnog utjecaja na razvijanje zdrave ljudske ličnosti. Ukazivao je i na neznanje roditelja kao na opasnost koja prijeti odgoju djeceljudske ličnosti. Ukazivao je i na neznanje roditelja kao na opasnost koja prijeti odgoju djece na predškolskom uzrastu. Svojom materinskom školom postavio je temelje predškolskena predškolskom uzrastu. Svojom materinskom školom postavio je temelje predškolske pedagogije, a svojim djelima pedagogije, a svojim djelima Informatorium za školu materinskuInformatorium za školu materinsku i i Orbis pictusOrbis pictus, postavio, postavio osnove predškolskom odgoju i predškolskoj pedagogiji.osnove predškolskom odgoju i predškolskoj pedagogiji.

Pestalozzi je naglašavao vrijednost obiteljske klime u odgoju male djece, te značenje ljubavi koja povezuje djecu i odgajatelje. Posebno je isticao značaj predškolskog odgoja u odgajanju djece iz deprivirajuće sredine, odnosno obitelji s lošim odgojnim uvjetima. Osnovao je zavod u švicarskom gradu Iverdonu čime je dao praktičan doprinos svojim teorijama. Pestalozzi je vjerovao da odgoj može poboljšati položaj i život naroda. Primarnu

ulogu u odgajanju dao je obitelji kao faktoru predškolskog odgoja. Medjutim, predlagao je osnivanje specijalnog razreda u kome bi se djeca pripremala za školu. Pestalozzi je naglašavao poštivanje osobenosti dječje ličnosti u ovom periodu.

Socijal-utopist R. Owen je takodjer dao doprinos razvoju ideja i koncepcija oSocijal-utopist R. Owen je takodjer dao doprinos razvoju ideja i koncepcija o predškolskom odgoju i obrazovanju. Njegove ideje su usko vezane za društveni predškolskom odgoju i obrazovanju. Njegove ideje su usko vezane za društveni millemille u kojem u kojem je živio i djelovao (razvoj industrije, povećano učešće žena u proizvodnji). Stoga je Owenje živio i djelovao (razvoj industrije, povećano učešće žena u proizvodnji). Stoga je Owen naglašavao ulogu društva u odgoju. Njegov sistem je podrazumijevao odgoj djece od rodjenjanaglašavao ulogu društva u odgoju. Njegov sistem je podrazumijevao odgoj djece od rodjenja do tri godine u jaslicama, od tri do pet godina u školama za malu djecu, a potom u osnovnimdo tri godine u jaslicama, od tri do pet godina u školama za malu djecu, a potom u osnovnim školama koje su obuhvatale djecu od pete do desete godine života. Ovdje ne mogu a da se neškolama koje su obuhvatale djecu od pete do desete godine života. Ovdje ne mogu a da se ne osvrnem na to da je i Owen, u XIX st., nagovijestio značaj odgojnih utjecaja u prvih desetosvrnem na to da je i Owen, u XIX st., nagovijestio značaj odgojnih utjecaja u prvih deset godina života – razdoblju danas prihvaćene koncepcije temeljnog (predškolskog) odgoja. Radgodina života – razdoblju danas prihvaćene koncepcije temeljnog (predškolskog) odgoja. Rad sa djecom predškolskog uzrasta odvijao se u specijalno opremljenim prostorijama isa djecom predškolskog uzrasta odvijao se u specijalno opremljenim prostorijama i namjensko sagradjenim igralištima što je omogućavalo boravak djece na otvorenom prostoru.namjensko sagradjenim igralištima što je omogućavalo boravak djece na otvorenom prostoru. Owen je značajan i po tome što je uočio značaj pravilnog odabira odgajatelja kao značajnogOwen je značajan i po tome što je uočio značaj pravilnog odabira odgajatelja kao značajnog odgojnog subjekta u radu sa predškolskom djecom. Tako je kod odgajatelja cijenioodgojnog subjekta u radu sa predškolskom djecom. Tako je kod odgajatelja cijenio plemenitost, marljivost i dobrotu, odnosno afinitet prema radu s djecom predškolskog uzrasta.plemenitost, marljivost i dobrotu, odnosno afinitet prema radu s djecom predškolskog uzrasta. Owen je praktično realizirao ideju institucionalnog predškolskog odgoja i obrazovanja i priOwen je praktično realizirao ideju institucionalnog predškolskog odgoja i obrazovanja i pri tom naglašavao njegove dvije funkcije: osloboditi zaposlenu majku brige o djeci za vrijemetom naglašavao njegove dvije funkcije: osloboditi zaposlenu majku brige o djeci za vrijeme rada i što ranija zaštita djece od štetnog utjecaja sredine.rada i što ranija zaštita djece od štetnog utjecaja sredine.

Međutim, najveći doprinos razvoju predškolskog odgoja i obrazovanja dao jeMeđutim, najveći doprinos razvoju predškolskog odgoja i obrazovanja dao je Friedrich Frobel. On je u svom djelu «Odgoj čovjeka» (1826. godine) istaknuo značaj odgojaFriedrich Frobel. On je u svom djelu «Odgoj čovjeka» (1826. godine) istaknuo značaj odgoja u ranom djetinjstvu i ukazao na predškolski odgoj kao na temeljni dio cijelog odgojnogu ranom djetinjstvu i ukazao na predškolski odgoj kao na temeljni dio cijelog odgojnog sistema i razvoja i formiranja čovjeka. Uspoređivao je malu djecu sa nježnim biljkama, asistema i razvoja i formiranja čovjeka. Uspoređivao je malu djecu sa nježnim biljkama, a odgojno-obrazovne ustanove za predškolsku djecu nazvao dječjim vrtićima (kindergarten) –odgojno-obrazovne ustanove za predškolsku djecu nazvao dječjim vrtićima (kindergarten) – čiji je odgojni cilj, po njegovim riječima, «čiji je odgojni cilj, po njegovim riječima, «vođenje djetetovog duha i srcavođenje djetetovog duha i srca». Naziv dječji vrtić». Naziv dječji vrtić je i danas općeprihvaćen i korišten u većini zemalja u svijetu Naglašavao je značaj moralnog,je i danas općeprihvaćen i korišten u većini zemalja u svijetu Naglašavao je značaj moralnog, emocionalnog, intelektualnog i radnog odgoja za razvoj ličnosti. Posvećivao je pozornostemocionalnog, intelektualnog i radnog odgoja za razvoj ličnosti. Posvećivao je pozornost obrazovanju majki od strane odgajateljica, što pokazuje da je uočio značaj suradnje obitelji iobrazovanju majki od strane odgajateljica, što pokazuje da je uočio značaj suradnje obitelji i predškolske ustanove u odgoju djece predškolskog uzrasta. Zamjera mu se da suviše insistiraopredškolske ustanove u odgoju djece predškolskog uzrasta. Zamjera mu se da suviše insistirao na aktivnosti, redu i pedantizmu, klasifikaciji materijala za učenje i unaprijed odredjenimna aktivnosti, redu i pedantizmu, klasifikaciji materijala za učenje i unaprijed odredjenim aktivnostima, didaktičkim sredstvima koja su donekle ograničavala razvoj intelektualnih iaktivnostima, didaktičkim sredstvima koja su donekle ograničavala razvoj intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti.stvaralačkih sposobnosti.

Ideji predškolskog odgoja i obrazovanja doprinos je dao i ruski pedagog Ušinski, kojiIdeji predškolskog odgoja i obrazovanja doprinos je dao i ruski pedagog Ušinski, koji se zalagao za razvoj dječje samostalnosti i aktivnosti i obiteljski odgoj, jer je smatrao dase zalagao za razvoj dječje samostalnosti i aktivnosti i obiteljski odgoj, jer je smatrao da nijedna institucija ne može zamijeniti prirodnu obiteljsku sredinu. Kao glavno odgojnonijedna institucija ne može zamijeniti prirodnu obiteljsku sredinu. Kao glavno odgojno sredstvo preporučivao je narodno književno stvaralaštvo, posebno bajke i igru. Takodjer jesredstvo preporučivao je narodno književno stvaralaštvo, posebno bajke i igru. Takodjer je naglašavao značaj praktične obuke budućih odgajatelja.naglašavao značaj praktične obuke budućih odgajatelja.

Doprinos je dala i N. Krupska koja je insistirala na potrebi djelovanja na tjelesni,Doprinos je dala i N. Krupska koja je insistirala na potrebi djelovanja na tjelesni, intelektualni, moralni i estetski razvoj djeteta, te na ulozi igre i stručne literature uintelektualni, moralni i estetski razvoj djeteta, te na ulozi igre i stručne literature u predškolskom odgoju i obrazovanju. Detaljno je razradila program organizacije dječjihpredškolskom odgoju i obrazovanju. Detaljno je razradila program organizacije dječjih jaslica, dječjih vrtića i dječjih igrališta. Dječje vrtiće je tretirala kao dio općeg sistemajaslica, dječjih vrtića i dječjih igrališta. Dječje vrtiće je tretirala kao dio općeg sistema narodno obrazovanja i posebno isticala neophodnu povezanost izmedju vrtića i škole.narodno obrazovanja i posebno isticala neophodnu povezanost izmedju vrtića i škole.

Maria Montessori je, osnovu vlastitog iskustva u radu sa djecom s poteškoćama uMaria Montessori je, osnovu vlastitog iskustva u radu sa djecom s poteškoćama u razvoju, stvorila vlastitu odgojnu koncepciju, zasnovanu na vježbanju čula, poštivanjemrazvoju, stvorila vlastitu odgojnu koncepciju, zasnovanu na vježbanju čula, poštivanjem prirode i zakonitosti razvoja djece, značaju osjetljivih perioda i načelu rada ili aktivnosti.prirode i zakonitosti razvoja djece, značaju osjetljivih perioda i načelu rada ili aktivnosti. Posebnu pozornost je pridavala organiziranom djelovanju odgajatelja koji treba da pratiPosebnu pozornost je pridavala organiziranom djelovanju odgajatelja koji treba da prati razvoj djeteta, ali neprimjetno, jer «u ovom čudesnom procesu naša intervencija jerazvoj djeteta, ali neprimjetno, jer «u ovom čudesnom procesu naša intervencija je indirektna». Naglašavala je nužnost odgojnog djelovanja u ranom periodu razvoja djeteta iindirektna». Naglašavala je nužnost odgojnog djelovanja u ranom periodu razvoja djeteta i potrebu uvažavanja znanstvenih činjenica u odgoju predškolskog djeteta.potrebu uvažavanja znanstvenih činjenica u odgoju predškolskog djeteta.

Ovdje bih navela i Zaporošca koji je naglašavao predškolsko doba kao kritična periodOvdje bih navela i Zaporošca koji je naglašavao predškolsko doba kao kritična period kada je riječ o stimuliranju kognitivnog razvoja, jer se tadakada je riječ o stimuliranju kognitivnog razvoja, jer se tada stvarajustvaraju najpovoljniji uvjeti zanajpovoljniji uvjeti za intenzivan razvoj takvih vrijednih saznajnih sposobnosti, kao što je sintetičko opažanjeintenzivan razvoj takvih vrijednih saznajnih sposobnosti, kao što je sintetičko opažanje prostora i vremena, opažajno-slikovno mišljenje, stvaralačka mašta. Ako one ne dostignuprostora i vremena, opažajno-slikovno mišljenje, stvaralačka mašta. Ako one ne dostignu odgovarajući razvoj u djetinjstvu, na starijim uzrastima to će biti teže, pa čak i nemoguće.odgovarajući razvoj u djetinjstvu, na starijim uzrastima to će biti teže, pa čak i nemoguće. (Kamenov)(Kamenov)

Zatim, tu su i Eljkonin i Flerina, koji su poseban doprinos dali značaju igre kaoZatim, tu su i Eljkonin i Flerina, koji su poseban doprinos dali značaju igre kao metode, ali i sredstva predškolskog odgoja i obrazovanja, te, svojim stručnim publikacijama,metode, ali i sredstva predškolskog odgoja i obrazovanja, te, svojim stručnim publikacijama, doprinijeli tom segmentu predškolstva.doprinijeli tom segmentu predškolstva.

Povijesni razvoj predškolstva u Bosni i HercegoviniPovijesni razvoj predškolstva u Bosni i Hercegovini

Što se tiče Bosne i Hercegovine, vrlo su oskudni izvori o povijesnom razvojuŠto se tiče Bosne i Hercegovine, vrlo su oskudni izvori o povijesnom razvoju predškolstva. Iz dostupnih mi izvora (v. bibliografija), moglo bi se zaključiti da su pedagoškapredškolstva. Iz dostupnih mi izvora (v. bibliografija), moglo bi se zaključiti da su pedagoška periodika i pedagoške publikacije posvećivale malo pažnje povijesnom razvitku ovogperiodika i pedagoške publikacije posvećivale malo pažnje povijesnom razvitku ovog segmenta odgojno-obrazovnog sistema. Na žalost, nisam uspjela doći do integralne verzije Z.segmenta odgojno-obrazovnog sistema. Na žalost, nisam uspjela doći do integralne verzije Z. Marendić naslovljenog «Marendić naslovljenog «Počeci i razvoj društveno organizovanog predškolskog vaspitanja iPočeci i razvoj društveno organizovanog predškolskog vaspitanja i obrazovanja u BiH 1878-1982.obrazovanja u BiH 1878-1982.», ali su i neki kraći dijelovi bili korisni za ovaj rad. », ali su i neki kraći dijelovi bili korisni za ovaj rad.

Po broju zabavišta i obuhvatu djece u njima, BiH je i u ovom periodu znatnoPo broju zabavišta i obuhvatu djece u njima, BiH je i u ovom periodu znatno zaostajala za svojim susjedima (Hrvatska, Slovenija i Vojvodina), te evropskim zemljama.zaostajala za svojim susjedima (Hrvatska, Slovenija i Vojvodina), te evropskim zemljama. Razlog je bio veoma nizak društveno-ekonomski i kulturni razvoj BiH u to vrijeme (Razlog je bio veoma nizak društveno-ekonomski i kulturni razvoj BiH u to vrijeme ( op. S.P.op. S.P. a a ni nakon više od 100 godina obuhvat djece i tretman predškolskog odgoja ne daje bolju sliku)ni nakon više od 100 godina obuhvat djece i tretman predškolskog odgoja ne daje bolju sliku) i veća udaljenost evropskih centara koji bi mogli vršiti odredjeni utjecaj na razvoj društvenoi veća udaljenost evropskih centara koji bi mogli vršiti odredjeni utjecaj na razvoj društveno organiziranog predškolskog odgoja. organiziranog predškolskog odgoja.

U BiH se bilježi postojanje ustanova za zbrinjavanje djece predškolskog uzrasta uU BiH se bilježi postojanje ustanova za zbrinjavanje djece predškolskog uzrasta u drugoj polovini XIX st. I to u većim gradovima. Prvo zabavište u BiH je otvoreno 1882.drugoj polovini XIX st. I to u većim gradovima. Prvo zabavište u BiH je otvoreno 1882. godine u Sarajevu. U narednih 17 godina, sve do 28.11.1899. godine kada je objavljen prvigodine u Sarajevu. U narednih 17 godina, sve do 28.11.1899. godine kada je objavljen prvi program za rad s djecom predškolskog uzrasta, kao zvanični državni dokument, pod nazivomprogram za rad s djecom predškolskog uzrasta, kao zvanični državni dokument, pod nazivom ««Program rada u zabavištuProgram rada u zabavištu», o kojem će kasnije biti nešto više riječi, otvarana su zabavišta u», o kojem će kasnije biti nešto više riječi, otvarana su zabavišta u Banjaluci, Bihaću, Mostaru, Tuzli. Banjaluci, Bihaću, Mostaru, Tuzli.

Obdanište u Lukavcu postojalo je pri privatnoj njemačkoj osnovnoj školi osnovanojObdanište u Lukavcu postojalo je pri privatnoj njemačkoj osnovnoj školi osnovanoj 1895. godine. Predškolski odgoj djece zaposlenih radnika Fabrike sode bio je obavezan.1895. godine. Predškolski odgoj djece zaposlenih radnika Fabrike sode bio je obavezan. Podaci govore da se učio njemački jezik, djeca su upoznavala bližu okolinu, učilaPodaci govore da se učio njemački jezik, djeca su upoznavala bližu okolinu, učila elementarna znanja o prostoru i vremenu, muziku, ritmičke igre, osnovne higijenske navike ielementarna znanja o prostoru i vremenu, muziku, ritmičke igre, osnovne higijenske navike i slično.slično.

Školske sestre trećega reda sv. Franje na poziv biskupa P. Buconjića, dolaze 1899.Školske sestre trećega reda sv. Franje na poziv biskupa P. Buconjića, dolaze 1899. godine iz Maribora prvo u Mostar gdje odmah po dolasku otvaraju sirotište. K tome, u višegodine iz Maribora prvo u Mostar gdje odmah po dolasku otvaraju sirotište. K tome, u više mjesta u Hercegovini ove sestre imale su dječja obdaništa. mjesta u Hercegovini ove sestre imale su dječja obdaništa.

Nadalje, bilježi se da je u BiH je od početka austrougarske vladavine pa do završetkaNadalje, bilježi se da je u BiH je od početka austrougarske vladavine pa do završetka Drugog svjetskog rata bilo 11 zabavišta u 6 sirotišta, te nekoliko mekteba koji su okupljaliDrugog svjetskog rata bilo 11 zabavišta u 6 sirotišta, te nekoliko mekteba koji su okupljali djecu muslimanske vjeroispovijesti. Iako su se ove ustanove se nalazile u većim mjestimadjecu muslimanske vjeroispovijesti. Iako su se ove ustanove se nalazile u većim mjestima (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka), ali je broj djece smještene u njima bio mali. (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka), ali je broj djece smještene u njima bio mali.

Što se tiče programa rada, već spomenuti Program rada u zabavištu iz 1899. godineŠto se tiče programa rada, već spomenuti Program rada u zabavištu iz 1899. godine bio je dugo godina jedini zvanični dokument po kojemu je organiziran rad u ovim ustanovamabio je dugo godina jedini zvanični dokument po kojemu je organiziran rad u ovim ustanovama u BiH.u BiH.

Godine 1920. objavljen je Program rada u zabavištu za muslimansku djece, radjen poGodine 1920. objavljen je Program rada u zabavištu za muslimansku djece, radjen po uzoru na prethodni, jer su pojedini dijelovi prepisani u cjelini (ručni rad), a pojediniuzoru na prethodni, jer su pojedini dijelovi prepisani u cjelini (ručni rad), a pojedini predstavljaju suvremeniju interpretaciju i sistematizaciju sadržaja iz prvog programa.predstavljaju suvremeniju interpretaciju i sistematizaciju sadržaja iz prvog programa.55

Sve do 1940. godine bio je aktualan Program iz 1899. godine i na njega su se pozivaleSve do 1940. godine bio je aktualan Program iz 1899. godine i na njega su se pozivale i državne vlasti prilikom odobravanja zahtjeva za otvaranje novih zabavišta.i državne vlasti prilikom odobravanja zahtjeva za otvaranje novih zabavišta.

Tek 1941. godine objavljene je novi program rada, koji nikada nije implementiranTek 1941. godine objavljene je novi program rada, koji nikada nije implementiran zbog poznatih povijesnih dogadjaja u tom periodu.zbog poznatih povijesnih dogadjaja u tom periodu.

Poslije Drugog svjetskog rata pojavljuju se i prvi programi rada propisani od stranePoslije Drugog svjetskog rata pojavljuju se i prvi programi rada propisani od strane nadležnih državnih organa o čemu će biti riječi u posebnom poglavlju.nadležnih državnih organa o čemu će biti riječi u posebnom poglavlju.

Što se tiče razvoja pedagoške misli o predškolstvu, preokret nastaje 1980. godineŠto se tiče razvoja pedagoške misli o predškolstvu, preokret nastaje 1980. godine publiciranjem prvog udžbenika o predškolskoj pedagogiji autorice Darinke Mitrović. To jepubliciranjem prvog udžbenika o predškolskoj pedagogiji autorice Darinke Mitrović. To je

55 Marendić, Z.: Marendić, Z.: Održavanje blagosti i roditeljske nježnostiOdržavanje blagosti i roditeljske nježnosti, Prosvjetni list, 10/99, str. 13., Prosvjetni list, 10/99, str. 13.

bio prvi udžbenik takve vrste u BiH koji je posvetio pažnju značaju predškolske pedagogije,bio prvi udžbenik takve vrste u BiH koji je posvetio pažnju značaju predškolske pedagogije, predškolskog odgoja, njegovom povijesnom razvoju, organizaciji rada predškolskih ustanova,predškolskog odgoja, njegovom povijesnom razvoju, organizaciji rada predškolskih ustanova, itd.itd.

Trebalo je proći punih deset godina da se pojavi jedno drugo djelo, tačnije doktorskaTrebalo je proći punih deset godina da se pojavi jedno drugo djelo, tačnije doktorska disertacija prof. dr Lidije Pehar pod nazivom «disertacija prof. dr Lidije Pehar pod nazivom «Razvojni problemi i vaspitanje predškolskeRazvojni problemi i vaspitanje predškolske djecedjece» (1990.) koje predstavlja prvo pravo znanstveno-istraživačko djelo iz oblasti» (1990.) koje predstavlja prvo pravo znanstveno-istraživačko djelo iz oblasti predškolskog odgoja u BiH, utemeljeno na suvremenim znanstvenim gledištima u ovojpredškolskog odgoja u BiH, utemeljeno na suvremenim znanstvenim gledištima u ovoj oblasti.oblasti.

Te iste, 1990. godine, u Neumu je održan Prvi kongres pedagoga BiH na temuTe iste, 1990. godine, u Neumu je održan Prvi kongres pedagoga BiH na temu ««Odgojno-obrazovni sistem u novim prilikamaOdgojno-obrazovni sistem u novim prilikama». Na Kongresu je djelovala posebna sekcija za». Na Kongresu je djelovala posebna sekcija za predškolski odgoj i obrazovanje, a prezentirani su referati prevashodno na temu suradnjepredškolski odgoj i obrazovanje, a prezentirani su referati prevashodno na temu suradnje vrtića i roditelja, te implementaciju progama rada u vrtićima. Samo se jedan referat (S.vrtića i roditelja, te implementaciju progama rada u vrtićima. Samo se jedan referat (S. Smajkić) odnosio na tadašnje stanje predškolstva i tendencije njegovog razvoja.Smajkić) odnosio na tadašnje stanje predškolstva i tendencije njegovog razvoja.

Na Kongresu je usvojen i poseban dokument kojim su utvrdjeni prioriteti za promjenama u oblasti predškolskog odgoja i obrazovanja.

Godine 1999. održana je i Prva konferencija o predškolskom odgoju i obrazovanju, uzGodine 1999. održana je i Prva konferencija o predškolskom odgoju i obrazovanju, uz sudjelovanje eminentnih stručnjaka i profesora Filozofskog fakulteta i Pedagoške Akademijesudjelovanje eminentnih stručnjaka i profesora Filozofskog fakulteta i Pedagoške Akademije u Sarajevu, te odgajatelja izravno uključenih u svakodnevnu praksu predškolskog odgoja iu Sarajevu, te odgajatelja izravno uključenih u svakodnevnu praksu predškolskog odgoja i obrazovanja. Zbornik radova s Prve konferencije nazvan «obrazovanja. Zbornik radova s Prve konferencije nazvan «Predškolstvo u procesuPredškolstvo u procesu demokratizacije u Bosni i Hercegovinidemokratizacije u Bosni i Hercegovini» predstavlja dragocjen izvor podataka o predškolstvu i» predstavlja dragocjen izvor podataka o predškolstvu i njegovom razvoju u BiH, do kojih je, inače, izuzetno teško doći bez obzira da li ih se traži unjegovom razvoju u BiH, do kojih je, inače, izuzetno teško doći bez obzira da li ih se traži u knjižnicama ili preko institucija koje bi trebale biti relevantne za njihovo osiguravanjeknjižnicama ili preko institucija koje bi trebale biti relevantne za njihovo osiguravanje (Ministarstvo obrazovanja – federalno i kantonalno, Pedagoški zavodi, itd.).(Ministarstvo obrazovanja – federalno i kantonalno, Pedagoški zavodi, itd.).

Predškolstvo jučer, danas, sutraPredškolstvo jučer, danas, sutra

Cilj ovog poglavlja je utvrditi stvarno stanje predškolskog odgoja s posebnim osvrtomCilj ovog poglavlja je utvrditi stvarno stanje predškolskog odgoja s posebnim osvrtom na njegovu marginalizaciju, kao i na tendencije njegovog razvoja, značaj koji mu se pridajena njegovu marginalizaciju, kao i na tendencije njegovog razvoja, značaj koji mu se pridaje od strane relevantnih faktora, poteškoće s kojima se suočavaju njegovi subjekti i uzroke tihod strane relevantnih faktora, poteškoće s kojima se suočavaju njegovi subjekti i uzroke tih poteškoća, postojanje suradnje izmedju relevantnih faktora, te mogućnosti unapredjivanja,poteškoća, postojanje suradnje izmedju relevantnih faktora, te mogućnosti unapredjivanja, poboljšavanja i promoviranja predškolstva uopće. poboljšavanja i promoviranja predškolstva uopće.

U Elaboratu iz 1988. godine, podaci su prikupljeni izravno od strane predškolskihU Elaboratu iz 1988. godine, podaci su prikupljeni izravno od strane predškolskih organizacija i međuopćinskih pedagoških zavoda. Proizašlo je da, uz sve različitosti pojedinihorganizacija i međuopćinskih pedagoških zavoda. Proizašlo je da, uz sve različitosti pojedinih sredina i regija, postoji i dosta sličnosti u procjeni tadašnjeg aktualnog trenutka predškolstva isredina i regija, postoji i dosta sličnosti u procjeni tadašnjeg aktualnog trenutka predškolstva i vizije njegove budućnosti. Tako se navodi jedinstvenost u stavu da je predškolstvo i tada bilovizije njegove budućnosti. Tako se navodi jedinstvenost u stavu da je predškolstvo i tada bilo nejasno definirano u pogledu njegove osnovne djelatnosti – tretiralo ga se kao dio socijalnenejasno definirano u pogledu njegove osnovne djelatnosti – tretiralo ga se kao dio socijalne zaštite i kao integralni dio jedinstvenog odgojno-obrazovnog sistema. Autori su suglasni da jezaštite i kao integralni dio jedinstvenog odgojno-obrazovnog sistema. Autori su suglasni da je to nerazvijena komponenta odgojno-obrazovnog sistema. to nerazvijena komponenta odgojno-obrazovnog sistema. Kao prijedlozi navode se: Kao prijedlozi navode se:

urgentno uklanjanje birokratskih prepreka koje ga dovode u poziciju bitno drugačijuurgentno uklanjanje birokratskih prepreka koje ga dovode u poziciju bitno drugačiju od ostalih segmenata odgojno-obrazovnog sistemaod ostalih segmenata odgojno-obrazovnog sistema

zalaganje za jedinstven status uposlenih u odgojno-obrazovnoj djelatnosti uopćezalaganje za jedinstven status uposlenih u odgojno-obrazovnoj djelatnosti uopće rješavanje problema fizičkih (nenamjenskih) prostora, niske razine materijalno-rješavanje problema fizičkih (nenamjenskih) prostora, niske razine materijalno-

didaktičke opremljenostididaktičke opremljenosti osiguravanje jedinstvene politike financiranja po mjerilima tadašnjih Pedagoškihosiguravanje jedinstvene politike financiranja po mjerilima tadašnjih Pedagoških

standarda standarda reduciranje administracije, te autoritarnosti subjekata koji odlučujureduciranje administracije, te autoritarnosti subjekata koji odlučuju uspostavljanje jedinstvene ekonomske cijene boravka u vrtićimauspostavljanje jedinstvene ekonomske cijene boravka u vrtićima poboljšanje kvalitete i organiziranosti odgojno-obrazovnog rada u predškolstvupoboljšanje kvalitete i organiziranosti odgojno-obrazovnog rada u predškolstvu adekvatnije uvažavanje stručnih mišljenja ove djelatnostiadekvatnije uvažavanje stručnih mišljenja ove djelatnosti zadovoljavanje potrebe za timskim i specijalističkim radom i zadovoljavanje potrebe za timskim i specijalističkim radom i otvaranje mogućnosti šireg povezivanja s ostalim strukturama odgojno-obrazovnogotvaranje mogućnosti šireg povezivanja s ostalim strukturama odgojno-obrazovnog

sistema.sistema.

UU toto vrijemevrijeme nekineki naglanaglaššavajuavaju dada jeje « «predpredšškolstvokolstvo nana marginimargini zbivanjazbivanja izmedjuizmedju socijalnesocijalne zazašštitetite ii vaspitnovaspitno--obrazovnogobrazovnog sistemasistema». ». Smatraju da su Pedagoški standardiSmatraju da su Pedagoški standardi nametnuti, površni i nestručno utvrdjeni. Prema njihovom mišljenju, njima treba jošnametnuti, površni i nestručno utvrdjeni. Prema njihovom mišljenju, njima treba još odgajatelja, ali prema navedenim Standardima nema šanse da ih se zaposli.odgajatelja, ali prema navedenim Standardima nema šanse da ih se zaposli.

Još u radnoj verziji elaborata o predškolskom odgoju i obrazovanju u BiH iz 1988. godine, naglašava se da je «predškolstvo kao specifičan segment, pred korjenitim promjenama … Za predškolstvo to praktično znači da ova generacija stručnjaka i praktičara mora započeti proces koji će, vjerojatno, decenijama trajati, i u kojem će se rad s djecom predškolskog uzrasta osloboditi elemenata školarizacije – razredno-časovnog sistema, unificiranih pristupa i frontalnog rada s velikim grupama u suštini veoma različite djece». (str. 4.) To su bile naznake daljeg elaboriranja značajnih pitanja, stanja i aktualnog trenutka tadašnjeg predškolstva. Očito da to jeste kompleksan proces, jer mnoga njegova krucijalna pitanja nisu jasno definirana niti riješena ni danas, u trećem mileniju.

JedanaestJedanaest godinagodina kasnijekasnije, , tataččnijenije 1999., 1999., godinegodine odrodržžavanjaavanja PrvePrve konferencijekonferencije oo predpredšškolstvukolstvu uu BiHBiH, , stanjestanje jeje, , premaprema procjenamaprocjenama mnogihmnogih djelantikadjelantika uu ovojovoj obalstiobalsti, , bilobilo lološšee,, ččakak ii katastrofalnokatastrofalno. . TakoTako sese biljebilježžii deficitdeficit strustruččnognog kadrakadra, , materijalnihmaterijalnih sredstavasredstava ii didaktididaktiččkoko--metodimetodiččkeke opremeopreme, , znaznaččajnoajno smanjenjesmanjenje obuhvataobuhvata djecedjece predpredšškolskimkolskim ustanovamaustanovama, , lološ š polopoložžajaj odgajateljaodgajatelja uu odnosuodnosu nana drugedruge prosvjetneprosvjetne djelatnikedjelatnike, , nemarnemar odod stranestrane drudrušštvenotveno--politipolitiččkihkih institucijainstitucija nadlenadležžnihnih zaza ovajovaj sektorsektor, , itditd..

SadaSada, , nakonnakon skoroskoro 10 10 godinagodina odod odrodržžavanjaavanja PrvePrve konferencijekonferencije oo predpredšškolstvukolstvu,, postaivimopostaivimo sisi pitanjepitanje: : JeJe lili nanaččinjeninjen pomakpomak, , papa makarmakar ii onajonaj malimali? ? Gdje je to našeGdje je to naše predškolstvo sada? I ima li nade da ga se spasi od potpune marginalizacije?predškolstvo sada? I ima li nade da ga se spasi od potpune marginalizacije?

Za sada predškolsko obrazovanje nije obavezno u entitetima. U poredjenju saZa sada predškolsko obrazovanje nije obavezno u entitetima. U poredjenju sa periodom prije rata, kada je predškolsko obrazovanje bilo povezano s mjestom gdje je roditeljperiodom prije rata, kada je predškolsko obrazovanje bilo povezano s mjestom gdje je roditelj zaposlen, danas je predškolski sistem gotovo nestao zajedno s velikim brojem državnihzaposlen, danas je predškolski sistem gotovo nestao zajedno s velikim brojem državnih poduzeća koja su uništen ili ne rade. No, ostalo je mišljenje da su predškolske ustanove višepoduzeća koja su uništen ili ne rade. No, ostalo je mišljenje da su predškolske ustanove više ustanove za brigu i čuvanje djece zaposlenih roditelja, mišljenje koje se ukorijenilo u svijestiustanove za brigu i čuvanje djece zaposlenih roditelja, mišljenje koje se ukorijenilo u svijesti naših ljudi i danas, u trećem mileniju. naših ljudi i danas, u trećem mileniju.

Preostale predškolske ustanove su uglavnom koncentrirane u urbanim mjestima. Preostale predškolske ustanove su uglavnom koncentrirane u urbanim mjestima. U bivšoj državi, postojanje širokog spektra ustanova za brigu o djeci koje je plaćalaU bivšoj državi, postojanje širokog spektra ustanova za brigu o djeci koje je plaćala

država doveo je do navike da se ove ustanove koriste kad to odgovara roditeljima. No, i danasdržava doveo je do navike da se ove ustanove koriste kad to odgovara roditeljima. No, i danas ima slučajeva da se roditelji nemarno odnose prema onome što predstavljaju predškolskeima slučajeva da se roditelji nemarno odnose prema onome što predstavljaju predškolske ustanove, pa smo u našem istraživanju (v. analiza rezultata) čuli i neke nepojmljive komentareustanove, pa smo u našem istraživanju (v. analiza rezultata) čuli i neke nepojmljive komentare koji roditelji daju odgajateljicama. U stvari, roditelji i dalje percipiraju predškolske ustanovekoji roditelji daju odgajateljicama. U stvari, roditelji i dalje percipiraju predškolske ustanove kao «mjesto za čuvanje njihove djece», pa nije ništa neobično da ih se tu ostavlja (čak ikao «mjesto za čuvanje njihove djece», pa nije ništa neobično da ih se tu ostavlja (čak i zaboravlja) da čekaju da roditelji, čak i nakon radnog vremena , obave sve popularnijizaboravlja) da čekaju da roditelji, čak i nakon radnog vremena , obave sve popularniji shoppingshopping ..

Fragmentacija u odgojno-obrazovnom sektoru se ogleda u nedostatku sveobuhvatnih iFragmentacija u odgojno-obrazovnom sektoru se ogleda u nedostatku sveobuhvatnih i pouzdanih podataka o ovoj oblasti. Kao posljedica, ostaje teško utvrditi rezultate i kvalitetu.pouzdanih podataka o ovoj oblasti. Kao posljedica, ostaje teško utvrditi rezultate i kvalitetu. Pa ipak, postoje mnogi znaci njegovog kontinuiranog pogoršavanja (marginalizacija, odsustvoPa ipak, postoje mnogi znaci njegovog kontinuiranog pogoršavanja (marginalizacija, odsustvo kvalitetne suradnje medju relevantnim subjektima i faktorima, nemotiviranost, ignorancija,kvalitetne suradnje medju relevantnim subjektima i faktorima, nemotiviranost, ignorancija, neinformiranost, pasivnost, itd.).neinformiranost, pasivnost, itd.).

Odgovornost za predškolski odgoj je na Federalnom Ministarstvu obrazovanja,Odgovornost za predškolski odgoj je na Federalnom Ministarstvu obrazovanja, uključujući u to i jaslice, a financijska kontrola je na kantonalnom ili, pak, općinskom nivou.uključujući u to i jaslice, a financijska kontrola je na kantonalnom ili, pak, općinskom nivou. Na žalost, nema dostupnih podataka o preraspodjeli budžetskih sredstava. Financiranje vrtićaNa žalost, nema dostupnih podataka o preraspodjeli budžetskih sredstava. Financiranje vrtića u Federaciji je općinska odgovornost, koja se, na žalost, često ne ispunjava. Štoviše, odnosu Federaciji je općinska odgovornost, koja se, na žalost, često ne ispunjava. Štoviše, odnos općinara spram ovog segmenta odgojno-obrazovnog sistema najbolje ilustriraju izjave tipa:općinara spram ovog segmenta odgojno-obrazovnog sistema najbolje ilustriraju izjave tipa: ««Voditi dijete u vrtić je snobizamVoditi dijete u vrtić je snobizam» (primjer iz prakse, stavljen u ovaj rad uz odobrenje jedne» (primjer iz prakse, stavljen u ovaj rad uz odobrenje jedne

od intervjuiranih direktorica javnih vrtića) ili, pak, «Neka ih čuvaju bake i deke» (takodjer izod intervjuiranih direktorica javnih vrtića) ili, pak, «Neka ih čuvaju bake i deke» (takodjer iz prakse jedne druge direktorice). Navedene izjave govore sve.prakse jedne druge direktorice). Navedene izjave govore sve.

Predškolski odgoj i obrazovanje još uvijek nije dostupno djeci koja potiču iz obiteljiPredškolski odgoj i obrazovanje još uvijek nije dostupno djeci koja potiču iz obitelji lošijeg materijalnog i ukupnog stanja koja ga najviše trebaju da bi se donekle kompenziralilošijeg materijalnog i ukupnog stanja koja ga najviše trebaju da bi se donekle kompenzirali nedostaci deprivirajuće sredine.nedostaci deprivirajuće sredine.

Dostupnost ustanova koje se bave odgojem i obrazovanjem u predškolskom perioduDostupnost ustanova koje se bave odgojem i obrazovanjem u predškolskom periodu varira medju entitetima i medju kantonima. varira medju entitetima i medju kantonima.

OBUHVAT DJECE PREDŠKOLSKIM USTANOVAMAOBUHVAT DJECE PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA

Različiti izvori navode različite podatke o obuhvatu djece predškolskog uzrastaRazličiti izvori navode različite podatke o obuhvatu djece predškolskog uzrasta organiziranim oblicima odgojno-obrazovnog rada. Tako podaci iz 1988. godine govore o 4,5-organiziranim oblicima odgojno-obrazovnog rada. Tako podaci iz 1988. godine govore o 4,5-6,5%, pa do 10.41%. I tada, kao i sada, statistički pokazatelji koji se vode o ovom uzrastu6,5%, pa do 10.41%. I tada, kao i sada, statistički pokazatelji koji se vode o ovom uzrastu djece bili su nepotpuni i neadekvatni. djece bili su nepotpuni i neadekvatni.

GodinaGodina Stopa nataliteta u BiHStopa nataliteta u BiH FBiHFBiH

1999.1999. 42.46442.464 27.96427.9642000.2000. 39.20939.209 25.01825.0182001.2001. 37.71737.717 24.01824.0182002.2002. 35.19035.190 22.85422.854

Tabela 1: Kronološki prikaz stope nataliteta u BiH. Tabela 1: Kronološki prikaz stope nataliteta u BiH.

Kao što se vidi iz navedene tabele natalitet od 1999. godine ima tendenciju stalnogKao što se vidi iz navedene tabele natalitet od 1999. godine ima tendenciju stalnog opadanja. Pretpostavljamo da su razlozi mnogobrojni – od izraženih migracija, preko teškeopadanja. Pretpostavljamo da su razlozi mnogobrojni – od izraženih migracija, preko teške materijalne situacije stanovništva, ekonomskih i društvenih faktora, do same percepcijematerijalne situacije stanovništva, ekonomskih i društvenih faktora, do same percepcije obitelji i roditeljstva.obitelji i roditeljstva.

Indikativno je da je u FBiH, 1998. godine, smanjen broj populacije uzrasta od 3 do 6Indikativno je da je u FBiH, 1998. godine, smanjen broj populacije uzrasta od 3 do 6 godina i to za 5.968 djece ili 6%. Smanjenje je zabilježeno u svim kantonima FBiH, agodina i to za 5.968 djece ili 6%. Smanjenje je zabilježeno u svim kantonima FBiH, a naročito u Tuzlanskom (za 1.317), Zeničko-Dobojskom (za 962), Sarajevskom (919),naročito u Tuzlanskom (za 1.317), Zeničko-Dobojskom (za 962), Sarajevskom (919), Srednjobosanskom (za 557) Kantonu. Podataka o HNK, naravno, nema. Najmanje opadanjeSrednjobosanskom (za 557) Kantonu. Podataka o HNK, naravno, nema. Najmanje opadanje je zabilježeno u Bosansko-Podrinjskom Kantonu (za 86).je zabilježeno u Bosansko-Podrinjskom Kantonu (za 86).

Poslije rata obuhvat djece predškolskim odgojem je spao na, po najoptimističnijimPoslije rata obuhvat djece predškolskim odgojem je spao na, po najoptimističnijim procjenama na 10% 1998. godine. Obično se govori o nekih 5-6% u urbanim sredinama i 0procjenama na 10% 1998. godine. Obično se govori o nekih 5-6% u urbanim sredinama i 0 do najviše o.5% u ruralnim sredinamado najviše o.5% u ruralnim sredinama..

Prema Federalnom Ministarstvu obazoavnja govori se o nekih 6%, dakle, manje nego Prema Federalnom Ministarstvu obazoavnja govori se o nekih 6%, dakle, manje nego prije rata. Najveći broj tog pada bilježili su Tuzla, Zenica, Sarajevo i Srednja Bosna. prije rata. Najveći broj tog pada bilježili su Tuzla, Zenica, Sarajevo i Srednja Bosna.

Svrstavamo se u red zemalja s malim obuhvatom djece predškolskim odgojemSvrstavamo se u red zemalja s malim obuhvatom djece predškolskim odgojem (Albanija sa 37%, Hrvatska 35%, Makedonija sa oko 20%, Kosovo samo 2,8%).(Albanija sa 37%, Hrvatska 35%, Makedonija sa oko 20%, Kosovo samo 2,8%).

Djeca prema uzrastuDjeca prema uzrastu

GodinaGodina UkupnoUkupno do 2do 2 g.g.

2-32-3 g.g.

3-43-4 g.g.

4-54-5 g.g.

5-6 g.5-6 g. 6-76-7 g.g.

1976/771976/77..

14.95214.952 879879 1.2691.269 2.7712.771 3.2303.230 3.1933.193 3.0293.029

%% 5.95.9 8.58.5 18.518.5 21.621.6 21.421.4 20.220.21987/881987/88..

35.92835.928 2.3912.391 37453745 7.7747.774 8.5628.562 11.03411.034 PoludnevniPoludnevni mješovitemješovite

%% 10.4110.41661661 1.7611.761

do 2do 2 g.g.

2 g.2 g. 3 g.3 g. 4 g.4 g. 5 g.5 g. 6 g.6 g.

1998/991998/99..

8.5068.506 292292 644644 1.6181.618 2.1332.133 2.0242.024 1.5931.593

2002.2002. 8.8998.899 260260 610610 1.5481.548 1.9961.996 2.1702.170 2.1222.122

Tabela 2: Kronološki prikaz obuhvata djece predškolskim ustanovama u BiH,Tabela 2: Kronološki prikaz obuhvata djece predškolskim ustanovama u BiH,

Godine 1988., najveći obuhvat djece je bio u cjelodnevnom boravku, od čega najvišeGodine 1988., najveći obuhvat djece je bio u cjelodnevnom boravku, od čega najviše u Sarajevu 10741 dijete, a najmanje u Bihaću 1333. U Mostaru 2686 djece. u Sarajevu 10741 dijete, a najmanje u Bihaću 1333. U Mostaru 2686 djece.

Godine 1988. predškolskim ustanovama je bilo obuhvaćeno ukupno 10.41% djece.Godine 1988. predškolskim ustanovama je bilo obuhvaćeno ukupno 10.41% djece.

Želeći utvrditi sadašnje stanje obuhvata djece predškolskog uzrasta organiziranimŽeleći utvrditi sadašnje stanje obuhvata djece predškolskog uzrasta organiziranim oblicima odgojno-obrazovnog rada kontaktirali smo Federalni zavod za statistiku ioblicima odgojno-obrazovnog rada kontaktirali smo Federalni zavod za statistiku i Ministarstvo obrazovanje Federacije i Ministarstvo obrazovanja HNK (koje nikada nijeMinistarstvo obrazovanje Federacije i Ministarstvo obrazovanja HNK (koje nikada nije odgovorilo na naš upit). Od Federalnog zavoda za statistiku dobili smo podatke iz 2002.odgovorilo na naš upit). Od Federalnog zavoda za statistiku dobili smo podatke iz 2002. godine, iz kojih se vidi da je te godine u predškolske ustanove na području 10 Kantona FBiHgodine, iz kojih se vidi da je te godine u predškolske ustanove na području 10 Kantona FBiH bilo upisano 8.899 djece, od čega najviše u Kantonu Sarajevo 2.262, a najmanje u Posavskombilo upisano 8.899 djece, od čega najviše u Kantonu Sarajevo 2.262, a najmanje u Posavskom (HNK 1473). (HNK 1473).

Prema Radnom materijalu Skupine za predškolski odgoj i obrazovanje, broj djece uPrema Radnom materijalu Skupine za predškolski odgoj i obrazovanje, broj djece u školskoj 2002/03. u predškolskim ustanovama bio je 9.776 u FBiH, od čega najviše uškolskoj 2002/03. u predškolskim ustanovama bio je 9.776 u FBiH, od čega najviše u Sarajevskom Kantonu 2.261, a najmanje u Bosansko-Podrinjskom, svega 95 (HNK 1692). Sarajevskom Kantonu 2.261, a najmanje u Bosansko-Podrinjskom, svega 95 (HNK 1692).

Dok je 1999. godine predškolskim ustanovama bilo obuhvaćeno najviše 4-godišnjaka,Dok je 1999. godine predškolskim ustanovama bilo obuhvaćeno najviše 4-godišnjaka, 2002. godine taj obuhvat se mijenja u korist šestogodišnjaka.2002. godine taj obuhvat se mijenja u korist šestogodišnjaka.

Prema radnoj verziji Elaborata o predškolstvu iz 1988. godine, tadašnji kapaciteti izgradjenih predškolskih objekata bili su projektirani za 26.705, a u njih je bilo smješteno 35.928 djece. Dakle, u prosjeku, koristili su se sa 134,54%, odnosno, u njima je bilo smješteno 34,54% djece više od stvarnih kapaciteta. Dalje se navodi da je sarajevska regija preopteretila tadašnje postojeće kapacitete za 55,97%, zenička za 61,05%, a bihaćka za 59,16% više od projektiranog optimuma. Na žalost, nisu nam bili dostupni podaci o mostarskoj regiji. No, u Elaboratu se naglašava da je riječ o regionalnim prosjecima i da je stanje u nekim mjestima regija mnogo teže.

Danas se suočavamo sa obrnutom situacijom. Nakon obnovljenih prostora, kapaciteti ostaju nepopunjeni iz raznih razloga, a u prvom redu se ističe teška financijska situacija roditelja. No, problem treba sagledati i sa druge strane, pa se zapitati koliko su raznovrsni i fleksibilni naši vrtići, te koliko je šira društvena zajednica spremna da stimulira njihov razvoj i promoviranje važnosti koju oni imaju u razvoju svakog djeteta bez obzira da li se radi o djetetu zaposlenih ili nezaposlenih roditelja. Jer, ne zaboravimo, nikada ne treba poći od toga da vrtić treba djetetu čija mama radi. Naprotiv. Vrtić treba svakom djetetu.

OdOd viviššee odod 800 800 milijunamilijuna djecedjece uzrastauzrasta odod 0 0 dodo 6 6 godinagodina uu svijetusvijetu manjemanje odod tretreććineine uužživaiva dobrobitdobrobit odgojnoodgojno--obrazovnihobrazovnih programaprograma zaza ranorano djetinjstvodjetinjstvo ii predpredšškolstvokolstvo. . ToTo jeje izuzetanizuzetan izazovizazov zbogzbog demografskogdemografskog pritiskapritiska rasturastuććegeg siromasiromašštvatva uu veveććiniini zemaljazemalja. . PotrebnePotrebne susu efikasneefikasne ii pristupapristupaččnene opcijeopcije, , zanemarljivezanemarljive cijenecijene zaza predpredšškolstvokolstvo, , prilagodjenostprilagodjenost potrebamapotrebama djecedjece, ž, životnimivotnim uvjetimauvjetima obiteljiobitelji, , kulturikulturi ii resursimaresursima zemaljazemalja. . NjihovaNjihova implementacijaimplementacija ovisiovisi viviššee oo stvaranjustvaranju adekvatneadekvatne politipolitiččkeke ii drudrušštvenetvene voljevolje negonego oo drugimdrugim faktorimafaktorima..

SS drugedruge stranestrane, , uu veveććiniini drdržžavaava č članicalanica EUEU, , temeljnitemeljni odgojodgoj ii obrazovanjeobrazovanje sese proteprotežžee odod 2. 2. dodo 12. 12. godinegodine ž životaivota ii odvijaodvija sese uu predpredšškolskimkolskim ii osnovnoosnovnošškolskimkolskim ustanovamaustanovama.. DemokratizacijaDemokratizacija odgojnoodgojno--obrazovnogobrazovnog sistemasistema ii proprošširenjeirenje periodaperioda uu kojemkojem jeje onoono obaveznoobavezno,, svesve viviššee ii viviššee namenameććuu potrebupotrebu zaza predpredšškolstvomkolstvom. . PrvaPrva instancainstanca obrazovanjaobrazovanja ( (ii odgojaodgoja) ) nemanema ciljcilj samosamo dada omoguomoguććii svojsvoj djecidjeci dada usvojeusvoje osnovneosnovne vjevješštinetine, , veveć ć ii dada ihih inkorporirainkorporira uu tehnolotehnološškiki ii kulturalnikulturalni razvitakrazvitak drudrušštvatva ii pripremipripremi ihih zaza daljnjedaljnje, , kasnijekasnije uuččenjeenje..

ObuhvatObuhvat djecedjece predpredšškolskimkolskim odgojemodgojem variravarira odod zemljezemlje dodo zemljezemlje, , ovisnoovisno ii oo tometome kadakada popoččinjeinje obaveznoobavezno š školovanjekolovanje, , budubuduććii dada jeje uu nekimnekim drdržžavamaavama č članicamalanicama EvropskeEvropske UnijeUnije ((DanskaDanska ii NjemaNjemaččkaka – – odod petepete godinegodine, , SjevernaSjeverna IrskaIrska odod č četvrteetvrte godinegodine, , IrskaIrska – – odod č četvrteetvrte godinegodine ii toto uu razredimarazredima posebnoposebno organiziranimorganiziranim zaza njihovunjihovu uzrasnuuzrasnu skupinuskupinu ii uzuz odgovarajuodgovarajuććii,, tjtj. . primjereniprimjereni programprogram aktivnostiaktivnosti, , BelgijaBelgija, Š, Španjolskapanjolska, , FrancuskaFrancuska, , ItalijaItalija, , LuksemburgLuksemburg,, PortugalPortugal – – odod š šesteeste godinegodine, , itditd.) .) onoono sastavnisastavni diodio obaveznogobaveznog š školovanjakolovanja..

MedjutimMedjutim, , svesve č članicelanice EvropskeEvropske UnijeUnije imajuimaju zajednizajedniččkiki ciljcilj predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja:: upoznatiupoznati djecudjecu sasa ž životomivotom uu drudrušštvenojtvenoj zajednicizajednici ii pomopomoććii imim naunauččitiiti dada ž živeive zajednozajedno sasa drugimadrugima. . Naravno, implementacija se razlikuje ovisno o širem kontekstu zemlje o kojoj jeNaravno, implementacija se razlikuje ovisno o širem kontekstu zemlje o kojoj je riječ.riječ.

U nekim zemljama (Njemačka, Irska, Nizozemska i Danska), primarna ulogaU nekim zemljama (Njemačka, Irska, Nizozemska i Danska), primarna uloga predškolskog odgoja je definirana u smislu toga da on služi kao dopuna obiteljskom životu,predškolskog odgoja je definirana u smislu toga da on služi kao dopuna obiteljskom životu, obiteljskom odgoju i obrazovanju koje dijete stiče prevashodno u obiteljskom okruženju.obiteljskom odgoju i obrazovanju koje dijete stiče prevashodno u obiteljskom okruženju. Odgajatelji su uglavnom odgovorni za socijalizaciju, ali ne i za poučavanje.Odgajatelji su uglavnom odgovorni za socijalizaciju, ali ne i za poučavanje.

U drugim zemljama (Belgija, Francuska, Luksemburg, Grčka, Italija i Španjolska),U drugim zemljama (Belgija, Francuska, Luksemburg, Grčka, Italija i Španjolska), naglasak je stavljen na važnost vještine učenja, te predškolski odgoj i obrazovanje imaju zanaglasak je stavljen na važnost vještine učenja, te predškolski odgoj i obrazovanje imaju za cilj upoznavanje djeteta sa onim što će ga učiti u školi. cilj upoznavanje djeteta sa onim što će ga učiti u školi.

Pa ipak, aktualna tendencija, gotovo svugdje u Evropi, je uspostaviti ravnotežu, skladPa ipak, aktualna tendencija, gotovo svugdje u Evropi, je uspostaviti ravnotežu, sklad izmedju ove dvije uloge predškolskog odgoja – socijalizacija i poučavanje vještinama.izmedju ove dvije uloge predškolskog odgoja – socijalizacija i poučavanje vještinama.

Što se tiče uzrasta od 3 do 6 godina (u Velikoj Britaniji od 3 do 5 godina), postojeŠto se tiče uzrasta od 3 do 6 godina (u Velikoj Britaniji od 3 do 5 godina), postoje vrtići ili igraonice koje su pod ingerencijom Ministarstva socijalne politike ili su organiziranevrtići ili igraonice koje su pod ingerencijom Ministarstva socijalne politike ili su organizirane u okviru privatnog sektora (naročito u UK i irskoj).u okviru privatnog sektora (naročito u UK i irskoj).

Stopa pohadjanja vrtića na uzrastu od 4 godine je skoro svagdje vrlo visoka. Na ovomStopa pohadjanja vrtića na uzrastu od 4 godine je skoro svagdje vrlo visoka. Na ovom uzrastu, skoro 60% djece u Evropskoj Uniji upisano je u predškolske ustanove. Stopeuzrastu, skoro 60% djece u Evropskoj Uniji upisano je u predškolske ustanove. Stope pohadjanja skoro da dostižu 100% u nekoliko zemalja (Belgija, Španjolska – nakonpohadjanja skoro da dostižu 100% u nekoliko zemalja (Belgija, Španjolska – nakon obrazovne reforme 1990. godine), Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Italija i Engleska –obrazovne reforme 1990. godine), Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Italija i Engleska – zbog prije navedenih razloga) . Pa ipak, ni polovica djece ovog uzrasta u Danskoj, Irskoj,zbog prije navedenih razloga) . Pa ipak, ni polovica djece ovog uzrasta u Danskoj, Irskoj, grčkoj i Portugalu nije obuhvaćena predškolskim ustanovama.grčkoj i Portugalu nije obuhvaćena predškolskim ustanovama.

Što se tiče uzrasta od 5 godina, u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, sva djeca počinjuŠto se tiče uzrasta od 5 godina, u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, sva djeca počinju obavezno osnovno školovanje. U drugim zemljama, pak, gotovo sva djeca pohadjajuobavezno osnovno školovanje. U drugim zemljama, pak, gotovo sva djeca pohadjaju predškolske ustanove, izuzev u Grčkoj i Portugalu gdje ih pohadja samo polovica.predškolske ustanove, izuzev u Grčkoj i Portugalu gdje ih pohadja samo polovica.

Većina šestogodišnjaka pripada obaveznom osnovnom školovanju. To je razlog zaštoVećina šestogodišnjaka pripada obaveznom osnovnom školovanju. To je razlog zašto je, primjerice u Danskoj, gdje obavezno osnovno školovanje počinje sa 7 godina, velikije, primjerice u Danskoj, gdje obavezno osnovno školovanje počinje sa 7 godina, veliki procent (više od 90%) šestogodišnjaka uključeno u pripremna odjeljenja.procent (više od 90%) šestogodišnjaka uključeno u pripremna odjeljenja.

Ovdje vrijedi napomenuti da je predškolski odgoj i obrazovanje dobrovoljno iOvdje vrijedi napomenuti da je predškolski odgoj i obrazovanje dobrovoljno i besplatno u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Islandu, Irskoj (često na karitativnoj osnovi), a ubesplatno u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Islandu, Irskoj (često na karitativnoj osnovi), a u Luksemburg – obavezno za djecu od 4 godine. Luksemburg – obavezno za djecu od 4 godine.

PROGRAM PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJAPROGRAM PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Predškolski odgoj i obrazovanje predstavlja integralni dio i prvi stupanj u sistemuPredškolski odgoj i obrazovanje predstavlja integralni dio i prvi stupanj u sistemu odgoja i obrazovanja. Da bi predškolski odgoj i obrazovanje uopće mogao funkcionirati, bitiodgoja i obrazovanja. Da bi predškolski odgoj i obrazovanje uopće mogao funkcionirati, biti planiran, realiziran, evaluiran i praćen (planiran, realiziran, evaluiran i praćen (monitoringmonitoring), potrebno je posjedovati Planove i), potrebno je posjedovati Planove i programe odgojno-obrazovnog rada. Prvi program rada na ovim prostorima pojavio se većprograme odgojno-obrazovnog rada. Prvi program rada na ovim prostorima pojavio se već 1899. godine, a odnosio se na rad u zabavištu. Nakon njega u BiH je doneseno još osam1899. godine, a odnosio se na rad u zabavištu. Nakon njega u BiH je doneseno još osam programa od kojih ćemo neke ovdje ukratko prezentirati. programa od kojih ćemo neke ovdje ukratko prezentirati.

Za nas je važan period od 1974. godine do danas. Sve do 1974. godine bosanskohercegovački odgajatelji su osnovnu orijentaciju u radu nalazili u programima iz drugih republika, u stručnim časopisima, u prevedenoj literaturi iz drugih država, te razmjeni iskustava. U to vrijeme, prema nekim izvorima (Marendić) u BiH počinju dolaziti odgajateljice iz Vojvodine, koja ima dugu tradiciju u predškolskom odgoju i obrazovanju, te sa sobom donose ne samo programe i planove rada, nego i obogaćuju rad novim sadržajima, idejama i metodama rada, što je predstavljalo osvježenje za praksu tadašnjih predškolskih ustanova.

Program vaspitno-obrazovnog rada u predškolskim ustanovama (1974.)

Kao rezultat nastojanja da se na osnovu ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja iKao rezultat nastojanja da se na osnovu ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja i potreba društva na ovom planu utvrde specifični zadaci, sadržaji, oblici i načini rada sapotreba društva na ovom planu utvrde specifični zadaci, sadržaji, oblici i načini rada sa djecom predškolskog uzrasta, nastao je Program iz 1974. godine, koji se sastojao iz dva dijela.djecom predškolskog uzrasta, nastao je Program iz 1974. godine, koji se sastojao iz dva dijela.

U prvom dijelu su dana osnovna obilježja predškolskog odgoja i obrazovanja i predškolske ustanove kao mjesta gdje se realiziraju sadržaji odgojno-obrazovnog rada i različite aktivnosti djece i oblici odgojno-obrazovnog rada.

DrugiDrugi diodio jeje programskiprogramski diodio uu komekome susu zaza svakusvaku odgojnuodgojnu grupugrupu razradjenirazradjeni sadrsadržžajiaji,, datidati zadacizadaci sasa didaktididaktiččkoko--metodimetodiččkimkim uputstvimauputstvima zaza njihovunjihovu realizacijurealizaciju zaza svasva odgojnoodgojno--obrazovnaobrazovna podrupodruččjaja. .

CiljCilj predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja ii obrazovanjaobrazovanja uu ProgramuProgramu iziz 1974. 1974. godinegodine biobio jeje dada sese djecidjeci,, sukladnosukladno specifispecifiččnostimanostima njihovognjihovog psihopsiho--fizifiziččkogkog razvojarazvoja ii drudrušštvenimtvenim mogumoguććnostimanostima,, osiguraosigura veseloveselo ii zdravozdravo djetinjstvodjetinjstvo, , kaokao ii dada sese doprinesedoprinese njihovomnjihovom pravilnompravilnom intelektualnomintelektualnom,, tjelesnomtjelesnom, , estetskomestetskom ii moralnommoralnom odgojuodgoju. . ProgramProgram istiističčee igruigru kaokao najprirodnijinajprirodniji ii najznanajznaččajnijiajniji oblikoblik aktivnostiaktivnosti..

ProgramProgram vaspitnovaspitno--obrazovnogobrazovnog radarada uu organizacijamaorganizacijama udruudružženogenog radarada zaza predpredšškolskokolsko vaspitanjevaspitanje ii obrazovanjeobrazovanje (1979.) (1979.)

ProgramProgram iziz 1979. 1979. godinegodine predstavljaopredstavljao jeje novinunovinu, , jerjer susu programskiprogramski sadrsadržžajiaji odgojnoodgojno--obrazovnihobrazovnih podrupodruččjaja zaza svesve tritri grupegrupe objedinjeniobjedinjeni. . OvajOvaj programprogram jeje sadrsadržžajeaje odgojnoodgojno--obrazovnihobrazovnih podrupodruččjaja postaviopostavio takotako dada susu pojedinepojedine cjelinecjeline izdvojeneizdvojene ii datidati susu imim posebniposebni naslovinaslovi, , nprnpr. . likovnilikovni odgojodgoj, , papa slijedeslijede zadacizadaci, , sadrsadržžajiaji ii objaobjaššnjenjanjenja zaza uzrasneuzrasne skupineskupine. .

ZnaZnaččajanajan jeje popo tometome š štoto jeje odgajateljimaodgajateljima olakolakššavaoavao planiranjeplaniranje, , aliali jeje predstavljaopredstavljao ii opasnostopasnost odod uniformiranoguniformiranog primjenjivanjaprimjenjivanja, , tete prepisivanjaprepisivanja planiranjaplaniranja. Š. Štovitoviššee, , upravoupravo njegovanjegova uniformnostuniformnost jeje moglamogla dovestidovesti dodo zanemarivanjazanemarivanja psihofizipsihofiziččkihkih sposobnostisposobnosti djecedjece ii skupineskupine kaokao cjelinecjeline, , nene vodevodeććii raraččunauna nini oo specifispecifiččnostimanostima predpredšškolskekolske ustanoveustanove ii sredinesredine uu kojojkojoj onaona djelujedjeluje..

Osnove programa odgojno-obrazovnog rada sa djecom predškolskog uzrasta sa programom njege i odgoja djece jasličkog uzrasta (1994/95.)

OsnoveOsnove programaprograma iziz 1994/95., 1994/95., elaboriraneelaborirane odod stranestrane strustruččnognog timatima sastavljenogsastavljenog odod profesoraprofesora PAPA uu SarajevuSarajevu, , istaknutihistaknutih odgajateljaodgajatelja ii strustruččnihnih osobaosoba zaza pojedinapojedina odgojnoodgojno--obrazovnaobrazovna podrupodruččjaja, , sadrsadržžii ii KoncepcijuKoncepciju66 predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja ii obrazovanjaobrazovanja,, š štoto predstavljapredstavlja novinunovinu uu odnosuodnosu nana prethodneprethodne programeprograme. . U Osnovama programa naglašava se potrebaU Osnovama programa naglašava se potreba njegove zasnovanosti na recentnim saznanjima i istraživanjima iz ove oblasti, tenjegove zasnovanosti na recentnim saznanjima i istraživanjima iz ove oblasti, te interdisciplinarni pristup. Po prvi put, dakle, izradi programa predškolskog odgoja iinterdisciplinarni pristup. Po prvi put, dakle, izradi programa predškolskog odgoja i obrazovanja prethodi cjelovita koncepcija koja definira sve bitne elemente, tj. segmente ovogobrazovanja prethodi cjelovita koncepcija koja definira sve bitne elemente, tj. segmente ovog stupnja odgoja i obrazovanja. stupnja odgoja i obrazovanja.

Ovdje bih dodala samo da se u definiciji predškolski odgoj i obrazovanje zastupaOvdje bih dodala samo da se u definiciji predškolski odgoj i obrazovanje zastupa staro ograničavanje na uzrast do šeste godine života («Predškolski odgoj i obrazovanjestaro ograničavanje na uzrast do šeste godine života («Predškolski odgoj i obrazovanje obuhvata njegu, odgoj i obrazovanje djece u odbi od prve do šeste godine života, …» madaobuhvata njegu, odgoj i obrazovanje djece u odbi od prve do šeste godine života, …» mada su suvremene tendencije usmjerene na akcentiranje predškolskog odgoja kao temeljnog, tj. dosu suvremene tendencije usmjerene na akcentiranje predškolskog odgoja kao temeljnog, tj. do 10. godine.10. godine.

Koncepcija je značajna po tome što prvi put, i u normativnom i u pedagoškom smislu,Koncepcija je značajna po tome što prvi put, i u normativnom i u pedagoškom smislu, otvara mogućnost uvodjenja različitih programa u predškolske ustanove (primarni, kraći,otvara mogućnost uvodjenja različitih programa u predškolske ustanove (primarni, kraći, specijalizirani, kompenzacioni), akcentirajući integralni, a ne sektorijalni karakter svihspecijalizirani, kompenzacioni), akcentirajući integralni, a ne sektorijalni karakter svih programa, te globalni pristup djeci (odgoj, obrazovanje, zaštita zdravlja, ishrana, općaprograma, te globalni pristup djeci (odgoj, obrazovanje, zaštita zdravlja, ishrana, opća dobrobit djeteta). Dakle, programi ne smiju biti isključivi i limitirani samo na jedan aspekt –dobrobit djeteta). Dakle, programi ne smiju biti isključivi i limitirani samo na jedan aspekt – pedagoški ili medicinski ili socijalni, već treba da vode računa o općoj dobrobiti djeteta.pedagoški ili medicinski ili socijalni, već treba da vode računa o općoj dobrobiti djeteta. dakle, akcentira se holistički humanistički pristup djetetu. dakle, akcentira se holistički humanistički pristup djetetu.

I ovaj program se temelji na šest programskih osnova: tjelesni i zdravstveni odgoj upoznavanje okoline razvoj govora razvijanje početnih matematičkih pojmova likovni odgoj i muzički odgoj.

Medjutim, u Osnovama Programa odgojno-obrazovnog rada sa djecom predškolskog uzrasta (1994/95.) značajnu novinu predstavlja naglašavanje važnosti poticanja dječjeg razvoja kroz različite dječje aktivnosti. Stoga se javlja potreba za uvodjenjem inovacija u samom načinu planiranja rada. Namjena Osnova programa predškolskog odgoja i obrazovanja u predškolskim ustanovama (1994/95.) je da se odgojni rad usmjeri na razvojne potrebe djeteta ne imitirajući sadržaje nastavnih predmeta u školi. Posebno se ukazuje odgajatelju na potrebu razvoja samoinicijative, kreativnost, odgovornosti, samorazvoja i samoobrazovanja, te suradnju i partnerske odnose izmedju samih odgajatelja, roditelja i, naravno, djece. Osnove programa predstavljaju smjernice za kreiranje konkretnih programa, sukladno različitim potrebama djece i roditelja, a sve u cilju da se djetetu omogući da slijedi vlastiti razvojni put uz nenametljivo pedagoško usmjeravanje.

66 koncepcija – koncepcija – conceptioconceptio, lat. – nacrt; zamisao; način razmatranja nekih pojava; glavna misao., lat. – nacrt; zamisao; način razmatranja nekih pojava; glavna misao.

Osnove ovog programa čine dvije povezane cjeline:1.1. Osnove programa njege i odgoja djece u drugoj i trećoj godini životaOsnove programa njege i odgoja djece u drugoj i trećoj godini života2.2. Osnove programa predškolskog odgoja i obrazovanja za rad sa djecom od tri godineOsnove programa predškolskog odgoja i obrazovanja za rad sa djecom od tri godine

do polaska u školu.do polaska u školu.

Ova Koncepcija je bila polazište za izradu nacrta Zakon o predškolskom odgoju iOva Koncepcija je bila polazište za izradu nacrta Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, uradjenog 1994. godine u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sportaobrazovanju, uradjenog 1994. godine u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta RBiH, a koji nikada nije zaživio niti stupio na snagu izuzev što je njegov tekst skoro uRBiH, a koji nikada nije zaživio niti stupio na snagu izuzev što je njegov tekst skoro u cijelosti iskorišten za izradu Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju na razini Kantonacijelosti iskorišten za izradu Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju na razini Kantona Sarajevo 1998. godine.Sarajevo 1998. godine.

Mi ćemo se konkretno fokusirati na dio koji se odnosi na rad sa djecom od tri godineMi ćemo se konkretno fokusirati na dio koji se odnosi na rad sa djecom od tri godine do polaska u školu (iako se ne slažem s ovim uzrasnim ograničavanjem predškolskog odgoja).do polaska u školu (iako se ne slažem s ovim uzrasnim ograničavanjem predškolskog odgoja). Govori se o djeci podijeljenoj u uzrasne skupine (mladja, srednja i starija), te o programskimGovori se o djeci podijeljenoj u uzrasne skupine (mladja, srednja i starija), te o programskim sadržajima za svaki uzrast koji su kategorizirani u šest odgojno-obrazovnih područja. sadržajima za svaki uzrast koji su kategorizirani u šest odgojno-obrazovnih područja.

Što se tiče izmjena u samim oblastima, Što se tiče izmjena u samim oblastima, tjelesni i zdravstveni odgojtjelesni i zdravstveni odgoj nije pretrpio nije pretrpio nikakve izmjene u odnosu na raniji program izuzev terminoloških – «fizičko vaspitanje»nikakve izmjene u odnosu na raniji program izuzev terminoloških – «fizičko vaspitanje» zamijenjeno terminom «tjelesni odgoj». zamijenjeno terminom «tjelesni odgoj».

Oblast Oblast upoznavanje okolineupoznavanje okoline (stari naziv upoznavanje prirode i društvene sredine) (stari naziv upoznavanje prirode i društvene sredine) naglasak stavlja na aktivnosti predškolskog djeteta putem kojih ono dolazi do elementarnih,naglasak stavlja na aktivnosti predškolskog djeteta putem kojih ono dolazi do elementarnih, temeljnih spoznaja o svijetu u kojem živi. Dakle, ističe se važnost i značaj procesa formiranjatemeljnih spoznaja o svijetu u kojem živi. Dakle, ističe se važnost i značaj procesa formiranja osobina i sposobnosti, a ne sakupljanja gotovih znanja.osobina i sposobnosti, a ne sakupljanja gotovih znanja.

Oblast Oblast razvoj govorarazvoj govora je manje-više ista kao u Programu iz 1988. godine, s tim da su je manje-više ista kao u Programu iz 1988. godine, s tim da su izbačeni neki sadržaji ideološke prirode i izvršeno je skraćivanje nekih sadržaja.izbačeni neki sadržaji ideološke prirode i izvršeno je skraćivanje nekih sadržaja.

U oblasti U oblasti razvoja početnih matematičkih pojmovarazvoja početnih matematičkih pojmova napravljene su znatne izmjene. napravljene su znatne izmjene. Više je sistematična u odnosu na raniji Program. Osigurana je veća postupnost i kontinuitet uViše je sistematična u odnosu na raniji Program. Osigurana je veća postupnost i kontinuitet u ovim sadržajima, uz konkretne predmete i shvatanje suštinskog u promjenama iz neposredneovim sadržajima, uz konkretne predmete i shvatanje suštinskog u promjenama iz neposredne dječje okoline, ne samo u ovoj, već i u drugim oblastima.dječje okoline, ne samo u ovoj, već i u drugim oblastima.

Oblast Oblast likovni odgojlikovni odgoj je ostala nepromijenjena. je ostala nepromijenjena.Oblast Oblast muzički odgojmuzički odgoj je doradjena u terminološkom i metodičkom smislu. je doradjena u terminološkom i metodičkom smislu.

Nastojalo se da predškolska ustanova postane otvoreni prostor za druženje sa roditeljima. Stoga se naglašava važnost suradnje roditelja i odgajatelja (ali i ovdje dosta ovisi o odgajatelju koliko će uspjeti uspostaviti tu suradnju), pri čemu roditelj treba da doživljava vrtić kao prostor u kome i on može djelovati, suradjivati, suodlučivati, pomagati, kreirati.

Tako, na primjer, konkretno u našem istraživanju, privatni vrtić «Prijatelj» uvodi praksu tjednih izvještaja za roditelje, gdje se pravi rezime naučenog i realiziranog po oblastima i temama, tako da roditelji imaju direktan uvid u ono što su djeca radila tokom tjedna, a i sami mogu dobiti neke ideje za poboljšanje odgojno-obrazovnog rada u vrtiću. Vjerski vrtić «Sv. Josip», pak, nastoji ostvariti koncepciju Vrtić – Dječja kuća.

Inovacije u predškolskom odgojuInovacije u predškolskom odgoju

Potreban je alternativni model odgoja i obrazovanja. Nova filozofija odgoja. DječjaPotreban je alternativni model odgoja i obrazovanja. Nova filozofija odgoja. Dječja okolina se često sastojala od različitih ustanova s ograničenim medjusobnim kontaktom.okolina se često sastojala od različitih ustanova s ograničenim medjusobnim kontaktom. Nedostatak redovnih kontakata medju obiteljima, vrtićima, osnovnim školama, lokalnimNedostatak redovnih kontakata medju obiteljima, vrtićima, osnovnim školama, lokalnim vlastima, društvenom zajednicom, zdravstvenim institucijama, itd., karakterističan je zavlastima, društvenom zajednicom, zdravstvenim institucijama, itd., karakterističan je za odgojno-obrazovne modele gdje su ove jedinice izolirane kao «otoci» s tek ponekim odvećodgojno-obrazovne modele gdje su ove jedinice izolirane kao «otoci» s tek ponekim odveć uskim mostom. Granice medju institucijama i organizacijama koje se bave djecom bile suuskim mostom. Granice medju institucijama i organizacijama koje se bave djecom bile su itekako dobro povučene. Neophodna je promjena, jer ove institucije imaju dodirnih tačaka, aitekako dobro povučene. Neophodna je promjena, jer ove institucije imaju dodirnih tačaka, a neke se i preklapaju.neke se i preklapaju.

Obrazovne reforme iz 1989. godine podržale su djetetu centriran pristup, ohrabrujućiObrazovne reforme iz 1989. godine podržale su djetetu centriran pristup, ohrabrujući intelektualni, socijalni i emocionalni aspekt razvoja djeteta. Kao dodatak tome 1990. godineintelektualni, socijalni i emocionalni aspekt razvoja djeteta. Kao dodatak tome 1990. godine načinjen je nacrt zakona s ciljem omogućavanja privatnim organizacijama i pojedincima danačinjen je nacrt zakona s ciljem omogućavanja privatnim organizacijama i pojedincima da

otvore privatne vrtiće. Godine 1994. donesen je novi zakon, kojim su vrtići trebali postatiotvore privatne vrtiće. Godine 1994. donesen je novi zakon, kojim su vrtići trebali postati integralni dio obrazovnog sistema, program je trebao biti okrenut ka djetetu a ne diktiranintegralni dio obrazovnog sistema, program je trebao biti okrenut ka djetetu a ne diktiran učiteljem i podrazumijevao je cjelovit pristup. Ovaj zakon je trebao biti implementiran 1996.učiteljem i podrazumijevao je cjelovit pristup. Ovaj zakon je trebao biti implementiran 1996. godine.godine.

Kako navodi Z. Marendić, kod nas nije bilo objavljenih evaluacionih istraživanjaKako navodi Z. Marendić, kod nas nije bilo objavljenih evaluacionih istraživanja predškolskih programa. No, istraživanja takve vrste (dr Pešić) mogu se primijeniti i za našepredškolskih programa. No, istraživanja takve vrste (dr Pešić) mogu se primijeniti i za naše prilike. Tradicionalni predškolski programi su bili dosta rigidni. U stvari, bili su imputiraniprilike. Tradicionalni predškolski programi su bili dosta rigidni. U stvari, bili su imputirani samim tim što su polazili od institucijski zacrtanih načina i oblika dobivanja željenih efekata.samim tim što su polazili od institucijski zacrtanih načina i oblika dobivanja željenih efekata. Dosta su nalikovali na školske programe samim tim što se najvećim dijelom odnose naDosta su nalikovali na školske programe samim tim što se najvećim dijelom odnose na programske sadržaje koje svakako treba obraditi tokom godine. Nema logične povezanostiprogramske sadržaje koje svakako treba obraditi tokom godine. Nema logične povezanosti izmedju ciljeva, općih i specifičnih zadataka. Ne vodi se računa o stvarnim potrebama,izmedju ciljeva, općih i specifičnih zadataka. Ne vodi se računa o stvarnim potrebama, mogućnostima i interesima djeteta, tačnije pojedinačne djece. Sadržaj rada je podijeljen pomogućnostima i interesima djeteta, tačnije pojedinačne djece. Sadržaj rada je podijeljen po područjima a bez medjusobne povezanosti. Implicira se prenošenje znanja što, dakle, dirigirapodručjima a bez medjusobne povezanosti. Implicira se prenošenje znanja što, dakle, dirigira stil rada odgajatelja, a to vodi ka šabloniziranju i didaktiziranju rad u vrtićima. Dijete je višestil rada odgajatelja, a to vodi ka šabloniziranju i didaktiziranju rad u vrtićima. Dijete je više objekt poučavanja, a manje ili nikako aktivni subjekt učenja, otkrivanja i stvaranja.objekt poučavanja, a manje ili nikako aktivni subjekt učenja, otkrivanja i stvaranja. Individualni pristup i samoaktivnost djeteta, kao i interakcija dijete-odgajatelj su zanemareni.Individualni pristup i samoaktivnost djeteta, kao i interakcija dijete-odgajatelj su zanemareni. Programi su nametnuti, jer ne vode račun ni o širem kontekstu: mogućnostima njihoveProgrami su nametnuti, jer ne vode račun ni o širem kontekstu: mogućnostima njihove implementacije koja je uvjetovana prostorom, stručnim osobljem, individualnimimplementacije koja je uvjetovana prostorom, stručnim osobljem, individualnim karakteristikama djece u skupini, dostupnošću didaktičkih materijala, itd.karakteristikama djece u skupini, dostupnošću didaktičkih materijala, itd.

Stoga program ne može i ne smije biti donesen i definiran jednom zauvijek. Stoga program ne može i ne smije biti donesen i definiran jednom zauvijek. Naprotiv,Naprotiv, on treba biti fleksibilan i implementiran na najbolji mogući način, za dobrobit djece, uon treba biti fleksibilan i implementiran na najbolji mogući način, za dobrobit djece, u kontekstu – užem i širem – u kojem se i provodi. To znači i njegove izmjene i modifikacije ukontekstu – užem i širem – u kojem se i provodi. To znači i njegove izmjene i modifikacije u cilju poboljšanja i unapredjivanja odgojnog rada u predškolskoj ustanovi. Kažem u širemcilju poboljšanja i unapredjivanja odgojnog rada u predškolskoj ustanovi. Kažem u širem kontekstu, jer djeluju mnogi vanjski faktori (mezosistem, egzosistem, makrosistem), a nekontekstu, jer djeluju mnogi vanjski faktori (mezosistem, egzosistem, makrosistem), a ne samo aplikacija odredjenog programa: obitelj, sama koncepcija vrtića, posao roditelja, statussamo aplikacija odredjenog programa: obitelj, sama koncepcija vrtića, posao roditelja, status roditelja, interna situacija vrtića, socijalna sredina, opći kulturni faktori, obiteljska politika,roditelja, interna situacija vrtića, socijalna sredina, opći kulturni faktori, obiteljska politika, životni standard, ekonomski uvjeti, motivacija, konkretni uvjeti rada – prostor, materijal,životni standard, ekonomski uvjeti, motivacija, konkretni uvjeti rada – prostor, materijal, veličina skupina, modaliteti tumačenja programa, motiviranost i edukacija odgajatelja, položajveličina skupina, modaliteti tumačenja programa, motiviranost i edukacija odgajatelja, položaj samih odgajatelja u društvenoj zajednici, suradnja medju relevantnim faktorima isamih odgajatelja u društvenoj zajednici, suradnja medju relevantnim faktorima i institucijama, raspodjela resursa, itd. A o tome će biti riječi nešto kasnije, u okviru rezultatainstitucijama, raspodjela resursa, itd. A o tome će biti riječi nešto kasnije, u okviru rezultata istraživanja kao integralnog dijela ovog diplomskog rada.istraživanja kao integralnog dijela ovog diplomskog rada.

U svakom slučaju, naglasak treba staviti na humanistički i holistički pristup, naU svakom slučaju, naglasak treba staviti na humanistički i holistički pristup, na program koji će omogućiti dovoljno širok obim iskustva. U stvari, programi trebaju bitiprogram koji će omogućiti dovoljno širok obim iskustva. U stvari, programi trebaju biti kreirani prema potrebama i željama djeteta, jer oni su tu radi djece, a ne djeca radi njih.kreirani prema potrebama i željama djeteta, jer oni su tu radi djece, a ne djeca radi njih. Trebaju biti poticaj i za djecu i za odgajatelje – sadašnje i buduće – da sami biraju najboljeTrebaju biti poticaj i za djecu i za odgajatelje – sadašnje i buduće – da sami biraju najbolje načine i putove za socijalni, kognitivni, emocionalni razvoj djeteta. Trebaju impliciratinačine i putove za socijalni, kognitivni, emocionalni razvoj djeteta. Trebaju implicirati interakcijsko-komunikacijski aspekt medju svim subjektima predškolskog odgoja iinterakcijsko-komunikacijski aspekt medju svim subjektima predškolskog odgoja i obrazovanja. U stvari, trebaju predstavljati smjernice na osnovu kojih će odgajatelji, uobrazovanja. U stvari, trebaju predstavljati smjernice na osnovu kojih će odgajatelji, u suradnji s drugim relevantnim subjektima (stručnjaci, interdisciplinarni tim, visokoškolskesuradnji s drugim relevantnim subjektima (stručnjaci, interdisciplinarni tim, visokoškolske institucije za edukaciju prosvjetnih kadrova, itd.) kreirati predškolsku odgojnu praksu.institucije za edukaciju prosvjetnih kadrova, itd.) kreirati predškolsku odgojnu praksu.

Većina zemalja je pristupila novim programskim konceptima, u duhu novihVećina zemalja je pristupila novim programskim konceptima, u duhu novih tendencija razvoja predškolskog odgoja, s ciljem da se odgojno-obrazovni rad podigne na višutendencija razvoja predškolskog odgoja, s ciljem da se odgojno-obrazovni rad podigne na višu razinu u smislu kvalitete, te uz posebnu pozornost poticanju individualizacije rada i načelimarazinu u smislu kvalitete, te uz posebnu pozornost poticanju individualizacije rada i načelima tematskog planiranja. tematskog planiranja.

Tematsko planiranjeTematsko planiranje

TematskoTematsko planiranjeplaniranje predstavljapredstavlja inovacijuinovaciju uu nanaččinuinu planiranjaplaniranja radarada. . NeNe momožžee sese rereććii dada tematskotematsko planiranjeplaniranje nikadanikada nijenije postojalopostojalo. . NaprotivNaprotiv, r, radad ii realizacijarealizacija odgojnoodgojno--obrazovnihobrazovnih aktivnostiaktivnosti, , kaokao ii uvodjenjeuvodjenje inovacijainovacija uu svakodnevnisvakodnevni radrad, , ovisiovisi upravoupravo oo odgajateljuodgajatelju ii njegovojnjegovoj spremnostispremnosti nana uvodjenjeuvodjenje inovacijainovacija, , njegovojnjegovoj kreativnostikreativnosti, , informiranostiinformiranosti, , motiviranostimotiviranosti zaza iskuiskuššavanjeavanje novihnovih nanaččinaina radarada. . Dakle, i u tradicionalnom planiranju postojala je mogućnostDakle, i u tradicionalnom planiranju postojala je mogućnost tematskog planiranja, ali je ona često bila tek sporadičnog karaktera. tematskog planiranja, ali je ona često bila tek sporadičnog karaktera.

Osnovama Programa iz 1994/95. godine, tematsko planiranje se postavlja kaoOsnovama Programa iz 1994/95. godine, tematsko planiranje se postavlja kao obaveza svih odgajatelja u realizaciji zadataka i sadržaja iz Osnova. Autori Osnova su uvidjeliobaveza svih odgajatelja u realizaciji zadataka i sadržaja iz Osnova. Autori Osnova su uvidjeli ograničenja koja proizlaze iz podjele programskih sadržaja na navedene odgojno-obrazovneograničenja koja proizlaze iz podjele programskih sadržaja na navedene odgojno-obrazovne oblasti. «oblasti. «Ovom podjelom ne treba da dodje do prekidanja prirodne povezanosti izmedju ovihOvom podjelom ne treba da dodje do prekidanja prirodne povezanosti izmedju ovih sadržaja i da se smatraju za manje važne oni sadržaji rada koji nisu obuhvaćeni ovimsadržaja i da se smatraju za manje važne oni sadržaji rada koji nisu obuhvaćeni ovim oblastima, kao ni da se zanemari djelovanje na dječiju ličnost kao cjelinu isticanjem jednih, aoblastima, kao ni da se zanemari djelovanje na dječiju ličnost kao cjelinu isticanjem jednih, a zanemarivanjem drugih oblasti. Tematskim programiranjem i planiranjem izbjeći će se ranijizanemarivanjem drugih oblasti. Tematskim programiranjem i planiranjem izbjeći će se raniji racionalno-analitički pristup pojavama i staviti naglasak na povezanost koja postoji čak iracionalno-analitički pristup pojavama i staviti naglasak na povezanost koja postoji čak i izmedju, na izgled, udaljenih aspekata stvarnosti, težeći obuhvatanju svih aspekata dječijegizmedju, na izgled, udaljenih aspekata stvarnosti, težeći obuhvatanju svih aspekata dječijeg razvoja prilikom razradjivanja mreže pojmova koji ulaze u okvir svake od temarazvoja prilikom razradjivanja mreže pojmova koji ulaze u okvir svake od tema .».»77 Osnove Osnove programa). Dakle, uvodjenjem tematskog planiranja nastojalo se ta ograničenja svesti naprograma). Dakle, uvodjenjem tematskog planiranja nastojalo se ta ograničenja svesti na najmanju moguću mjeru, te dotadašnju vještačku povezanost izmedju sadržaja pojedinihnajmanju moguću mjeru, te dotadašnju vještačku povezanost izmedju sadržaja pojedinih oblasti zamijeniti prirodnom i logičkom vezom izmedju raznovrsnih sadržaja povezanihoblasti zamijeniti prirodnom i logičkom vezom izmedju raznovrsnih sadržaja povezanih jednom temom istovremeno povezujući sve oblasti.jednom temom istovremeno povezujući sve oblasti.

U stvari, tematsko planiranje se pojavilo kao odgovor da se prevazidju nedostaci tzv. tradicionalnog planiranja – šabloniziranog po odgojno-obrazovnim oblastima. Sve to je vodilo ka:

-- formalnom vremenskom rasporedjivanju programskih sadržaja, formalnom vremenskom rasporedjivanju programskih sadržaja, -- rigidnoj, šabloniziranoj i didaktiziranoj realizaciji rada, rigidnoj, šabloniziranoj i didaktiziranoj realizaciji rada, -- formalnom pisanju (bolje rečeno prepisivanju) godišnjeg plana rada, formalnom pisanju (bolje rečeno prepisivanju) godišnjeg plana rada, -- formalno i vještačko pisanje mjesečnih planova, formalno i vještačko pisanje mjesečnih planova, -- akcentiranje programskih sadržaja, akcentiranje programskih sadržaja, -- zanemarivanje interesovanja i potreba djeteta u procesu planiranja,zanemarivanje interesovanja i potreba djeteta u procesu planiranja,-- rigidna organizacija vremena i prostora, rigidna organizacija vremena i prostora, -- akcentiranje usmjerenih nauštrb slobodnih aktivnosti, akcentiranje usmjerenih nauštrb slobodnih aktivnosti, -- formalno planiranje suradnje sa obitelji i društvenom sredinom, formalno planiranje suradnje sa obitelji i društvenom sredinom, -- nedostatak produbljivanja zacrtanih sadržaja, nedostatak produbljivanja zacrtanih sadržaja, -- dominacija frontalnog rada i sjedenja u polukrugu.dominacija frontalnog rada i sjedenja u polukrugu.

Ponavljamo, ipak je sve ovisilo o odgajatelju i njegovoj percepciji važnosti vlastitogPonavljamo, ipak je sve ovisilo o odgajatelju i njegovoj percepciji važnosti vlastitog rada i djelovanja u ovom važnom periodu razvoja djeteta, te o zdravim i konsolidiranimrada i djelovanja u ovom važnom periodu razvoja djeteta, te o zdravim i konsolidiranim medjusobnim odnosima odgajatelja i direktora predškolskih ustanova.medjusobnim odnosima odgajatelja i direktora predškolskih ustanova.

Kao prednosti tematskog planiranja navode se:Kao prednosti tematskog planiranja navode se:-- dijete stavlja u prvi plan kao aktivno, interaktivno i kreativno bićedijete stavlja u prvi plan kao aktivno, interaktivno i kreativno biće-- uvažava individualne razlike i sposobnosti svakog pojedinog djetetauvažava individualne razlike i sposobnosti svakog pojedinog djeteta-- djetetu pruža cjelovitu sliku o svijetu koji ga okružuje (onako kako ga ono idjetetu pruža cjelovitu sliku o svijetu koji ga okružuje (onako kako ga ono i

doživljava)doživljava)-- usmjereno na aktualne potrebe i interesovanja djeceusmjereno na aktualne potrebe i interesovanja djece-- doprinosi razvoju samostalnostidoprinosi razvoju samostalnosti-- potiče radoznalost, istraživački i stvaralački duhpotiče radoznalost, istraživački i stvaralački duh-- omogućuje daljnje proširivanje elementarnih znanja kroz preradu neposrednoomogućuje daljnje proširivanje elementarnih znanja kroz preradu neposredno

stečenog iskustvastečenog iskustva-- fleksibilnostfleksibilnost-- omogućava povezivanje i kombiniranje različitih iskustavaomogućava povezivanje i kombiniranje različitih iskustava-- uvažavanje karakteristika konkretne odgojne grupe, specifičnih obilježja mjesta uuvažavanje karakteristika konkretne odgojne grupe, specifičnih obilježja mjesta u

kojima se nalazi vrtić, materijalne i druge mogućnosti ustanovekojima se nalazi vrtić, materijalne i druge mogućnosti ustanove-- komunikacija sa djecom i izmedju djece je češća, bogatija i kvalitetnijakomunikacija sa djecom i izmedju djece je češća, bogatija i kvalitetnija-- suradnja s obitelji je konkretnija i svrsishodnija.suradnja s obitelji je konkretnija i svrsishodnija.

Naravno, i ovo ovisi o odgajatelju, njegovom percipiranju tematskog planiranja iNaravno, i ovo ovisi o odgajatelju, njegovom percipiranju tematskog planiranja i vlastite uloge u predškolskom odgojno-obrazovnom radu.vlastite uloge u predškolskom odgojno-obrazovnom radu.

77 Osnove programa odgojno-obrazovnog rada sa djecom predškolskog uzrasta, Školska 1994/95Osnove programa odgojno-obrazovnog rada sa djecom predškolskog uzrasta, Školska 1994/95 ., RBiH,., RBiH, Minsitarstvo obrazovanja, kulture i sporta, Pedagoški zavod, 1994., str. 3.4.Minsitarstvo obrazovanja, kulture i sporta, Pedagoški zavod, 1994., str. 3.4.

Dakle, tematsko planiranje implicira novi način razmišljanja o načinima i efektimaDakle, tematsko planiranje implicira novi način razmišljanja o načinima i efektima rada sa djecom predškolskog uzrasta, kojoj treba osigurati aktivno učenje kroz raznolikerada sa djecom predškolskog uzrasta, kojoj treba osigurati aktivno učenje kroz raznolike odgojno-obrazovne situacije integrirane u šire teme. odgojno-obrazovne situacije integrirane u šire teme. Da bi se tematsko planiranje mogloDa bi se tematsko planiranje moglo realizirati, potrebni su sljedeći uvjeti:realizirati, potrebni su sljedeći uvjeti:

1.1. prikupljanje podataka o pojedincima i grupi – «snimanje» je važan element, a vrši seprikupljanje podataka o pojedincima i grupi – «snimanje» je važan element, a vrši se na osnovu svakodnevnog promatranja djece u različitim situacijama i evidentiranjuna osnovu svakodnevnog promatranja djece u različitim situacijama i evidentiranju rezultat promatranja. Riječ je o kontinuiranom monitoringu promjena u ponašanju,rezultat promatranja. Riječ je o kontinuiranom monitoringu promjena u ponašanju, interesovanjima, potrebama i novim razvojnim zadacima. Dakle, promatra se tjelesni,interesovanjima, potrebama i novim razvojnim zadacima. Dakle, promatra se tjelesni, motorni, intelektualni, socioemocionalni i govorni razvoj, a nastoji se prikupitimotorni, intelektualni, socioemocionalni i govorni razvoj, a nastoji se prikupiti podatke o djetetovim prethodnim iskustvima, doživljajima, komunikaciji, afinitetima,podatke o djetetovim prethodnim iskustvima, doživljajima, komunikaciji, afinitetima, itd.itd.

2.2. poznavanje i definiranje razvojnih zadataka – nastoji se uspostaviti ravnoteža izmedjupoznavanje i definiranje razvojnih zadataka – nastoji se uspostaviti ravnoteža izmedju socijalne i kognitivne strane ličnosti, izmedju odgojnih i obrazovnih zadataka, vodećisocijalne i kognitivne strane ličnosti, izmedju odgojnih i obrazovnih zadataka, vodeći računa o ostvarivanju razvojnih potreba djeteta i njegovih interesovanja. Stoga suračuna o ostvarivanju razvojnih potreba djeteta i njegovih interesovanja. Stoga su zadaci operacionalizirani prema aspektima razvoja, npr.: zadaci socijalnog razvojazadaci operacionalizirani prema aspektima razvoja, npr.: zadaci socijalnog razvoja (svijest o grupi, usvajanje društvenih normi); emocionalnog razvoja (pojam o sebi,(svijest o grupi, usvajanje društvenih normi); emocionalnog razvoja (pojam o sebi, razvoj pozitivnih emocija); intelektualnog razvoja (senzorni razvoj; formiranjerazvoj pozitivnih emocija); intelektualnog razvoja (senzorni razvoj; formiranje pojmova, razvoj komunikativnih sposobnosti); motornog razvoja (razvoj pojedinihpojmova, razvoj komunikativnih sposobnosti); motornog razvoja (razvoj pojedinih skupina mišića). Zadaci trebaju biti u zoni bliskog razvoja. Treba ih formulirati kaoskupina mišića). Zadaci trebaju biti u zoni bliskog razvoja. Treba ih formulirati kao konkretne opise onoga što bi trebalo predstavljati rezultate odgojnog djelovanja.konkretne opise onoga što bi trebalo predstavljati rezultate odgojnog djelovanja.

3.3. uzimati u obzir raznovrsne aktivnosti djece – u cilju cjelovitog razvoja njegoveuzimati u obzir raznovrsne aktivnosti djece – u cilju cjelovitog razvoja njegove ličnosti i punu angažiranost njegovih potencijala. Ovdje je riječ o aktivnom učenju,ličnosti i punu angažiranost njegovih potencijala. Ovdje je riječ o aktivnom učenju, Djetetu ne prenosimo gotova znanja, već ih ono stiče putem vlastitog odnosa, aktivneDjetetu ne prenosimo gotova znanja, već ih ono stiče putem vlastitog odnosa, aktivne percepcije neposredne stvarnosti. percepcije neposredne stvarnosti. ««Reci mi, i ja mogu zaboraviti. Pokaži mi, i ja moguReci mi, i ja mogu zaboraviti. Pokaži mi, i ja mogu zapamtiti. zapamtiti. Uključi me, i ja ću shvatiti zauvijekUključi me, i ja ću shvatiti zauvijek».».(B. Franklin)(B. Franklin)

4.4. organizacija vremena i prostora – fleksibilnija organizacija vremena i prostora.organizacija vremena i prostora – fleksibilnija organizacija vremena i prostora. Odgajatelj je autonoman u organiziranju prostora i odredjivanju dnevne artikulacijeOdgajatelj je autonoman u organiziranju prostora i odredjivanju dnevne artikulacije raznovrsnih aktivnosti. Tako se mogu organizirati raznovrsni centri, sredina učinitiraznovrsnih aktivnosti. Tako se mogu organizirati raznovrsni centri, sredina učiniti poticajnijom za djecu, planirati rad u grupama, parovima i individualni rad, naglasitipoticajnijom za djecu, planirati rad u grupama, parovima i individualni rad, naglasiti igre i aktivnosti po dječjem izboru.igre i aktivnosti po dječjem izboru.

5.5. korištenje što većeg broja raznovrsne stručne i ostale literature – što olakšava izborkorištenje što većeg broja raznovrsne stručne i ostale literature – što olakšava izbor razvojnih zadataka, izbor i granjanje teme, izbor raznovrsnih dječjih aktivnosti i igararazvojnih zadataka, izbor i granjanje teme, izbor raznovrsnih dječjih aktivnosti i igara (enciklopedije, pedagoška, psihološka i metodička literatura, poezija i proza,(enciklopedije, pedagoška, psihološka i metodička literatura, poezija i proza, zagonetke, zbirke igara, itd.). Portfolio tema kao svojevrsna zbirka za rad odgajatelja,zagonetke, zbirke igara, itd.). Portfolio tema kao svojevrsna zbirka za rad odgajatelja, ali da ne predje u prepisivanje i stalno ponavljanje.ali da ne predje u prepisivanje i stalno ponavljanje.

6.6. osobni stav odgajatelja prema inovacijama u odgojno-obrazovnom radu – je takođerosobni stav odgajatelja prema inovacijama u odgojno-obrazovnom radu – je također bitan faktor za uspjeh u radu. bitan faktor za uspjeh u radu. 88

U vrtićima koje smo imali priliku posjetiti kombinira se tematsko planiranje i Step byU vrtićima koje smo imali priliku posjetiti kombinira se tematsko planiranje i Step by Step.Step.

Želim dati kratku digresiju. Stvarni problem je nedostatak stručne literature koja bi odgajateljima pomogla u praćenju inovacija u predškolstvu, te nedostatak financijskih sredstava za eventualen seminare na temu inovacija. Visokoškolske institucije i Pedagoški zavodi nemaju sluha da pomognu. Što se tiče stručnih časopisa, rado bi ih željeli, ali nemaju novčanih sredstava za pretplatu.

Step by Step projektStep by Step projekt

88 Doktorska teza Zore Marendić, odbranjena na FF 2008 godine, str 74Doktorska teza Zore Marendić, odbranjena na FF 2008 godine, str 74

StepStep byby StepStep predstavljapredstavlja metodologijumetodologiju projectproject, , proizaproizaššaoao iziz HeadHead StartStart kompenzativnogkompenzativnog ProgramaPrograma, , kojakoja sese koristikoristi uu SADSAD veveć ć viviššee odod tridesettrideset godinagodina. . RijeRiječ č jeje oo projektuprojektu, , aa nene oo programuprogramu kakokako gaga sese č čestoesto pogrepogreššnono interpretirainterpretira, , jerjer jeje rijeriječ č oo inovacijamainovacijama uu standardnomstandardnom curriculumucurriculumu, , uu smislusmislu sadrsadržžajaaja, , pristupupristupu djecidjeci, , ukljuuključčivanjuivanju roditeljaroditelja, , aa nene oo nekomnekom novomnovom curriculumucurriculumu. .

Ovaj projekt je utemeljen na uvjerenju da djeca najbolje odrastaju kada su istinski uključena u vlastito učenje i to u okruženju, pozorno planiranom, koje ih potiče na istraživanje, inicijativu, stvaranje, kooperativno učenje.

StepStep byby StepStep projektprojekt jeje nastaonastao 1994. 1994. godinegodine kaokao inovativniinovativni pristuppristup reformireformi obrazovanjaobrazovanja nana jaslijasliččkojkoj, , predpredšškolskojkolskoj, , osnovnoosnovnošškolskojkolskoj ii univerzitetskojuniverzitetskoj razinirazini. . ProProšširioirio sese nana 26 26 zemaljazemalja kojekoje susu 1998. 1998. godinegodine iniciraleinicirale osnivanjeosnivanje MedjunarodnogMedjunarodnog udruudružženjaenja StepStep byby StepStep kojekoje jeje zvanizvaniččnono registriranoregistrirano uu NizozemskojNizozemskoj..

PrihvaPrihvaććenen jeje odod stranestrane ministarstvaministarstva zaza naukunauku, , kulturukulturu ii sportsport BiHBiH, , uu decembrudecembru 1995. 1995. godinegodine, č, čimeime jeje BiHBiH postalapostala devetnaestadevetnaesta zemljazemlja uu EvropiEvropi kojakoja ć ćee koristitikoristiti ovuovu metodologijumetodologiju. .

StepStep byby StepStep projektprojekt podrpodržžavaava razvojnirazvojni pristuppristup. . RazvojneRazvojne perspektiveperspektive prupružžajuaju okvirokvir zaza razumijevanjerazumijevanje ii prihvaprihvaććanjeanje prirodnogprirodnog rastarasta malemale djecedjece. . Step by Step projekt zastupaStep by Step projekt zastupa mišljenje da mala djeca:mišljenje da mala djeca:

neprestano aktivno uče kroz igru i tako stiču nove informacije o svijetuneprestano aktivno uče kroz igru i tako stiču nove informacije o svijetu prolaze kroz predvidive stadije razvojaprolaze kroz predvidive stadije razvoja zavise od drugih zato što se kroz interakcije sa drugima razvijaju emocije i spoznajazavise od drugih zato što se kroz interakcije sa drugima razvijaju emocije i spoznaja rastu i razvijaju se na različitim stupnjevima razvoja, jer su jedinstveni individualci.rastu i razvijaju se na različitim stupnjevima razvoja, jer su jedinstveni individualci.

Razvojni pristup se primarno zasniva na teorijama Jean Piageta, Erica Ericksona i L.Razvojni pristup se primarno zasniva na teorijama Jean Piageta, Erica Ericksona i L. S. Vigotskyog. Iako Piaget i Vigotsky promatraju dijete kao biološki organizam, ipakS. Vigotskyog. Iako Piaget i Vigotsky promatraju dijete kao biološki organizam, ipak zastupaju različite teorije po pitanju utjecaja prirode i društva na dječiji razvoj. Glassmanzastupaju različite teorije po pitanju utjecaja prirode i društva na dječiji razvoj. Glassman (1994.) je sažeo filozofiju ovih edukatora na sljedeći način: P(1994.) je sažeo filozofiju ovih edukatora na sljedeći način: Pravci razvoja – prirode i društvaravci razvoja – prirode i društva – neprestano ostvaruju interakcije prilikom razvoja razmišljanja. Svaki od njih predstavlja– neprestano ostvaruju interakcije prilikom razvoja razmišljanja. Svaki od njih predstavlja suštinu za razvoj spoznaje.suštinu za razvoj spoznaje.

Razvoj spoznaje prvenstveno zavisi od direktnih iskustava stečenih u nekomRazvoj spoznaje prvenstveno zavisi od direktnih iskustava stečenih u nekom okruženju tako da djeca postaju sposobna da mentalno transformiraju svoja iskustva pomoćuokruženju tako da djeca postaju sposobna da mentalno transformiraju svoja iskustva pomoću unutrašnjih refleksija. Tok individualnog razvoja utiče na socijalni milje i obratno. Razvojunutrašnjih refleksija. Tok individualnog razvoja utiče na socijalni milje i obratno. Razvoj spoznaje uključuje glavne, kvalitativne, transformacije razmišljanja.spoznaje uključuje glavne, kvalitativne, transformacije razmišljanja.

Kada se razvojna teorija primjenjuje unutar povijesnog konteksta progresivnogKada se razvojna teorija primjenjuje unutar povijesnog konteksta progresivnog obrazovanja, onda dijete predstavlja početnu točku za razvoj obrazovanja, onda dijete predstavlja početnu točku za razvoj curriculumacurriculuma. Ovo ujedno. Ovo ujedno definira sobu koja je usredotočena na dijete.definira sobu koja je usredotočena na dijete.

Tri glavne tendencije Step by Step ProjektaTri glavne tendencije Step by Step Projekta

Step by Step Projekt obuhvaća tri glavne tendencije u obrazovanju djece u ranomStep by Step Projekt obuhvaća tri glavne tendencije u obrazovanju djece u ranom djetinjstvu:djetinjstvu:

1.1. konstruktivizamkonstruktivizam2.2. razvojno primjerene prakse i razvojno primjerene prakse i 3.3. progresivno obrazovanje.progresivno obrazovanje.

KonstruktivizamKonstruktivizam

Konstruktivisti vjeruju da se učenje javlja kada dijete teži tome da osmisli svijet kojiKonstruktivisti vjeruju da se učenje javlja kada dijete teži tome da osmisli svijet koji ga okružuje. Učenje postaje interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, drugu djecu izga okružuje. Učenje postaje interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, drugu djecu iz okruženja i okruženje. Djeca konstruiraju ili izgrađuju svoja vlastita razumijevanja svijeta.okruženja i okruženje. Djeca konstruiraju ili izgrađuju svoja vlastita razumijevanja svijeta. Ona nastoje napraviti smisao od onoga što se dešava oko njih tako što sinteziraju novaOna nastoje napraviti smisao od onoga što se dešava oko njih tako što sinteziraju nova iskustva s onim što su ranije razumjela. iskustva s onim što su ranije razumjela.

Iako djeca moraju konstruirati svoja vlastita razumijevanja, znanje i učenje, ulogaIako djeca moraju konstruirati svoja vlastita razumijevanja, znanje i učenje, uloga odraslih kao fasilitatora i medijatora je suštinska. Tim odgajatelja mora osigurati pribor,odraslih kao fasilitatora i medijatora je suštinska. Tim odgajatelja mora osigurati pribor, materijale, podršku, vođenje i interesovanje da bi maksimizirali dječije mogućnosti za učenje.materijale, podršku, vođenje i interesovanje da bi maksimizirali dječije mogućnosti za učenje.

Razvojna primjerenostRazvojna primjerenost

Razvojno primjereni curriculum se zasniva na znanju o dječijem razvoju. Počiva naRazvojno primjereni curriculum se zasniva na znanju o dječijem razvoju. Počiva na razumijevanju da sva djeca napreduju kroz uobičajene razvojne stadije, a da je u sito vrijemerazumijevanju da sva djeca napreduju kroz uobičajene razvojne stadije, a da je u sito vrijeme svako dijete jedinstveno i individualno ljudsko biće. Tim odgajatelja mora znati tipičan rast isvako dijete jedinstveno i individualno ljudsko biće. Tim odgajatelja mora znati tipičan rast i razvoj djeteta da bi mogao odrediti materijale i aktivnosti za učenje. Tim odgajatelja, također,razvoj djeteta da bi mogao odrediti materijale i aktivnosti za učenje. Tim odgajatelja, također, promatra i sluša da bi uočio razlike između vještina i posebnih interesa djece iste dobipromatra i sluša da bi uočio razlike između vještina i posebnih interesa djece iste dobi (Seefeldt, 1994.; Bredekamp, 1993.). Razvojno primjereni kurikulum uključuje aktivnosti(Seefeldt, 1994.; Bredekamp, 1993.). Razvojno primjereni kurikulum uključuje aktivnosti koje su zasnovane na dječijim interesima, njihovom nivou funkcioniranja spoznaje i njihovojkoje su zasnovane na dječijim interesima, njihovom nivou funkcioniranja spoznaje i njihovoj socijalnoj i emocionalnoj zrelosti. Ovakve aktivnosti su usmjerene na prirodnu znatiželjusocijalnoj i emocionalnoj zrelosti. Ovakve aktivnosti su usmjerene na prirodnu znatiželju male djece, uživanje u čulnim iskustvima i želju da istraže svoje vlastite ideje.male djece, uživanje u čulnim iskustvima i želju da istraže svoje vlastite ideje.

Razvojno primjereni program je dizajniran tako da pomaže djeci da odgovore naRazvojno primjereni program je dizajniran tako da pomaže djeci da odgovore na svoja vlastita iskustva. Kada djeca postave pitanje, interesovanje, motivacija i pažnja sesvoja vlastita iskustva. Kada djeca postave pitanje, interesovanje, motivacija i pažnja se automatski javljaju. Uloga odgajatelja je da pronađe odgovore koji zadovoljavaju djecu a daautomatski javljaju. Uloga odgajatelja je da pronađe odgovore koji zadovoljavaju djecu a da ga ne obaspe prejednostavnim pitanjima ili informacijama.ga ne obaspe prejednostavnim pitanjima ili informacijama.Kroz razvojno primjerenu praksu, odgajatelji mogu uspostaviti ravnotežu koja zadovoljava iKroz razvojno primjerenu praksu, odgajatelji mogu uspostaviti ravnotežu koja zadovoljava i proširuje situacije za učenje.proširuje situacije za učenje.

Progresivno obrazovanjeProgresivno obrazovanje

Praksa progresivnog obrazovanja je izgrađena na razvojnim i konstruktivističkimPraksa progresivnog obrazovanja je izgrađena na razvojnim i konstruktivističkim načelima. Ona njeguje okruženje koje potiče na učenje, koje unapređuje vještine inačelima. Ona njeguje okruženje koje potiče na učenje, koje unapređuje vještine i interesovanja individualnog djeteta i priznaje značaj učenja u manjim grupama i učenje djeceinteresovanja individualnog djeteta i priznaje značaj učenja u manjim grupama i učenje djece jedne od drugih.jedne od drugih.

Step by Step je počeo sa radom u Bosni i Hercegovini 1996. godine, rekonstrukcijomStep by Step je počeo sa radom u Bosni i Hercegovini 1996. godine, rekonstrukcijom i opremanjem šest vrtića (Sarajevo, Bihać, Mostar). Projekt je prerastao u mrežui opremanjem šest vrtića (Sarajevo, Bihać, Mostar). Projekt je prerastao u mrežu profesionalaca iz oblasti predškolstva, osnovnih škola i univerzitetskog miljea sa područjaprofesionalaca iz oblasti predškolstva, osnovnih škola i univerzitetskog miljea sa područja cijele Bosne i Hercegovine. Projekt nastoji da promišljeno odgovori na radikalne promjenecijele Bosne i Hercegovine. Projekt nastoji da promišljeno odgovori na radikalne promjene koje se dešavaju u turbulentnim društvenim odnosima, ubrzanom razvoju znanosti ikoje se dešavaju u turbulentnim društvenim odnosima, ubrzanom razvoju znanosti i tehnologije, fokusirajući se na postavljanje temelja neophodnih za stjecanje znanja i vještina,tehnologije, fokusirajući se na postavljanje temelja neophodnih za stjecanje znanja i vještina, kao i razvijanje stavova koji se smatraju bitnima kako za aktualne izazove tako i za one kojikao i razvijanje stavova koji se smatraju bitnima kako za aktualne izazove tako i za one koji su tek pred nama.su tek pred nama.

U stvari, da bi se djecu pripremilo da se suoče sa ubrzanim razvojem koji se odvija uU stvari, da bi se djecu pripremilo da se suoče sa ubrzanim razvojem koji se odvija u gotovo svim oblastima svakodnevnog življenja, nastoji se jačati kod djece želju za doživotnimgotovo svim oblastima svakodnevnog življenja, nastoji se jačati kod djece želju za doživotnim učenjem, te ih pripremiti na samoučenje. Ovaj predškolski projekt je namijenjen i djeci iučenjem, te ih pripremiti na samoučenje. Ovaj predškolski projekt je namijenjen i djeci i njihovim obiteljima.njihovim obiteljima.

Cilj Step by Step Projekta je da svako dijete razvije sposobnosti da:Cilj Step by Step Projekta je da svako dijete razvije sposobnosti da: da bude kreativno, maštovito i domišljatoda bude kreativno, maštovito i domišljato bude kritički mislilac sposoban izvršiti izborebude kritički mislilac sposoban izvršiti izbore bude onaj koji pronalazi probleme i rješava ihbude onaj koji pronalazi probleme i rješava ih bude zainteresirano za društvo, državu i okruženje.bude zainteresirano za društvo, državu i okruženje.

Glavne odlike ovog projekta su:Glavne odlike ovog projekta su: Individualizacija Individualizacija Centri aktivnostiCentri aktivnosti Sudjelovanje obiteljiSudjelovanje obitelji

IndividualizacijaIndividualizacija

Akcentira se individualizacija predškolskog iskustva što omogućava djeci da seAkcentira se individualizacija predškolskog iskustva što omogućava djeci da se razvijaju postupno. Dnevni program je isplaniran tako da uključuje vrijeme kada djeca rade urazvijaju postupno. Dnevni program je isplaniran tako da uključuje vrijeme kada djeca rade u malim skupinama, na individualnim zadacima, kada odgajatelj postaje sudjelujući promatračmalim skupinama, na individualnim zadacima, kada odgajatelj postaje sudjelujući promatrač ili, pak, djeca mogu raditi zajedno – u paru ili u grupi. Takodjer, djeci treba pružiti mogućnostili, pak, djeca mogu raditi zajedno – u paru ili u grupi. Takodjer, djeci treba pružiti mogućnost i dio vremena da sama odaberu aktivnosti, što im pomaže da nauče kako napraviti izbor, kakoi dio vremena da sama odaberu aktivnosti, što im pomaže da nauče kako napraviti izbor, kako donijeti odluku, kako razviti vlastite interese i sposobnosti i kako preuzeti odgovornost zadonijeti odluku, kako razviti vlastite interese i sposobnosti i kako preuzeti odgovornost za vlastiti izbor. Obilježja ovog projekta su: znati izabrati, aktivno učiti, biti radoznao, rješavativlastiti izbor. Obilježja ovog projekta su: znati izabrati, aktivno učiti, biti radoznao, rješavati probleme, komunicirati sa drugima, raditi prema individualnoj potrebi, postupno razvijatiprobleme, komunicirati sa drugima, raditi prema individualnoj potrebi, postupno razvijati divergentno mišljenje.divergentno mišljenje.

Step by Step tim odgajatelja gradi osnove za djecu da postanu zadovoljne, uspješne iStep by Step tim odgajatelja gradi osnove za djecu da postanu zadovoljne, uspješne i aktivne odrasle osobe koje vode računa o drugima i koje su sposobne da utiču na svoj svijet.aktivne odrasle osobe koje vode računa o drugima i koje su sposobne da utiču na svoj svijet. Odgajatelji implementiraju ovo usmjerenje tako što vrednuju igru i individualizaciju.Odgajatelji implementiraju ovo usmjerenje tako što vrednuju igru i individualizaciju. Individualizacija se postiže poštovanjem trenutnog razvojnog stadija svakog djeteta iIndividualizacija se postiže poštovanjem trenutnog razvojnog stadija svakog djeteta i planiranjem raspona razvojno primjerenih aktivnosti koje osiguravaju uspješna iskustva.planiranjem raspona razvojno primjerenih aktivnosti koje osiguravaju uspješna iskustva.

Zašto je potrebno da individualiziramo? Individualizacijom pridružujemo razvojneZašto je potrebno da individualiziramo? Individualizacijom pridružujemo razvojne stadije, snage i potrebe svakog djeteta sa aktivnošću za učenje. Kada do toga dođe, djeca stičustadije, snage i potrebe svakog djeteta sa aktivnošću za učenje. Kada do toga dođe, djeca stiču kompetencije i samopouzdanje. Ona su spremna da se prihvate novih izazova. kompetencije i samopouzdanje. Ona su spremna da se prihvate novih izazova.

Djeca individualiziraju sami za sebe kada odabiru centar aktivnosti ili odabiru Djeca individualiziraju sami za sebe kada odabiru centar aktivnosti ili odabiru puzzlespuzzles od pet dijelova radije nego onu od dvadeset. Individualizacija zahtijeva, također, da odgajateljod pet dijelova radije nego onu od dvadeset. Individualizacija zahtijeva, također, da odgajatelj kreira aktivnosti koje postižu da svako dijete bude uspješno i izazvano. Planiranjemkreira aktivnosti koje postižu da svako dijete bude uspješno i izazvano. Planiranjem fleksibilnih i interesantnih aktivnosti, te pažljivom opservacijom djeteta tijekom aktivnostifleksibilnih i interesantnih aktivnosti, te pažljivom opservacijom djeteta tijekom aktivnosti odgajatelj može promijeniti i prilagoditi materijale i aktivnosti prema potrebi. Većina grupnihodgajatelj može promijeniti i prilagoditi materijale i aktivnosti prema potrebi. Većina grupnih aktivnosti vodi se u manjim grupama da bi se postigla maksimalna količina individualizacije.aktivnosti vodi se u manjim grupama da bi se postigla maksimalna količina individualizacije. Dnevni raspored bi trebao biti prilagođen potrebama svakoga djeteta za aktivnošću iDnevni raspored bi trebao biti prilagođen potrebama svakoga djeteta za aktivnošću i odmorom. odmorom. Individualizacija je značajan dio kurikuluma koji je usredotočen na dijete.Individualizacija je značajan dio kurikuluma koji je usredotočen na dijete.

Centri aktivnostiCentri aktivnosti

Centri aktivnosti se razlikuju od jedne do druge učionice, ali osnovni centri aktivnostiCentri aktivnosti se razlikuju od jedne do druge učionice, ali osnovni centri aktivnosti uključuju:uključuju:

art likovna umjetnostart likovna umjetnost blokovi (blok, crta, kocke)blokovi (blok, crta, kocke) kuhanjekuhanje dramski – obiteljska igradramski – obiteljska igra centar za početno čitanje i pisanjecentar za početno čitanje i pisanje matematika kroz manipulativematematika kroz manipulative muzikamuzika vanjske aktivnostivanjske aktivnosti pijesak i vodapijesak i voda nauka.nauka.

Materijali u centrima stimuliraju i izazivaju djecu da koriste sva svoja čula. KrozMaterijali u centrima stimuliraju i izazivaju djecu da koriste sva svoja čula. Kroz eksperimentiranje, istraživanje i otkrivanje, djeca testiraju ideje i stiču informacije na svojeeksperimentiranje, istraživanje i otkrivanje, djeca testiraju ideje i stiču informacije na svoje vlastite načine. Na ovaj način djeca počinju da razvijaju naviku da pronalaze i rješavajuvlastite načine. Na ovaj način djeca počinju da razvijaju naviku da pronalaze i rješavaju probleme, da kritički razmišljaju, da odabiru i da razvijaju koncepte.probleme, da kritički razmišljaju, da odabiru i da razvijaju koncepte.

Odgajatelji su odgovorni za organiziranje materijala da bi ohrabrili dječija kreativna iOdgajatelji su odgovorni za organiziranje materijala da bi ohrabrili dječija kreativna i daljnja eksperimentiranja, otkrića i rješavanja problema. Oni poštuju dječije ideje i koriste tedaljnja eksperimentiranja, otkrića i rješavanja problema. Oni poštuju dječije ideje i koriste te ideje da bi oblikovali kurikulum. U okruženju u kojem odgajatelji potiču djecu da slijedeideje da bi oblikovali kurikulum. U okruženju u kojem odgajatelji potiču djecu da slijede svoja interesovanja, djeca razvijaju snažan osjećaj važnosti i samoinicijative. Odgajateljisvoja interesovanja, djeca razvijaju snažan osjećaj važnosti i samoinicijative. Odgajatelji ostvaruju interakcije sa djecom kroz rad i igru: oni predstavljaju uzor kao suportivne i brižneostvaruju interakcije sa djecom kroz rad i igru: oni predstavljaju uzor kao suportivne i brižne

osobe: oni slušaju djecu dok rade u centrima aktivnosti, oni vode zabilješke i evaluiraju svojeosobe: oni slušaju djecu dok rade u centrima aktivnosti, oni vode zabilješke i evaluiraju svoje opservacije, oni koriste svoje opservacije prilikom planiranja i individualiziranja za svakoopservacije, oni koriste svoje opservacije prilikom planiranja i individualiziranja za svako dijete. dijete.

Učionica je podijeljena na centre aktivnosti i pruža materijale, a djeca odabiru uUčionica je podijeljena na centre aktivnosti i pruža materijale, a djeca odabiru u kojem centru i sa kojim materijalom će raditi. Malu djecu ne bi nikada trebalo prisiljavati dakojem centru i sa kojim materijalom će raditi. Malu djecu ne bi nikada trebalo prisiljavati da slijede teme ili projekte za koje nisu zainteresirana. slijede teme ili projekte za koje nisu zainteresirana.

Sudjelovanje obitelji Sudjelovanje obitelji

Naglasak je na uvodjenju obitelji u ovaj projekt jedinstveno je obilježje. PolaznaNaglasak je na uvodjenju obitelji u ovaj projekt jedinstveno je obilježje. Polazna tačka je da obitelj ima najveći utjecaj na dijete i da je primarni odgajatelj koji ima presudnutačka je da obitelj ima najveći utjecaj na dijete i da je primarni odgajatelj koji ima presudnu ulogu u djetetovom odgoju, obrazovanju i razvijanju iskustava. Različiti su modalitetiulogu u djetetovom odgoju, obrazovanju i razvijanju iskustava. Različiti su modaliteti uključivanja obitelji, ali je novina u tome što roditelji mogu raditi kao asistenti odgajateljima,uključivanja obitelji, ali je novina u tome što roditelji mogu raditi kao asistenti odgajateljima, te tako «obitelj-vrtić» postaje jedinstvena cjelina. Vrtić kao dječja kuća. Osim toga, u svakomte tako «obitelj-vrtić» postaje jedinstvena cjelina. Vrtić kao dječja kuća. Osim toga, u svakom od vrtića u Projektu postoji roditeljska soba u koju su osim roditelja dobrodošli i članovi šireod vrtića u Projektu postoji roditeljska soba u koju su osim roditelja dobrodošli i članovi šire obitelji.obitelji.

Dakle Step by Step projekt promiče individualizaciju u radu sa djecom, aktivno učenje u kojem dominira rad u parovima i malim grupama i aktivno sudjelovanje. Procese istraživanja, otkrivanja i spoznavanja pruža stimulativno okruženje za učenje koje je organizirano kroz centre aktivnosti u kojima se učenje odvija na osnovu neposrednog iskustva, interakcijom sa odraslima, vršnjacima i materijalom. Djeca imaju mogućnost izbora čime se povećava motivacija za rad i učenje, podstiču se na samostalnost, donošenje odluka i preuzimanje odgovornosti. Kooperativno učenje, pozitivna klima i stvaranje zajednice koja uvažava ličnost djeteta u cjelini, povećavaju rezultate učenja i potiče želju za samostalnim učenjem i učenjem do kraja života. Uspostavlja se artnerski odnosi sa obiteljima koje su primarni edukatori i koji, u suradnji sa odgojno-obrazovnim institucijama, aktivno učestvuju u postavljanju ciljeva, planiranju i realizaciji strategija koje će na najbolji način podržati rast i razvoj djece.

Pa ipak, bez obzira na kvalitetu ovog projekta, on je dosta skup. Zahtijeva velikaPa ipak, bez obzira na kvalitetu ovog projekta, on je dosta skup. Zahtijeva velika materijalna sredstva kako bi se osigurao potrebni materijal, opremili centri aktivnosti, tematerijalna sredstva kako bi se osigurao potrebni materijal, opremili centri aktivnosti, te iziskuje posebnu stručnu obuku odgajatelja i prisustvo koordinatora.iziskuje posebnu stručnu obuku odgajatelja i prisustvo koordinatora.

I da ne dodje do zabune, tematsko planiranje i Step by Step se ne razlikuju u pogleduI da ne dodje do zabune, tematsko planiranje i Step by Step se ne razlikuju u pogledu planiranja, tj. i potonji obuhvaća karakteristike tematskog planiranja. Razlika je jedinoplaniranja, tj. i potonji obuhvaća karakteristike tematskog planiranja. Razlika je jedino njihova realizacija koja se kod Step by Step projekta provodi kroz centre aktivnosti.njihova realizacija koja se kod Step by Step projekta provodi kroz centre aktivnosti.

ODGAJATELJIODGAJATELJI

OdgajateljOdgajatelj uu predpredšškolskojkolskoj ustanoviustanovi predstavljapredstavlja, , uzuz dijetedijete, , glavniglavni subjektsubjekt odgojnogodgojnog procesaprocesa. . UU predpredšškolskomkolskom odgojuodgoju ii obrazovanjuobrazovanju, , uzuz odgajateljeodgajatelje raderade iliili bibi trebalotrebalo dada raderade ((ovisnoovisno odod kantonakantona dodo kantonakantona ii stvarnestvarne situacijesituacije) ) ii specijaliziranispecijalizirani strustruččnjacinjaci razlirazliččitihitih profilaprofila ((pedagozipedagozi, , psiholozipsiholozi, , lijeliječčnicinici, , socijalnisocijalni radniciradnici, , medicinskemedicinske sestresestre, , defektolozidefektolozi), ), kaokao ii asistentiasistenti, , volonterivolonteri – – takodtakodđđerer razlirazliččitihitih profilaprofila. . MeMeđđutimutim, , najvenajveććii diodio poslovaposlova padapada nana odgajateljaodgajatelja..

NaNa PrvojPrvoj konferencijikonferenciji oo predpredšškolstvukolstvu (1999. (1999. godinegodine) ) kaokao glavniglavni problemiproblemi odgajateljaodgajatelja navodenavode sese: : polopoložžajaj odgajateljaodgajatelja – – statusstatus uu odnosuodnosu nana drugedruge prosvjetneprosvjetne radnikeradnike, , demorkatizacijademorkatizacija,, preopterepreoptereććnostnost, , mentalnomentalno zdravljezdravlje odgajateljaodgajatelja, , timskitimski radrad..99 UU tomtom kontekstukontekstu ii velikiveliki brojbroj djecedjece uu grupamagrupama, , nepriznavanjenepriznavanje profesijaprofesija//statusastatusa, , prevelikaprevelika administracijaadministracija//dokumentacijadokumentacija,,

99 drdr PeharPehar, , LL.: .: SubjektiSubjekti odgojnoodgojno--obrazovneobrazovne prakseprakse, , ZbornikZbornik PredPredšškolstvokolstvo uu ppocesuppocesu demokratizacijedemokratizacije uu BosniBosni ii HercegoviniHercegovini, , COICOI StepStep byby StepStep, , SarajevoSarajevo, 2000., , 2000., strstr. 57.. 57.

nedovoljnonedovoljno strustruččnono usavrusavrššavanjeavanje – – seminariseminari; ; lološšaa materijalnamaterijalna opremljenostopremljenost//osnovaosnova;; nedovoljannedovoljan brojbroj strustruččnjakanjaka//adekvatnaadekvatna strustruččnana spremasprema. .

IzIz nanaššihih kontakatakontakata smosmo imaliimali prilikupriliku č čutiuti razlirazliččitaita mimiššljenjaljenja oo potepotešškokoććamaama odgajateljaodgajatelja. . MedjutimMedjutim, , svisvi ( (ii direktoridirektori ii odgajateljiodgajatelji ii MinistarstvoMinistarstvo) ) susu bilibili slosložžnini uu jednomejednome, , aa toto jeje dada jeje njihovnjihov polopoložžajaj degradirandegradiran – – ss aspektaaspekta financiranjafinanciranja, , strustruččnene pomopomoććii, , mogumoguććnostinosti strustruččnognog usavrusavrššavanjaavanja, , nepostojanjanepostojanja razumijevanjarazumijevanja odod stranestrane roditeljaroditelja, , visokovisokošškolskihkolskih institucijainstitucija, , drudrušštvenotveno--politipolitiččkihkih organizacijaorganizacija. . ZanimljivoZanimljivo jeje dada susu nekineki odgajateljiodgajatelji--entuzijastientuzijasti dostadosta samokritisamokritiččnini, , tete navodenavode dada susu dostadosta pasivnipasivni umjestoumjesto dada sese izboreizbore zaza boljibolji statusstatus svojesvoje profesijeprofesije, , dada insistirajuinsistiraju ii tratražžee razlirazliččiteite nanaččineine zaza strustruččnono usavrusavrššavanjeavanje ii zaza ostvarivanjeostvarivanje prijekoprijeko potrebnepotrebne suradnjesuradnje sasa š širomirom drudrušštvenomtvenom zajednicomzajednicom. . PaPa ipakipak, , smatramosmatramo dada stvarnistvarni problemproblem leležžii uu nadlenadležžnimnim organimaorganima kojikoji svjesnosvjesno zanemarujuzanemaruju mogumoguććnostinosti ii potepotešškokoććee predpredšškolstvakolstva kaokao prveprve karikekarike uu sistemusistemu odgojaodgoja ii obrazovanjaobrazovanja. . StogaStoga jeje nedavnonedavno ii oformljenooformljeno UdruUdružženjeenje predpredšškolskihkolskih ustanovaustanova nana nivounivou FBiHFBiH uu ciljucilju unapredjivanjaunapredjivanja predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja ii profesijeprofesije odgajateljaodgajatelja. .

RezimeRezime1010 PrvePrve KonferencijeKonferencije oo predpredšškolstvukolstvu potaknuopotaknuo jeje nizniz aktualnihaktualnih pitanjapitanja nana kojakoja,, nana ž žalostalost, , nini dodo danasdanas nijenije datdat adekvatanadekvatan odgovorodgovor, , aa kojakoja susu ii ovimovim radomradom ponovoponovo aktualiziranaaktualizirana. . OOččitoito jeje dada susu odgajateljiodgajatelji prepuprepuššteniteni samisami sebisebi. .

UU tomtom kontekstukontekstu ii timskitimski radrad, , kojikoji bibi odgajateljimaodgajateljima uu mnogomemnogome olakolakššaoao radrad, , uu smislusmislu njihovognjihovog mentalnogmentalnog zdravljazdravlja ii adekvatnogadekvatnog susuččeljavanjaeljavanja sasa rasturastuććomom pojavompojavom atipiatipiččnihnih oblikaoblika ponaponaššanjaanja uu vrtivrtiććuu, , aliali ii drugihdrugih svakodnevnihsvakodnevnih potepotešškokoććaa, , trebaotrebao bibi dada postanepostane imperativimperativ. . NoNo,, dodo danasdanas nijenije zazažživioivio..

TakoTako, , nana primjerprimjer, , uu HNKHNK nemanema strustruččnognog interdisciplinarnoginterdisciplinarnog timatima ss kojimkojim bibi odgajateljiodgajatelji moglimogli suradjivatisuradjivati. Š. Štovitoviššee, , kakokako navodenavode odgajateljiodgajatelji, , porastporast atipiatipiččnihnih oblikaoblika ponaponaššanjaanja ( (agresivnostagresivnost, , depresijadepresija, , ADHDADHD) ) uu predpredšškolskimkolskim ustanovamaustanovama, , oo č čemuemu govoregovore ii direktoridirektori ii odgajateljiodgajatelji kaokao jednomjednom odod tekutekuććihih problemaproblema ss kojimakojima sese svakodnevnosvakodnevno suosuoččavajuavaju,, iziskujeiziskuje promptnopromptno reagiranjereagiranje uu suradnjisuradnji sasa strustruččnjacimanjacima, , nono konkretnokonkretno odgajateljiodgajatelji uu HNKHNK susu ostavljeniostavljeni samisami uu rjerješšavanjuavanju ovakvihovakvih slusluččajevaajeva, , ss izuzetkomizuzetkom povremenogpovremenog volonterskogvolonterskog radarada psihologapsihologa ii rijetkihrijetkih defektologadefektologa ii pedagogapedagoga ( (deficitarnadeficitarna profesijaprofesija uu ovomovom kantonukantonu) ) spremnihspremnih nana suradnjusuradnju popo ovomovom pitanjupitanju. . AA nijenije rijetkostrijetkost dada susu odgajateljiodgajatelji prisiljeniprisiljeni dada, , privatnimprivatnim poznanstvimapoznanstvima, , kontaktirajukontaktiraju strustruččnjakenjake kojikoji susu imim uu odredjenomodredjenom trenutkutrenutku potrebnipotrebni ii spremnispremni dada pomognupomognu..

RadujeRaduje ipakipak, , dada postojepostoje odgajateljiodgajatelji, , kojikoji bezbez obziraobzira nana svesve potepotešškokoććee, , kreativnokreativno ii ss pozitivnompozitivnom orijentacijomorijentacijom pristupajupristupaju raduradu uu vrtivrtiććimaima, , osmiosmiššljavajuljavaju uvijekuvijek novenove aktivnostiaktivnosti,, kreirajukreiraju, , zajednozajedno sasa djecomdjecom prostorprostor ii materijalematerijale..OO tetežžanoano jeje ii organiziranjeorganiziranje seminaraseminara zaza odgajateljeodgajatelje, , jerjer sese, , konkretnokonkretno uu HNKHNK, , namenameććee pitanjepitanje financiranjafinanciranja sudjelovanjasudjelovanja odgajateljaodgajatelja. .

EDUKACIJAEDUKACIJA EDUKATORAEDUKATORA

EdukacijaEdukacija edukatoraedukatora predstavljapredstavlja jedanjedan odod prioritetnihprioritetnih zadatakazadataka uu obrazovanjuobrazovanju,, naronaroččitoito akoako sese vodivodi raraččunauna oo tometome dada suvremenosuvremeno shvashvaććanjeanje predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja pomjerapomjera njegovunjegovu granicugranicu svesve dodo 10. 10. godinegodine – – temeljnitemeljni odgojodgoj ii obrazovanjeobrazovanje, , dakledakle obuhvaobuhvaććaa ii ninižžee razrederazrede nanaššee sadasadaššnjenje osnovneosnovne š školekole. .

Do 1969/70. godine u BiH nije školovan odgajateljski kadar. Nakon toga su edukacijuDo 1969/70. godine u BiH nije školovan odgajateljski kadar. Nakon toga su edukaciju odgajatelja i učitelja obavljale pedagoške akademije, u dvogodišnjem trajanju. Od 1995.odgajatelja i učitelja obavljale pedagoške akademije, u dvogodišnjem trajanju. Od 1995. godine, edukacija predškolskih odgajatelja je svedena na mali broj univerzitetskih ustanovagodine, edukacija predškolskih odgajatelja je svedena na mali broj univerzitetskih ustanova (Sarajevo, Mostar, Bihać) sa različitim stupnjevima obrazovanja (dvije i četiri godine). S(Sarajevo, Mostar, Bihać) sa različitim stupnjevima obrazovanja (dvije i četiri godine). S druge strane, pak, edukacija učitelja provodi se na više razina – učiteljska škola, pedagoškadruge strane, pak, edukacija učitelja provodi se na više razina – učiteljska škola, pedagoška akademija, nastavnički fakulteti sa dvije i četiri godine)akademija, nastavnički fakulteti sa dvije i četiri godine)

Školovanje predškolskih odgajatelja provodi se na Pedagoškim akademijama iŠkolovanje predškolskih odgajatelja provodi se na Pedagoškim akademijama i Nastavničkim fakultetima i to u trajanju od 2 godine (Vi stupanj). Nastavničkim fakultetima i to u trajanju od 2 godine (Vi stupanj).

1010 IstoIsto

Pedagoške akademije, odnosno njihovi odsjeci za predškolski odgoj, 1988. godine, zaPedagoške akademije, odnosno njihovi odsjeci za predškolski odgoj, 1988. godine, za deset godina, u redovnom i vanrednom studiju, odškolovali su tek nešto više od 1.100deset godina, u redovnom i vanrednom studiju, odškolovali su tek nešto više od 1.100 odgajatelja (u predškolskim ustanovama je radilo 745 odgajatelja sa završenom pedagoškomodgajatelja (u predškolskim ustanovama je radilo 745 odgajatelja sa završenom pedagoškom akademijom, dakle VI stupanj). akademijom, dakle VI stupanj).

Situacija 2002/03. godine nije ništa bolja. Tako u FBiH ima ukupno 1.301 osobaSituacija 2002/03. godine nije ništa bolja. Tako u FBiH ima ukupno 1.301 osoba zaposlena u predškolskim ustanovama, od čega 635 odgajatelja (512 stručnih), zdravstvenogzaposlena u predškolskim ustanovama, od čega 635 odgajatelja (512 stručnih), zdravstvenog osoblja 130 (stručnog 119), stručnih suradnika 43, administrativnog osoblja 67, a ostalogosoblja 130 (stručnog 119), stručnih suradnika 43, administrativnog osoblja 67, a ostalog osoblja 426. osoblja 426.

Potreba daljeg doškolovanja dijela odgajateljskog kadra, kao i kontinuiranogPotreba daljeg doškolovanja dijela odgajateljskog kadra, kao i kontinuiranog usavršavanja odgajatelja koji već radi u predškolskim ustanovama je imperativ koji jeusavršavanja odgajatelja koji već radi u predškolskim ustanovama je imperativ koji je neophodno zadovoljiti ako se želi unaprijediti predškolstvo na ovim prostorima i ako se želeneophodno zadovoljiti ako se želi unaprijediti predškolstvo na ovim prostorima i ako se žele pratiti suvremeni tokovi u ovoj oblasti.pratiti suvremeni tokovi u ovoj oblasti.

Pedagoška akademija u Sarajevu, kao najstarija visokoškolska nastavnička ustanova uPedagoška akademija u Sarajevu, kao najstarija visokoškolska nastavnička ustanova u BiH, je pristupila reformi studija koja podrazumijeva produžetak studija na četiri godine iBiH, je pristupila reformi studija koja podrazumijeva produžetak studija na četiri godine i uvodjenje novih programa koji će osigurati kvalitetnije osposobljavanje edukatora. Intencijauvodjenje novih programa koji će osigurati kvalitetnije osposobljavanje edukatora. Intencija je osuvremenjivanje edukacije edukatora ne samo na Pedagoškoj akademiji, već i ostalimje osuvremenjivanje edukacije edukatora ne samo na Pedagoškoj akademiji, već i ostalim nastavničkim fakultetima u BiH. nastavničkim fakultetima u BiH. U stvari, očito se prate neki ciljevi zacrtani godinamaU stvari, očito se prate neki ciljevi zacrtani godinama unazad. Navedimo samo jedan od zaključaka Sekcije za predškolstvo na Prvoj konferencijiunazad. Navedimo samo jedan od zaključaka Sekcije za predškolstvo na Prvoj konferenciji pedagoga (1990. godine): «pedagoga (1990. godine): «Adekvatno osposobljavanje vaspitača i drugih stručnjaka za rad uAdekvatno osposobljavanje vaspitača i drugih stručnjaka za rad u predškolskom vaspitanju i obrazovanju smatramo ključnom pretpostavkom konstituisanja ipredškolskom vaspitanju i obrazovanju smatramo ključnom pretpostavkom konstituisanja i razvoja ovoga segmenta vaspitno-obrazovnog sistemarazvoja ovoga segmenta vaspitno-obrazovnog sistema.» Pa u tom smislu navode se adekvatna.» Pa u tom smislu navode se adekvatna selekcija i prethodno obrazovanje, suvremeni programi teorijske i praktične obuke, adekvatnoselekcija i prethodno obrazovanje, suvremeni programi teorijske i praktične obuke, adekvatno trajanje studija i neophodno vrijeme za učenje, osiguravanje neophodnih uvjeta za teorijsku itrajanje studija i neophodno vrijeme za učenje, osiguravanje neophodnih uvjeta za teorijsku i praktičnu obuku sa posebnim naglaskom na praktičnu, suvremena materijalna osnova ipraktičnu obuku sa posebnim naglaskom na praktičnu, suvremena materijalna osnova i tehnologija znanstveno-nastavnog rada na visokoškolskim ustanovama za obrazovanjetehnologija znanstveno-nastavnog rada na visokoškolskim ustanovama za obrazovanje odgajatelja i adekvatan kadrovski potencijal visokoškolskih organizacija za obrazovanjeodgajatelja i adekvatan kadrovski potencijal visokoškolskih organizacija za obrazovanje odgajatelja. odgajatelja.

Naglašava se i važnost introduciranja postdiplomskog stručnog usavršavanja kojeNaglašava se i važnost introduciranja postdiplomskog stručnog usavršavanja koje implicira dva aspekta: stjecanje viših razina obrazovanost u struci bez prekvalifikacije i drugiimplicira dva aspekta: stjecanje viših razina obrazovanost u struci bez prekvalifikacije i drugi – permanentno stručno usavršavanje odgajatelja, s tim da postdiplomski studij mora imati– permanentno stručno usavršavanje odgajatelja, s tim da postdiplomski studij mora imati svoj sistem, programe, tematski i vremenski kontinuitet i mehanizme praćenja i verifikacije. svoj sistem, programe, tematski i vremenski kontinuitet i mehanizme praćenja i verifikacije.

Devet godina kasnije, na Prvoj konferenciji o predškolstvu (1999.), jedan odDevet godina kasnije, na Prvoj konferenciji o predškolstvu (1999.), jedan od zaključaka je bio: «zaključaka je bio: «Potrebno je revidirati legislativu kojom se regulira pozicija i funkcija …Potrebno je revidirati legislativu kojom se regulira pozicija i funkcija … nastavničkih fakulteta u sistemu osposobljavanja odgajatelja, … i regulirati pitanje statusa,nastavničkih fakulteta u sistemu osposobljavanja odgajatelja, … i regulirati pitanje statusa, prava i obaveza svršenih studenata pedagoških akademija i nastavničkih fakulteta radiprava i obaveza svršenih studenata pedagoških akademija i nastavničkih fakulteta radi intenziviranja sistema permanentne edukacije i iznalaženja najpovoljnijih rješenja iintenziviranja sistema permanentne edukacije i iznalaženja najpovoljnijih rješenja i ujednačavanja nastavne prakse i adekvatne edukacije učesnika u predškolskom odgoju.ujednačavanja nastavne prakse i adekvatne edukacije učesnika u predškolskom odgoju. Neophodno je preispitati i posebnu pažnju posvetiti kako selekciji i odabiru kandidata za upisNeophodno je preispitati i posebnu pažnju posvetiti kako selekciji i odabiru kandidata za upis na akademije i druge fakultete tako i kvalitetu obavljanja prakse studenatana akademije i druge fakultete tako i kvalitetu obavljanja prakse studenata .».»1111

Koliko je u praksi ostvareno, svima nam je poznato. I dalje se radi o višoj stručnoj spremi, uz praktični dio obuke koju je teško realizirati, za što odgovornost ne treba prebacivati isključivo na predškolske ustanove.

Činjenica je da u nekim kantonima, kao HNK, nema koordinacije izmedju visokoškolskih ustanova i predškolskih ustanova, tako da se provodjenje prakse svodi provodjenje nekoliko sati u vrtiću u ulozi pasivnog promatrača, koji obično smeta odgajateljicama. Štoviše, odgovornost snose i sami studenti, koji ili ne znaju da mogu ili ne žele da volontiraju u vrtićima (naravno, u onima gdje bi ih odgajateljice vrlo rado vidjele).

O nedostatku koordinacije izmedju visokoškolskih ustanova i predškolskih ustanova saznali smo i iz razgovora sa predstavnicima predškolskih ustanova od kojih su neki na sve

1111 Predškolstvo u procesu demokratizacije u BiH Predškolstvo u procesu demokratizacije u BiH , Zbornik radova sa Prve konferencije o predškolskom, Zbornik radova sa Prve konferencije o predškolskom odgoju i obrazovanju, COI Step by Step, Sarajevo, 2000., str. 98.odgoju i obrazovanju, COI Step by Step, Sarajevo, 2000., str. 98.

načine željeli da je uspostave (organiziranje predavanja i seminara, osiguravanje stručne literature, itd.), ali im to nije pošlo za rukom.

NaNa spomenutojspomenutoj KonferencijiKonferenciji (1999.) (1999.) referatreferat profprof. . drdr PeharPehar otkrivaotkriva stvarnestvarne problemeprobleme odgajateljaodgajatelja aktualneaktualne ii danasdanas, , dakledakle, 2004. , 2004. godinegodine. . AutoricaAutorica tekstateksta naglanaglaššavaava potrebupotrebu zazažživljavanjaivljavanja č četverogodietverogodiššnjegnjeg studijastudija zaza edukacijuedukaciju odgajateljaodgajatelja, š, štoto bibi imim dalodalo mogumoguććnostnost upisivanjaupisivanja postdiplomskogpostdiplomskog studijastudija, , tete stjecanjustjecanju naunauččnognog stupnjastupnja š štoto vodivodi unapredjivanjuunapredjivanju ii polopoložžajaaja ii radarada ii odgajateljaodgajatelja. . Zanimljivo je da ni nakon pet godina od održavanja PrveZanimljivo je da ni nakon pet godina od održavanja Prve konferencije, ovaj tekst ne gubi na svojoj aktualnosti. Problemi odgajatelja i njihove edukacijekonferencije, ovaj tekst ne gubi na svojoj aktualnosti. Problemi odgajatelja i njihove edukacije su i dalje isti. Još uvijek je aktualan nedostatak afirmacije zvanja – početnik, mentor, naprednisu i dalje isti. Još uvijek je aktualan nedostatak afirmacije zvanja – početnik, mentor, napredni odgajatelj. Kasnije ćemo vidjeti da je jedna predstavnica predškolske ustanove naglasilaodgajatelj. Kasnije ćemo vidjeti da je jedna predstavnica predškolske ustanove naglasila upravo nedostatak diferencijacije odgajateljskog zvanja, istovremeno aktualizirajući i problemupravo nedostatak diferencijacije odgajateljskog zvanja, istovremeno aktualizirajući i problem nemogućnosti napredovanja odgajatelja i njihove specijalizacije. No, indikativno je danemogućnosti napredovanja odgajatelja i njihove specijalizacije. No, indikativno je da predstavnici kantonalnog Ministarstva za obrazovanje smatraju da je sadašnji sistempredstavnici kantonalnog Ministarstva za obrazovanje smatraju da je sadašnji sistem edukacije odgajatelja (dvogodišnji) sasvim dovoljan i da bi se eventualne pretenzije za višimedukacije odgajatelja (dvogodišnji) sasvim dovoljan i da bi se eventualne pretenzije za višim stupnjem obrazovanja mogle riješiti obukom u trajanju od šest mjeseci i certifikatom koji bi ihstupnjem obrazovanja mogle riješiti obukom u trajanju od šest mjeseci i certifikatom koji bi ih izjednačavao sa visokom stručnom spremom. No, ostaje otvoreno pitanje – kakve mogućnostiizjednačavao sa visokom stručnom spremom. No, ostaje otvoreno pitanje – kakve mogućnosti budućeg napredovanja i stručnog usavršavanja nosi sobom takav certifikat?budućeg napredovanja i stručnog usavršavanja nosi sobom takav certifikat?

Postavlja se pitanje koliko sadašnji način univerzitetske edukacije predškolskihPostavlja se pitanje koliko sadašnji način univerzitetske edukacije predškolskih odgajatelja odgovara zahtjevima suvremenog društva i suvremenih tokova predškolskogodgajatelja odgovara zahtjevima suvremenog društva i suvremenih tokova predškolskog odgoja. Kao što će se vidjeti iz rezultata istraživanja, a i na osnovu dostupnih nam pedagoškihodgoja. Kao što će se vidjeti iz rezultata istraživanja, a i na osnovu dostupnih nam pedagoških izvora (zbornici, članci, osvrti, itd.),, u sadašnjem načinu edukacije predškolskih odgajateljaizvora (zbornici, članci, osvrti, itd.),, u sadašnjem načinu edukacije predškolskih odgajatelja ima dosta tradicionalnog pristupa. Odvojeno se provodi edukacija predškolskih odgajatelja iima dosta tradicionalnog pristupa. Odvojeno se provodi edukacija predškolskih odgajatelja i učitelja, tj. nastavnika razredne nastave (ovim potonjim neki Nastavnički fakulteti dajuučitelja, tj. nastavnika razredne nastave (ovim potonjim neki Nastavnički fakulteti daju mogućnost stjecanja VII stupnja stručnosti nauštrb predškolskih odgajatelja). mogućnost stjecanja VII stupnja stručnosti nauštrb predškolskih odgajatelja).

Zašto se ne bi organizirao jedinstveni studij za edukatore djece od tri do deset godinaZašto se ne bi organizirao jedinstveni studij za edukatore djece od tri do deset godina - to je već retoričko pitanje. Na taj način bi se postigao kontinuitet u odgoju, obrazovanju i- to je već retoričko pitanje. Na taj način bi se postigao kontinuitet u odgoju, obrazovanju i praćenju djece tokom njihovog predškolskog perioda, uz izbjegavanje svih trzavica i mogućihpraćenju djece tokom njihovog predškolskog perioda, uz izbjegavanje svih trzavica i mogućih propusta koji bi ostavili trag na vulnerabilnu dječju ličnost. Naravno da bi na taj način ipropusta koji bi ostavili trag na vulnerabilnu dječju ličnost. Naravno da bi na taj način i polazak u osnovnu školu – često sivu i bezosjećajnu zgradu za razliku od tople, skoropolazak u osnovnu školu – često sivu i bezosjećajnu zgradu za razliku od tople, skoro obiteljske atmosfere vrtića – bio bezbolniji i ugodniji za djecu, naročito sada u svjetlu novihobiteljske atmosfere vrtića – bio bezbolniji i ugodniji za djecu, naročito sada u svjetlu novih reformi kada će njihovo djetinjstvo i radosti učenja kroz igru u vrtiću biti prekinute već sareformi kada će njihovo djetinjstvo i radosti učenja kroz igru u vrtiću biti prekinute već sa navršenih šest godina. navršenih šest godina.

SvakaSvaka drdržžavaava organiziraorganizira ii oblikujeoblikuje svojsvoj odgojnoodgojno--obrazovniobrazovni ii š školskikolski sustavsustav uu skladuskladu sasa svojimsvojim materijalnimmaterijalnim, , ekonomskimekonomskim, , kadrovskimkadrovskim, , kulturolokulturološškimkim, , tradicijskimtradicijskim ii drdr.. mogumoguććnostimanostima ii zahtijevimazahtijevima. . nanaššaa iskustvaiskustva namnam govoregovore dada postojipostoji tendencijatendencija zatvaranjazatvaranja uu vlastitivlastiti ataratar, š, štoto sputavasputava napredovanjenapredovanje odgodg.- .- obrobr. . sustavasustava uu cjelinicjelini..

Škola je odavno konstatirala da djeca prilikom starta u školu donose iz svoŠkola je odavno konstatirala da djeca prilikom starta u školu donose iz svo obiteljskog okruženja brojne različitosti. Odavno je dokazano da obitelj bez pomoći institucijaobiteljskog okruženja brojne različitosti. Odavno je dokazano da obitelj bez pomoći institucija za odgoj i obrazovanje nije u stanju pružiti mu puni razvoj i pripremiti ga za školu. za odgoj i obrazovanje nije u stanju pružiti mu puni razvoj i pripremiti ga za školu.

Edukacija edukatora (odgajatelji i nastavnici) današnjice i sutrašnjice postajeEdukacija edukatora (odgajatelji i nastavnici) današnjice i sutrašnjice postaje imperativ i baza za razvoj društva u cjelini. Edukator današnjice je dobar odgajatelj djece odimperativ i baza za razvoj društva u cjelini. Edukator današnjice je dobar odgajatelj djece od 3-10 godina života, tzv. 3-10 godina života, tzv. temeljno obrazovanje koje ima za cilj razvijanje svi potencijalatemeljno obrazovanje koje ima za cilj razvijanje svi potencijala djeteta, ukida nejednakost među polovima, nejednakost sela i grada, nejednakost itmeđudjeteta, ukida nejednakost među polovima, nejednakost sela i grada, nejednakost itmeđu zemalja nacija, kultura religija bogatih i siromašnih itd.zemalja nacija, kultura religija bogatih i siromašnih itd.

Obuhvat djece predškolskim odgojem kod nas..daleko iza Hrvatske. i Slovenije.Obuhvat djece predškolskim odgojem kod nas..daleko iza Hrvatske. i Slovenije.Pored nerazvijenosti kapaciteta i mreže predšk. institucija predugo je postojalaPored nerazvijenosti kapaciteta i mreže predšk. institucija predugo je postojala

uniformnost organizacije, metoda i oblika rada. Jedino step by stepuniformnost organizacije, metoda i oblika rada. Jedino step by stepŠta je sa pripremnim odjeljenjima...Šta je sa pripremnim odjeljenjima...1990 je zakonski regulirana da bi trebale predškolske institucije imati

pripremna odjeljenja. Zakon o predškolskom odgoju pripremljen 1990 tek je donesen u BiH1998, ali ne u svim kantonima(srednjebosanski, hercegovačko- neretvljanski.

VAŽNO JE ISTAĆI DA JE U SVIM KANTONALNIM ZAKONIMA UVAŽNO JE ISTAĆI DA JE U SVIM KANTONALNIM ZAKONIMA U PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU UTVRĐENO DA JE PREDŠKOLSKIPREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU UTVRĐENO DA JE PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBR. ODGOJ I OBR. INTEGRALNI DIO ODG. – OBR. SISTEMA I DA JE OD POSEBNOGINTEGRALNI DIO ODG. – OBR. SISTEMA I DA JE OD POSEBNOG DRUŠTVENOG INTERESADRUŠTVENOG INTERESA..

Tradicionalni odnos u kome je odgajatelj trebao imati kvalitetne predavačkeTradicionalni odnos u kome je odgajatelj trebao imati kvalitetne predavačke sposobnosti, a djeca da slušaju, se prevladava jer inicira pasivan odnos prema učenju.Osobinesposobnosti, a djeca da slušaju, se prevladava jer inicira pasivan odnos prema učenju.Osobine edukatora su:edukatora su:“reci mi i ja mogu zaboraviti,“reci mi i ja mogu zaboraviti,“pokaži mi i ja mogu zapamtiti,“pokaži mi i ja mogu zapamtiti,“uključi me i ja ću shvatiti zauvijek.“uključi me i ja ću shvatiti zauvijek.

Ukoliko društvo uspije educirati edukatora sa svim elementima koje smo pobrojaliUkoliko društvo uspije educirati edukatora sa svim elementima koje smo pobrojali on će moći preuzeti izuzetno težak posao on će moći preuzeti izuzetno težak posao ..- moći će mu se povjeriti njegovo veličanstvo..- moći će mu se povjeriti njegovo veličanstvo dijete, mala velika ličnost, sa svojim , za odrasle nepojmljivim, sklonostima.dijete, mala velika ličnost, sa svojim , za odrasle nepojmljivim, sklonostima.

Dijete ima svoj svijet, snove, ciljeve, brige i probleme. Dijete ima svoj svijet, snove, ciljeve, brige i probleme. Fakultetii akademije koji postoje u BiH su nedostatni , ali daju trud. Postoji prijedlogFakultetii akademije koji postoje u BiH su nedostatni , ali daju trud. Postoji prijedlog

da se ne razdvajaju predšk. i razredna nastava već da se ORGANIZIRA JEDINSTVENda se ne razdvajaju predšk. i razredna nastava već da se ORGANIZIRA JEDINSTVEN STUDIJ za edukatore djece od 3 – 10 god.STUDIJ za edukatore djece od 3 – 10 god.

OSNOVNA ŠKOLAOSNOVNA ŠKOLAŠta je pripremljeno/zrelo dijete za polazak u školu?Šta je pripremljeno/zrelo dijete za polazak u školu?

Spremnost za školu se definira kao dinamička i manje ili više složena uravnotežena kombinacija tjelesnih, kognitivnih, emocionalnih i socijalnih razvojnih obilježja djeteta, koja mu omogućuju da se manje ili više uspješno suoči s programskim zahtjevima (početnog) školovanja i kompleksnom stvarnosti školskog života. Spremnost za školu nije statičko stanje, već kompleksno stanje koje podrazumijeva niz progresivnih promjena. Spremnost za školu je proces. Označava uvijek spremnost za nešto.

Stoga, pri polasku u školu dijete nije podjednako spremno za sve zadatke i zahtjeve koji ga u školi očekuju, za neke postaje tek spremno. Tu važnu ulogu igra učitelj bez prisile, grubosti i površnosti, a u cilju uživanja u učenju i napredovanju.

Važnost koja se pridaje školi i školskom uspjehu u našoj kulturi je iznimna.Važnost koja se pridaje školi i školskom uspjehu u našoj kulturi je iznimna.Prvi dan u školi, polazak u školu, razgovor o školi, ostaju djeci u nezaboravnomPrvi dan u školi, polazak u školu, razgovor o školi, ostaju djeci u nezaboravnom

sjećanju.sjećanju.Obitelj je prvi nukleus društva, kolijevka u kojoj se godinama razvija dijete. ObiteljiObitelj je prvi nukleus društva, kolijevka u kojoj se godinama razvija dijete. Obitelji

su različite. Stoga neka djeca bivaju više nesamostalna, plašljiva, pasivna, bezvoljna, lijena,su različite. Stoga neka djeca bivaju više nesamostalna, plašljiva, pasivna, bezvoljna, lijena, nezainteresirana, a neka su suprotnost tomu. Glavna aktivnost djeteta u ovom razvojnomnezainteresirana, a neka su suprotnost tomu. Glavna aktivnost djeteta u ovom razvojnom periodu je IGRA, a to ponekad zaboravljaju i učitelji i roditelji.periodu je IGRA, a to ponekad zaboravljaju i učitelji i roditelji.

Roditelji se pitaju jesu li sve učinili da se dijete dobro snađe i osjeća u školi. Roditelji se pitaju jesu li sve učinili da se dijete dobro snađe i osjeća u školi.

Učiteljica koja dobiva novu generaciju mališana zna da se pred njom nalazi tridesetakUčiteljica koja dobiva novu generaciju mališana zna da se pred njom nalazi tridesetak različitih ličnosti koje treba upoznati i pomoći im da rastu i razvijaju se.različitih ličnosti koje treba upoznati i pomoći im da rastu i razvijaju se.

A djeca? Neka samouvjereno, radoznalo ulaze u školu, veselo mašući roditeljima,A djeca? Neka samouvjereno, radoznalo ulaze u školu, veselo mašući roditeljima, drugi olovnih nogu polako zamiču iza vrata. Neko dijete odmah traži ruku drugog djeteta kaodrugi olovnih nogu polako zamiču iza vrata. Neko dijete odmah traži ruku drugog djeteta kao da kaže »udvoje je lakše«. da kaže »udvoje je lakše«. Niz poneki obraz potekne suzica. Vedrih i opreznih je ipak najviše.Niz poneki obraz potekne suzica. Vedrih i opreznih je ipak najviše.

Nastavnici ističu: „Nastavnici ističu: „Ono što djeca nauče do polaska u školu jako utječe na njihovOno što djeca nauče do polaska u školu jako utječe na njihov uspjeh u školiuspjeh u školi“. Što je sa djecom koja nisu imala stimulirajuću sredinu u razvoju?“. Što je sa djecom koja nisu imala stimulirajuću sredinu u razvoju?

Kontrola emocija, samodisciplina, socijalizacija, kooperativni rad su neki od pojmovaKontrola emocija, samodisciplina, socijalizacija, kooperativni rad su neki od pojmova koji se vežu za emocionalnu, ali i socijalnu zrelost za polazak u školu. Priroda dječjih emocijakoji se vežu za emocionalnu, ali i socijalnu zrelost za polazak u školu. Priroda dječjih emocija je promjenljivost, burnost, kratkotrajnost, intenzivnost, itd. te kao takva nije problem, jerje promjenljivost, burnost, kratkotrajnost, intenzivnost, itd. te kao takva nije problem, jer djetetu upravo treba iskustvo i učenje od modela i vršnjaka kako bi doseglo navedenu zrelost.djetetu upravo treba iskustvo i učenje od modela i vršnjaka kako bi doseglo navedenu zrelost.

Stepenice u razvoju poznate su u dječjoj psihologiji i normalne su etapeStepenice u razvoju poznate su u dječjoj psihologiji i normalne su etape individualnog sazrijevanja. Neko će dijete zastati na stepenici duže od vršnjaka, ali to ne značiindividualnog sazrijevanja. Neko će dijete zastati na stepenici duže od vršnjaka, ali to ne znači da sutra ne može preskočiti dvije. da sutra ne može preskočiti dvije.

Dakle, usvajanje vještine čitanja i pisanja ne može biti glavni problem i indikator dječjeg postignuća i uspjeha u školi, jer svako dijete napreduje svojim tempom i to mu treba omogućiti, bez prisile.

ImajuImajuććii uu viduvidu svesve ovoovo, , ss pravompravom sese momožžemoemo upitatiupitati popošštujutuju lili sese uopuopććee potrebepotrebe ii pravaprava djecedjece uu kontekstukontekstu njihovognjihovog ranijegranijeg polaskapolaska uu š školukolu..

« «UUččenjeenje kojekoje sese odvijaodvija uu ninižžimim razredimarazredima nadilazinadilazi znanjeznanje ii sposobnostisposobnosti sadrsadržžaneane uu pisanompisanom kurikulumukurikulumu.».»1212 DjecaDjeca vrlovrlo brzobrzo « «naunauččee» » dada « «nisunisu» » pametnapametna ( (uu ooččimaima njihovognjihovog uuččiteljaitelja iliili roditeljaroditelja), ), dada « «nisunisu» » sposobnasposobna, , dada « «nisunisu» » vrijednavrijedna papažžnjenje ii slisliččnono. ». »TeTešškaka djecadjeca«,«, djecadjeca sasa potepotešškokoććamaama uu uuččenjuenju ii ponaponaššanjuanju trebajutrebaju posebanposeban tretmantretman ii pomopomoć ć strustruččnjakanjaka uu svomsvom razvojurazvoju aa nene kaznukaznu..

Učitelji i roditelji, stoga, trebaju pomoći djeci da postignu samokontrolu i to primjenom pozitivnih tehnika vođenja – igre uloga, igre empatije, (inter)aktivno učenje, osluškivanje njihove osobnosti, njihovih potreba, interesovanja, mogućnosti, umjesto kritiziranja, kažnjavanja ili uspoređivanja s drugom djecom. Pogreške i nesmotrenosti koje se učine u području emocionalnog razvoja izravno utječu na socijalni, intelektualni, tjelesni razvoj, jer razvoj djeteta, odnosno razvoj svake ličnosti iziskuje holistički pristup. Pri tom, poteškoće koje se mogu javiti u emocionalnom razvoju inhibiraju djetetovo napredovanje u ostalim trima segmentima. Dakle, djeci je u ovom periodu potrebna iskrena podrška odraslih, koji će im pomoći na kompleksnom i osjetljivom putu stjecanja samostalnosti i preuzimanja obaveza i odgovornosti.

U tom kontekstu i četiri potpornja odgoja i obrazovanja, prema Delorsu, u društvu koje uči i koje se temelji na cjeloživotnom učenju: učiti znati, učiti činiti, učiti živjeti s drugima, učiti biti (čovjekom).

Što djeca kažu za školu:Što djeca kažu za školu:»»Tamo se postaje velik i pametan. Tako su mi bar govorili. Jedina stvar koja meTamo se postaje velik i pametan. Tako su mi bar govorili. Jedina stvar koja me

plašila bila je priča da tamo sole pamet. plašila bila je priča da tamo sole pamet. To mi je pričala drugarica. Ona već ide u peti. ReklaTo mi je pričala drugarica. Ona već ide u peti. Rekla je otklope ti malo glavu i nasole pamet. Mama je rekla da to nije tako, ali sam se ipakje otklope ti malo glavu i nasole pamet. Mama je rekla da to nije tako, ali sam se ipak pribojavala. Ali neka, bila sam na sve spremna, samo da ne budem mala klinka koja ne ide upribojavala. Ali neka, bila sam na sve spremna, samo da ne budem mala klinka koja ne ide u školuškolu.«.«

IstraIstražživanjaivanja pokazujupokazuju dada djecadjeca veveć ć uu prvimprvim razredimarazredima osnovneosnovne š školekole naglonaglo gubegube voljuvolju zaza š školomkolom ii savsav popoččetnietni entuzijazamentuzijazam splasplaššnjavanjava. . Što im čine u školi?Što im čine u školi?

AKTUALNA REFORMA OSNOVNE ŠKOLE U BIH i polazak djece s 5,5 godina uAKTUALNA REFORMA OSNOVNE ŠKOLE U BIH i polazak djece s 5,5 godina u školuškolu

Konferencija koju je organiziralo Vijeće za djecu BiH, (Sektor za ljudska prava), podKonferencija koju je organiziralo Vijeće za djecu BiH, (Sektor za ljudska prava), pod naslovom:»PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKE POSLJEDICE ZA DJECU U PROCESUnaslovom:»PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKE POSLJEDICE ZA DJECU U PROCESU IMPLEMENTACIJE REFORME OBRAZOVANJA U BIH»Sarajevo 2003, osobito jeIMPLEMENTACIJE REFORME OBRAZOVANJA U BIH»Sarajevo 2003, osobito je inspirirala da istražim ovaj problem. Naslov već sugerira da su za očekivati pedagoško-inspirirala da istražim ovaj problem. Naslov već sugerira da su za očekivati pedagoško-psihološke posljedice za djecu u procesu implementacije reforme obrazovanja u BiH.psihološke posljedice za djecu u procesu implementacije reforme obrazovanja u BiH.

Nastojala sam prije svega istražiti i ukazati na značaj Nastojala sam prije svega istražiti i ukazati na značaj socijalno-psiholoških obilježjasocijalno-psiholoških obilježja nastavnika (u prvom redu na njihove nastavnika (u prvom redu na njihove stavove i motivacijustavove i motivaciju, , ljubavljubav prema djeci) kad su prema djeci) kad su

1212 Bredekamp: Bredekamp: Kako djecu odgajatiKako djecu odgajati, Educa, Zagreb, 1996., str. 79., Educa, Zagreb, 1996., str. 79.

posrijedi promjene koje je trebalo prije svega pokrenuti i realizirati u školi, polazeći od teze,posrijedi promjene koje je trebalo prije svega pokrenuti i realizirati u školi, polazeći od teze, da je promjene trebalo najprije izvesti da je promjene trebalo najprije izvesti «u glavama«u glavama» prosvjetnih radnika. » prosvjetnih radnika.

Potrebno je ukazati da u oblasti odgoja i obrazovanja Potrebno je ukazati da u oblasti odgoja i obrazovanja nije uvriježena praksa nije uvriježena praksa empirijskogempirijskog sagledavanjasagledavanja stalno prisutnih stvari i pojava, onih koje se svakodnevno dešavaju u našim stalno prisutnih stvari i pojava, onih koje se svakodnevno dešavaju u našim školama. školama.

Posebno je bitno istražiti kako nastavnici kao nositelji odgojno-obrazovnih aktivnostiPosebno je bitno istražiti kako nastavnici kao nositelji odgojno-obrazovnih aktivnosti vrednuju karakter i efekte reformevrednuju karakter i efekte reforme , čime jesu a čime nisu zadovoljni, koliko su posvećeni, čime jesu a čime nisu zadovoljni, koliko su posvećeni radu u školi, i drugo. radu u školi, i drugo.

ZnačiZnači, bitno je krenuti od sadržaja svijesti (, bitno je krenuti od sadržaja svijesti (motiva, percepcija, stavovamotiva, percepcija, stavova i i vrijednostivrijednosti),), jer u psihologiji je opće prihvaćeno gledište, da se čovjek u prvom redu ponaša u skladu sajer u psihologiji je opće prihvaćeno gledište, da se čovjek u prvom redu ponaša u skladu sa onim kako stvari i pojave opaža i vrednuje. Drugim riječima, ako znamo kakvu psihologijuonim kako stvari i pojave opaža i vrednuje. Drugim riječima, ako znamo kakvu psihologiju ponašanja slijede nastavnici, tada ćemo znati i kakve efekte mogu postići na planu reforme,ponašanja slijede nastavnici, tada ćemo znati i kakve efekte mogu postići na planu reforme, znaćemo šta u toj «znaćemo šta u toj «psihologiji treba mijenjatipsihologiji treba mijenjati».».

Čemu služi reforma? Čemu služi reforma?

Potreba reforme uopće nije sporna. To nalažu zadaci vremena, informacijsko-Potreba reforme uopće nije sporna. To nalažu zadaci vremena, informacijsko-komunikacijska tehnologija, kao i jačanje pluralizma, proces decentralizacije ikomunikacijska tehnologija, kao i jačanje pluralizma, proces decentralizacije i demokratizacije, potrebe da svaki učenik što optimalnije razvije svoje potencijale. Ali ako nedemokratizacije, potrebe da svaki učenik što optimalnije razvije svoje potencijale. Ali ako ne «zagrijemo»«zagrijemo» prije svega nastavnike i roditelje, ako se ne uključi PPZ i Ministarsvo prosvjete, prije svega nastavnike i roditelje, ako se ne uključi PPZ i Ministarsvo prosvjete, reforma nema dobre izglede za uspjeh.reforma nema dobre izglede za uspjeh.

U pedagoškoj enciklopediji se kaže: »Reforma je društveni i pedagoški procesU pedagoškoj enciklopediji se kaže: »Reforma je društveni i pedagoški proces temeljitijeg mijenjanja politike obrazovanja, društvene funkcije i pozicije obrazovanja,temeljitijeg mijenjanja politike obrazovanja, društvene funkcije i pozicije obrazovanja, položaj učenika, studenata, nastavnika, javnosti, organizacije sustava i obrazovanja,položaj učenika, studenata, nastavnika, javnosti, organizacije sustava i obrazovanja, planiranja, organizacije škole i opreme, obrazovanja nastavnika, financiranja i upravljanja i toplaniranja, organizacije škole i opreme, obrazovanja nastavnika, financiranja i upravljanja i to najviše u funkciji demokratizacije, racionalizacije, modernizacije, podizanja efikasnostinajviše u funkciji demokratizacije, racionalizacije, modernizacije, podizanja efikasnosti poboljšanja kvaliteta rada«.poboljšanja kvaliteta rada«.

Reforma dakle ne podnosi ni odviše radikalan pristup ni suviše teoretiziranja, kao niReforma dakle ne podnosi ni odviše radikalan pristup ni suviše teoretiziranja, kao ni nekritičko odbacivanje minulih iskustavanekritičko odbacivanje minulih iskustava.Faktori koji pridonose uspjehu obrazovnih.Faktori koji pridonose uspjehu obrazovnih reformi su prije svega lokalna zajednica, roditelji, direktori, nastavnici, potom vlasti, a nareformi su prije svega lokalna zajednica, roditelji, direktori, nastavnici, potom vlasti, a na kraju međunarodna zajednica, koja u BiH radi vrlo diskutabilne poteze npr. OSCE –kraju međunarodna zajednica, koja u BiH radi vrlo diskutabilne poteze npr. OSCE – organizacija za evropsku sigurnost i suradnju – provodi reformu obrazovanja u BiH???.organizacija za evropsku sigurnost i suradnju – provodi reformu obrazovanja u BiH???.

Da bi se reforma uspješno provodila prije svega je shvatamo i intimno prihvatiamo.To značiDa bi se reforma uspješno provodila prije svega je shvatamo i intimno prihvatiamo.To znači da sve promjene u školi prati stručno promišljanje, materijalno utemeljenje. da sve promjene u školi prati stručno promišljanje, materijalno utemeljenje. Reforma polaziReforma polazi od konkretne sredine gdje se realizira, nastojeći pritom da se podjednako tretiraju iod konkretne sredine gdje se realizira, nastojeći pritom da se podjednako tretiraju i odgoj i obrazovanje. odgoj i obrazovanje.

Što je u praksi?Što je u praksi?

((DEŠAVADEŠAVA SESE UU SARAJEVUSARAJEVU 2003 2003 GODINEGODINE)) Dvije djevojčice koje stanuju u istoj ulici i godinama se igraju zajedno, ove godine su zajednoDvije djevojčice koje stanuju u istoj ulici i godinama se igraju zajedno, ove godine su zajedno sjele i u školsku klupu, u naselju Dobrinja. Ništa neobično da jedna od njih koja je ujedno isjele i u školsku klupu, u naselju Dobrinja. Ništa neobično da jedna od njih koja je ujedno i godinu starija od svoje prijateljice nije prošle školske godine završila pripremno odjeljenje, agodinu starija od svoje prijateljice nije prošle školske godine završila pripremno odjeljenje, a druga, mlađa, misleći da će ove godine krenuti u pripremno dobila da ide u prvi razred kao idruga, mlađa, misleći da će ove godine krenuti u pripremno dobila da ide u prvi razred kao i njena starija prijateljica. Dakle djeca od 6 i 7 godina smještena su u isti razred, bez da je iko onjena starija prijateljica. Dakle djeca od 6 i 7 godina smještena su u isti razred, bez da je iko o tome pitao njihove roditelje. Što se dalje događalo? Mlađa djevojčica imala je problemetome pitao njihove roditelje. Što se dalje događalo? Mlađa djevojčica imala je probleme odmah na početku, jer je veliki broj njenih drugara iz razreda, znao slova, dobro barataoodmah na početku, jer je veliki broj njenih drugara iz razreda, znao slova, dobro baratao

olovkom i bojicama, sricao prve riječi,a ona ne, jer to se učilo u pripremnom odjeljenju kojeolovkom i bojicama, sricao prve riječi,a ona ne, jer to se učilo u pripremnom odjeljenju koje ona zbog svojih godina tada (imala je 5 godina) nije pohađala. Zaredali su se neuspjesi iona zbog svojih godina tada (imala je 5 godina) nije pohađala. Zaredali su se neuspjesi i razočarenja, jer domaća zadaća je bila svakodnevna i za nju nedostižna. Na kraju su većinurazočarenja, jer domaća zadaća je bila svakodnevna i za nju nedostižna. Na kraju su većinu «posla» oko zadaća preuzeli roditelji, a to je rezultiralo zabranom izlaska vani i igranja dok ne«posla» oko zadaća preuzeli roditelji, a to je rezultiralo zabranom izlaska vani i igranja dok ne «pristigne» svoje za godinu starije vršnjake. Danas, mjesec dana, od početka školske godine«pristigne» svoje za godinu starije vršnjake. Danas, mjesec dana, od početka školske godine ona je postigla zapažen uspjeh i nekako kompenzirala nepoznovanje slova, ali njen drugar H.ona je postigla zapažen uspjeh i nekako kompenzirala nepoznovanje slova, ali njen drugar H. (dječak od 6 godina), nije uspio i njegova bilježnica je ispunjena jedinicama.(dječak od 6 godina), nije uspio i njegova bilježnica je ispunjena jedinicama.

Potaknuta ovim primjerom nastavila sam istraživati navedeni problem, prvo uPotaknuta ovim primjerom nastavila sam istraživati navedeni problem, prvo u Sarajevu a potom i drugim gradovima BiH. Dakle pune 4 školske godine pručavala sam što seSarajevu a potom i drugim gradovima BiH. Dakle pune 4 školske godine pručavala sam što se zbiva iza vrata učionice s djecom, s roditeljima, učiteljima, šta govore i proklamirajuzbiva iza vrata učionice s djecom, s roditeljima, učiteljima, šta govore i proklamiraju savjetnici i ministri zaduženi za implementaciju reforme osnovnog obrazovanja.savjetnici i ministri zaduženi za implementaciju reforme osnovnog obrazovanja.

Zakon normira dvije izuzetno važne stavke:Zakon normira dvije izuzetno važne stavke:-- obvezno školovanje počinje sa šest (pet), a ne sa sedam godina;obvezno školovanje počinje sa šest (pet), a ne sa sedam godina;-- osnovna škola traje devet, a ne osam godina, po modelu 3+3+3osnovna škola traje devet, a ne osam godina, po modelu 3+3+3

Vijeće za djecu BiH kao savjetodavno tijelo Savjeta ministara BiH organiziralo jeVijeće za djecu BiH kao savjetodavno tijelo Savjeta ministara BiH organiziralo je konferenciju (oktobar 2003.god), na kojoj sam sudjelovala i odakle su upućena upozorenja štakonferenciju (oktobar 2003.god), na kojoj sam sudjelovala i odakle su upućena upozorenja šta se može dogoditi ako se zanemare sljedeće »stavke«, veoma važna pitanja, problemise može dogoditi ako se zanemare sljedeće »stavke«, veoma važna pitanja, problemi implementacije reforme: implementacije reforme:

-- osnovna škola traje 9 godina;osnovna škola traje 9 godina;-- moguće su posljedice na djecu budući da polaze sa navršenih šest godina u školu;moguće su posljedice na djecu budući da polaze sa navršenih šest godina u školu;-- upitna je korelacija Konvencije o pravima djeteta (npr.pravo na igru) i ranijeg polaskaupitna je korelacija Konvencije o pravima djeteta (npr.pravo na igru) i ranijeg polaska

djece u prvi razred;djece u prvi razred;-- kakva je uloga roditelja u implementaciji reforme;kakva je uloga roditelja u implementaciji reforme;-- nužnost posebne edukacije UČITELjA za rad sa šestogodišnjacimanužnost posebne edukacije UČITELjA za rad sa šestogodišnjacima ;;-- promjene u trouglu DIJETE-ŠKOLA-OBITELJ;promjene u trouglu DIJETE-ŠKOLA-OBITELJ;-- promjene programa, uvođenje inovacija,novih met. rada,opisno ocjenjivanje;promjene programa, uvođenje inovacija,novih met. rada,opisno ocjenjivanje;-- integracija i inkluzija djece sa posebnim potrebama je problem za sebe, jer postojiintegracija i inkluzija djece sa posebnim potrebama je problem za sebe, jer postoji

bitna razlika između proklamiranog i u praksi mogućeg itd.bitna razlika između proklamiranog i u praksi mogućeg itd.

Izuzev prethodno postavljenih pitanja mogu se spomenuti i »problemi« koji prateIzuzev prethodno postavljenih pitanja mogu se spomenuti i »problemi« koji prate polazaka djeteta u školu i adaptacija na novu situaciju u njegovom razvoju:polazaka djeteta u školu i adaptacija na novu situaciju u njegovom razvoju:

Formiranje radnih navika, raspored dana: rada, učenja, slobodnog vremena iFormiranje radnih navika, raspored dana: rada, učenja, slobodnog vremena i spavanja) ;spavanja) ;

Uređenje radnog kutka i nabavka knjiga i pribora;Uređenje radnog kutka i nabavka knjiga i pribora; Zbrinutost djeteta poslije škole (produženi boravak ili vrtić, kao na zapadu);Zbrinutost djeteta poslije škole (produženi boravak ili vrtić, kao na zapadu); Vrijeme za igru, kretanje i boravak na vani.Vrijeme za igru, kretanje i boravak na vani. Pomoć u učenju;Pomoć u učenju; Školsko ocjenjivanje. Učenje prestaje, ako je bivalo zbog ocjene. Školsko ocjenjivanje. Učenje prestaje, ako je bivalo zbog ocjene. Značaj verbalneZnačaj verbalne

pohvale i ohrabrenja;pohvale i ohrabrenja; Komunikacija dijete – učitelj, osobito neverbalna; Komunikacija dijete – učitelj, osobito neverbalna; Dijete koje ima teškoće u učenju;Dijete koje ima teškoće u učenju; Dijete koje se teško prilagođava;Dijete koje se teško prilagođava; Nadareno dijete i td.Nadareno dijete i td.

Važnost koja se pridaje školi i školskom uspjehu u našoj kulturi je izuzetna. Prvi danVažnost koja se pridaje školi i školskom uspjehu u našoj kulturi je izuzetna. Prvi dan u školi, polazak u školu, razgovor o školi, ostaju djeci u nezaboravnom sjećanju. Učiteljicau školi, polazak u školu, razgovor o školi, ostaju djeci u nezaboravnom sjećanju. Učiteljica koja dobiva novu generaciju mališana zna da se pred njom nalazi tridesetak različitih ličnostikoja dobiva novu generaciju mališana zna da se pred njom nalazi tridesetak različitih ličnosti koje treba upoznati i pomoći im da rastu i razvijaju se.koje treba upoznati i pomoći im da rastu i razvijaju se.

A djeca? Neka samouvjereno, radoznalo ulaze u školu, veselo mašući roditeljima,A djeca? Neka samouvjereno, radoznalo ulaze u školu, veselo mašući roditeljima, drugi olovnih nogu polako zamiču iza vrata. Neko dijete odmah traži ruku drugog djeteta kaodrugi olovnih nogu polako zamiču iza vrata. Neko dijete odmah traži ruku drugog djeteta kao da kaže »udvoje je lakše«. Niz poneki obraz potekne suzica. Vedrih i opreznih je ipak najviše.da kaže »udvoje je lakše«. Niz poneki obraz potekne suzica. Vedrih i opreznih je ipak najviše.

»Ono što djeca nauče do polaska u školu jako utječe na njihov uspjeh u školi«, ističu»Ono što djeca nauče do polaska u školu jako utječe na njihov uspjeh u školi«, ističu nastavnici. Šta je sa djecom koja nisu imala stimulirajuću sredinu u razvoju?nastavnici. Šta je sa djecom koja nisu imala stimulirajuću sredinu u razvoju?

Stepenice u razvoju poznate su u dječjoj psihologiji i normalne su etapeStepenice u razvoju poznate su u dječjoj psihologiji i normalne su etape individualnog sazrijevanja.Neko će dijete zastati na stepenici duže od vršnjaka, ali to ne značiindividualnog sazrijevanja.Neko će dijete zastati na stepenici duže od vršnjaka, ali to ne znači da sutra ne može preskočiti dvije. da sutra ne može preskočiti dvije.

Učiteljica koja dobiva novu generaciju mališana zna da se pred njom nalazi tridesetakUčiteljica koja dobiva novu generaciju mališana zna da se pred njom nalazi tridesetak različitih ličnosti koje treba upoznati i pomoći im da rastu i razvijaju se.različitih ličnosti koje treba upoznati i pomoći im da rastu i razvijaju se.

»Ono što djeca nauče do polaska u školu jako utječe na njihov uspjeh u školi«, ističu»Ono što djeca nauče do polaska u školu jako utječe na njihov uspjeh u školi«, ističu nastavnici. Šta je sa djecom koja nisu imala stimulirajuću sredinu u razvoju?nastavnici. Šta je sa djecom koja nisu imala stimulirajuću sredinu u razvoju?

Najčešća kritika školi je gubljenje Najčešća kritika školi je gubljenje RADOZNALOSTI djeceRADOZNALOSTI djece. Metode i sredstva rada. Metode i sredstva rada nisu dakle primjereni uzrastu. Programi su pretrpani, istrajava se na učenju napamet, nanisu dakle primjereni uzrastu. Programi su pretrpani, istrajava se na učenju napamet, na memoriranju i reproduktivnom učenju. Kronično siromaštvo u prosvjeti, preopterećenostmemoriranju i reproduktivnom učenju. Kronično siromaštvo u prosvjeti, preopterećenost nastavnika, ali i znatan broj onih koji su zalutali u ovu sferu su također problem. Npr. kakvenastavnika, ali i znatan broj onih koji su zalutali u ovu sferu su također problem. Npr. kakve sve posljedice može prouzročiti autoritaran nastavnik?..sve posljedice može prouzročiti autoritaran nastavnik?..

Načelo očiglednosti i učenja kroz igru ostaje tek kao proklamacija, jer je sve manjeNačelo očiglednosti i učenja kroz igru ostaje tek kao proklamacija, jer je sve manje realnost u školi. Omjer rada i odmora nije u srazmjeru sa zakonitostima psihološkogrealnost u školi. Omjer rada i odmora nije u srazmjeru sa zakonitostima psihološkog sazrijevanja djece.sazrijevanja djece.

»Teška djeca«, djeca sa poteškoćama u učenju i ponašanju trebaju poseban tretman i»Teška djeca«, djeca sa poteškoćama u učenju i ponašanju trebaju poseban tretman i pomoć stručnjaka u svom razvoju a ne kaznu.pomoć stručnjaka u svom razvoju a ne kaznu.

Istraživanja pokazuju da djeca već u prvim razredima osnovne škole naglo gube voljuIstraživanja pokazuju da djeca već u prvim razredima osnovne škole naglo gube volju za školom i sav početni entuzijazam splašnjava. Što im čine u školi?za školom i sav početni entuzijazam splašnjava. Što im čine u školi?1313

Školsko učenje je već tradicionalno vezano za Školsko učenje je već tradicionalno vezano za ocjenjivanjeocjenjivanje . Zanimljivo je koliko je. Zanimljivo je koliko je rasprostranjeno mišljenje da je ocjena snažno motivacijsko sredstvo, iako mu proturječirasprostranjeno mišljenje da je ocjena snažno motivacijsko sredstvo, iako mu proturječi svakodnevno iskustvo da će nakon loše ocjene prije doći loša, nego dobra ocjena. Ono štosvakodnevno iskustvo da će nakon loše ocjene prije doći loša, nego dobra ocjena. Ono što najviše zamjeramo ocjenjivanju je to što njime »žigošemo« učenike. Tako, ako neko imanajviše zamjeramo ocjenjivanju je to što njime »žigošemo« učenike. Tako, ako neko ima nekoliko loših ocjena za njega čujemo da je loš (kao ličnost). nekoliko loših ocjena za njega čujemo da je loš (kao ličnost). Izuzev pogrešaka nastavnika, koji ocjenjujući kažnjavaju, greške čine i roditelji koji ne tražeIzuzev pogrešaka nastavnika, koji ocjenjujući kažnjavaju, greške čine i roditelji koji ne traže uzrok loše ocjene, već kažnjavaju posljedicu. Pitanje je ko će pomoći djetetu? Loša ocjenauzrok loše ocjene, već kažnjavaju posljedicu. Pitanje je ko će pomoći djetetu? Loša ocjena sigurno ne! Ona nikada ne pobuđuje unutarnju motivaciju za školsko učenje. sigurno ne! Ona nikada ne pobuđuje unutarnju motivaciju za školsko učenje.

Najbolji poticaj učenju je interes (radoznalost) za ono što treba naučiti, a ne vanjskiNajbolji poticaj učenju je interes (radoznalost) za ono što treba naučiti, a ne vanjski poticaji. poticaji. Kao što loša ocjena negativno utječe, tako i ocjena odličan može imati negativne konzekvenceKao što loša ocjena negativno utječe, tako i ocjena odličan može imati negativne konzekvence (javlja se strah, strah od neuspjeha, loša konkurencija, itd.). Veliki dio socijalizacije (učenja)(javlja se strah, strah od neuspjeha, loša konkurencija, itd.). Veliki dio socijalizacije (učenja) djeteta odvija se putem nagrađivanja željenog i kažnjavanja neželjenog ponašanja. Upravo sudjeteta odvija se putem nagrađivanja željenog i kažnjavanja neželjenog ponašanja. Upravo su to metode poticanja djeteta za čim, najčešće, posežu odgajatelji. Kao što nagrada djetetu, kojuto metode poticanja djeteta za čim, najčešće, posežu odgajatelji. Kao što nagrada djetetu, koju iskazujemo igračkom, slatkišem ili novcem, nikada nije jaka poput nagrade ljubavi, tako niiskazujemo igračkom, slatkišem ili novcem, nikada nije jaka poput nagrade ljubavi, tako ni situaciona, brojčana ocjena ne usrećuje poput iskrene pohvale i podrške nastavnika za radsituaciona, brojčana ocjena ne usrećuje poput iskrene pohvale i podrške nastavnika za rad učenika. Školska ocjena, dakle, etiketira učenike, etiketu proširuje na cijelu ličnost i teško jeučenika. Školska ocjena, dakle, etiketira učenike, etiketu proširuje na cijelu ličnost i teško je izbjeći njene razarajuće efekte. izbjeći njene razarajuće efekte.

Naredna zamka, kojoj su izložena djeca, a potvrđena je istraživanjima, glasi: ako nekuNaredna zamka, kojoj su izložena djeca, a potvrđena je istraživanjima, glasi: ako neku aktivnost nagrađujemo vanjskim nagradama pitanje je da li će se djeca svojevoljno i radosnoaktivnost nagrađujemo vanjskim nagradama pitanje je da li će se djeca svojevoljno i radosno u nju uključiti, kad te nagrade više ne bude. Vanjska nagrada je van same aktivnosti i školskau nju uključiti, kad te nagrade više ne bude. Vanjska nagrada je van same aktivnosti i školska

1313 Šestogodišnjaci školu shvataju kao igru, šetkaju se po razredu i pitaju da idu kući, dok im seŠestogodišnjaci školu shvataju kao igru, šetkaju se po razredu i pitaju da idu kući, dok im se sedmogodišnjaci smiju što se tako ponašaju. Učitelji se nalaze u nezgodnoj situaciji, ali sesedmogodišnjaci smiju što se tako ponašaju. Učitelji se nalaze u nezgodnoj situaciji, ali se nadaju da će u suradnji s roditeljima prevazići postojeće probleme i da djeca neće imati nadaju da će u suradnji s roditeljima prevazići postojeće probleme i da djeca neće imati VEĆEVEĆE TRAUME!!!», TRAUME!!!», napominju učitelji(istraživala L.P. 2003)napominju učitelji(istraživala L.P. 2003)

ocjena je, upravo, primjer za nju. Nije li činjenica da većina ljudi prestaje aktivno učiti čimocjena je, upravo, primjer za nju. Nije li činjenica da većina ljudi prestaje aktivno učiti čim izađe iz škole, dovoljan dokaz. Oni su učili zbog ocjene, jer im nisu pomogli da razvijuizađe iz škole, dovoljan dokaz. Oni su učili zbog ocjene, jer im nisu pomogli da razviju unutarnju motivaciju. Verbalne pohvale i ohrabrenja (podrška) učeniku imaju snažnounutarnju motivaciju. Verbalne pohvale i ohrabrenja (podrška) učeniku imaju snažno motivacijsko značenje na dijete (odrasloga). motivacijsko značenje na dijete (odrasloga).

Uvođenje opisnog ocjenjivanja u najosjetljivijoj dobi razvoja djeteta, pozitivnoUvođenje opisnog ocjenjivanja u najosjetljivijoj dobi razvoja djeteta, pozitivno djeluje na razvijanje unutarnje motivacije za učenje. Nastavnicima, ipak, izgledadjeluje na razvijanje unutarnje motivacije za učenje. Nastavnicima, ipak, izgleda jednostavnije dati »staru, dobru ocjenu«.jednostavnije dati »staru, dobru ocjenu«.

Novina koju predviđa reforma u ocjenjivanju glasi: Brojčano ocjenjivanje u prva triNovina koju predviđa reforma u ocjenjivanju glasi: Brojčano ocjenjivanje u prva tri razreda osnovne škole nije dopušteno.razreda osnovne škole nije dopušteno.

Dokument o reformi Dokument o reformi Ovim dokumentom se ističe da je obrazovanje ključan element za razvoj naše države. «MladiOvim dokumentom se ističe da je obrazovanje ključan element za razvoj naše države. «Mladi ljudi moraju biti sigurni da mogu dobiti kvalitetno obrazovanje koje zahtijevaju kako biljudi moraju biti sigurni da mogu dobiti kvalitetno obrazovanje koje zahtijevaju kako bi otvorili vrata svoje budućnosti ovdje, kod kuće.»otvorili vrata svoje budućnosti ovdje, kod kuće.»

« ...obrazovanje u BiH treba hitnu reformu, jer trenutno zaostaje za ostalim dijelom Evrope.»« ...obrazovanje u BiH treba hitnu reformu, jer trenutno zaostaje za ostalim dijelom Evrope.»« Prve korake moramo napraviti tako što ćemo odstraniti politiku iz učionica...», Između« Prve korake moramo napraviti tako što ćemo odstraniti politiku iz učionica...», Između ostalog, naglašava se u dokumentu koji nosi naziv «Reforma obrazovanja» (Educationostalog, naglašava se u dokumentu koji nosi naziv «Reforma obrazovanja» (Education Reform, Obrazovna reforma).Reform, Obrazovna reforma).Kako bi se što bolje predočio ovaj dokument, evo nekoliko obećanja koje su dali potpisniciKako bi se što bolje predočio ovaj dokument, evo nekoliko obećanja koje su dali potpisnici dokumenta:dokumenta:

«Osigurat ćemo kvalitetno temeljno obrazovanje na nivoima predškolskih«Osigurat ćemo kvalitetno temeljno obrazovanje na nivoima predškolskih ustanova, osnovnih i općih srednjih škola, zasnovano na savremenom nastavnomustanova, osnovnih i općih srednjih škola, zasnovano na savremenom nastavnom planu i programu, modernom sistemu ocjenjivanja i dodjele certifikata učenicimaplanu i programu, modernom sistemu ocjenjivanja i dodjele certifikata učenicima i nastavnicima. Osigurat ćemo da učenike podučavaju dobro obučeni nastavnici ui nastavnicima. Osigurat ćemo da učenike podučavaju dobro obučeni nastavnici u adekvatno opremljenim i efikasno vođenim školama...»adekvatno opremljenim i efikasno vođenim školama...»

«Podržat ćemo ekonomski razvoj BiH kroz uspostavu modernog,«Podržat ćemo ekonomski razvoj BiH kroz uspostavu modernog, rasprostranjenog, fleksibilnog i visokokvalitetnog sistema stručnog obrazovanja irasprostranjenog, fleksibilnog i visokokvalitetnog sistema stručnog obrazovanja i obuke, koji će odgovarati potrebama tržišta rada...»obuke, koji će odgovarati potrebama tržišta rada...»

«Poboljšat ćemo kvalitet visokog obrazovanja i istraživanja u BiH, bitno povećati«Poboljšat ćemo kvalitet visokog obrazovanja i istraživanja u BiH, bitno povećati broj osoba koje pristupaju visokom obrazovanju i osigurati puno učešće našihbroj osoba koje pristupaju visokom obrazovanju i osigurati puno učešće naših univerziteta u evropskom prostoru visokog obrazovanja...», univerziteta u evropskom prostoru visokog obrazovanja...»,

Upisivanja djece u prvi razred osnovne škole sa 6 godina, nije novina na ovimUpisivanja djece u prvi razred osnovne škole sa 6 godina, nije novina na ovim prostorima. Još u aprilu 1992 predviđen je upis prve generacije u devetogodišnju osnovnuprostorima. Još u aprilu 1992 predviđen je upis prve generacije u devetogodišnju osnovnu školu, ali to se nije dogodilo, jer se u većini škola nisu stekli potrebni kadrovski i prostorniškolu, ali to se nije dogodilo, jer se u većini škola nisu stekli potrebni kadrovski i prostorni uvjeti za to. Nisu naime bili urađeni nastavni planovi i programi, kao ni pedagoški standardi iuvjeti za to. Nisu naime bili urađeni nastavni planovi i programi, kao ni pedagoški standardi i normativi. Tako je barem glasilo obrazloženje tadašnjeg Ministarstva za obrazovanje u BiH.normativi. Tako je barem glasilo obrazloženje tadašnjeg Ministarstva za obrazovanje u BiH.

U ovom prvom poslijeratnom okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanjuU ovom prvom poslijeratnom okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH naglašava se značaj ovog dokumenta nakon višegodišnje podijeljenosti obrazovanja pou BiH naglašava se značaj ovog dokumenta nakon višegodišnje podijeljenosti obrazovanja po entitetima i kantonima. entitetima i kantonima. Reakcije šire javnosti su bile i pozitivne i nepovoljne. Prosvjetni djelatnici međutim ističu daReakcije šire javnosti su bile i pozitivne i nepovoljne. Prosvjetni djelatnici međutim ističu da je bilo malo vremena za velike promjene u školi koje moraju PRETHODITIje bilo malo vremena za velike promjene u školi koje moraju PRETHODITI IMPLEMENTACIJI REFORME kao npr:IMPLEMENTACIJI REFORME kao npr:

izrada novih programa,izrada novih programa, izrada novih udžbenika,izrada novih udžbenika, izrada novih standarda,izrada novih standarda, izrada novih normativa,izrada novih normativa, edukacija nastavnikaedukacija nastavnika ,, priprema same škole (kako priprema same škole (kako kadrovski tako i materijalno za uvođenjekadrovski tako i materijalno za uvođenje

suvremenih metoda učenja,suvremenih metoda učenja, rada u grupi od dvadesetak učenika i pomoć rada u grupi od dvadesetak učenika i pomoć asistenta za svakog nastavnika koji radi u razrednoj nastavi).asistenta za svakog nastavnika koji radi u razrednoj nastavi).

upoznavanje roditelja sa promjenama koje predstoje, a tiču se njihove djece.upoznavanje roditelja sa promjenama koje predstoje, a tiču se njihove djece.

Zaključci - rezime navedenog istraživanja o reformi obrazovanja O:Š:Zaključci - rezime navedenog istraživanja o reformi obrazovanja O:Š:

1.1. Škola treba Škola treba napustiti reproduktivnu funkcijunapustiti reproduktivnu funkciju i usvojiti pristup poznat kao i usvojiti pristup poznat kao učenjeučenje učenjaučenja ( (learn to learn approachlearn to learn approach) kao ) kao conditio sine qua nonconditio sine qua non za za samoučenjesamoučenje, a da bi se, a da bi se moglo odgovoriti na izazove budućnosti, koji upućuju na konfluentno obrazovanjemoglo odgovoriti na izazove budućnosti, koji upućuju na konfluentno obrazovanje gdje je sadržano:učiti znati,učiti činiti,učiti živjeti,učiti biti,učiti vrednovati,učitigdje je sadržano:učiti znati,učiti činiti,učiti živjeti,učiti biti,učiti vrednovati,učiti vjerovati.Sve to implicira omogućivanje aktivnije uloge, odnosno direktnije aktivnostivjerovati.Sve to implicira omogućivanje aktivnije uloge, odnosno direktnije aktivnosti učenika (djeteta) u radu općenito (sadržajima učenja, metodama interaktivne nastave,učenika (djeteta) u radu općenito (sadržajima učenja, metodama interaktivne nastave, itd).itd).

2.2. Interakcijsko-komunikacijski aspekt i holistički pristup učenikuInterakcijsko-komunikacijski aspekt i holistički pristup učeniku dobivaju dobivaju središnje značenje. Interpersonalni odnos nastavnik-učenik vodi ka dubljemsredišnje značenje. Interpersonalni odnos nastavnik-učenik vodi ka dubljem intrapersonalnom odnosu kod oba navedena subjekta odgojno-obrazovnog procesa.intrapersonalnom odnosu kod oba navedena subjekta odgojno-obrazovnog procesa.

3.3. U reformiranoj školi, trebalo bi da se polazi od U reformiranoj školi, trebalo bi da se polazi od interesa i potreba djeceinteresa i potreba djece . Cilj . Cilj nastavnog procesa je razvoj ličnosti i individualnosti djeteta, koriste se aktivnenastavnog procesa je razvoj ličnosti i individualnosti djeteta, koriste se aktivne metode učenja, učenik postaje aktivni istraživač, iskra radoznalosti se stalno potičemetode učenja, učenik postaje aktivni istraživač, iskra radoznalosti se stalno potiče kod učenika i to kroz dječju igru kao glavnu metodu i sredstvo učenja na ovomkod učenika i to kroz dječju igru kao glavnu metodu i sredstvo učenja na ovom uzrastu, potiče se intrinzična motivacija djeteta, pažnja se posvećuje cjelovitomuzrastu, potiče se intrinzična motivacija djeteta, pažnja se posvećuje cjelovitom razvoju ličnosti djeteta, dakle i emocionalnom i socijalnom i intelektualnom irazvoju ličnosti djeteta, dakle i emocionalnom i socijalnom i intelektualnom i tjelesnom, uvažavaju se potrebe i mogućnosti učenika, ocjenjuje se cjelokupnitjelesnom, uvažavaju se potrebe i mogućnosti učenika, ocjenjuje se cjelokupni napredak, razvoj ličnosti, motiviranost, rad.To je ono što «papir» o Koncepcijinapredak, razvoj ličnosti, motiviranost, rad.To je ono što «papir» o Koncepciji reforme obecava, a u praksi smo naišli na reforme obecava, a u praksi smo naišli na kontradiktorne činjenicekontradiktorne činjenice..

4.4. Ako se misli na Ako se misli na dobrobit djecedobrobit djece, onda treba znati i prihvatiti i sukladno tome se i, onda treba znati i prihvatiti i sukladno tome se i upravljati da polazak šestogodišnjaka u školu implicira:zaseban i drukčije opremljenupravljati da polazak šestogodišnjaka u školu implicira:zaseban i drukčije opremljen prostor u školi, značajno drukčija znanja i umijeća nastavnika, specifičnu didaktičkuprostor u školi, značajno drukčija znanja i umijeća nastavnika, specifičnu didaktičku opremljenost u cilju kontinuirane primjene igre kao dominantne metode učenja iopremljenost u cilju kontinuirane primjene igre kao dominantne metode učenja i pripadajuća sredstva učenja kroz igru.Ova i mnoga druga pitanja otvaraju stalno novepripadajuća sredstva učenja kroz igru.Ova i mnoga druga pitanja otvaraju stalno nove dileme: postoje li standardi rada sa najmlađima, jesu li moguće posljedicedileme: postoje li standardi rada sa najmlađima, jesu li moguće posljedice (psihološke prije svega) upisa petoipo - šestogodišnjaka u osnovnu školu, kako(psihološke prije svega) upisa petoipo - šestogodišnjaka u osnovnu školu, kako pojačati (potpuno zanemaren na marginama društva ostavljen) segment predškolskogpojačati (potpuno zanemaren na marginama društva ostavljen) segment predškolskog odgoja, koji je neophodan za pripremu djeteta za školu prije svega,a sada se pokazaoodgoja, koji je neophodan za pripremu djeteta za školu prije svega,a sada se pokazao kao pravo rješenje za pomoć učitelju, kako utvrditi spremnost (zrelost)kao pravo rješenje za pomoć učitelju, kako utvrditi spremnost (zrelost) šestogodišnjaka za polazak u školu i koji instrumentarij i metodologija je podesna zašestogodišnjaka za polazak u školu i koji instrumentarij i metodologija je podesna za ovu djelatnost??ovu djelatnost??

5.5. Kod ispitanika egzistira negativan vrijednosni odnos prema Kod ispitanika egzistira negativan vrijednosni odnos prema implementaciji reformeimplementaciji reforme koja je koja je nametnutanametnuta odozgo,prethodno niko nije pitao ništa učitelje (direktne prve odozgo,prethodno niko nije pitao ništa učitelje (direktne prve implementatore), koja se politizira , ne prati potrebe i probleme škole, odnosnoimplementatore), koja se politizira , ne prati potrebe i probleme škole, odnosno djeteta. Ako dobijene podatke promatramo iz ugla njihovog praktičnog značenja, tadadjeteta. Ako dobijene podatke promatramo iz ugla njihovog praktičnog značenja, tada nekoliko činjenica, možemo izdvojiti kao vrlo indikativne u svezi uspjeha reformenekoliko činjenica, možemo izdvojiti kao vrlo indikativne u svezi uspjeha reforme osnovne škole na jednoj strani, « nove» uloge učitelja u kojoj su se našli i mogućihosnovne škole na jednoj strani, « nove» uloge učitelja u kojoj su se našli i mogućih psiholoških posljedica po djecu.psiholoških posljedica po djecu.

6.6. Teško je sistem koji se nudi smatrati efikasnim ako preko polovine ispitanika ukazujeTeško je sistem koji se nudi smatrati efikasnim ako preko polovine ispitanika ukazuje i pokazuje na i pokazuje na poteškoće u radupoteškoće u radu sa kojima se svakodnevno susreću a koje niko ne želi sa kojima se svakodnevno susreću a koje niko ne želi sagledati ili uraditi superviziju. sagledati ili uraditi superviziju. PPZ nema kadrovske mogućnosti a ministarstvoPPZ nema kadrovske mogućnosti a ministarstvo ponekad nema sluha.ponekad nema sluha.

7.7. Ne smijemo zaboraviti da je među izrazitije Ne smijemo zaboraviti da je među izrazitije zadovoljnim nastavnicimazadovoljnim nastavnicima toliko malo toliko malo njih koji izrazitije negativno vrednuju efekte reforme i s druge strane, da je međunjih koji izrazitije negativno vrednuju efekte reforme i s druge strane, da je među

onima koji su izrazitije nezadovoljni stvarima i pojavama u školi toliko puno onihonima koji su izrazitije nezadovoljni stvarima i pojavama u školi toliko puno onih koji imaju izrazitije negativan opći stav o vrijednosti/valjanosti date reforme. –koji imaju izrazitije negativan opći stav o vrijednosti/valjanosti date reforme. – podrazumijeva se da je utjecaj dijelom i obrnut, kad opažanje loših stranapodrazumijeva se da je utjecaj dijelom i obrnut, kad opažanje loših strana implementirane reforme vodi većem nezadovoljstvu.implementirane reforme vodi većem nezadovoljstvu.

8.8. Sa stajališta pokretanja promjena, dobijeni podaci o Sa stajališta pokretanja promjena, dobijeni podaci o afektivnoj komponenti stavaafektivnoj komponenti stava prema reformskim promjenama kao i stava prema školi u kojoj rade, pokazuju da nijeprema reformskim promjenama kao i stava prema školi u kojoj rade, pokazuju da nije toliko problem ustanoviti sam obim nezadovoljstva, tj. čime i u kojoj mjeri sutoliko problem ustanoviti sam obim nezadovoljstva, tj. čime i u kojoj mjeri su nezadovoljne određene grupacije ljudi. Mnogo veći problem jeste kako dobijenenezadovoljne određene grupacije ljudi. Mnogo veći problem jeste kako dobijene podatke praktično iskoristiti: šta mijenjati, gdje početi, kako angažirati ljude i slično. podatke praktično iskoristiti: šta mijenjati, gdje početi, kako angažirati ljude i slično.

9.9. Na primjer, naši podaci ukazuju, da najprije stvari moramo mijenjati na širemNa primjer, naši podaci ukazuju, da najprije stvari moramo mijenjati na širem društvenom planu: društvenom planu: društvo mora razvijati svijest odruštvo mora razvijati svijest o: značaju škole, funkciji i ulozi: značaju škole, funkciji i ulozi učitelja, odgoju i obrazovanju uopće namjenjenog za dobrobit djece te posebno uučitelja, odgoju i obrazovanju uopće namjenjenog za dobrobit djece te posebno u kom smislu su nastavnici zadovoljni, odnosno nezadovoljni sadašnjim stanjem stvarikom smislu su nastavnici zadovoljni, odnosno nezadovoljni sadašnjim stanjem stvari (materijalnom (ne)pripremljenošću škole za reformu, nedovoljnom edukacijom za(materijalnom (ne)pripremljenošću škole za reformu, nedovoljnom edukacijom za implementaciju iste, pažnjom koja se posvećuje školi od strane društvene zajednice,implementaciju iste, pažnjom koja se posvećuje školi od strane društvene zajednice, ministarstva, itd.). ministarstva, itd.).

10.10. Praktično gledano, najbitnije je da Praktično gledano, najbitnije je da direktni akteri realizacije reformedirektni akteri realizacije reforme u kojoj su u kojoj su subjekti djeca a učitelji subjekti i objekti, u primjeni novog sistema edukacijesubjekti djeca a učitelji subjekti i objekti, u primjeni novog sistema edukacije spoznaju stvarni značaj promjena i, što je još bitnije, da ga u svojoj svijesti prihvate ispoznaju stvarni značaj promjena i, što je još bitnije, da ga u svojoj svijesti prihvate i da žele promjene.Za taj proces nužna im je pomoć. Ako se promjene nametnu, akoda žele promjene.Za taj proces nužna im je pomoć. Ako se promjene nametnu, ako nisu prihvaćene i shvaćene, bez obzira kakav program nudile, mogu predstavljatinisu prihvaćene i shvaćene, bez obzira kakav program nudile, mogu predstavljati snažan izvor demotivacije pojedinaca i grupa od kojih se očekuje da gotovo prekosnažan izvor demotivacije pojedinaca i grupa od kojih se očekuje da gotovo preko noći povećaju profesionalizam i prihvate nove metode rada koje do jučer nisu koristilinoći povećaju profesionalizam i prihvate nove metode rada koje do jučer nisu koristili i koje, moguće, ne poznaju. i koje, moguće, ne poznaju. Normalno je da će prosvjetni radnici pružeti neku vrstuNormalno je da će prosvjetni radnici pružeti neku vrstu «Gandijevskog otpora» ovako nametnutoj reformi, promjene za koje se nisu pitali i ne«Gandijevskog otpora» ovako nametnutoj reformi, promjene za koje se nisu pitali i ne mogu doživljavati kao svoje, teško im je podnijeti da su svi drugi «veći katolici odmogu doživljavati kao svoje, teško im je podnijeti da su svi drugi «veći katolici od Pape».Pape».

11.11. Svaki drugi nastavnik nije Svaki drugi nastavnik nije među onima koje se «veoma poštuje»,među onima koje se «veoma poštuje», ali imamo li u ali imamo li u vidu uvijek očekivanu pojavnost značajnih individualnih razlika u pogledu svihvidu uvijek očekivanu pojavnost značajnih individualnih razlika u pogledu svih psiholoških osobina i ponašanja pojedinaca, logično da jedna trećina spada u sasvimpsiholoških osobina i ponašanja pojedinaca, logično da jedna trećina spada u sasvim poštovane, jedna u srednje poštovane, a jedna u one nastavnike koji su veoma malopoštovane, jedna u srednje poštovane, a jedna u one nastavnike koji su veoma malo poštovani, ovo su optimistični podaci ako ih pogledamo komparativno u odnosu napoštovani, ovo su optimistični podaci ako ih pogledamo komparativno u odnosu na druga zanimanja – u kojoj to još branši možemo naći da se zaposlenima danas i ovdjedruga zanimanja – u kojoj to još branši možemo naći da se zaposlenima danas i ovdje (kad je na djelu opća kriza odgovornosti, rada, morala,vrijednosti...) u ovoj mjeri,(kad je na djelu opća kriza odgovornosti, rada, morala,vrijednosti...) u ovoj mjeri, (ovako često), pripisuju poželjne osobine ličnosti. Samo se u prosvjeti na ovim(ovako često), pripisuju poželjne osobine ličnosti. Samo se u prosvjeti na ovim linijama stvari još nisu drastično poremetile.linijama stvari još nisu drastično poremetile.Znači,dobra slika o svojoj uspješnosti i oZnači,dobra slika o svojoj uspješnosti i o ponašanju (uspješnosti) svojih kolega je temelj dobre vrijednosne orijentacije premaponašanju (uspješnosti) svojih kolega je temelj dobre vrijednosne orijentacije prema školi. To je ono što vodi pozitivnijem vrednovanju reforme, većem zadovoljstvuškoli. To je ono što vodi pozitivnijem vrednovanju reforme, većem zadovoljstvu stvarima i pojavama u školi, izrazitijoj motiviranosti za rad, ljubavi prema pozivu.stvarima i pojavama u školi, izrazitijoj motiviranosti za rad, ljubavi prema pozivu.

12.12. Ne iznenađuje činjenica koju smo na više mjesta markirali da kodNe iznenađuje činjenica koju smo na više mjesta markirali da kod 5 od 6 slučajeva 5 od 6 slučajeva egzistira značajno nadpolovičan pozitivan emocionalni odnos prema promatranimegzistira značajno nadpolovičan pozitivan emocionalni odnos prema promatranim stvarima i pojavama u školi, što će potvrditi i podaci o stvarima i pojavama u školi, što će potvrditi i podaci o snažnoj emocionalnojsnažnoj emocionalnoj vezanosti za školu . vezanosti za školu . Podaci nam pokazuju da se nastavnici ipak Podaci nam pokazuju da se nastavnici ipak identificiraju sa identificiraju sa savremenom školom, savremenom školom, odnosno da su joj intezivno posvećeni usprkos i otežanimodnosno da su joj intezivno posvećeni usprkos i otežanim uvjetima rada, nedovoljnoj materijalnoj potpori,podršci društva, koje često «lijeuvjetima rada, nedovoljnoj materijalnoj potpori,podršci društva, koje često «lije licemjerne suze» za djecom i brigom o njima a praktično čine premalo za djecu.licemjerne suze» za djecom i brigom o njima a praktično čine premalo za djecu.

13.13. Zadovoljstvo pojavama u školiZadovoljstvo pojavama u školi, identifikacija s njom je u pozitivnoj korelaciji sa, identifikacija s njom je u pozitivnoj korelaciji sa uspjehom reforme općenito bez obzira na probleme koji je prate (obaviještenosti iuspjehom reforme općenito bez obzira na probleme koji je prate (obaviještenosti i informiranosti o samoj reformi osnovne škole u koju su direktnoinformiranosti o samoj reformi osnovne škole u koju su direktno

uključeni,pripremljenosti nastavnika za implementaciju reforme, preopterećenostiuključeni,pripremljenosti nastavnika za implementaciju reforme, preopterećenosti učitelja općenito radom u školi,nedovoljna suradnja sa roditeljima PP zavodom iučitelja općenito radom u školi,nedovoljna suradnja sa roditeljima PP zavodom i ministarstvom, politiziranje reforme)ministarstvom, politiziranje reforme) i i izgrađenim identitetom sa školom a kojeizgrađenim identitetom sa školom a koje objašnjavaju pojave koje se odnose na kompletno zadovoljstvo kao što su:objašnjavaju pojave koje se odnose na kompletno zadovoljstvo kao što su: međuljudski odnosi u školi, ponašanje menadžmenta škole, i sl. međuljudski odnosi u školi, ponašanje menadžmenta škole, i sl.

14.14. Većina nastavnika, djelatnikaVećina nastavnika, djelatnika kojikoji su ovo su ovo zanimanjezanimanje biralibirali srcem, tihosrcem, tiho, , konstantnokonstantno,, pregnantnopregnantno ii dosljednodosljedno raderade ss djecomdjecom .. KonstatntaKonstatnta uu opisuopisu ii stilustilu poslaposla kojikoji obavljaobavlja uuččiteljitelj kaokao ii pozitivnihpozitivnih ii negativnihnegativnih predrasudapredrasuda kojikoji gaga prateprate kaokao nprnpr. . nijenije komercijalankomercijalan posaoposao, , nedovoljnonedovoljno drudrušštvenotveno cijenjencijenjen, , emotivnoemotivno iscrpljujuiscrpljujuććii,, podrazumijevapodrazumijeva stalnostalno davanjedavanje ii slsl. . jeje nenešštoto š štoto jeje opopććee poznatopoznato aliali š štoto nene moramora dada umanjujeumanjuje kvalitetkvalitet poslaposla ii ljubavljubav premaprema profesijiprofesiji onihonih kojikoji jeje predanopredano birajubiraju ii raderade, , aa šštoto sese direktnodirektno odraodražžavaava nana identitetidentitet sasa š školomkolom ii zadovoljstvozadovoljstvo pojavamapojavama uu š školikoli - - POTREBAPOTREBA LICENCIJE LICENCIJE ZANIMANJA. ZANIMANJA.

15.15. Ovdje se može govoriti i o Ovdje se može govoriti i o predrasudamapredrasudama prema promjenama i otvorenoj prema promjenama i otvorenoj rezistentnosti prema reformi. Komentari nastavnika koje smo kvalitativno analiziralirezistentnosti prema reformi. Komentari nastavnika koje smo kvalitativno analizirali pri anketiranju istih ukazuju na potvrdu dobivenih rezultata i rječito i nedvosmislenopri anketiranju istih ukazuju na potvrdu dobivenih rezultata i rječito i nedvosmisleno opisuju nezadovoljstvo učitelja nametanjem reforme. opisuju nezadovoljstvo učitelja nametanjem reforme.

16.16. Ova činjenica ukazuje na kognitivnu, konativnu i afektivnu inferiornost koja je višeOva činjenica ukazuje na kognitivnu, konativnu i afektivnu inferiornost koja je više zastupljena kod zastupljena kod učitelja sa učitelja sa nižom stručnom spremom i dužim radnim stažomnižom stručnom spremom i dužim radnim stažom i iz i iz manjeg mjestamanjeg mjesta spram promjena koje se dešavaju u novonastaloj situaciji u procesu spram promjena koje se dešavaju u novonastaloj situaciji u procesu reformiranja škole. reformiranja škole. Dakle oni sa najduže staža su najnezadovoljniji, najmanjeDakle oni sa najduže staža su najnezadovoljniji, najmanje spremni na promjene,imaju najmanji optimizam i pozitivan stav prema uspjehuspremni na promjene,imaju najmanji optimizam i pozitivan stav prema uspjehu reforme.reforme.

17.17. Problem je kako dobijene podatke praktično iskoristiti: šta mijenjatiProblem je kako dobijene podatke praktično iskoristiti: šta mijenjati , gdje početi, gdje početi,, kako angažirati ljudekako angažirati ljude i slično. Na primjer, naši podaci ukazuju, da najprije stvari i slično. Na primjer, naši podaci ukazuju, da najprije stvari moramo mijenjati na širem društvenom planu: društvo mora razvijati svijest o značajumoramo mijenjati na širem društvenom planu: društvo mora razvijati svijest o značaju škole, funkciji i ulozi učitelja, odgoju i obrazovanju uopće za dobrobit djece.škole, funkciji i ulozi učitelja, odgoju i obrazovanju uopće za dobrobit djece.

18.18. Ako želimo da ovo Ako želimo da ovo empirijsko istraživanje( Prof. L. Pehar :empirijsko istraživanje( Prof. L. Pehar :””Psihološke posljedicePsihološke posljedice reforme OŠ” 2007.Sarajevo)reforme OŠ” 2007.Sarajevo) ima funkciju anketnog fidbek proučavanja, odnosno ima funkciju anketnog fidbek proučavanja, odnosno proučavanja uvođenjem promjena povratnom razmjenom informacija, tada je ovo štoproučavanja uvođenjem promjena povratnom razmjenom informacija, tada je ovo što smo do sada uradili prvi korak ( ispitali smo, prikazali i protumačili stavovesmo do sada uradili prvi korak ( ispitali smo, prikazali i protumačili stavove nastavnika, direktora i savjetnika , o implementaciji reforme unatrag tri godinenastavnika, direktora i savjetnika , o implementaciji reforme unatrag tri godine (otkako je započela), sada je u toku ekterna evaluacije trijade (prva tri razreda), koja(otkako je započela), sada je u toku ekterna evaluacije trijade (prva tri razreda), koja će dati nove dragocjene podatke gdje «gori». će dati nove dragocjene podatke gdje «gori».

ULOGA UČITELJA – NASTAVNIKA REFORME OBRAZOVANJA U BiHULOGA UČITELJA – NASTAVNIKA REFORME OBRAZOVANJA U BiH

Uloga učitelja tokom aktivnosti u okviru programa usmjerenih na dijete je raznovrsna,Uloga učitelja tokom aktivnosti u okviru programa usmjerenih na dijete je raznovrsna, međutim izdvajaju se tri najvažnije uloge:međutim izdvajaju se tri najvažnije uloge:

učitelj – promatračučitelj – promatrač učitelj – pomagačučitelj – pomagač učitelj – evaluator.učitelj – evaluator.

Ovdje bih nadodala još jednu ulogu učitelja, naročito važnu u suvremenim zahtjevimaOvdje bih nadodala još jednu ulogu učitelja, naročito važnu u suvremenim zahtjevima školskog obrazovanja djece, a to je učitelj kao partner.školskog obrazovanja djece, a to je učitelj kao partner.

Učitelj postaje aktivan promatrač djece i njihove aktivnosti, on opservira i vrednujeUčitelj postaje aktivan promatrač djece i njihove aktivnosti, on opservira i vrednuje dječji rad, uviđa jake i slabe tačke rada kako djeteta, tako i vlastitoga rada, prikupljadječji rad, uviđa jake i slabe tačke rada kako djeteta, tako i vlastitoga rada, prikuplja informacije o djeci i njihovom napredovanju koje mu pomažu i u kreiranju vlastitoga rada.informacije o djeci i njihovom napredovanju koje mu pomažu i u kreiranju vlastitoga rada. Radi se, dakle, o kontinuiranom opserviranju djece, te Radi se, dakle, o kontinuiranom opserviranju djece, te monitoringmonitoring-u njihovih aktivnosti.-u njihovih aktivnosti.

Učitelj, prateći, odnosno opservirajući svakodnevno rad djece, po potrebi priskače uUčitelj, prateći, odnosno opservirajući svakodnevno rad djece, po potrebi priskače u pomoć djetetu ili grupi djece, ali u smislu pružanju pomoći ka samopomoći.pomoć djetetu ili grupi djece, ali u smislu pružanju pomoći ka samopomoći.

Učitelj provodi tekuću evaluaciju i rada djece i vlastitog rada a u cilju poticanjaUčitelj provodi tekuću evaluaciju i rada djece i vlastitog rada a u cilju poticanja napredovanja djece u učenju, te unapređivanja kvalitete vlastitoga rada.napredovanja djece u učenju, te unapređivanja kvalitete vlastitoga rada.

Od učitelja se očekuje da bude nositelj promjena, da aktivno sudjeluje u svimOd učitelja se očekuje da bude nositelj promjena, da aktivno sudjeluje u svim školskim aktivnostima, a da bi to mogao ostvariti potrebna mu je odgovarajuća razinaškolskim aktivnostima, a da bi to mogao ostvariti potrebna mu je odgovarajuća razina obrazovanja (pedagoško-psihološko-didaktičko-metodička osposobljenost za nastavnuobrazovanja (pedagoško-psihološko-didaktičko-metodička osposobljenost za nastavnu praksu), sposobnost detekcije i uvažavanja individualnih potreba i razlika među učenicima, apraksu), sposobnost detekcije i uvažavanja individualnih potreba i razlika među učenicima, a time i kognitivnih stilova, sposobnost kreiranja stimulativnog okruženja, poticanja aktivnogtime i kognitivnih stilova, sposobnost kreiranja stimulativnog okruženja, poticanja aktivnog učenja, sposobnost realizacije inkludiranja učenika s posebnim potrebama, osposobljenost zaučenja, sposobnost realizacije inkludiranja učenika s posebnim potrebama, osposobljenost za evaluaciju ishoda učenja, sposobnost unapređivanja efekata učenja, motiviranost za posao kojievaluaciju ishoda učenja, sposobnost unapređivanja efekata učenja, motiviranost za posao koji radi, te spremnost na kontinuirano stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje, kao iradi, te spremnost na kontinuirano stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje, kao i fleksibilnost za promjene i inovacije u vlastitoj praksi. fleksibilnost za promjene i inovacije u vlastitoj praksi.

Međutim, učitelje se neutemeljeno i nekritički optužuje za neuspjeh procesa reforme aMeđutim, učitelje se neutemeljeno i nekritički optužuje za neuspjeh procesa reforme a da se pritom holistički ne sagledava niz faktora izravno ili neizravno uključenih u taj proces:da se pritom holistički ne sagledava niz faktora izravno ili neizravno uključenih u taj proces: nepostojanje legislative u nekim područjima BiH, utjecaji okruženja, nemogućnost edukacijenepostojanje legislative u nekim područjima BiH, utjecaji okruženja, nemogućnost edukacije ili, pak, neadekvatna edukacija provedena bez konzultiranja samih učitelja kao izravnihili, pak, neadekvatna edukacija provedena bez konzultiranja samih učitelja kao izravnih nositelja implementacije procesa reforme obrazovanja, (ne)postojanje suradnje sa relevantnimnositelja implementacije procesa reforme obrazovanja, (ne)postojanje suradnje sa relevantnim faktorima, itd.faktorima, itd.

Za učitelje je predviđena visokoškolsko obrazovanje kao inicijalna instanca njihovogZa učitelje je predviđena visokoškolsko obrazovanje kao inicijalna instanca njihovog obrazovanja i daljnjeg profesionalnog razvoja, uz povećanje fonda sati predviđenih zaobrazovanja i daljnjeg profesionalnog razvoja, uz povećanje fonda sati predviđenih za obaveznu pedagošku i didaktičko-metodičku praksu tokom univerzitetskog obrazovanja. obaveznu pedagošku i didaktičko-metodičku praksu tokom univerzitetskog obrazovanja.

Za menadžere je predviđena dodatna dvosemestralna obuka, multidisciplinarnoZa menadžere je predviđena dodatna dvosemestralna obuka, multidisciplinarno osposobljavanje za izvođenje nastave u više nastavnih predmeta i to u inicijalnomosposobljavanje za izvođenje nastave u više nastavnih predmeta i to u inicijalnom obrazovanju. obrazovanju.

Na Prvoj konferenciji o predškolstvu (1999.), do sada jedinoj održanoj, jedan od zaključaka je bio: «Potrebno je revidirati legislativu kojom se regulira pozicija i funkcija … nastavničkih fakulteta u sistemu osposobljavanja odgajatelja, … i regulirati pitanje statusa, prava i obaveza svršenih studenata pedagoških akademija i nastavničkih fakulteta radi intenziviranja sistema permanentne edukacije i iznalaženja najpovoljnijih rješenja i ujednačavanja nastavne prakse i adekvatne edukacije učesnika u predškolskom odgoju. Neophodno je preispitati i posebnu pažnju posvetiti kako selekciji i odabiru kandidata za upis na akademije i druge fakultete tako i kvalitetu obavljanja prakse studenata.»14

Jedan od prioritetnih, ali zanemarenih zadataka, jeste edukacija odgajatelja, u našem slučaju učitelja, odnosno profesora razredne nastave. S druge strane, pak, edukacija učitelja provodi se na više razina – učiteljska škola, pedagoška akademija, pedagoški i nastavnički fakulteti (sa dvije i četiri godine).

Potreba daljeg doškolovanja dijela odgajateljskog kadra, kao i kontinuiranog usavršavanja već zaposlenih učitelja je imperativ koji je neophodno zadovoljiti ako se želi unaprijediti školski sistem na ovim prostorima i ako se žele pratiti suvremeni tokovi u ovoj oblasti.

1414 Predškolstvo u procesu demokratizacije u BiHPredškolstvo u procesu demokratizacije u BiH, Zbornik radova sa Prve konferencije o, Zbornik radova sa Prve konferencije o predškolskom odgoju i obrazovanju, COI Step by Step, Sarajevo, 2000., str. 98.predškolskom odgoju i obrazovanju, COI Step by Step, Sarajevo, 2000., str. 98.

Dakle, obrazovanje učitelja ne bi prestalo dobivanjem diplome. Naprotiv, ono bi seDakle, obrazovanje učitelja ne bi prestalo dobivanjem diplome. Naprotiv, ono bi se nastavilo putem stalnog stručnog usavršavanja, poštujući načela cjeloživotnog učenja, tenastavilo putem stalnog stručnog usavršavanja, poštujući načela cjeloživotnog učenja, te poticanjem napredovanja u jednom od mogućih zvanja: mentor, savjetnik i viši savjetnik.poticanjem napredovanja u jednom od mogućih zvanja: mentor, savjetnik i viši savjetnik.

Kada se govori o procesu edukacije, odnosno bolje rečeno profesionalnog usavršavanja učitelja (nastavnika), ali i direktora-menadžera škole, onda se navode glavne determinante uspješnosti ishoda edukacije i to: socijalno-demografska obilježja i psihološka obilježja.

U demografsko-socijalna obilježja spadaju socijalno porijeklo, spol, stupanj obrazovanja, dužina radnog staža, porodične prilike, ekonomski status, profesionalna usmjerenost, itd. Ova obilježja – neka manje, a neka više, zavisno od situacije i konteksta – utiču na postignuće i zalaganje učitelja tokom stručnog usavršavanja, odnosno edukacije.

Psihološke karakteristike (faktori kompetencije, faktori ličnosti i faktori motivacije) također utječu na nivo izvedbe, postignuća i zalaganja tokom edukacije nastavnog kadra. Faktori kompetencije se odnose na znanje, vještine i iskustvo, pa tako u zavisnosti od različitih oblasti obuke i različitih vidova obuke, varira i dominacija različitih sposobnosti i vještina, kao i predznanja, te prethodnog iskustva za uspješnost pohađane edukacije.

U ovom kontekstu je posebno važno izučavati iskustveni karakter stavova polaznika programa edukacije (učitelja, nastavnika, direktora, pedagoga) – opće stavove o svrsi i potrebi takve edukacije, stavovi o različitim segmentima, konstituentama određene pojave (u našem konkretnom slučaju reforme obrazovanja), stavove o efikasnosti i praktičnoj koristi edukacije, interpersonalnim odnosima tokom edukacije, itd.

U kontekstu edukacije kao funkcije razvoja i zadovoljavanja potreba pojedinca, važno je osvrnuti se i uzeti u obzir sljedeće efekte:

stručna obuka i njen utjecaj na razvoj ljudskih potencijala – stjecanje novih znanja i vještina, razvijanje motivacije postignuća i spremnost na radna zalaganja, nove poželjne crte ličnosti (asertivnost i tolerancija, orijentacija na humani tretman korisnika usluga, socijalna otvorenost, itd.);

vrsta potreba i interesi koje polaznici stručne obuke zadovoljavaju time što polaze edukativne seminare – promatra se u okviru ekonomsko-socijalno-psihološke trijade: ekonomske (materijalne beneficije), socijalne (stjecanje profesionalnog položaja i socijalnog ugleda) i psihološke (lična afirmacija, podizanje osjećaja vlastite vrijednosti);

odgojni karakter edukacije kod mlađih, pripravničkih kadrova – formiranje radnih navika, moralno voljnih osobina, poželjnih stavova, vrijednosnih orijentacija i slično.

Sve to implicira značaj interdisciplinarne permanentne edukacije odgojno-obrazovnih kadrova koja predstavlja pedagošku, društvenu, ekonomsku, kulturnu, socijalno-psihološku pojavu.

U tom smislu, na permanentnu edukaciju učitelja utiču šire društvene prilike koje omogućavaju odgojno-obrazovnu djelatnost (obilježja društveno-političkog sistema, stupanj ekonomskog razvoja društva, aktualno stanje u obrazovanju – zakonodavstvo, obilježja obrazovnog sistema, položaj obrazovanja u društvu, itd.) kao i faktori neposredno vezani za obrazovnu stvarnost (tradicija u oblasti obrazovanja, tradicija u oblasti edukacije kadrova, obilježja aktualne prakse, vrednovanje edukacije, organizacioni dometi, obrazovne potrebe kadrova, itd.).

Prema izvještaju NDCS15, brojna istraživanja pokrenuta u cilju unapređivanja rada u predškolskim ustanovama višestruko potvrđuju da viši nivo obrazovanja odgajatelja, uz

1515 NDCS: NDCS: Children At The CenterChildren At The Center, Department of the Health, Education and Welfare,, Department of the Health, Education and Welfare, Washington D.D., 1979.Washington D.D., 1979.

smanjivanje broja djece u grupi, značajno utiče na porast kvalitete odgojnog rada. Samim smanjenjem broja djece u grupi značajniji rezultati nisu registrirani. Ovo bi se moglo primijeniti i u kontekstu sadašnjih nižih razreda osnovne škole, a u kontekstu aktualne reforme osnovnog obrazovanja.

Država InstitucijaTrajanje školovanja

Kvalifikacija

AustrijaPedagogische Akademien

2 g.

Osposobljen za rad u predškolskim ustanovama i osnovnim školama (za rad sa djecom do 10 g.)

Belgija

Pedagogische Hogeschole i Inst. d'Enseignement Superieur Pedagogique

3 g. viša i visoka škola

Za rad sa djecom od 3 do 14 godina

Bosna i Hercegovina

Pedagoške akademije i Nastavnički fakulteti

2 g. (viša škola)PA – Sarajevo – 4 g.)

Za rad sa djecom od 3 do 6 godina

Danska

Teacher Training CollegeVisoko obrazovanje nije univerzitetsko

3,5 g.Za rad sa djecom od 3 do 12 godina

FrancuskaInstitut Universitaire de formation des maitres

2 g. + 2 g.Za rad sa djecom od 2 do 11 godina

NjemačkaUniverzitetsko obrazovanje (ovisno o pokrajinama)

3-5 g Posebno samo za odgajatelje

GrčkaUniverzitetsko obrazovanje

4 g.Za odgajatelje i za učitelje, odvojeno obrazovanje

IrskaCollege of Education ili Univerzitet

3 ili 4 g.Isto obrazovanje za predškolski odgoj i osnovnu školu

IslandIceland University of Education

3 g.Za rad u vrtićima i osnovnim školama

ItalijaVisoko ili univerzitetsko obrazovanje

4 g.Za predškolski i osnovnoškolski uzrast

NizozemskaUniverzitetsko obrazovanje

4 g.Jedinstveno obrazovanje za rad sa djecom od 4 do 12 godina

Norveška College of Education 3 g.Za rad sa djecom predškolskog uzrasta i nižih razreda osnovne škole

PortugalUniverzitetsko obrazovanje

3 g.Jedinstvena obuka za temeljni odgoj od 3. do 10. g.

ŠpanjolskaEscuelas Universitarias de Formacion de Profesorado

3 g.Jedinstvena obuka za temeljni odgoj od 3. do 10. g.

Švedska University Colleges 3,5 g.Za rad sa djecom od 1. do 7. razreda. Za rad sa djecom od 4. do 9. razreda

ŠvicarskaVisoko obrazovanje ili univerzitet

3 g.Za rad sa djecom od 4 do 12 godina

Tabela br. 4: Pregled edukacije edukatora za temeljno obrazovanje u Evropi.

Jedinstveno obučavanje odgajatelja za rad sa uzrastom od tri do deset godina (12 godina), dakle u temeljnom obrazovanju, kao što je to slučaj u mnogim evropskim zemljama, uz mogućnost kasnijeg specijaliziranja, omogućava djetetu da na što prirodniji, pedagoški i psihološki opravdaniji način «pređe» iz predškolskog u osnovnoškolski uzrast.

S druge strane, pak, povećava se fleksibilnost i mobilnost kadrova unutar prakse. Pri tome se insistira na povećanju časova praktične obuke, na slobodnijoj primjeni kurikuluma, što učitelju (odgajatelju) daje veću slobodu u radu, ali implicira sposobnost donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti za te odluke i svoj rad. Naglašava se važnost akcijskih istraživanja umjesto kvantitativnih.

UU prethodnomprethodnom dijeludijelu ovogaovoga radarada veveć ć jeje istaknutoistaknuto dada obaveznoobavezno obrazovanjeobrazovanje uu razvijenimrazvijenim zemljamazemljama svijetasvijeta popoččinjeinje ranijeranije ( (obavezanobavezan polazakpolazak uu š školukolu sasa petpet iliili š šestest godinagodina) ) ii trajetraje dudužžee ( (dodo 16-18. 16-18. godinegodine), ), dada jeje obaveznoobavezno osnovnoosnovno obrazovanjeobrazovanje, , odnosnoodnosno njegovinjegovi popoččetnietni razredirazredi ( (nanaššii ninižžii razredirazredi osnovneosnovne š školekole) ) uskousko povezanopovezano ii surasurađđujeuje ss ustanovamaustanovama predpredšškolskogkolskog odgojaodgoja ii obrazovanjaobrazovanja, , obaveznoobavezno obrazovanjeobrazovanje jeje primjerenoprimjereno razvojnimrazvojnim karakteristikamakarakteristikama svakogsvakog uzrastauzrasta ( (uu smislusmislu metodametoda ii sredstavasredstava radarada, , programskihprogramskih rjerješšenjaenja, , nijenije usredotousredotoččenoeno iskljuisključčivoivo ii bezuvjetnobezuvjetno nana programprogram), ), aa posebnaposebna papažžnjanja sese pridajepridaje pravovremenompravovremenom ii adekvatnomadekvatnom profesionalnomprofesionalnom osposobljavanjuosposobljavanju nastavnognastavnog kadrakadra..

Dakle, u kontekstu obrazovne reforme, potrebno je voditi računa o edukaciji kao instrumentu razvoja i zadovoljavanja potreba društva i kao instrumentu razvoja i zadovoljavanja potreba polaznika, tj. onih koji se educiraju, a u našem konkretnom slučaju to su učitelji.

Ako obrazovanje prihvaćamo kao faktor razvoja društva, onda za sve zemlje u tranziciji, efikasan sistem stručne, profesionalne obuke odgojno-obrazovnog kadra – učitelja, direktora, pedagoga i to od visokoškolskih ustanova pa tokom cjelokupne profesionalne karijere – može biti i jeste važan faktor poboljšanja efikasnosti društvenog, ekonomskog, tehnološkog funkcioniranja jedne zemlje.

Svako društvo koje se želi približiti evropskim standardima, sistematski će nastojati djelovati u smjeru razvoja vlastitog obrazovnog sistema, kao i sistema stručne obuke odgojno-obrazovnih kadrova, te vlastitih organizacija i centara i vlastitih kadrova za ostvarivanje tog sistema.

Naročito u eri globalizacije a pri tome ostati svoj i očuvati dobre i kvalitetne strane vlastitog sistema. U tom kontekstu, društvo može biti zainteresirano za poticanje otvaranja posebnih centara za usavršavanju odgojno-obrazovnih kadrova s fokusom na koherentno, interdisciplinarno, kontinuirano stručno usavršavanje.

ULOGA DIREKTORA -MENADŽERA ŠKOLE U REFORMI OBRAZOVANJA

Suvremeni menadžeri shvaćaju da uspjeh u poslovnim poduhvatima mogu ostvariti upravo formiranjem određenih stavova spram tih poduhvata i to kod relevantnih učesnika-aktera-subjekata.

U kontekstu odgojno-obrazovnih institucija, odnosno konkretno u kontekstu osnovne škole u procesu reformiranja, ovo se odnosi na direktore škola koji sve više i nužno postaju menadžeri koji utiču na formiranje određenih stavova spram planiranih poduhvata kod svojih neposrednih suradnika (nastavno osoblje, pedagozi, psiholozi zaposleni u školi), kod šireg kruga ljudi u školi (ostalo relevantno osoblje), kao i kod drugih relevantnih subjekata

(roditelji, pedagoški zavodi, visokoškolske ustanove koje se bave edukacijom odgojno-obrazovnog kadra, određene grupe u široj društvenoj zajednici, itd.).

Pri tome je naglasak na suradničkom, odnosno partnerskom odnosu na relaciji menadžer – pojedinac - tim i to na svim razinama menadžerskog ciklusa: planiranje, priprema, organizacija, realizacija, evaluacija.

Samim tim pred menadžera (direktora škole) postavljaju se nova očekivanja glede vlastitih poželjnih stavova, vrijednosne orijentacije i interesovanja a s ciljem motiviranja suradnika. Neka od tih očekivanja prikazat ću u nastavku ovog rada.

Motivacija usmjerena ka maksimalnom angažiranju svih suradnika, uz poticanje pozitivnog stava prema organizaciji i prema poslu kojim se bave, pri čemu sam menadžer postaje svojevrsni uzor (izrazito razvijen motiv postignuća, cijeni svoj posao, usredotočen na postizanje ciljeva organizacije i sadržaje zbivanja na poslu).

Odgovornost tima (grupe, kolektiva) koja se zasniva na odgovornosti konkretnih pojedinaca od kojih i polazi osjećaj odgovornosti, a što potiče stvarnu odgovornost, korekciju eventualnih pogreški, ostvarenje rezultata, osjećaj zadovoljstva i još veću motiviranost.

Uvažavanje i poštivanje stručne osposobljenosti suradnika, ali i njihove motivacije da iskažu vlastitu kreativnost, autonomiju u izvršavanju postavljenih zadataka, napredovanje na poslu.

Detekcija dobrih ideja za razvoj organizacije (a škola jeste organizacija) i za realizaciju postavljenih ciljeva i to kod svih grupacija zaposlenih – neovisno o dobu, spolu, stupnju uvaženosti u organizaciji, objektivno bez temeljenja na uzajamnoj simpatiji ili antipatiji.

Shvaćanje da demotiviranost suradnika ne proizlazi nužno iz nezadovoljstva financijskom situacijom i materijalnim statusom, nego (čak i više) njegovim osjećajem zanemarenosti i neuvažavanja u odnosu na druge koji sve to imaju iako imaju iste ili, pak, lošije kvalitete od njega samoga.

Razumijevanje situacija u kojima kompetentniji suradnici, izrazito orijentirani na postignuće, izražavaju nezadovoljstvo i deprimiranost glede svog tretmana i položaja u timu a u odnosu na druge suradnike koji imaju dobar tretman i odgovarajuću poziciju. U tom slučaju, oni stiču negativnu sliku o samom menadžeru i organizaciji što pak smanjuje njihovu spremnost na angažiranost i doprinos napredovanju organizacije.

Rezultati istraživanja pokazuju da suvremeni zaposlenici, u eri vladanja nepotizma i iskrivljenih vrednota, žude za humanim društvenim odnosima u kojima će im biti omogućeno da iskažu vlastitu stručnost, vlastite potencijale i vlastitu čovječnost spram drugih.

Direktor škole kao menadžer stoga treba posjedovati, osim stručnih i tehničkih umijeća, također interakcijsko-komunikacijske vještine (empatija, razumijevanje, uvažavanje, poštivanje, shvaćanje onkraj rečenog i izgovorenog, jednom riječju ljudski odnos spram suradnika) i vještinu aktivnog slušanja, te razvoj istih poticati i u organizaciji, dakle kod svojih suradnika.

Odgovornost direktora škole kao menadžera za razvoj suradnika označava da se nastavnicima, kao i svima koji rade i surađuju sa školom, omogući iskazivanje vlastitih potencijala u različitim, često kompleksnim situacijama u školskoj svakodnevici, kontinuirano usavršavanje s naglaskom na cjeloživotno učenje (LLL), poticanje uvođenja inovacija s ciljem stalnog poboljšavanja i unapređivanja organizacije i rada u njoj vodeći pri tom računa o

dobrobiti i zadovoljstvu svih subjekata uključenih u svakodnevno funkcioniranje škole kao kompleksne organizacije.

Efikasnost organizacije, dakle škole, direktno zavisi od zadovoljstva njenih subjekata (nastavnog osoblja, učenika, roditelja, vanjskih suradnika, itd.).

Pristup od evaluacije ka samoevaluaciji implicira da menadžer treba uvažavati ocjene i vrednovanja njegovog rada koje mu daju drugi, a isto tako i vršiti stalnu samoevaluaciju vlastitog rada.

Socijalni psiholozi se slažu da je otpor prema promjenama određen organizacionim i ličnim faktorima. Tako se od zaposlenih (nastavnog osoblja) očekuje da osim promjena u organizaciji i načinu realizacije zadataka, potaknu i naprave promjenu unutar sebe samih, odnosno u svojim stavovima (percepcijama, uvjerenjima, vrijednostima).

Učitelj osjeća veću sigurnost u organizaciji kada je njegov sistem stavova stabilan budući da isti predstavlja osnovu za njegovo naviknuto ponašanje. S obzirom da on djeluje u grupi (timu), koja ima ustaljene norme i sistem stavova, ona će vršiti snažan pritisak na sve članove koji bi htjeli da se ponašaju drugačije. U tom slučaju upravo stavovi pojedinca igraju važnu ulogu u prilagođavanju situaciji / situacijama u njegovoj radnoj sredini.

U kontekstu direktora škole kao menadžera treba prevladati ukorijenjeno mišljenje njegove dominacije u odlučivanju i implementaciji odluka u školskoj stvarnosti, te shvatiti da vlastito kontinuirano usavršavanje, kao i promjena vlastitih pogleda na turbulentnu odgojno-obrazovnu svakodnevicu predstavljaju nužnost ako se želi odgovoriti na sve zahtjevnije i kompleksnije menadžerske uloge suvremenog direktora škole suočenog s brojnim novim izazovima.

Kada je riječ o stilu ponašanja direktora, treba mu holistički pristupiti u kontekstu socijalne klime koja vlada u školi. Pojedinac ispoljava karakterističan opći, relativno konzistentan i trajan stil ponašanja u određenoj socijalnoj klimi. Taj stil, pak, utiče kako na opću socijalnu klimu u školi, tako i na motivaciju svakog njenog pojedinca.

Različiti autori su se bavili stilovima ponašanja menadžera – direktora. Tako je Stogdill (prema Dunđerović, 2004.) prvi detaljnije govorio o sljedećim stilovima ponašanja menadžera, a koji se mogu primijeniti i na direktora kao menadžera škola, a dalje i na samog nastavnika:

instruktivni stil – direktor-menadžer nastoji pomoći u rješavanju konkretnih stručnih zadataka, uz naglašavanje važnih stručnih vještina, te poticanje timskog rada i suradnje među članovima tima. Direktori-menadžeri ovakvog stila potiču angažiranje svih kapaciteta suradnika (kognitivni, afektivni, konativni), objektivno ukazuju na dobre i loše strane rada, vrše zajedničku analizu ostvarenog kao i pojedinačnog doprinosa svakog člana uspješnosti cjelokupne grupe.

Ako govorimo o nastavniku, onda ovaj stil podrazumijeva ponašanje nastavnika usmjereno na pomoć u rješavanju konkretnih zadataka u okviru svakodnevnog rada, te poticanje suradnje. Također, daje adekvatno izražene upute, instrukcije o jakim i slabim tačkama i potiče maksimalno angažiranje svih raspoloživih potencijala.

demokratski stil – direktor-menadžer omogućava svojim suradnicima sudjelovanje u odlučivanju, daje im podršku u rješavanju stručnih zadataka, osluškuje njihova razmišljanja i prijedloge, potiče ih na aktivno sudjelovanje u donošenju odluka,

omogućava im da slijede vlastiti tempo rada, uvođenje inovacija i modifikacija u radne zadatke,delegira ovlasti na suradnike, itd.

U kontekstu nastavnika, radi se o ponašanju usmjerenom na suradnju i zajedničko donošenje odluka, kao i partnerstvo. Nastavnik osluškuje potrebe i prijedloge i vodi računa o individualnom tempu napredovanja suradnika koji su više njegovi partneri u svakodnevnom radu.

autokratski stil – direktor-menadžer nezavisno odlučuje, autoritet temelji na dominiranju školom kao organizacijom, on planira i odlučuje nezavisno od nastavnog osoblja, dakle od onih koji bi trebali biti njegovi suradnici, sve to radi bez objašnjenja vlastitih postupaka, inhibira slobodno angažiranje i doprinos pojedinaca koji se nalaze u njegovom timu.

Ako se odnosi na nastavnika, onda se podrazumijeva isticanje ličnog autoriteta i nezavisno donošenje odluka bez obzira na suradnike ili učenike. Komunikacija vrlo često obeshrabruje i inhibira angažiranje potencijala i motivaciju suradnika za rad i zalaganje.

ponašanje socijalne podrške – direktor-menadžer iskreno nastoji omogućiti dobrobit svakog suradnika ponaosob, razvija pozitivnu grupnu atmosferu, potiče kvalitetnu interakciju i komunikaciju među članovima organizacije, tj. učiteljima, nastavnicima, pedagozima, tehničkim osobljem, dakle suradnicima, ali i na relaciji menadžer-suradnici.Nastoji pomoći suradnicima u rješavanju njihovih ličnih problema, potiče njihovo lično napredovanje i usavršavanje, surađuje s njima i van organizacije.

Nastavnici vode računa o dobrobiti svojih suradnika, potiču pozitivnu emocionalnu i socijalnu klimu, kvalitetne interpersonalne odnose. Proaktivno ponašanje je karakteristika ovih nastavnika i nastoje ga, vlastitim primjerom, prenijeti i na svoje suradnike.

pozitivni feedback stil – direktor-menadžer škole stalno motivira nastavno, ali i drugo osoblje, dakle svoje suradnike tako što prepoznaje, uvažava i nagrađuje njihov dobar i kvalitetan rad. Daje povratnu informaciju o realiziranim aktivnostima. Nastoji pokazati zadovoljstvo i javnom pohvalom nagraditi uspješno angažiranje suradnika u izvršavanju svakodnevnih odgojno-obrazovnih aktivnosti u školi.

U kontekstu nastavnika, riječ je predavačima koji suradnike motiviraju, priznaju njihov trudu, izražavaju javno zadovoljstvo postignućima suradnika.

Demokratski nastavnici, kao i nastavnici proaktivnog ponašanja i pozitivnog feedback-a su dobri moderatori na seminarima, na primjer o procesu reforme i relevantnim segmentima, destiniranim nastavnicima i svima onima direktno uključenim u implementaciju reforme obrazovanja.

KARAKTERISTIKE PREDŠKOLSKOG UZRASTA I ODGOJKARAKTERISTIKE PREDŠKOLSKOG UZRASTA I ODGOJ

Karakteristike dječjeg razvoja, koje je potrebno poznavati radi uspješnijeg utjecaja na njega, formulirane su i u obliku općih zakonitosti psihofizičkog razvoja utvrđenih u psihologiji. Obično se navode sljedeće zakonitosti: intermitentnost, alternativnost, konstantnost razvojnog reda, cefalo-kaudalni i proksimo-distalni smjer razvoja, razvoj od podjednake kontrole bilateralnih organa ka boljoj kontroli unilateralnih organa.

Intermitentnost u razvoju znači da dječji razvoj, naročito u prvim godinama, ne teče glatko i ravnomjerno, već ciklično. Pojedini oblici ponašanja se pojavljuju i gube da bi se

ponovo pojavili i izgubili. Međutim, ovi intervali se sve više skraćuju da bi se na kraju neki oblik ustalio.

AlternativnostAlternativnost uu razvojurazvoju predstavljapredstavlja pojavupojavu dada sese razvojrazvoj raznihraznih funkcijafunkcija naizmjeninaizmjeniččnono smjenjujesmjenjuje, , odnosnoodnosno dokdok sese uu odreodređđenomenom perioduperiodu jednajedna funkcijafunkcija naglonaglo razvijarazvija, , drugedruge stagnirajustagniraju. . NaNa primjerprimjer, , kodkod nekeneke djecedjece sese sposobnostsposobnost zaza kretanjekretanje razvijarazvija nana raraččunun govoragovora iliili obrnutoobrnuto. . RazliRazliččiteite fazefaze tjelesnogtjelesnog ii mentalnogmentalnog razvojarazvoja odvijajuodvijaju sese svojimsvojim vlastitimvlastitim tempomtempom ii uu razlirazliččitoito vrijemevrijeme dospijevajudospijevaju dodo zrelostizrelosti..

SS drugedruge stranestrane, , usprkosusprkos č činjeniciinjenici dada dijetedijete rasteraste ii razvijarazvija sese « «nana mahovemahove»,», neravnomjernoneravnomjerno, , mogumoguććee jeje uu ovomovom procesuprocesu uouoččitiiti ii kontinuitetkontinuitet kojikoji sese ispoljavaispoljava uu tometome š štoto sese osobineosobine kojekoje sese uspostaveuspostave uu jednojjednoj etapietapi prenoseprenose ii nana sljedesljedeććee razvojnerazvojne etapeetape, , utiutiččuuććii nana njihnjih.. EmocionalnaEmocionalna napetostnapetost kojukoju dijetedijete dodožživljavaivljava zbogzbog nepovoljnihnepovoljnih uvjetauvjeta sredinesredine uu kojojkojoj rasteraste ostavljaostavlja č čestoesto neizbrisivineizbrisivi tragtrag nana njegovunjegovu liliččnostnost. . IstiIsti jeje slusluččajaj ii sasa nezdravimnezdravim stavovimastavovima formiranimformiranim uu djetinjstvudjetinjstvu, , kojikoji mogumogu utjecatiutjecati nana shvashvaććanjeanje svijetasvijeta dokdok jeje č čovjekovjek ž živiv ( (HurlockHurlock,, 1970.). 1970.). ZbogZbog togatoga jeje uu odgojuodgoju neophodnoneophodno uzimatiuzimati uu obzirobzir kakokako onoono š štoto jeje aktualnoaktualno uu razvojurazvoju,, takotako ii onoono š štoto predstavljapredstavlja perspektivuperspektivu, š, štoto ć ćee nastatinastati kasnijekasnije nana temeljimatemeljima kojikoji sese izgradeizgrade uu ranomranom djetinjstvudjetinjstvu..

SljedeSljedeććaa bitnabitna karakteristikakarakteristika djedječčjegjeg razvojarazvoja jestejeste konstantnostkonstantnost razvojnograzvojnog redareda ii znaznaččii dada, , bezbez obziraobzira nana č činjenicuinjenicu š štoto sese jednajedna djecadjeca razvijajurazvijaju brbržžee odod drugedruge, , odnosnoodnosno nana istomistom uzrastuuzrastu dostidostižžuu razlirazliččiteite stupnjevestupnjeve razvojarazvoja, , razvojnirazvojni redred kojimkojim sese uspostavljajuuspostavljaju funkcijefunkcije pretepretežžnono ovisneovisne odod sazrijevanjasazrijevanja, , ostajeostaje nepromjenljivnepromjenljiv. . NaNa primjerprimjer, , bebibebi prvoprvo niknuniknu sjekutisjekutiććii, , aa zatimzatim kutnjacikutnjaci, , dijetedijete prvoprvo uouoččavaava razlikerazlike, , aa zatimzatim slisliččnostinosti izmeizmeđđuu stvaristvari, , prvoprvo jeje uu stanjustanju dada nacrtanacrta krugkrug, , zatimzatim kvadratkvadrat, , aa tektek kasnijekasnije rombromb, , prvoprvo sese zavrzavrššavaava akcioniakcioni stadijstadij mentalnogmentalnog razvojarazvoja, , zatimzatim ikoniikoniččkiki, , papa simbolisimboliččkiki, , itditd. . MeMeđđutimutim, , svakosvako dijetedijete imaima vlastitivlastiti ritamritam razvojarazvoja kojimkojim prolaziprolazi krozkroz pojedinepojedine stadijestadije, , istoisto kaokao š štoto sese djecadjeca razlikujurazlikuju ii popo nekimnekim drugimdrugim kvalitativnimkvalitativnim karakteristikamakarakteristikama, , nana primjerprimjer karakterukarakteru ii temperamentutemperamentu..

BuduBuduććii dada jeje procesproces biolobiološškogkog sazrijevanjasazrijevanja djetetadjeteta ranogranog uzrastauzrasta vrlovrlo intenzivanintenzivan,, njegovnjegov nervninervni sistemsistem ii psihipsihiččkeke funkcijefunkcije ispoljavajuispoljavaju velikuveliku plastiplastiččnostnost, , odnosnoodnosno podlopodložžnostnost utjecajimautjecajima sredinesredine kojikoji susu tadatada posebnoposebno snasnažžnini ii ostavljajuostavljaju trajnetrajne posljediceposljedice. . DijeteDijete jeje prijemprijemččivoivo zaza svesve utiskeutiske kojikoji dolazedolaze iziz njegovenjegove okolineokoline ii uu prvihprvih nekolikonekoliko godinagodina onoono razmjernorazmjerno naunauččii viviššee negonego uu bilobilo kojemkojem kasnijemkasnijem perioduperiodu ž življenjaivljenja. . ZbogZbog togatoga sese govorigovori oo ««djedječčjemjem upijajuupijajuććemem duhuduhu» (» (MM. . MontessoriMontessori) ) kojikoji imim omoguomoguććavaava, , nana primjerprimjer, , dada sasvimsasvim spontanospontano naunauččee svojsvoj maternjimaternji jezikjezik iliili nekineki drugidrugi kojikoji imajuimaju prilikeprilike dada slusluššajuaju uu svojojsvojoj sredinisredini,, ččestoesto uspjeuspješšnijenije negonego š štoto sese toto momožžee postipostiććii kasnijekasnije č čakak ii sistematskimsistematskim obuobuččavanjemavanjem.. MeMeđđutimutim, , iziz djedječčjeje plastiplastiččnostinosti potipotiččee ii mogumoguććnostnost dada sese sasa relativnomrelativnom lakolakoććomom, , bezbez trajnijihtrajnijih posljedicaposljedica, , otklanjajuotklanjaju zastojizastoji iliili poremeporemeććajiaji kojekoje dijetedijete momožžee dada dodožživiivi uu tjelesnomtjelesnom,, socijalnomsocijalnom, , emocionalnomemocionalnom, , intelektualnomintelektualnom ii nekomnekom drugomdrugom aspektuaspektu svogsvog opopććegeg razvojarazvoja.. SpontanostSpontanost kojakoja karakterizirakarakterizira ponaponaššanjeanje nana tomtom uzrastuuzrastu omoguomoguććavaava papažžljivomljivom promatrapromatraččuu otkrivanjeotkrivanje razvojnihrazvojnih problemaproblema ii blagovremenoblagovremeno poduzimanjepoduzimanje mjeramjera zaza njihovonjihovo rjerješšavanjeavanje. . NaNa kasnijimkasnijim uzrastimauzrastima korektivnokorektivno ii kompenzatorskokompenzatorsko djelovanjedjelovanje trajattrajat ć ćee dudužžee ii imatimat ć ćee manjemanje izgledaizgleda zaza potpunipotpuni uspjehuspjeh..

NajburnijiNajburniji razvojrazvoj uu predpredšškolskomkolskom perioduperiodu odvijaodvija sese uu sferisferi emocijaemocija, , zbogzbog č čegaega jeje jednajedna odod njegovihnjegovih najbitnijihnajbitnijih karakteristikakarakteristika izraizražženaena emocionalnostemocionalnost: : DjeDječčjaja osjeosjeććanjaanja susu snasnažžnana takotako dada preplavljujupreplavljuju č čitavoitavo njihovonjihovo bibiććee, , nekontroliranonekontrolirano sese ispoljavajuispoljavaju uu oblikuobliku afekataafekata, , aliali nene trajutraju dudužžee, , jerjer susu nestalnanestalna ii kratkotrajnakratkotrajna, , javljajujavljaju sese neoneoččekivanoekivano, , brzobrzo nestajunestaju,, ččeešćšćee sese smjenjujusmjenjuju, , prelazeprelaze iziz jednihjednih uu drugadruga, , iziz pozitivnihpozitivnih uu negativnanegativna ii obrnutoobrnuto..

DezintegrativneDezintegrativne emocijeemocije podrazumijevajupodrazumijevaju zabrinutostzabrinutost, , tugutugu, , strahstrah ii slsl., ., uzuz odsustvoodsustvo unutraunutraššnjenje harmonijeharmonije ii osjeosjeććanjeanje ugrougrožženostienosti odod vanjskogvanjskog svijetasvijeta. . PratiPrati ihih, , takotakođđerer, , unutraunutraššnjanja napetostnapetost ii odbojanodbojan stavstav premaprema okoliniokolini, , pesimizampesimizam ii nepovjerenjenepovjerenje uu sebesebe. . DjecaDjeca č čijeije jeje raspoloraspoložženjeenje proprožžetoeto ovimovim emocijamaemocijama, , tetešškoko stupajustupaju uu dodirdodir ss drugimdrugim ljudimaljudima, , povlapovlaččee sese uu sebesebe ii sakrivajusakrivaju svojesvoje mislimisli ii osjeosjeććanjaanja. . UsporedoUsporedo ss timtim kodkod njihnjih postojepostoje pretjeranapretjerana samokritisamokritiččnostnost ii tetežžnjanja dada kodkod drugihdrugih ljudiljudi nainaiđđuu nana podrpodršškuku ii odobravanjeodobravanje, , iakoiako sese neprijatnoneprijatno osjeosjeććajuaju, , posebnoposebno uu veveććemem drudrušštvutvu ii memeđđuu nepoznatimanepoznatima. . StrahStrah jeje uu korijenukorijenu mnogihmnogih zalazala, , okrutnostiokrutnosti, , sadizmasadizma ii moralnemoralne tupostituposti. . TajTaj strahstrah ljudiljudi obiobiččnono nosenose uu sebisebi odod djetinjstvadjetinjstva ii onon ihih navodinavodi nana zlozlo istoisto kolikokoliko ihih sprjesprječčavaava dada budubudu opuopuššteniteni,,

sretnisretni, , humanihumani, , dada volevole ii stvarajustvaraju. . OsjeOsjeććanjeanje ugrougrožženostienosti, , kojekoje strahstrah izazivaizaziva, , nagoninagoni dijetedijete nana neiskrenostneiskrenost, , pretvaranjepretvaranje, , neprijateljstvoneprijateljstvo premaprema okoliniokolini, , papa ii premaprema samomesamome sebisebi..

IntegrativneIntegrativne emocijeemocije podrazumijevajupodrazumijevaju, , prijeprije svegasvega, , pozitivanpozitivan odnosodnos ii ooččekivanjaekivanja gledeglede svojesvoje drudrušštvenetvene ii fizifiziččkeke sredinesredine ii samogasamoga sebesebe, , skladsklad ss njomenjome ii otvorenostotvorenost zaza susretesusrete ii iskustvaiskustva, , povjerenjepovjerenje uu vlastitevlastite snagesnage ii optimizamoptimizam č čakak ii kadakada sese nainaiđđee nana tetešškokoććee. . DjecaDjeca č čijeije jeje raspoloraspoložženjeenje proprožžetoeto pretepretežžnono ovimovim emocijamaemocijama susu aktivnaaktivna, , vedravedra ii dobrodobro raspoloraspoložženaena. . KodKod njihnjih negativnenegativne emocijeemocije nene trajutraju dugodugo ii iiščščezavajuezavaju bezbez posljedicaposljedica. . OnaOna susu izrazitoizrazito spremnaspremna zaza socijalnesocijalne kontaktekontakte, , imajuimaju dostadosta drugovadrugova, , lakolako nalazenalaze novenove ii nene osjeosjeććajuaju sese neprijatnoneprijatno uu prisustvuprisustvu nepoznatihnepoznatih osobaosoba. . OvaOva djecadjeca imajuimaju pozitivnupozitivnu slikusliku oo sebisebi, , kojukoju nene narunaruššavajuavaju povremenipovremeni neuspjesineuspjesi. . PozitivnePozitivne emocijeemocije, , kaokao š štoto susu njenježžnostnost, , ljubavljubav ii naklonostnaklonost, , nene mogumogu sese usausađđivatiivati djecidjeci kaokao oblicioblici ponaponaššanjaanja, , veveć ć sese mogumogu samosamo otklanjatiotklanjati preprekeprepreke njihovomnjihovom slobodnomslobodnom izraizražžavanjuavanju ii razvojurazvoju ii kultiviratikultivirati nanaččiniini njihovognjihovog izraizražžavanjaavanja. . OdgajanjeOdgajanje integrativnihintegrativnih emocijaemocija trebatreba zapozapoččetieti stvaranjemstvaranjem osjeosjeććanjaanja sigurnostisigurnosti, , prihvaprihvaććenostienosti ii zadovoljstvazadovoljstva, , kaokao ii emancipacijomemancipacijom odod svihsvih vrstavrsta pritisakapritisaka kojikoji predstavljajupredstavljaju smetnjusmetnju djedječčjemjem psihosomatskompsihosomatskom zdravljuzdravlju ii razvojurazvoju..

RAZVOJ DJETETARAZVOJ DJETETA

Osnovne odlike fizičkog razvoja djeteta i njihove implikacije naOsnovne odlike fizičkog razvoja djeteta i njihove implikacije nacjelokupni razvoj ličnosti djece predškolske dobi integrirani kurikulumcjelokupni razvoj ličnosti djece predškolske dobi integrirani kurikulum

Period djetinstva karakterističan je po naglom, fizičkom razvoju mladih koji jePeriod djetinstva karakterističan je po naglom, fizičkom razvoju mladih koji je determinisan faktorima ljudskog nasljeđa, uslovima koje pruža sredina u kojoj mladi žive ideterminisan faktorima ljudskog nasljeđa, uslovima koje pruža sredina u kojoj mladi žive i kvalitetom aktivnosti koje obavljaju. Samo fizičko rašćenje utiče na ponašanje, te su, kakokvalitetom aktivnosti koje obavljaju. Samo fizičko rašćenje utiče na ponašanje, te su, kako pokazuju mnoga istraživanja, fizički razvijenija djeca takodjer i mentalno razvijenija, štopokazuju mnoga istraživanja, fizički razvijenija djeca takodjer i mentalno razvijenija, što znači da “normalno” ponašanje djece utiče i na samo fizičko rašćenje, odnosno fizički razvoj iznači da “normalno” ponašanje djece utiče i na samo fizičko rašćenje, odnosno fizički razvoj i cjelokupno formiranje djeteta. U skladu s tim istraživač dječjeg razvoja (THOMSON, 1952)cjelokupno formiranje djeteta. U skladu s tim istraživač dječjeg razvoja (THOMSON, 1952) je ukazao na četiri glavne oblasti u kojima normalni fizički razvoj utiče na ponašanje:je ukazao na četiri glavne oblasti u kojima normalni fizički razvoj utiče na ponašanje:

1.1. Uporedo sa razvojem nervnog sistema teče razvoj intelektualnog potencijala što dovodiUporedo sa razvojem nervnog sistema teče razvoj intelektualnog potencijala što dovodi do novih oblika ponašanja;do novih oblika ponašanja;

2.2. Promjene u radu endokrinih žlijezda rezultiraju novim tipovima ponašanja;Promjene u radu endokrinih žlijezda rezultiraju novim tipovima ponašanja;

3.3. Rast i razvoj mišića mijenja motorni kapacitet i jačinu što se ogleda u promjenamaRast i razvoj mišića mijenja motorni kapacitet i jačinu što se ogleda u promjenama aktivnosti kojima se dijete bavi, tj, vrsti i stepenu aktivnosti kojima se diejte može baviti;aktivnosti kojima se dijete bavi, tj, vrsti i stepenu aktivnosti kojima se diejte može baviti;

4.4. Usavršavanjem funkcije nervnog sistema razvija se perceptilna preferencija (kinestetičkaUsavršavanjem funkcije nervnog sistema razvija se perceptilna preferencija (kinestetička ili psihomotorna, vizuelna ili specijalna, auditivna ili verbalna) i utiče na kvalitet i ishodili psihomotorna, vizuelna ili specijalna, auditivna ili verbalna) i utiče na kvalitet i ishod učenja;učenja;

5.5. Promjene u fizičkoj strukturi u smislu povećanja visine, težine i tjelesnih proporcija utičuPromjene u fizičkoj strukturi u smislu povećanja visine, težine i tjelesnih proporcija utiču na ponašanje djeteta (npr. navedeni istraživač je rekao da mališan čije oči dopiru do visinena ponašanje djeteta (npr. navedeni istraživač je rekao da mališan čije oči dopiru do visine koljena odraslog čovjeka visi sasvim drugačiji svijet, nego što ga sagledavaju odrasli).koljena odraslog čovjeka visi sasvim drugačiji svijet, nego što ga sagledavaju odrasli).

Što se tiče ciklusa rašćenja djece od rodjenja do dvije godine života prisutno je nagloŠto se tiče ciklusa rašćenja djece od rodjenja do dvije godine života prisutno je naglo rašćenje, poslije toga je rašćenje sporije sve do puberteta kada se opet naglo ubrzava. Za nasrašćenje, poslije toga je rašćenje sporije sve do puberteta kada se opet naglo ubrzava. Za nas je od velikog značaja razvoj nervnog sistema koji se intezivno razvija i prije rođenja, te u tokuje od velikog značaja razvoj nervnog sistema koji se intezivno razvija i prije rođenja, te u toku tri do četiri godine poslije rođenja. Svaka prelazna bolest koja može ostaviti štetne posljedicetri do četiri godine poslije rođenja. Svaka prelazna bolest koja može ostaviti štetne posljedice na dječjem tijelu, može da ostavi ožiljak i na njegovoj ličnosti. No, do poremećaja ličnostina dječjem tijelu, može da ostavi ožiljak i na njegovoj ličnosti. No, do poremećaja ličnosti može doći ne zbog same bolesti, već zbog tretmana djeteta koje u toku njegovanja možemože doći ne zbog same bolesti, već zbog tretmana djeteta koje u toku njegovanja može postati previše razmaženo što za sebe veže niz negativnosti u razvoju ličnosti i ponašanjupostati previše razmaženo što za sebe veže niz negativnosti u razvoju ličnosti i ponašanju djeteta. djeteta.

Fizički razvoj djeteta u velikoj mjeri zavisi od sredinskih faktora, a kao prvo odFizički razvoj djeteta u velikoj mjeri zavisi od sredinskih faktora, a kao prvo od porodice njenog socio-ekonomskog statusa.porodice njenog socio-ekonomskog statusa.

Kod porodica gdje je prisutna stalna briga o kvalitetnoj ishrani djece postoji većaKod porodica gdje je prisutna stalna briga o kvalitetnoj ishrani djece postoji veća šansa da se fizički razvoj odvija normalno. Istraživanja su pokazala (Harris -Liebert, 1984) dašansa da se fizički razvoj odvija normalno. Istraživanja su pokazala (Harris -Liebert, 1984) da su djeca kojasu superiornija u težini i rastu u visinu pravilnije hranjena od djece koja nisusu djeca kojasu superiornija u težini i rastu u visinu pravilnije hranjena od djece koja nisu adekvanto hranjena. U uslovima gdje su sva djeca imala odgovarajuću ishranu, fizičkiadekvanto hranjena. U uslovima gdje su sva djeca imala odgovarajuću ishranu, fizički razvijenija djeca (vjerovatno zbog genetskih faktora) bila su u prednosti u psihičkom razvoju.razvijenija djeca (vjerovatno zbog genetskih faktora) bila su u prednosti u psihičkom razvoju. Od rođenja pa do početka puberteta dječaci su u prednosti u fizičkom razvoju (težina i visina)Od rođenja pa do početka puberteta dječaci su u prednosti u fizičkom razvoju (težina i visina) u odnosu na djevojčice, ali su djevojčice praktično u prednosti u skoro svim ostalimu odnosu na djevojčice, ali su djevojčice praktično u prednosti u skoro svim ostalim područjima razvoja (Bihler - Snowman, 1982). Naravno, postoje velike fizičke ratzlike upodručjima razvoja (Bihler - Snowman, 1982). Naravno, postoje velike fizičke ratzlike u razvoju između pojedinaca koje mogu biti veće, nego razlike među grupama. Značajnerazvoju između pojedinaca koje mogu biti veće, nego razlike među grupama. Značajne promjene dešavaju se u razvoju kontrole aktivnosti krupne i sitne muskulature, što je bitanpromjene dešavaju se u razvoju kontrole aktivnosti krupne i sitne muskulature, što je bitan činilac u razvoju motornih radnji složenijeg nivoa za kontrolu vlastitog tijela i usmjeravanječinilac u razvoju motornih radnji složenijeg nivoa za kontrolu vlastitog tijela i usmjeravanje njegovih aktivnosti u željenom pravcu. Tako, sitna muskulatura koja kontroliše rad prsta injegovih aktivnosti u željenom pravcu. Tako, sitna muskulatura koja kontroliše rad prsta i ruke nije dovoljno razvijena, te djeca imaju teškoća u obavljanju nekih radnji (kopčanjeruke nije dovoljno razvijena, te djeca imaju teškoća u obavljanju nekih radnji (kopčanje dugmadi, šniranje cipela i sl.) koje će biti značajne npr. kad pođu u prvi razred. Djeca imajudugmadi, šniranje cipela i sl.) koje će biti značajne npr. kad pođu u prvi razred. Djeca imaju teškoće da usmjere i zadrže pogled na malim objektima i da ostvare koordinaciju očiju i ruku. teškoće da usmjere i zadrže pogled na malim objektima i da ostvare koordinaciju očiju i ruku.

Dječije kosti su male, gipke, hrskavičave i stoga neotporne u sutuacijama kada jeDječije kosti su male, gipke, hrskavičave i stoga neotporne u sutuacijama kada je potrebno podnijeti neki veći teret. Iako je proces okoštavnja u predškolskom dobu postepen ipotrebno podnijeti neki veći teret. Iako je proces okoštavnja u predškolskom dobu postepen i dug, on ipak ima veoma značajnu funkciju u opštem rastu kostiju i njihovom učvršćivanju.dug, on ipak ima veoma značajnu funkciju u opštem rastu kostiju i njihovom učvršćivanju. Razvoj nervnog sistema se do navršene šeste godine života formira u omjeru od 90 posto.Razvoj nervnog sistema se do navršene šeste godine života formira u omjeru od 90 posto. Ovdje se intenzivnije odvija proces malizacije što omogućuje brže prenošenje nervnih signalaOvdje se intenzivnije odvija proces malizacije što omogućuje brže prenošenje nervnih signala i ima značajnu ulogu u sazrijevanju kore velikog mozga. Moždana lateralizacija odvija sei ima značajnu ulogu u sazrijevanju kore velikog mozga. Moždana lateralizacija odvija se postepeno u procesu dječjeg razvoja počev od njegovog rođenja. Kosti koje zaštićuju mozak upostepeno u procesu dječjeg razvoja počev od njegovog rođenja. Kosti koje zaštićuju mozak u ovom periodu su još uvijek nedovoljne tvrdoće, te ne mogu dovoljno zaštiti mozak od povrdaovom periodu su još uvijek nedovoljne tvrdoće, te ne mogu dovoljno zaštiti mozak od povrda kjojima se djeca izlažu prilikom raznih padova i tuča, što može da dovede do povrede mozga ikjojima se djeca izlažu prilikom raznih padova i tuča, što može da dovede do povrede mozga i ima dalekosežne posljedice na neke aspekte kasnijeg razvoja ponašanja kod djece. Na kraju,ima dalekosežne posljedice na neke aspekte kasnijeg razvoja ponašanja kod djece. Na kraju, dat ćemo siže nekih odlika fizičkog razvoja djece predškolske dobi:dat ćemo siže nekih odlika fizičkog razvoja djece predškolske dobi: organizam djeteta karakteriše se gipkošću, nježnošću i pretjeranom osjetljivošću;organizam djeteta karakteriše se gipkošću, nježnošću i pretjeranom osjetljivošću; tempo fizičkog razvoja utiče na psihički život djeteta (stabilnost, mogućnost učenja,tempo fizičkog razvoja utiče na psihički život djeteta (stabilnost, mogućnost učenja,

ponašanje uopšte), a njegova najomiljenija aktivnost kroz koju se razvija i uči je igra;ponašanje uopšte), a njegova najomiljenija aktivnost kroz koju se razvija i uči je igra; u ovom periodu dijete je podložno raznim infekcijama i bolestima koje napadajuu ovom periodu dijete je podložno raznim infekcijama i bolestima koje napadaju

organizam (naročito u uslovima slabe ishrane i neadekvatnih higijenskih uslova) štoorganizam (naročito u uslovima slabe ishrane i neadekvatnih higijenskih uslova) što ostavlja traga na njegov cjelokupni razvoj;ostavlja traga na njegov cjelokupni razvoj;

da bi ilustrovali prisutnost fizičkih deformiteta kod djece navest ćemo primjer jedneda bi ilustrovali prisutnost fizičkih deformiteta kod djece navest ćemo primjer jedne beogradske škole gdje je među šesto pedeset dječaka nađeno dvije hiljade dvjestobeogradske škole gdje je među šesto pedeset dječaka nađeno dvije hiljade dvjesto devedeset i devet deformiteta, odnosno tri i po deformiteta na svako dijete, a kod petstodevedeset i devet deformiteta, odnosno tri i po deformiteta na svako dijete, a kod petsto

sedamdeset i šest djevojčica nađeno je dvije hiljade osamsto dvadeset i pet deformiteta ilisedamdeset i šest djevojčica nađeno je dvije hiljade osamsto dvadeset i pet deformiteta ili četiri koma devet na svaku djevojčicu.četiri koma devet na svaku djevojčicu.

Sve ovo što smo do sada rekli ukazuje nam na veliki značaj pravilnog fizičkogSve ovo što smo do sada rekli ukazuje nam na veliki značaj pravilnog fizičkog razvoja djece, ali i na probleme koji su vezani za fizički razvoj koji ostavljaju trag narazvoja djece, ali i na probleme koji su vezani za fizički razvoj koji ostavljaju trag na cjelokupnoj ličnosti djeteta.cjelokupnoj ličnosti djeteta.

Istraživanja (Mandić, 1974) ukazuje na neke probleme u fizičkom razvoju mladih uIstraživanja (Mandić, 1974) ukazuje na neke probleme u fizičkom razvoju mladih u nas, kao npr.:nas, kao npr.: -organizamdjeteta se karakteriše:gipkošću,nježnošću,osjetljivošću i podložnošću-organizamdjeteta se karakteriše:gipkošću,nježnošću,osjetljivošću i podložnošću

infekcijama, infekcijama, visina je iznad, a uhranjenost je ispod jugoslovenskog prosjeka,visina je iznad, a uhranjenost je ispod jugoslovenskog prosjeka, razvijenost je srednja, a težina zaostaje iza prosjeka,razvijenost je srednja, a težina zaostaje iza prosjeka, deformacije: kičmenog stuba . 10%, stopala - 15,7%, grudnog koša - 14,3%, čula vida,deformacije: kičmenog stuba . 10%, stopala - 15,7%, grudnog koša - 14,3%, čula vida,

sluha i govora,sluha i govora, izdržljivost do 13 godina raste, stagnira do 17, a kasnije opada,izdržljivost do 13 godina raste, stagnira do 17, a kasnije opada, u Beogradu je nadjeno 3,5 deformiteta na jedno dijete,u Beogradu je nadjeno 3,5 deformiteta na jedno dijete, debljanje i patološko debljanje.debljanje i patološko debljanje.

Problema u fizičkom razvoju (kao što se može sagledati iz navedenih relevantnihProblema u fizičkom razvoju (kao što se može sagledati iz navedenih relevantnih podataka o ovom problemu) ima mnogo, što se odražava kako na emocionalni, intelektualni,podataka o ovom problemu) ima mnogo, što se odražava kako na emocionalni, intelektualni, socijalni, tako i na cjelokupni razvoj ličnosti djeteta.socijalni, tako i na cjelokupni razvoj ličnosti djeteta.

Osnovne odlike emocionalnog razvoja djeteta i njihove implikacije na cjelokupni razvojOsnovne odlike emocionalnog razvoja djeteta i njihove implikacije na cjelokupni razvoj ličnosti djetetaličnosti djeteta

Emocije imaju ogroman, ako ne i prvorazredan značaj u životu djeteta. One suEmocije imaju ogroman, ako ne i prvorazredan značaj u životu djeteta. One su povezane sa svim aspektima razvoja djeteta. Tako npr. snažne emocije mogu da ostave tragapovezane sa svim aspektima razvoja djeteta. Tako npr. snažne emocije mogu da ostave traga na fizički razvoj djeteta. Teškoće u varenju i odsustvo sna mogu da budu rezultat emocionalnena fizički razvoj djeteta. Teškoće u varenju i odsustvo sna mogu da budu rezultat emocionalne tenzije što ima za posljedicu štetnost po opći fizički razvoj. tenzije što ima za posljedicu štetnost po opći fizički razvoj.

Na drugoj strani pokušaji djeteta da se koncentriše na neku intelektualnu aktivnost suNa drugoj strani pokušaji djeteta da se koncentriše na neku intelektualnu aktivnost su otežani u prisustvu emocionalne tenzije što otežava njegovo bavljenje različitim vrstamaotežani u prisustvu emocionalne tenzije što otežava njegovo bavljenje različitim vrstama igara. Suviše česti i intenzivni emocionalni stresovi su štetni za socijalno prilagođavanjeigara. Suviše česti i intenzivni emocionalni stresovi su štetni za socijalno prilagođavanje djeteta. Tako Jersild (1954) navodi da koliko će se dijete uspješno ili neuspješno prilagoditidjeteta. Tako Jersild (1954) navodi da koliko će se dijete uspješno ili neuspješno prilagoditi životu zavisi u velikoj mjeri od njegovih emocionalnih iskustava u djetinjstvu. životu zavisi u velikoj mjeri od njegovih emocionalnih iskustava u djetinjstvu.

Da li će preživljene emocije biti biti korisne ili štetne i u kojoj mjeri za dijete uDa li će preživljene emocije biti biti korisne ili štetne i u kojoj mjeri za dijete u najvećoj je zavisnosti od vrste emocionalnih iskustava. Izrazitije prisutne emocije kao što sunajvećoj je zavisnosti od vrste emocionalnih iskustava. Izrazitije prisutne emocije kao što su strah, ljutnja (bijes), ljubomora štetno djeluju na dječiji razvoj. Emocije kao što su osjećanjestrah, ljutnja (bijes), ljubomora štetno djeluju na dječiji razvoj. Emocije kao što su osjećanje privrženosti, radosti, ljubavi su neophodne za normalan emocionalni, ali i cjelokupni razvojprivrženosti, radosti, ljubavi su neophodne za normalan emocionalni, ali i cjelokupni razvoj djece. Mnoga istraživanja (Splitz, Jersild, Harris, Goldfarb, Bakwin) ukazuju na velikudjece. Mnoga istraživanja (Splitz, Jersild, Harris, Goldfarb, Bakwin) ukazuju na veliku ozbiljnost i štetnost efekata koji nastaju kao posljedica lišenosti djece da iskuse ljubav.ozbiljnost i štetnost efekata koji nastaju kao posljedica lišenosti djece da iskuse ljubav. Lišenost prilike da se voli da bude voljeno uslovit će kod djeteta poremećaj normalnogLišenost prilike da se voli da bude voljeno uslovit će kod djeteta poremećaj normalnog fizičkog i intelektualnog razvoja. fizičkog i intelektualnog razvoja.

Djeca lišena ljubavi često pomišljaju i da nanesu sebi zlo, te su sklona samoubistvimaDjeca lišena ljubavi često pomišljaju i da nanesu sebi zlo, te su sklona samoubistvima koja imaju karakter impulsivnosti, motivisana željom da se kazne roditelji. Osim lišavanjakoja imaju karakter impulsivnosti, motivisana željom da se kazne roditelji. Osim lišavanja ljubavi veliki hendikep emocionalnom razvoju djece je i lišavanje prilike za izražavanje iljubavi veliki hendikep emocionalnom razvoju djece je i lišavanje prilike za izražavanje i ispoljavanje ljubavi.ispoljavanje ljubavi.

Osnovna priroda emocionalnog razvoja ukazuje na promjene u ispoljavanju emocija uOsnovna priroda emocionalnog razvoja ukazuje na promjene u ispoljavanju emocija u toku razvoja. Neposredno po rođenju prvi znak emocionalnog ponašanja novorođenčeta jetoku razvoja. Neposredno po rođenju prvi znak emocionalnog ponašanja novorođenčeta je opšta uzbuđenost na neku stimulaciju. Poslije se ta uzbuđenost diferencira na zadovoljstvo iopšta uzbuđenost na neku stimulaciju. Poslije se ta uzbuđenost diferencira na zadovoljstvo i nezadovoljstvo. Reakcije nezadovoljstva, pa i straha bebe, izazivaju stimulusi kao što sunezadovoljstvo. Reakcije nezadovoljstva, pa i straha bebe, izazivaju stimulusi kao što su intenzivan zvuk, gubljenje tla pod nogama, te nešto kasnije pojava djetetu nepoznate osobe.intenzivan zvuk, gubljenje tla pod nogama, te nešto kasnije pojava djetetu nepoznate osobe.

Reakcije prijatnosti nastaju ljuljanjem, tepanjem, hranjenjem, tapšanjem, toplotom, teReakcije prijatnosti nastaju ljuljanjem, tepanjem, hranjenjem, tapšanjem, toplotom, te tada beba postaje opuštena i mirna. Oko trećeg mjeseca beba počinje da reaguje i osmjehujetada beba postaje opuštena i mirna. Oko trećeg mjeseca beba počinje da reaguje i osmjehuje se na poznato ljudsko lice, ali već u šestom mjesecu negativne emocije preuzimaju vođstvo,se na poznato ljudsko lice, ali već u šestom mjesecu negativne emocije preuzimaju vođstvo, te se strah i ljutnja sve češće javljaju.O posljedicama koje impliciraju navedene dvijete se strah i ljutnja sve češće javljaju.O posljedicama koje impliciraju navedene dvije emocije reći ćemo nešto kasnije.emocije reći ćemo nešto kasnije.

Emocionalni razvoj djece teče pod uticajem zrenja i učenja. Sposobnost zaEmocionalni razvoj djece teče pod uticajem zrenja i učenja. Sposobnost za emocionalno reagovanje postoji pri rođenju, ali je to tzv. stanje opšte emocionalneemocionalno reagovanje postoji pri rođenju, ali je to tzv. stanje opšte emocionalne uzbuđenosti, dok se zrele emocionalne reakcije javljaju nakon što se razviju kortikalni centriuzbuđenosti, dok se zrele emocionalne reakcije javljaju nakon što se razviju kortikalni centri tj. sazrijevanjem endokrinog i neuralnog sistema. Potom dijete postepeno uči da emocionalnotj. sazrijevanjem endokrinog i neuralnog sistema. Potom dijete postepeno uči da emocionalno reaguje u vezi sa svojim iskustvom, jer ono nema urođenu sposobnost da emocionalno reagujereaguje u vezi sa svojim iskustvom, jer ono nema urođenu sposobnost da emocionalno reaguje na mnoge specifične draži.na mnoge specifične draži.

Konkretno iskustvo djeteta u velikoj mjeri utiče na razvoj emocija i formu njihovogKonkretno iskustvo djeteta u velikoj mjeri utiče na razvoj emocija i formu njihovog ispoljavanja. Stoga nije teško da se uvidi ogroman značaj porodičnog iskustva djeteta naispoljavanja. Stoga nije teško da se uvidi ogroman značaj porodičnog iskustva djeteta na njegov emocionalni razvoj. Istraživači Hagman i Dunber (1944) neovisno jedan od drugog sunjegov emocionalni razvoj. Istraživači Hagman i Dunber (1944) neovisno jedan od drugog su došli do istih rezultata koji glase da dijete imitira emocionalno ponašanje koje vidi koddošli do istih rezultata koji glase da dijete imitira emocionalno ponašanje koje vidi kod odraslih, te tako reaguje na emocionalan način na situacije koje ranije nisu mogle da izazovuodraslih, te tako reaguje na emocionalan način na situacije koje ranije nisu mogle da izazovu nikakvu emocionalnu reakciju. nikakvu emocionalnu reakciju.

Nađena je visoka korelacija između strahova kod djece i njihovih majki što ukazujeNađena je visoka korelacija između strahova kod djece i njihovih majki što ukazuje na činjenicu da je dijete naučilo da se plaši izvjesnih situacija posmatrajući majčin strah u timna činjenicu da je dijete naučilo da se plaši izvjesnih situacija posmatrajući majčin strah u tim sutuacijama. Stepen “zaraze” emocija ne zavisi toliko od starosti djeteta koliko od samihsutuacijama. Stepen “zaraze” emocija ne zavisi toliko od starosti djeteta koliko od samih emocija. Problem nastaje uslijed negativnih efekata kojhe izazivaju pojeidne emocije kodemocija. Problem nastaje uslijed negativnih efekata kojhe izazivaju pojeidne emocije kod djece, kao što su npr. “bezrazložni” strahovi.djece, kao što su npr. “bezrazložni” strahovi.

Djeca izražavaju svoja osjećanja slobodno i otvoreno, a naučnik Ginett (1982)Djeca izražavaju svoja osjećanja slobodno i otvoreno, a naučnik Ginett (1982) ukazuje upravo na potrebu da se djeci dozvoli izražavanje osjećanja slobodno i otvoreno da biukazuje upravo na potrebu da se djeci dozvoli izražavanje osjećanja slobodno i otvoreno da bi ona na taj način imala priliku da se realno suoče sa vlastitim emocijama i počela da shvatajuona na taj način imala priliku da se realno suoče sa vlastitim emocijama i počela da shvataju kako na njihove emocije reaguju druga djecai odrasli (posebno kad su u pitanju izlivi ljutnje ikako na njihove emocije reaguju druga djecai odrasli (posebno kad su u pitanju izlivi ljutnje i gnjeva). Navedeni istraživač navodi da kad se djeca podstiču da analiziraju svoje ponašanje,gnjeva). Navedeni istraživač navodi da kad se djeca podstiču da analiziraju svoje ponašanje, ona će vjerovatno postajati svjesna šta uslovljava njihove emocije. Ova svijest, za uzvrat,ona će vjerovatno postajati svjesna šta uslovljava njihove emocije. Ova svijest, za uzvrat, pomoći će im da prihvate i kontrolišu svoje emocije.pomoći će im da prihvate i kontrolišu svoje emocije.

Na osnovu rezultata istraživanja (Harris - Liebert, 1984) može se zaključiti da svaNa osnovu rezultata istraživanja (Harris - Liebert, 1984) može se zaključiti da sva djeca predškolskog doba imaju neke vrste maštanja koje ih plaše. Tako se oni boje i kidnaperadjeca predškolskog doba imaju neke vrste maštanja koje ih plaše. Tako se oni boje i kidnapera i bolesti i smrti i sl. Istraživanja (Levin, 1971.) pokazuju da strah izaziva razne promjene ui bolesti i smrti i sl. Istraživanja (Levin, 1971.) pokazuju da strah izaziva razne promjene u organizmu u području lučenja žlijezda i rada nervnog sistema koji su značajni za fizički iorganizmu u području lučenja žlijezda i rada nervnog sistema koji su značajni za fizički i intelektualni razvoj.intelektualni razvoj.

Zato pedagozi ne preporučuju da se ova vrsta straha kod djece po svaku cijenuZato pedagozi ne preporučuju da se ova vrsta straha kod djece po svaku cijenu suzbije, već da se osujete eventualne negativne posljedice koje on može da ima. Mnogisuzbije, već da se osujete eventualne negativne posljedice koje on može da ima. Mnogi strahovi kod djece su realni i opravdani, ali ima dosta nerealnih i neopravdanih strahova.strahovi kod djece su realni i opravdani, ali ima dosta nerealnih i neopravdanih strahova. Otklanjanje straha može se vršiti na više načina:Otklanjanje straha može se vršiti na više načina: uklanjanjem uzroka koji izazivaju strah;uklanjanjem uzroka koji izazivaju strah; podsticanjem djece da se realno suoče sa situacijom koja izaziva strah;podsticanjem djece da se realno suoče sa situacijom koja izaziva strah; raznim oblicima terapije kao što je sistemska desenzitizacija (Volpe, 1962),raznim oblicima terapije kao što je sistemska desenzitizacija (Volpe, 1962),

Za dječiji razvoj je štetno to što se u situacijama njihovog realnog suočavanja saZa dječiji razvoj je štetno to što se u situacijama njihovog realnog suočavanja sa strahovima često prakticira da se ona ismijavaju zbog straha, prisiljavaju da ostaju ustrahovima često prakticira da se ona ismijavaju zbog straha, prisiljavaju da ostaju u prostorijama koje izazivaju strah ili čak kažnjavaju.prostorijama koje izazivaju strah ili čak kažnjavaju.

Dosta prisutna emocija među djecom je ljubomora i ona je na ovom uzrastu čest iDosta prisutna emocija među djecom je ljubomora i ona je na ovom uzrastu čest i stalan pratilac. Svako dijete voli oca i majku, voli vaspitačicu u predškolskoj ustanovi i želi dastalan pratilac. Svako dijete voli oca i majku, voli vaspitačicu u predškolskoj ustanovi i želi da i oni njega vole na isti način i istim intenzitetom. Situacija u kojoj se više pažnje poklanjai oni njega vole na isti način i istim intenzitetom. Situacija u kojoj se više pažnje poklanja jednom djetetu u odnosu na drugo može da izazove ljubomoru. Ona se posebno javlja kad sejednom djetetu u odnosu na drugo može da izazove ljubomoru. Ona se posebno javlja kad se jedno dijete preferira drugom. Pošto je čest slučaj da se mlađem djetetu mora posvećivati većajedno dijete preferira drugom. Pošto je čest slučaj da se mlađem djetetu mora posvećivati veća pažnja nego starijem ljubomora se javlja kod starijeg što može imati negativan uticaj napažnja nego starijem ljubomora se javlja kod starijeg što može imati negativan uticaj na cjelokupan dječiji razvoj i na kasnije socijalni život djeteta.cjelokupan dječiji razvoj i na kasnije socijalni život djeteta.

Pokušali smo ukratko obrazložiti karakteristike i efekte nekih dosta čestih emocijaPokušali smo ukratko obrazložiti karakteristike i efekte nekih dosta čestih emocija kod djece, a koje ujedno ostavljaju značajne efekte na njihov emocionalni, ali i cjelokupankod djece, a koje ujedno ostavljaju značajne efekte na njihov emocionalni, ali i cjelokupan razvoj ličnosti. Neophodno je da ukažemo i na prisnu povezanost emocija sa ostalimrazvoj ličnosti. Neophodno je da ukažemo i na prisnu povezanost emocija sa ostalim

psihičkim funkcijama, te tako npr. doživljaj uspjeha čini dječju motoriku živahnijom, apsihičkim funkcijama, te tako npr. doživljaj uspjeha čini dječju motoriku živahnijom, a potištenost i druge negativne emocije uzrokuju sporije kretnje i nezainteresovanost djece zapotištenost i druge negativne emocije uzrokuju sporije kretnje i nezainteresovanost djece za igru. igru. Na vezu između intelektualnog i emocionalnog razvoja ukazuje i činjenica da se djeca isteNa vezu između intelektualnog i emocionalnog razvoja ukazuje i činjenica da se djeca iste dobi, a različitih umnih sposobnosti međusobno prilično razlikuju po načinu izražavanjadobi, a različitih umnih sposobnosti međusobno prilično razlikuju po načinu izražavanja emocionalnih reakcija. Tako, inteligentnije dijete lakše uviđa suštinu neke pojave, te šta je uemocionalnih reakcija. Tako, inteligentnije dijete lakše uviđa suštinu neke pojave, te šta je u njoj povoljno za njega, a šta nije. Ali i pored toga, emocionalni stavovi mogu omestinjoj povoljno za njega, a šta nije. Ali i pored toga, emocionalni stavovi mogu omesti rasuđivanje kako mentalno razvijenijeg, tako i slabije mentalno razvijenijeg djeteta. I jedni irasuđivanje kako mentalno razvijenijeg, tako i slabije mentalno razvijenijeg djeteta. I jedni i drugi postaju jednako preosjetljivi za neke okolnosti koje koče njihovu spontanost idrugi postaju jednako preosjetljivi za neke okolnosti koje koče njihovu spontanost i ispoljavanje njihovih sposobnosti. Za dijete se često kaže da mu emocije prevladavajuispoljavanje njihovih sposobnosti. Za dijete se često kaže da mu emocije prevladavaju razumom.razumom.

Kod djece emocionalni razvoj teče postepeno, te takvo dijete kroz duži periodKod djece emocionalni razvoj teče postepeno, te takvo dijete kroz duži period emocionalno sazrijeva i stiče sposobnost da ne samo “prima” emocije, već i da ih “daje”. Akoemocionalno sazrijeva i stiče sposobnost da ne samo “prima” emocije, već i da ih “daje”. Ako dijete udje u zrelu dob sa dovoljnim stepenom emocionalne zrelosti ono će imati mnogodijete udje u zrelu dob sa dovoljnim stepenom emocionalne zrelosti ono će imati mnogo manje problema kada se bude trebalo suočiti sa rješavanjem mnogih problema u životumanje problema kada se bude trebalo suočiti sa rješavanjem mnogih problema u životu (Šarlota Biler, 1962).(Šarlota Biler, 1962).

Za pravilan emocionalni razvoj djeteta je od ogromnog značaja razvoj njegoveZa pravilan emocionalni razvoj djeteta je od ogromnog značaja razvoj njegove emocionalne vezanosti. Osoba za koju je dijete odmah po rođenju perciptivno vezano, aemocionalne vezanosti. Osoba za koju je dijete odmah po rođenju perciptivno vezano, a kasnije i emocionalno vezano i koja je od neprocjenjivog značaja za emocionalni razvoj ikasnije i emocionalno vezano i koja je od neprocjenjivog značaja za emocionalni razvoj i kasniju emocionalnu stabilnost djeteta jeste majka. kasniju emocionalnu stabilnost djeteta jeste majka.

Intenzivna emocionalna vezanost djeteta za majku postaje očigledna poslije devetogIntenzivna emocionalna vezanost djeteta za majku postaje očigledna poslije devetog mjeseca i nastavlja se do treće godine života kada postaje manje snažna i manje česta negomjeseca i nastavlja se do treće godine života kada postaje manje snažna i manje česta nego prije (Ajzenk). Poslije emocionalnog vezivanja za majku dijete se emocinalno veže i za oca, aprije (Ajzenk). Poslije emocionalnog vezivanja za majku dijete se emocinalno veže i za oca, a potom i za djecu sa kojom dolazi u kontakt prilikom igranja. U kasnijem periodu života odpotom i za djecu sa kojom dolazi u kontakt prilikom igranja. U kasnijem periodu života od četvrte godine i nadalje kroz cijeli školski period kod djece je, iako nešto slabije, prisutnočetvrte godine i nadalje kroz cijeli školski period kod djece je, iako nešto slabije, prisutno ponašanje emocionalne vezanosti za roditelje koje u doba adolescencije prilično slabi, ali seponašanje emocionalne vezanosti za roditelje koje u doba adolescencije prilično slabi, ali se nikada ne gubi.nikada ne gubi.

Naučnici (Boulbi, 1958) navode da postoji niz reakcija koje čine pokazateljeNaučnici (Boulbi, 1958) navode da postoji niz reakcija koje čine pokazatelje ponašanja emocionalne vezanosti, a to su: plač, osmjehivanje, praćenje majke i privijanje uzponašanja emocionalne vezanosti, a to su: plač, osmjehivanje, praćenje majke i privijanje uz majku, sisanje i dozivanje majke.majku, sisanje i dozivanje majke.

Iz do sada rečenog možemo da izvučemo neke temeljne emocionalne potrebe djeteta:Iz do sada rečenog možemo da izvučemo neke temeljne emocionalne potrebe djeteta: osjećaj sigurnosti i pripadnosti, doživljavanje i davanje ljubavi, dobivanje priznanja i pohvalaosjećaj sigurnosti i pripadnosti, doživljavanje i davanje ljubavi, dobivanje priznanja i pohvala (potvrđivanje sebe, npr. da raste, da sve više zna, da ima dobrenamjere, da mnogo toga može(potvrđivanje sebe, npr. da raste, da sve više zna, da ima dobrenamjere, da mnogo toga može dobro uraditi ) i sticanje raznovrsnih iskustava. dobro uraditi ) i sticanje raznovrsnih iskustava.

Značajno je naglasiti da je za pravilan emocionalan razvoj važno pitanje kontroleZnačajno je naglasiti da je za pravilan emocionalan razvoj važno pitanje kontrole emocije, te u tom pogledu postoje kontradiktorna shvaćanja, gdje su na jednoj strani shvatanjaemocije, te u tom pogledu postoje kontradiktorna shvaćanja, gdje su na jednoj strani shvatanja koja ukazuju na to da djeci treba dozvoliti, čak ih i podsticati na potpuno slobodnokoja ukazuju na to da djeci treba dozvoliti, čak ih i podsticati na potpuno slobodno izražavanje svih emocija, a na drugoj strani je osnovni zadatak emocionalno vaspitanje zaizražavanje svih emocija, a na drugoj strani je osnovni zadatak emocionalno vaspitanje za osposobljavanje djece da mogu kočiti izražavanje svojih emocija (Furlan 1985). osposobljavanje djece da mogu kočiti izražavanje svojih emocija (Furlan 1985).

Potpuno potiskivanje emocija vodi do unutrašnjih nesvjesnih konflikata koji moguPotpuno potiskivanje emocija vodi do unutrašnjih nesvjesnih konflikata koji mogu izazvati neurotske smetnje kod djece i stoga je evidentno da emocije treba iživjeti i dati imizazvati neurotske smetnje kod djece i stoga je evidentno da emocije treba iživjeti i dati im oduška. Tako, djeci treba dozvoliti da se ljute, ne treba ih kažnjavati zbog eksplozijeoduška. Tako, djeci treba dozvoliti da se ljute, ne treba ih kažnjavati zbog eksplozije osjećanja, ali im ne treba dozvoliti da emocije uzmu maha, a posebno emocije vezane zaosjećanja, ali im ne treba dozvoliti da emocije uzmu maha, a posebno emocije vezane za agrsivne impulse, jer se time dijete onesposobljava za vlastitu samokontrolu osjećanja. agrsivne impulse, jer se time dijete onesposobljava za vlastitu samokontrolu osjećanja.

Emocije su u predškolskoj dobi najintenzivnije razvijaju što ostavlja neizbrisiv iEmocije su u predškolskoj dobi najintenzivnije razvijaju što ostavlja neizbrisiv i nezamjenjiv uticaj na kasnije formiranje njegove ličnosti. Pošto se oneu velikoj mjeri uče odnezamjenjiv uticaj na kasnije formiranje njegove ličnosti. Pošto se oneu velikoj mjeri uče od izuzetne je važnosti roditeljski odnos prema djeci. Neki problemi koji se naročito evidentirajuizuzetne je važnosti roditeljski odnos prema djeci. Neki problemi koji se naročito evidentiraju na emocionalnom planu, a tiču se odnosa roditelj - dijete su: odbacivanje (neželjena djeca),na emocionalnom planu, a tiču se odnosa roditelj - dijete su: odbacivanje (neželjena djeca), prevelika briga za djecu (nesamostalnost i nedostatak inicijative), ambivalencije (nagliprevelika briga za djecu (nesamostalnost i nedostatak inicijative), ambivalencije (nagli prelasci raspoloženja od velike ljubavi do strogosti i hladnoće prema djeci) itd.prelasci raspoloženja od velike ljubavi do strogosti i hladnoće prema djeci) itd.

Na osnovu prethodno iznesenih obilježja dječjeg emocionalnog života jasno seNa osnovu prethodno iznesenih obilježja dječjeg emocionalnog života jasno se ocrtavaju karkteristike dječjih emocija po kojima se one izrazito razlikuju od emocijaocrtavaju karkteristike dječjih emocija po kojima se one izrazito razlikuju od emocija odraslog čovjeka. odraslog čovjeka. Te karakteristike su slijedeće:Te karakteristike su slijedeće:

Dječije emocije su kratke - malo dijete izražava svoju emociju u vidu otvorene reakcije iDječije emocije su kratke - malo dijete izražava svoju emociju u vidu otvorene reakcije i zato njegove emocije traju samo nekoliko minuta, a potom naglo prestaju: one suzato njegove emocije traju samo nekoliko minuta, a potom naglo prestaju: one su kratkotrajne, intenzivne i promjenjljive (Herlock, 1981);kratkotrajne, intenzivne i promjenjljive (Herlock, 1981);

Dječije emocije su intenzivne - djetetu nedostaju gradacije ili stepeni intenziteta i stogaDječije emocije su intenzivne - djetetu nedostaju gradacije ili stepeni intenziteta i stoga ono reagira istim intenzitetom kako na trivijalnu, tako i na ozbiljnu situaciju;ono reagira istim intenzitetom kako na trivijalnu, tako i na ozbiljnu situaciju;

Dječije emocije su prolazne - intenzivno izbijanje jedne emocije, iznanada se prebacujeDječije emocije su prolazne - intenzivno izbijanje jedne emocije, iznanada se prebacuje na podjednako intenzivni ispad neke druge, potpuno različite emocije;na podjednako intenzivni ispad neke druge, potpuno različite emocije;

Dječije emocije pojavljuju se često - što je dijete starije, ono češće emocionalno reagira,Dječije emocije pojavljuju se često - što je dijete starije, ono češće emocionalno reagira, jer stiče veću sposobnost da se prilagođava situacijama koje opravdano izazivaju takvejer stiče veću sposobnost da se prilagođava situacijama koje opravdano izazivaju takve reakcije;reakcije;

Emocionalne reakcije djeteta su različite - kroz proces emocionalnog sazrijevanja djetetaEmocionalne reakcije djeteta su različite - kroz proces emocionalnog sazrijevanja djeteta dolaze do izražaja uticaji učenja i okoline i stoga dijete sve više individualizira svojedolaze do izražaja uticaji učenja i okoline i stoga dijete sve više individualizira svoje ponašanje u različitim emocionalnim situacijama;ponašanje u različitim emocionalnim situacijama;

Emocije djeteta se mogu utv rditi na osnovu simptoma ponašanja - dijete nemaEmocije djeteta se mogu utv rditi na osnovu simptoma ponašanja - dijete nema sposobnosti da prikriva svoja osjećanja tako da se njegova emocionalnost može utvrditisposobnosti da prikriva svoja osjećanja tako da se njegova emocionalnost može utvrditi na osnovu tenzije, nespokojstva, čestog plača, gubitka apetita, tvrdoglavosti,na osnovu tenzije, nespokojstva, čestog plača, gubitka apetita, tvrdoglavosti, uznemirenosti i dr;uznemirenosti i dr;

Promjene u pogledu jačine emocije . djetetove emocije su čas snažne, čas slabije, što jePromjene u pogledu jačine emocije . djetetove emocije su čas snažne, čas slabije, što je dijelom rezultat jačine nagona, a dijelom rezultat razvoja intelektualnih sposobnostidijelom rezultat jačine nagona, a dijelom rezultat razvoja intelektualnih sposobnosti djeteta;djeteta;

Promjene u emocionalnom izražavanju - u početku dijete želi ono što želi i kada to želi,Promjene u emocionalnom izražavanju - u početku dijete želi ono što želi i kada to želi, ne zastajući da razmisli da li će to biti štetno po njega ili nekog drugog, te ako ne dobijene zastajući da razmisli da li će to biti štetno po njega ili nekog drugog, te ako ne dobije ono što želi ljuti se. Kasnije dolazi do promjene i dijete počinje da suzdržava svojeono što želi ljuti se. Kasnije dolazi do promjene i dijete počinje da suzdržava svoje emocionalno izražavanje. emocionalno izražavanje. Ono otkriva da je ranije ponašanje neprikladno za njega;Ono otkriva da je ranije ponašanje neprikladno za njega;

Duševna osjetljivost - tijesno je povezana sa snažnom emotivnošću predškolskog djeteta.Duševna osjetljivost - tijesno je povezana sa snažnom emotivnošću predškolskog djeteta. Ono se snažno uživljava u emocije svojih roditelja i ukoliko je porodična atmosferaOno se snažno uživljava u emocije svojih roditelja i ukoliko je porodična atmosfera nezdrava, a njegovo vaspitanje nepravilno dijete je rizično izloženo duševnim ranama,nezdrava, a njegovo vaspitanje nepravilno dijete je rizično izloženo duševnim ranama, koje se kasnije manifestiraju u osjećanju inferiornosti, teškoj ljubomori, uplašenosti,koje se kasnije manifestiraju u osjećanju inferiornosti, teškoj ljubomori, uplašenosti, sklonosti depresijama itd;sklonosti depresijama itd;

Intenzivna potreba djeteta da voli i da bude voljeno - ima ogroman značaj za pravilanIntenzivna potreba djeteta da voli i da bude voljeno - ima ogroman značaj za pravilan emocionalni razvoj djeteta pa prema tome i cjelokupan razvoj ličnosti djeteta. Adekvatnoemocionalni razvoj djeteta pa prema tome i cjelokupan razvoj ličnosti djeteta. Adekvatno vaspitanje i zdrava porodična atmosfera puna ljubavi i pažnje omogućit će da se dijetevaspitanje i zdrava porodična atmosfera puna ljubavi i pažnje omogućit će da se dijete normalno emocionalno razvije i stekne uslove za budući zdravi emocionalni život.normalno emocionalno razvije i stekne uslove za budući zdravi emocionalni život. Međutim, ukoliko se dijete ne vaspitava adekvatnim pedagoškim metodama i odrasta uMeđutim, ukoliko se dijete ne vaspitava adekvatnim pedagoškim metodama i odrasta u nezdravoj i krutoj porodičnoj sredini njegov emocionalni razvoj i sazrijevanje biti ćenezdravoj i krutoj porodičnoj sredini njegov emocionalni razvoj i sazrijevanje biti će ispunjeni brojnim porblemima u ponašanju. Ti problemi u ponašanju se npr. manifestuju:ispunjeni brojnim porblemima u ponašanju. Ti problemi u ponašanju se npr. manifestuju:

intenzivnim i mnogobrojnim strahovima, čiji intenzitet i način ispoljavanja ne odgovarajuintenzivnim i mnogobrojnim strahovima, čiji intenzitet i način ispoljavanja ne odgovaraju stvarnom uzroku (ukoliko uzrok stvarno postoji);stvarnom uzroku (ukoliko uzrok stvarno postoji);

nemogućnošću djeteta da izbjegava situacije koje pobuđuju ljutnju ili kontrolira svojenemogućnošću djeteta da izbjegava situacije koje pobuđuju ljutnju ili kontrolira svoje ponašanje u tim situacijama, što za posljedicu, s jedne strane, ima ispoljavanje agresivnogponašanje u tim situacijama, što za posljedicu, s jedne strane, ima ispoljavanje agresivnog i impulsivnog ponašanja, a s druge strane, nesigurnost i povlačenje u sebe, te pojavui impulsivnog ponašanja, a s druge strane, nesigurnost i povlačenje u sebe, te pojavu samosažaljenja ili prestroge samokritičnosti.samosažaljenja ili prestroge samokritičnosti.

Navest ćemo neke od faktora koji utiču na emocije:Navest ćemo neke od faktora koji utiču na emocije:

socijalna sredina,socijalna sredina,odnosi u porodici,odnosi u porodici,uspjeh,uspjeh,doba danai raspored rada i odmora,doba danai raspored rada i odmora,inteligencija,inteligencija,nivo aspiracija,nivo aspiracija,zdravstveno stanje,zdravstveno stanje,fizička normalnost,fizička normalnost,način odmaranja,način odmaranja,funkcija organizma,funkcija organizma,

Najvažniji faktor emocionalnog razvoja djeteta svakako je porodica, o čemu smo većNajvažniji faktor emocionalnog razvoja djeteta svakako je porodica, o čemu smo već dosta rekli, a posljedice emocionalnih tenzija kod djece su evidentne u ponašanju i udosta rekli, a posljedice emocionalnih tenzija kod djece su evidentne u ponašanju i u najranijem uzrastu. Tako, iskustvo u emocionalnom prilagođavnju porodice utiče nanajranijem uzrastu. Tako, iskustvo u emocionalnom prilagođavnju porodice utiče na ponašanje djeteta u jaslicama. Stabilo dijete sa čvrstim emocionalnim vezama u porodici, kojeponašanje djeteta u jaslicama. Stabilo dijete sa čvrstim emocionalnim vezama u porodici, koje je raslo u atmosferi ljubavi i podrške, lakše će se prilagođavati jaslicama. S druge strane lošaje raslo u atmosferi ljubavi i podrške, lakše će se prilagođavati jaslicama. S druge strane loša iskustva djeteta mogu otežati njegovo prilagođavanje za boravak u jaslicama.iskustva djeteta mogu otežati njegovo prilagođavanje za boravak u jaslicama.

Iz do sada rečenog evidentan je orgoman značaj normalnog emocionalnog razvojaIz do sada rečenog evidentan je orgoman značaj normalnog emocionalnog razvoja djeteta na razvoj njegove cjelokupne ličnosti, a također i veze emocionalnog, socijalnog, kao idjeteta na razvoj njegove cjelokupne ličnosti, a također i veze emocionalnog, socijalnog, kao i intelektualnog razvoja djeteta, koje se moraju sagledavati u stalnoj međusobnoj interakciji akointelektualnog razvoja djeteta, koje se moraju sagledavati u stalnoj međusobnoj interakciji ako se želi znati što više o prirodi samog razvoja djece. “Posljednjih 20 godina progresivizam ise želi znati što više o prirodi samog razvoja djece. “Posljednjih 20 godina progresivizam i osebice Pijažeovi radovi doživljavaju ozbiljna kritička osporavanja. Veliki broj znanstvenihosebice Pijažeovi radovi doživljavaju ozbiljna kritička osporavanja. Veliki broj znanstvenih radova doveo je u pitanje 2 glavna postulata “progresivizam”: univerzalnost strukture iradova doveo je u pitanje 2 glavna postulata “progresivizam”: univerzalnost strukture i nemogućnost pedagoške intervencije u razvojne stadije.”nemogućnost pedagoške intervencije u razvojne stadije.”1616

Novija istraživanja su pokazala da interakcija djeteta sa porodičnom i širomNovija istraživanja su pokazala da interakcija djeteta sa porodičnom i širom društvenom sredinom ima presudan uticaj na fizički, emocionalni, socijalni, kongnitivnidruštvenom sredinom ima presudan uticaj na fizički, emocionalni, socijalni, kongnitivni razvoj. Zato se proces kongitivnog razvoja shvaća kao proces komunikacije djece sarazvoj. Zato se proces kongitivnog razvoja shvaća kao proces komunikacije djece sa roditeljima rodbinom, vršnjacima, nastavnicima i kao proces učenja i mentalnogroditeljima rodbinom, vršnjacima, nastavnicima i kao proces učenja i mentalnog obogaćivanja. “Komunikacijski prostor u kojem se nalazi dijete (obitelj, drugovi, razred...)obogaćivanja. “Komunikacijski prostor u kojem se nalazi dijete (obitelj, drugovi, razred...) funkcionira i kao mjesto komunikacije i kao generator “kongnitivnih konflikata”. Upravo tifunkcionira i kao mjesto komunikacije i kao generator “kongnitivnih konflikata”. Upravo ti konflikti (po sistemu korak nazad - korad naprijed) dovode dijete u situaciju da struktuira ikonflikti (po sistemu korak nazad - korad naprijed) dovode dijete u situaciju da struktuira i restruktuira svoje mišljenje, te mu omogućuje da stiče , spoznaje i formira svoju ličnost”.restruktuira svoje mišljenje, te mu omogućuje da stiče , spoznaje i formira svoju ličnost”.1717

Problemi na bilo kom planu razvoja djece (bilo emocionalnom, socijalnom, fizičkomProblemi na bilo kom planu razvoja djece (bilo emocionalnom, socijalnom, fizičkom ili intelektualnom) manifestuje se na promjenama u razvoju cjelokupne ličnosti.ili intelektualnom) manifestuje se na promjenama u razvoju cjelokupne ličnosti.

Osnovne odlike socijalnog razvoja djeteta i njegove implikacije na cjelokupni razvojOsnovne odlike socijalnog razvoja djeteta i njegove implikacije na cjelokupni razvoj ličnosti djetetaličnosti djeteta

Socijalni razvoj znači sticanje zrelosti u socijlnim odnosima koji se ostvarujuSocijalni razvoj znači sticanje zrelosti u socijlnim odnosima koji se ostvaruju procesm učenja u težnji da se čovjek prilagodi grupnim standardima, a odvija se kroz procesprocesm učenja u težnji da se čovjek prilagodi grupnim standardima, a odvija se kroz proces socijalizacije djece koji predstavlja veoma značajnu fazu u njihovu razvoju. Processocijalizacije djece koji predstavlja veoma značajnu fazu u njihovu razvoju. Proces socijalizacije se odvija u grupi, u komunikaciji, dakle, ne može se odvijati u vakumu. Ljudskasocijalizacije se odvija u grupi, u komunikaciji, dakle, ne može se odvijati u vakumu. Ljudska jedinka se rađa bez ikakvih znanja i navika rukovanja stvarima i ophođenja sa ljudima, bezjedinka se rađa bez ikakvih znanja i navika rukovanja stvarima i ophođenja sa ljudima, bez sposobnosti govora i komunikacije, bez kulture i morala,sa impulsima koji otežavaju socijalnisposobnosti govora i komunikacije, bez kulture i morala,sa impulsima koji otežavaju socijalni život. Živeći sa drugim ljudima ona uči da živi i djeluje u društvu, te da postane socijalnoživot. Živeći sa drugim ljudima ona uči da živi i djeluje u društvu, te da postane socijalno razvijena osoba i ličnost. Definicije socijalizacije imaju naglašenu notu konformiranja jedinkirazvijena osoba i ličnost. Definicije socijalizacije imaju naglašenu notu konformiranja jedinki sa društvom i to im sužava domete u oblasti razvoja ličnosti, jer izjednačavaju pojamsa društvom i to im sužava domete u oblasti razvoja ličnosti, jer izjednačavaju pojam konformiranja i socijalizacije. Ne moraju se prihvatati svi principi o ponašanju, već se nekekonformiranja i socijalizacije. Ne moraju se prihvatati svi principi o ponašanju, već se neke od konvencionalnih normi mogu i odbaciti, a da jedinka ipak bude socijalizovana. Tako seod konvencionalnih normi mogu i odbaciti, a da jedinka ipak bude socijalizovana. Tako se socijalizacija često definiše kao proces putem koga se ljudska jedinka od biološkog bićasocijalizacija često definiše kao proces putem koga se ljudska jedinka od biološkog bića transformiše u ličnost, stičući socijalno relevantne oblike ponašanja, a ujedno se formirajućitransformiše u ličnost, stičući socijalno relevantne oblike ponašanja, a ujedno se formirajući kao ličnost sa svojim specifičnim karakteristikama.kao ličnost sa svojim specifičnim karakteristikama.

Prva socijalna grupa djeteta je porodica koja ima značajnu ulogu u formiranju stavovaPrva socijalna grupa djeteta je porodica koja ima značajnu ulogu u formiranju stavova i navika djeteta. Već smo u prethodnom razmatrnaju naglasili vezu socijalnog razvoja sai navika djeteta. Već smo u prethodnom razmatrnaju naglasili vezu socijalnog razvoja sa drugim aspektima razvoja ličnosti, kao i značaj porodice kao bitnog faktora u formiranjudrugim aspektima razvoja ličnosti, kao i značaj porodice kao bitnog faktora u formiranju ličnosti djeteta. Najpravilnije će se socijalizirati ona djeca čiji se roditelji istinski interesuju zaličnosti djeteta. Najpravilnije će se socijalizirati ona djeca čiji se roditelji istinski interesuju za njihove probleme, potrebe i želje, podstiču emocionalnu slobodu, obezbjeđuju povoljnunjihove probleme, potrebe i želje, podstiču emocionalnu slobodu, obezbjeđuju povoljnu afektivnu klimu. Međutim, ponašanje djeteta u porodici određeno je i nizom drugih činilacaafektivnu klimu. Međutim, ponašanje djeteta u porodici određeno je i nizom drugih činilaca

1616 Beart, G., Galton, M., Honeth, P. i dr.: Inovacije u osnovnom obrazovanju”, Zagreb, 1989.Beart, G., Galton, M., Honeth, P. i dr.: Inovacije u osnovnom obrazovanju”, Zagreb, 1989.

1717 Isto Isto

kao što su međusobni odnosi pojedinih članova porodice, njihovo ponašanje u kući, njihovkao što su međusobni odnosi pojedinih članova porodice, njihovo ponašanje u kući, njihov odnos prema drugim ljudima van kuće, prema kulturnim vrijednostima i svijetu uopšte. Dijeteodnos prema drugim ljudima van kuće, prema kulturnim vrijednostima i svijetu uopšte. Dijete u porodici stiče prva socijalna iskustva koja mogu da budu prijatna ili neprijatna. Ta prvau porodici stiče prva socijalna iskustva koja mogu da budu prijatna ili neprijatna. Ta prva iskustva će biti vrlo značajna za dalje prilagođavanje djeteta i njegov odnos prema širojiskustva će biti vrlo značajna za dalje prilagođavanje djeteta i njegov odnos prema široj socijalnoj sredini.socijalnoj sredini.

Kao rezultat socijalnog učenja stiču se i osnovni socijalni stavovi ( fleksibilni iliKao rezultat socijalnog učenja stiču se i osnovni socijalni stavovi ( fleksibilni ili rigidni) kojiće kasnije ili olakšati ili otežati integraciju djeteta u socijalnu grupu vršnjaka i širurigidni) kojiće kasnije ili olakšati ili otežati integraciju djeteta u socijalnu grupu vršnjaka i širu socijalnu okolinu. Dobre osnove socijalnog ponašanja i formiranje prihvatljivih socijalnihsocijalnu okolinu. Dobre osnove socijalnog ponašanja i formiranje prihvatljivih socijalnih stavova treba izgraditi kod djece još u ranom djetinstvu, jer se u kasnijim godinama stavovistavova treba izgraditi kod djece još u ranom djetinstvu, jer se u kasnijim godinama stavovi teže mijenjaju, a dosljednost u sucijalnom ponašanju je više izražena.Pozitivno rano socijalnoteže mijenjaju, a dosljednost u sucijalnom ponašanju je više izražena.Pozitivno rano socijalno iskustvo pruža trajne i generalizovane efekte na kasnije socijalno učenje ličnosti, a socijalnoiskustvo pruža trajne i generalizovane efekte na kasnije socijalno učenje ličnosti, a socijalno zrela, originalna i fleksibilna ličnost posjeduju osnovne preduslove da stvaralački modelirazrela, originalna i fleksibilna ličnost posjeduju osnovne preduslove da stvaralački modelira sopstveno ponašanje i svoj odnos prema društvu.sopstveno ponašanje i svoj odnos prema društvu.

Socijalni razvoj djece koji se odvija kroz proces socijalizacije teče putem socijalnohSocijalni razvoj djece koji se odvija kroz proces socijalizacije teče putem socijalnoh oblika učenja, a pod uticajem agenasa socijalizacije ( porodica, vršnjaci, mass mediji). Većinaoblika učenja, a pod uticajem agenasa socijalizacije ( porodica, vršnjaci, mass mediji). Većina istraživača se slaže da postoje različiti oblici socijalnog učenja: Mi ćemo navesti samo nekeistraživača se slaže da postoje različiti oblici socijalnog učenja: Mi ćemo navesti samo neke važnije oblike socijalnog učenja bez pretentije da se zadržavamo na njihovom poisu , već davažnije oblike socijalnog učenja bez pretentije da se zadržavamo na njihovom poisu , već da ukažemo na njihov značaj u socijalizaciji djeteta.ukažemo na njihov značaj u socijalizaciji djeteta.

SSOCIJALNIOCIJALNI OBLICIOBLICI UČENJAUČENJA

Procesi socijalizacije se kod djece odvijaju kroz socijalno učenje, a najčešće suProcesi socijalizacije se kod djece odvijaju kroz socijalno učenje, a najčešće su prisutni: USLOVLJAVANJE ( klasično, instrumentalno, opservaciono); UČNJE POprisutni: USLOVLJAVANJE ( klasično, instrumentalno, opservaciono); UČNJE PO MODELU ( identifikacija, imitacija, učenje uloga); UČENJE UVIDJANJEM. MODELU ( identifikacija, imitacija, učenje uloga); UČENJE UVIDJANJEM.

U prvim godinama života djeteta uslovljavanje ja primarniji oblik učenja. DijetaU prvim godinama života djeteta uslovljavanje ja primarniji oblik učenja. Dijeta reaguje na razne podsticaje iz okoline. Ukoliko su ti podsticaji primjereni razvojnimreaguje na razne podsticaje iz okoline. Ukoliko su ti podsticaji primjereni razvojnim potrebama djeteta, učvršćivaće se pozitivna iskustva koja su neophodna za razvoj dječjepotrebama djeteta, učvršćivaće se pozitivna iskustva koja su neophodna za razvoj dječje nezavisnosti i samostalnosti. Podsticaji ( potkrepljenja - nagrade i kazne) mogu djelovati i unezavisnosti i samostalnosti. Podsticaji ( potkrepljenja - nagrade i kazne) mogu djelovati i u negativnom smijeru ukoliko nisu adekvatni ili pravovremeno primjenjeni. Razne vrste strahanegativnom smijeru ukoliko nisu adekvatni ili pravovremeno primjenjeni. Razne vrste straha kod djece upravo su proizvid iznenadnog i snažnog djelovanja izvjesnih draži u prvimkod djece upravo su proizvid iznenadnog i snažnog djelovanja izvjesnih draži u prvim mjesecima dječijeg razvoja. Na sličan način se stiču i fobije kao trajne vrste straha.mjesecima dječijeg razvoja. Na sličan način se stiču i fobije kao trajne vrste straha.

Strah se kod djece generalizira na mnoge slične situacije, što može da otežaStrah se kod djece generalizira na mnoge slične situacije, što može da oteža prilagodjavanje djeteta socijalnoj sredini umanji njegovu potrebu za efikasnim djelovanjem uprilagodjavanje djeteta socijalnoj sredini umanji njegovu potrebu za efikasnim djelovanjem u sredini, sputava radoznalost, stvara osjećanje nesigurnosti i u sadejstvu sa drugim , pedagoškisredini, sputava radoznalost, stvara osjećanje nesigurnosti i u sadejstvu sa drugim , pedagoški neprihvatljivim negativnim činiocima dovodi do niza štetnih efekata koji otežavajuneprihvatljivim negativnim činiocima dovodi do niza štetnih efekata koji otežavaju socijalizaciju djeteta. socijalizaciju djeteta. Za pedagošku praksu je veoma značajno saznanje da se formirani strahovi u ranim djetinstvuZa pedagošku praksu je veoma značajno saznanje da se formirani strahovi u ranim djetinstvu veoma teško razuslovljavaju. Medjutim, ako roditelji izbjegavaju one radnje u kući kojih seveoma teško razuslovljavaju. Medjutim, ako roditelji izbjegavaju one radnje u kući kojih se dijete plaši, neće se stvarat osnova za sticanje straha. Takodjer je poželjno pomoći djetetu dadijete plaši, neće se stvarat osnova za sticanje straha. Takodjer je poželjno pomoći djetetu da se snadje u situacijama koje su za njega neprijatne. Kao šot su polazak u školu, hirurškase snadje u situacijama koje su za njega neprijatne. Kao šot su polazak u školu, hirurška intervencija i slično. intervencija i slično.

U situacijama koje mogu da izazovu strah treba ostaviti djetetu mogućnost daU situacijama koje mogu da izazovu strah treba ostaviti djetetu mogućnost da slobodno raspolaže svojom motorikom i kinestetikom, tj. dustiti mu stvaranu sloboduslobodno raspolaže svojom motorikom i kinestetikom, tj. dustiti mu stvaranu slobodu kretanja. Stvarana ili samo uobražena sputanost pojačava osjećanje straha. Strah rađakretanja. Stvarana ili samo uobražena sputanost pojačava osjećanje straha. Strah rađa anksioznost, a ova je osnova za formiranje psihoneurotskih crta koje su ozbiljna uanksioznost, a ova je osnova za formiranje psihoneurotskih crta koje su ozbiljna u socijalicaciji djeteta. Israživanje (Herlock, Kleine, Odlam, Kožiček) su pokazala visok stepensocijalicaciji djeteta. Israživanje (Herlock, Kleine, Odlam, Kožiček) su pokazala visok stepen korelacije izmedju broja i ozbiljnost dječjih briga i psihoneurotskih crta. korelacije izmedju broja i ozbiljnost dječjih briga i psihoneurotskih crta.

Djeca koja su zabrinuta više nego što je normalno za njihov uzrast, razviće kod sebeDjeca koja su zabrinuta više nego što je normalno za njihov uzrast, razviće kod sebe stanje anksioznosti koje će im otežati da se normalno prilagodjavaju okolini i da se integrirajustanje anksioznosti koje će im otežati da se normalno prilagodjavaju okolini i da se integriraju u grupu vršnjaka. Djete nije svjesno da anksioznost potiče od osjećaja nesigurnosti koje onou grupu vršnjaka. Djete nije svjesno da anksioznost potiče od osjećaja nesigurnosti koje ono nosi u sebi, a ne od vanjske situacije, u koju ono proicira svoj strah. nosi u sebi, a ne od vanjske situacije, u koju ono proicira svoj strah.

U sranju straha dijete je sposobno da sagleda preteću situaciju, dok u stanjuU sranju straha dijete je sposobno da sagleda preteću situaciju, dok u stanju anksioznosti postoji samo opće stanje nelagodnosti koje dijete ne može sagledati. I dok seanksioznosti postoji samo opće stanje nelagodnosti koje dijete ne može sagledati. I dok se jačina straha i broj situacija koje ga prouzrokuju smanjuje sa strarenjem djetetea, anksioznostjačina straha i broj situacija koje ga prouzrokuju smanjuje sa strarenjem djetetea, anksioznost ima tendeciju da raste uporedo sa godinama života. Ovo smo istakli zbog toga što, na osnovuima tendeciju da raste uporedo sa godinama života. Ovo smo istakli zbog toga što, na osnovu činjenica do kojih smo došli, imamo osnovu da predpostavimo da aksioznost veoma ozbiljnočinjenica do kojih smo došli, imamo osnovu da predpostavimo da aksioznost veoma ozbiljno ugrožava proces emocionalnog sazrijevanja djeteta i neophodno utiče na ukupan razvojugrožava proces emocionalnog sazrijevanja djeteta i neophodno utiče na ukupan razvoj dječije ličnosti. dječije ličnosti.

Evidentno je da je identifikacija (koju treba razlikovati od imitacije) veoma značajanEvidentno je da je identifikacija (koju treba razlikovati od imitacije) veoma značajan mehanizam socijalnog učenja. Postoje razlike izmadju projektivne i introjektivnemehanizam socijalnog učenja. Postoje razlike izmadju projektivne i introjektivne identifikacije. Za introjektivnu identifikaciju karakteristično je šot dijete vidi sebe u ocu iidentifikacije. Za introjektivnu identifikaciju karakteristično je šot dijete vidi sebe u ocu i majci, doživljavajući ista zadovoljstva koja doživljavaju njegovi uzori. majci, doživljavajući ista zadovoljstva koja doživljavaju njegovi uzori.

Ono se raduje i žalosti sa svojim roditeljima ili starijo braćom i sestrama, doživljavaOno se raduje i žalosti sa svojim roditeljima ili starijo braćom i sestrama, doživljava uspjehe i neuspjehe, pobjede i poraze. Na taj način dijete posredno doživljava emocije iuspjehe i neuspjehe, pobjede i poraze. Na taj način dijete posredno doživljava emocije i stavove svojih uzora što utiče na njegovo socijalno ponašanje i cjeloviti razvoj ličnosti.stavove svojih uzora što utiče na njegovo socijalno ponašanje i cjeloviti razvoj ličnosti. Projektivna identifikacija je djelimično svjesna, a djelimično nesvjesna. Projektivna identifikacija je djelimično svjesna, a djelimično nesvjesna.

Njome dijete teži da bude u svemu sličan sa roditeljima, te svoje ponašanje podešavaNjome dijete teži da bude u svemu sličan sa roditeljima, te svoje ponašanje podešava prema ponašanju roditelja, čak i kada je to ponašanje u nekim uslovima neadekvatno iprema ponašanju roditelja, čak i kada je to ponašanje u nekim uslovima neadekvatno i smiješno. S obzirom da je identifikacija značajan psipsihološki značaj u razvoju ličnostismiješno. S obzirom da je identifikacija značajan psipsihološki značaj u razvoju ličnosti djeteta potrebno je da roditelji i odgajatelji kontroliraju svoje ponašanje,a takođe da obratedjeteta potrebno je da roditelji i odgajatelji kontroliraju svoje ponašanje,a takođe da obrate pažnju s kim se dijete druži, igra i slično. pažnju s kim se dijete druži, igra i slično.

Ako se o tome ne vodi ozbiljno računa, indetifikacija može biti štetna jer se njomaAko se o tome ne vodi ozbiljno računa, indetifikacija može biti štetna jer se njoma mogu usvojiti negativne osobine i štetne navike, što otežava pravilnu socijalizaciju djetetovemogu usvojiti negativne osobine i štetne navike, što otežava pravilnu socijalizaciju djetetove ličnosti.ličnosti.

Šezdesetih godina Bandura je sproveo veliki broj eksperimenata s ciljem utvrđivanjaŠezdesetih godina Bandura je sproveo veliki broj eksperimenata s ciljem utvrđivanja uloge procesa učenja po modelu u razvoju lićnosti. On je ukazao na značaj roditeljske ljubaviuloge procesa učenja po modelu u razvoju lićnosti. On je ukazao na značaj roditeljske ljubavi u imitiranju roditelja. Veze između ponašanja djece i osobina roditelja su u pozitivnoju imitiranju roditelja. Veze između ponašanja djece i osobina roditelja su u pozitivnoj korelaciji, te se smatra da osobine ličnosti postepeno postaju pozitivna vrijednost za dijete.korelaciji, te se smatra da osobine ličnosti postepeno postaju pozitivna vrijednost za dijete. Takvo dijete biva motivisano da pokaže pozitivno vrednovane osobine u sopstvenomTakvo dijete biva motivisano da pokaže pozitivno vrednovane osobine u sopstvenom ponašanju. Na ovaj način djeca uče i negativne oblike ponašanja, jer su istraživanja (Bandura,ponašanju. Na ovaj način djeca uče i negativne oblike ponašanja, jer su istraživanja (Bandura, Sears, Doob, Mowerer),pokazala da npr. posmatranje agresivnih modela utiče na porast brojaSears, Doob, Mowerer),pokazala da npr. posmatranje agresivnih modela utiče na porast broja agresivnih odgovora djece na kasnije furustracije.agresivnih odgovora djece na kasnije furustracije.

Socijalno ponašanje djece se odvija u različitim formama i to od neizdiferenciranihSocijalno ponašanje djece se odvija u različitim formama i to od neizdiferenciranih formi ponašanja,karakterističnih za rano djetinjstvo,pa do socijalnih formiformi ponašanja,karakterističnih za rano djetinjstvo,pa do socijalnih formi ponašanja,karakterističnih za stariji uzrast.ponašanja,karakterističnih za stariji uzrast.

NNAVESTAVEST ĆUĆU NEKENEKE FORMEFORME SOCIJALNOGSOCIJALNOG PONAŠANJAPONAŠANJA DJECEDJECE::

Imitacija je rana forma socijalnog ponašanja i ujedno oblik socijalnog učenja.Ona je uImitacija je rana forma socijalnog ponašanja i ujedno oblik socijalnog učenja.Ona je u ranom djetinjstvu jako izražena što ukazuje na značaj samokontrole roditeljskogranom djetinjstvu jako izražena što ukazuje na značaj samokontrole roditeljskog ponašanja u prisustvu djece,jer ih ona u svemu imitiraju;ponašanja u prisustvu djece,jer ih ona u svemu imitiraju;

Negativizam je oblik pretjeranog pružanja otpora ispunjen emocionalnim pratiocimaNegativizam je oblik pretjeranog pružanja otpora ispunjen emocionalnim pratiocima infaltivnog samopotvrđivanja.Kada dijete nailazi na teškoće u prilagođavanju svojihinfaltivnog samopotvrđivanja.Kada dijete nailazi na teškoće u prilagođavanju svojih zahtjavima sredine ono povremeno postaje tvrdoglavo, otvoreno se buni protiv zahtjevazahtjavima sredine ono povremeno postaje tvrdoglavo, otvoreno se buni protiv zahtjeva roditelja i na svaki njihov zahtjev odgovara sa neću. Tako ono može da odbije jelo,roditelja i na svaki njihov zahtjev odgovara sa neću. Tako ono može da odbije jelo, spavanje i bilo šta što roditelji zahtjevaju od njega. Vrhunac ove forme ponašenja je okospavanje i bilo šta što roditelji zahtjevaju od njega. Vrhunac ove forme ponašenja je oko treće godine, a potom stagnira:treće godine, a potom stagnira:

Svađa se javlja u grupnim igrama i manifestuje se otimanjem igračaka, vikom, plačem, aSvađa se javlja u grupnim igrama i manifestuje se otimanjem igračaka, vikom, plačem, a ponekad i fizičkim obračunavanjem.To je sasvim uobičajena forma socijalnog ponašanjaponekad i fizičkim obračunavanjem.To je sasvim uobičajena forma socijalnog ponašanja djeteta i roditelji ne bi trebali da se miješaju u dječje u razmerice i da traže krivca, jer onedjeteta i roditelji ne bi trebali da se miješaju u dječje u razmerice i da traže krivca, jer one vrlo kratko traju i igra se nastavlja dalje kao da ništa nije bilo:vrlo kratko traju i igra se nastavlja dalje kao da ništa nije bilo:

Agresija kao forma socijalnog ponašanja se obično javlja kao reakcija na frustracije. AkoAgresija kao forma socijalnog ponašanja se obično javlja kao reakcija na frustracije. Ako se dijete tada kažnjava kod njega će se stvoriti još veća agresivnost. Agresivnost može dase dijete tada kažnjava kod njega će se stvoriti još veća agresivnost. Agresivnost može da potiče iz težnje djeteta da skrene pažnju na sebe, uslijedtežnje za samozaštitom, kao izrazpotiče iz težnje djeteta da skrene pažnju na sebe, uslijedtežnje za samozaštitom, kao izraz

ljubomore, želje za pokazivanjem svoje superiornosti pred drugima. Kanalisanje djačjihljubomore, želje za pokazivanjem svoje superiornosti pred drugima. Kanalisanje djačjih agresivnih impulasa u velikoj mjeri zavisi od vaspitnih postupaka roditelja;agresivnih impulasa u velikoj mjeri zavisi od vaspitnih postupaka roditelja;

Rivalstvo se najčešće javlja u igri kada dijete pokušava drugom djetetu da oduzmeRivalstvo se najčešće javlja u igri kada dijete pokušava drugom djetetu da oduzme igračku, ne zato što je želi,već da pokaže svoju superiornost. Rivalstvo se može javitiigračku, ne zato što je želi,već da pokaže svoju superiornost. Rivalstvo se može javiti uslijed traženja pažnje ili ljubavi kod odraslih, a ako se ne zadovolji traženo punašeljeuslijed traženja pažnje ili ljubavi kod odraslih, a ako se ne zadovolji traženo punašelje može se javiti kao ljubomora. O negativnim efektima često prisutne emocije-ljubomoremože se javiti kao ljubomora. O negativnim efektima često prisutne emocije-ljubomore već smo u prethodnom poglavlju pisali;već smo u prethodnom poglavlju pisali;

Dominatno ponašanje ispoljava se kroz težnju da se vlada drugima. Dominatno ponašanje ispoljava se kroz težnju da se vlada drugima. Dijete uzrasta oko triDijete uzrasta oko tri godine nastoji da ”osvaja” odrasle u težnji da mu oni pruže punu pažnju;godine nastoji da ”osvaja” odrasle u težnji da mu oni pruže punu pažnju;

Egocentričnost se ispoljava u egocentričnim interesima djeteta koji su posljedica pažnjeEgocentričnost se ispoljava u egocentričnim interesima djeteta koji su posljedica pažnje koja mu se poklanja za vrijeme kad je bilo malo i bespomoćno. Ono i ne pomišla da mogokoja mu se poklanja za vrijeme kad je bilo malo i bespomoćno. Ono i ne pomišla da mogo postojati i druge perspektivne osim njegove koju smatra jedino mogućom, pa, premapostojati i druge perspektivne osim njegove koju smatra jedino mogućom, pa, prema tome, i perspektivom svih. tome, i perspektivom svih. Taj egocentrizam je toliko nesvjestan da dijete vjeruje da misli i postupa kao i svi oni kojiTaj egocentrizam je toliko nesvjestan da dijete vjeruje da misli i postupa kao i svi oni koji ga okružuju.To otežava njegovu suradnju s drugom djecom,te se oni međusobno igrajuga okružuju.To otežava njegovu suradnju s drugom djecom,te se oni međusobno igraju jedni pored drugih,ali ne i zajedno;jedni pored drugih,ali ne i zajedno;

Kooperacija je jedan oblik društvene svijesti gdje dijete uspostavlja kontakte npr. sKooperacija je jedan oblik društvene svijesti gdje dijete uspostavlja kontakte npr. s drugom djecom. Kod djece ne postoji neko veće razumijevanje za ovaj rad do šestedrugom djecom. Kod djece ne postoji neko veće razumijevanje za ovaj rad do šeste godine ;godine ;

Socijalno odobravanje je česta potreba djeteta koju ona ispoljava u ponašanju kada želi daSocijalno odobravanje je česta potreba djeteta koju ona ispoljava u ponašanju kada želi da bude zapaženo i u centru pažnje. Ono postaje nesretno kada nitko ne obraća pažnju nabude zapaženo i u centru pažnje. Ono postaje nesretno kada nitko ne obraća pažnju na njega. Što postaje starije,ono više želi odobravanje drugih,najprije roditelja a potom injega. Što postaje starije,ono više želi odobravanje drugih,najprije roditelja a potom i vršnjaka. vršnjaka. Dijete nastoji da usmjeri svoju aktivnost u pravcu pohvale;Dijete nastoji da usmjeri svoju aktivnost u pravcu pohvale;

Simpatija je forma socijalnog ponašanja u kojoj na dijete utiču emocionalna stanja.Simpatija je forma socijalnog ponašanja u kojoj na dijete utiču emocionalna stanja. Simpatične reakcije kod male djece sastoje se u nastojanju da pruže pomoć drugima i daSimpatične reakcije kod male djece sastoje se u nastojanju da pruže pomoć drugima i da ih utješe,kao i u grljenju,ljubljenju,te kažnjavanju uzroka neprijatnosti. Ove formeih utješe,kao i u grljenju,ljubljenju,te kažnjavanju uzroka neprijatnosti. Ove forme socijalnog učenja čine rano iskustvo djeteta koje je nespecifično, permanentno,socijalnog učenja čine rano iskustvo djeteta koje je nespecifično, permanentno, inverzibilno i koje ostavlja trajan pečat na kasniji razvoj ličnosti.inverzibilno i koje ostavlja trajan pečat na kasniji razvoj ličnosti.

Na kraju ćemo ukratko navesti osnovne odlike socijalnog razvoja djece.Na kraju ćemo ukratko navesti osnovne odlike socijalnog razvoja djece.Djeca predškolskog doba prolaze kroz fazu razvoja u kojojimaju mogućnost da naučeDjeca predškolskog doba prolaze kroz fazu razvoja u kojojimaju mogućnost da nauče

koji su oblici ponašanja dozvoljeni,a koji nisu; koje norme treba uvažavati,a koje ne; zbogkoji su oblici ponašanja dozvoljeni,a koji nisu; koje norme treba uvažavati,a koje ne; zbog čega ih roditelji opominju i kažnjavaju, a radi čega nagrađuju. Djeca su,u cjelini gledanočega ih roditelji opominju i kažnjavaju, a radi čega nagrađuju. Djeca su,u cjelini gledano društveno fleksibilna, žele i u stanju su da se igraju sa drugom djecom,obično imaju najboljedruštveno fleksibilna, žele i u stanju su da se igraju sa drugom djecom,obično imaju najbolje drugova istog pola,mada se dešava i suprotno. Grupe u kojima se djeca igraju nisu po brojudrugova istog pola,mada se dešava i suprotno. Grupe u kojima se djeca igraju nisu po broju učesnika i nisu čvrsto organizovane jer ona vole da šetaju od jedne aktivnosti do druge i neučesnika i nisu čvrsto organizovane jer ona vole da šetaju od jedne aktivnosti do druge i ne mire se lakom s tim da im se oblik i vrijeme aktivnosti nameće od strane roditelja ilimire se lakom s tim da im se oblik i vrijeme aktivnosti nameće od strane roditelja ili vaspitača. Dosta često,djete se ne igraju sa drugom djecom,,već stoje i posmatraju igru ili sevaspitača. Dosta često,djete se ne igraju sa drugom djecom,,već stoje i posmatraju igru ili se sama igraju igračkama u blizini druge djece,u grupi nezavisno jedna od drugih.Igra jesama igraju igračkama u blizini druge djece,u grupi nezavisno jedna od drugih.Igra je značajan faktor razvoja (Brener,1975;Herlock,1980). Ali neka djeca ne uzimaju učešća u igriznačajan faktor razvoja (Brener,1975;Herlock,1980). Ali neka djeca ne uzimaju učešća u igri sa drugom djecom,ostaju po strani i usamljeni,ne zanimajući se za svijet oko sebe.sa drugom djecom,ostaju po strani i usamljeni,ne zanimajući se za svijet oko sebe.

INTELEKTUALNI RAZVOJ DJETETAINTELEKTUALNI RAZVOJ DJETETA

Mozak – čudesni organ

KaKažžee sese dada jeje mozakmozak jojoš š nedovoljnonedovoljno istraistražženen ii riznicariznica blagablaga kojukoju krijekrije nana stalnomstalnom jeje putuputu istraistražživaivaččaa. . On je prostran kao nebo, dublji je od mora i ima veliku moć.On je prostran kao nebo, dublji je od mora i ima veliku moć.

Tragajući za novim odgovorima na stara pitanja: Tragajući za novim odgovorima na stara pitanja: zbog čega neka djeca brže i bolje uče,zbog čega neka djeca brže i bolje uče, posebno kada je riječ o školskom učenjuposebno kada je riječ o školskom učenju ; ; zbog čega su kod neke djece, već veoma rano, jačezbog čega su kod neke djece, već veoma rano, jače razvijene određene vrste sposobnosti, a kod druge nisurazvijene određene vrste sposobnosti, a kod druge nisu ; ; kakav je značaj emocija u učenju,kakav je značaj emocija u učenju, kako se razvija samostalnost, sigurnost i samopovjerenjekako se razvija samostalnost, sigurnost i samopovjerenje , znanstvenici su otkrili da ono što, znanstvenici su otkrili da ono što

jednu ličnost čini jedinstvenom i osobenom u kasnijem životu, jest u najvećoj mjeri rezultatjednu ličnost čini jedinstvenom i osobenom u kasnijem životu, jest u najvećoj mjeri rezultat njenog iskustva stečenog veoma rano; pri čemu se sve više naglašavaju prve tri godine života.njenog iskustva stečenog veoma rano; pri čemu se sve više naglašavaju prve tri godine života.

Nove tehnologije, PET (positron emission tomography) i MRI (magnetic resonance imaging), koje omogućavaju snimanje funkcija mozga i praćenje rada pojedinih centara u mozgu na kompjuterskom ekranu, daju čvrste dokaze o značaju vanjskih poticaja za razvoj djeteta i to u što ranijem uzrastu. Čak su i neke, na oko vrlo jednostavne, aktivnosti kao grljenje i ljuljanje, nošenje i tepanje, registrirane kao aktivnosti koje nedvojbeno stimuliraju razvoj, posebno razvoj mozga i grananje novih neuronskih veza, odnosno sinapsi.

GenetikaGenetika dajedaje sirovisirovi materijalmaterijal, , aa ranorano iskustvoiskustvo ii odgojodgoj, , odreodređđujuuju kvalitetukvalitetu ii kapacitetkapacitet liliččnostinosti, , tjtj. . kapacitetkapacitet mozgamozga ii njegovihnjegovih funkcijafunkcija..

OvoOvo nikakonikako nene znaznaččii dada roditeljiroditelji, , iliili drugidrugi odrasliodrasli kojikoji sese bavebave malommalom djecomdjecom, , trebajutrebaju ihih okruokružžitiiti obiljemobiljem skupihskupih š šareniharenih igraigraččakaaka ii raznihraznih drugihdrugih stimulativnihstimulativnih ii razvojnihrazvojnih pomagalapomagala,, kakokako bibi sese unaprijedunaprijed osiguraliosigurali odod eventualneeventualne vlastitevlastite nesposobnostinesposobnosti ( (nene))uspjeuspješšnihnih odgajateljaodgajatelja.. OvoOvo predstavljapredstavlja signalsignal upozorenjaupozorenja roditeljimaroditeljima ii drugimdrugim odraslimaodraslima dada naunauččee kakokako dada, š, štoto jeje mogumoguććee viviššee, , optimalnooptimalno iskoristeiskoriste dobadoba uu komekome susu djecadjeca najprijemnajprijemččivijaivija zaza uuččenjeenje..

Ukoliko se na radi o nasljednim, urođenim i genetski uvjetovanim poremećajima, koje će liječnik stručnjak lako provjeriti, roditelji trebaju znati da velika moć leži upravo u njihovim rukama kada je u pitanju razvoj njihovog djeteta.

Interakcija s okolinom i učenje su mnogo složeniji procesi i zapravo direktno utječu na razvoj mreže živčanih vlakana, koji opet dalje omogućavaju nove i složenije forme učenja.

Sasvim se sigurno može reći da se nalazimo na pragu velikih otkrića, tj. na početku istinskog razumijevanja kako se razvija i kako funkcionira mozak.

Znanost o odgoju i neurološka znanost moraju početi uspostavljati snažnije mostove, kako bi zajednički djelovale na utemeljenje visokokvalitetnog odgoja za svako dijete ili za što je moguće veći broj djece u ranom djetinjstvu.

ZnanstveniciZnanstvenici danasdanas sasvimsasvim egzaktnoegzaktno pokazujupokazuju ii dokazujudokazuju dada iskustvoiskustvo – – kojekoje djecadjeca svakodnevnosvakodnevno dobivajudobivaju; ; nanaččinin nana kojikoji onaona primajuprimaju ii odgovarajuodgovaraju nana utiskeutiske iziz okolineokoline, , tete stimulacijestimulacije nana kojekoje onaona odluodluččujuuju reagiratireagirati – – oblikujuoblikuju njihovnjihov mozakmozak..

Doživljaji i utisci kroz koje prolazi dijete iz sata u sat, iz dana u dan, doprinose bujanju novih neuronskih veza, doprinose povećanju sinapsi.

NeNe samosamo dada sese mozakmozak mijenjamijenja podpod utjecajemutjecajem nanaččinaina nana kojikoji sese onon koristikoristi ( (funkcionalnefunkcionalne promjenepromjene), ), negonego toto istoisto takotako proizvodiproizvodi ii fizifiziččkeke promjenepromjene ( (strukturalnestrukturalne promjenepromjene) ) uu povezivanjupovezivanju neuronskogneuronskog sustavasustava. . StrukturaStruktura ii funkcijefunkcije susu neodvojiveneodvojive. .

NedavnaNedavna izuizuččavanjaavanja susu pokazalapokazala dubokeduboke razlikerazlike uu strukturistrukturi mozgamozga ovisnoovisno oo tometome kojikoji susu utisciutisci primaniprimani putemputem č čulaula. Š. Štoto viviššee č čulnihulnih utisakautisaka, , toto viviššee sinapsisinapsi, , aa povepoveććanan brojbroj sinapsisinapsi omoguomoguććavaava novenove, , viviššee formeforme nervnihnervnih aktivnostiaktivnosti. .

Najvažnije saznanje što se tiče sinapsi je da se one formiraju, jačaju i održavaju pod utjecajem iskustva (tj. novih utisaka) i aktivnosti. Zvukovi, slike, priče, izrazi lica, pa čak i prve lekcije (slijed uzrok-posljedica u onome što beba dobiva – beba se smije, majka reagira osmijehom) javljaju se permanentno i stvaraju nove sinapse.

Sinapse koje su često u funkciji poslije određenog perioda, trajno se učvršćuju, dok one koje se ne koriste postepeno nestaju.

AkoAko dijetedijete nene dobivadobiva dovoljnodovoljno stimulacijastimulacija uu tokutoku prvihprvih danadana, , prvihprvih mjesecimjeseci iliili prvihprvih nekolikonekoliko godinagodina, , sinapsesinapse sese neneććee razvitirazviti ii razgranatirazgranati, , aa uu mozgumozgu ć ćee sese napravitinapraviti relativnorelativno malomalo vezaveza. . Danas znamo da je dječje rano iskustvo mnogo značajnije nego što se do sada vjerovalo.Danas znamo da je dječje rano iskustvo mnogo značajnije nego što se do sada vjerovalo.

Donedavno, zapravo sve dok PET snimanja mozga nisu nedvojbeno pokazala, vjerovalo se da su geni ti koji determiniraju strukturu našeg mozga. Čvrsto se vjerovalo da ta fiksna genetska struktura određuje način interakcije sa svijetom. No, znanost potvrđuje da nasljeđe

određuje osnovni broj neurona (nervnih ćelija) sa kojima dijete dolazi na svijet, ali to je samo okvir. Okolini oko djeteta ostaje da vrši ogroman utjecaj na to kako će mozak funkcionirati, koje bogatstvo utisaka će zadobiti u ranom djetinjstvu, koje će se sve veze u mozgu uspostaviti, te kada će se on i koliko snažno fiksirati.

Mozak se, učenjem stimuliranjem i vježbanjem ne samo razvija nego i mijenja svoju strukturu. Izmjena strukture ne znači rast novih neurona, nego više stvaranje novih veza što omogućava različite popratne funkcije, te tako dijete postaje sposobno ovladavati novim vještinama.

Ako okolina pruža djetetu mogućnost za stjecanje negativnih iskustava, razgranat će se „loše“ sinapse, koje će onda omogućavati pogrešno funkcioniranje cijelog sustava. Djeca koja su bila emocionalno, socijalno i kulturalno deprivirana u ranom djetinjstvu, napuštena djeca i siročad, tzv. „divlja djeca“, imaju ozbiljne emocionalne i kognitivne probleme

NajintenzivnijiNajintenzivniji razvojrazvoj momožždanihdanih vezaveza odvijaodvija sese dodo desetedesete godinegodine. . UkolikoUkoliko sese nervninervni centricentri ii vezeveze nene stimulirajustimuliraju prijeprije navrnavrššenihenih desetdeset godinagodina, , aa najkasnijenajkasnije prijeprije pubertetapuberteta, , onioni sese izgledaizgleda nepovratnonepovratno sasusasuššee ii uvenuuvenu. . AkoAko krozkroz odreodređđeneene nervenerve makarmakar ii povremenopovremeno prolaziprolazi nekaneka vrstavrsta impulsaimpulsa, , kojikoji zapravozapravo predstavljajupredstavljaju izvjesnuizvjesnu aktivnostaktivnost, , dodo gagaššenjaenja neneććee dodoććii. . AkoAko jeje propupropušštenoteno kritikritiččnono vrijemevrijeme ii sinapsesinapse ugaugaššeneene, , djecadjeca ii odrasliodrasli mogumogu ovladatiovladati nekimnekim sposobnostimasposobnostima, , aliali nana mnogomnogo ninižžemem nivounivou. . GovorGovor jeje zaza toto jedanjedan odod najeklatantnijihnajeklatantnijih primjeraprimjera. .

Kada dijete počinje govoriti dešavaju se promjene u sinapsama poput čuda. Kako dijete progovara uopće ne razmišljamo. Čini se da je to lako kao kad ptica propjeva. Ali nije tako.

IstraIstražživanjaivanja susu pokazalapokazala dada bebebebe imajuimaju boljibolji sluhsluh odod najboljegnajboljeg dirigentadirigenta. . NaNa primjerprimjer, , kadakada susu snimalisnimali reakcijereakcije uu mozgumozgu bebebebe takotako š štoto susu jojjoj pupušštalitali kineskekineske slogoveslogove „ „ššii“ “ ii „ „ččii“ “ ustanoviliustanovili susu dada ihih malamala djecadjeca razlikujurazlikuju aa odrasliodrasli nene (č (čujuuju ihih istoisto). ). PrilagodljivostPrilagodljivost mozgamozga kodkod malemale djecedjece istraistražživanaivana jeje kodkod djecedjece kodkod kojihkojih jeje moralamorala bitibiti operiranaoperirana lijevalijeva polutkapolutka..

SvaSva kasnijakasnija nastojanjanastojanja nene dajudaju nini priblipribližžnene rezultaterezultate kakvekakve postipostižžee dijetedijete stimuliranostimulirano zaza govorgovor, , gramatikugramatiku ii sintaksusintaksu uu ranomranom uzrastuuzrastu. . UpravoUpravo gramatikagramatika ii sintaksasintaksa imajuimaju velikiveliki utjecajutjecaj nana razvojrazvoj korekore velikogvelikog mozgamozga, , tjtj. . korteksakorteksa, , njegovihnjegovih centaracentara ii vezaveza..

To zapravo znači da od okoline u velikoj mjeri zavisi i način i put razvoja mozga. Ako škola predstavlja visoko organiziranu odgojnu sredinu koja nastoji da se stalno obogaćuje i da za mlade predstavlja okruženje bogato stimulansima, onda je logičan nalaz B. Jacobsa koji je autopsijama utvrdio da je mozak univerzitetski obrazovanih ljudi razvio 40% više veza-sinapsi, nego mozak srednjoškolaca. Studenti koji su se samo „provukli“ tokom studija imaju po pravilu manje veza u mozgu nego studenti koji su sami za sebe pravili male izazove u svakodnevnom radu.

Pažnja predškolskog djeteta

OsnovnaOsnovna karakteristikakarakteristika papažžnjenje tijekomtijekom cijelogcijelog predpredšškolskogkolskog periodaperioda jeje dominacijadominacija spontanostispontanosti ii nenamjernostinenamjernosti. . PaPažžnjanja uu cjelinicjelini zavisizavisi odod neposrednihneposrednih osobinaosobina predmetapredmeta, , njihovenjihove privlaprivlaččnostinosti, , novinenovine, , itditd. . MeMeđđutimutim, , povepoveććanjemanjem govornegovorne sposobnostisposobnosti ii usmjeravanjemusmjeravanjem djedječčjeje aktivnostiaktivnosti popoččinjeinje sese formiratiformirati voljnavoljna papažžnjanja, , kojakoja jeje veomaveoma znaznaččajanajan uvjetuvjet pripremepripreme djetetadjeteta zaza šškolskokolsko uuččenjeenje..

Eksperimenti su pokazali da u slučajevima kada se pažnja djeteta stimulira, ona postaje stalnija, šira po obimu i efikasnija.

ZaZa razlikurazliku odod spontanespontane papažžnjenje, , kojakoja jeje uvjetovanauvjetovana intenzitetomintenzitetom dejstvadejstva nekognekog predmetapredmeta iliili njegovomnjegovom neposrednomneposrednom privlaprivlaččnonošćšćuu, , voljnavoljna papažžnjanja sese odrodržžavaava ii izazivaizaziva motivimamotivima kojikoji nisunisu uu direktnomdirektnom odnosuodnosu ss njegovimnjegovim predmetimapredmetima. .

NastanakNastanak voljnevoljne papažžnjenje uu ontogeneziontogenezi formuliraliformulirali susu LL. . SS. . VigotskyVigotsky ii AA. . NN. . LeontijevLeontijev.. OdluOdluččujuujuććuu uloguulogu uu formiranjuformiranju voljnevoljne papažžnjenje imajuimaju uvjetiuvjeti ž životaivota ii aktivnostiaktivnosti djetetadjeteta. . UU predpredšškolskomkolskom uzrastuuzrastu nana razvojrazvoj voljnevoljne papažžnjenje snasnažžnono utiutiččuu slosložženijeenije igreigre ii izvrizvrššavanjeavanje prostihprostih

radnihradnih zadatakazadataka uu kojimakojima jeje dijetedijete prinuprinuđđenoeno dada vodivodi raraččunauna oo nekimnekim pravilimapravilima ii zahtjevimazahtjevima odraslihodraslih ii djedječčjihjih kolektivakolektiva. .

VelikiVeliki znaznaččajaj zaza razvojrazvoj papažžnjenje imaima pravilnapravilna organizacijaorganizacija aktivnostiaktivnosti djetetadjeteta. . NivoNivo papažžnjenje ovisiovisi oo tometome kolikokoliko jeje jasnojasno postavljenpostavljen zadatakzadatak aktivnostiaktivnosti, , njeninjeni ciljeviciljevi ii uvjetiuvjeti, , jesujesu lili uu timtim uvjetimauvjetima istaknutiistaknuti onioni elementielementi kojikoji susu znaznaččajniajni zaza obavljanjeobavljanje aktivnostiaktivnosti..

Važna su istraživanja koja ukazuju na značaj i odlučujuću ulogu govora u procesu nastanka voljne pažnje. Regulacija pažnje pomoću govora se ostvaruje postavljanjem pred dijete izvjesnih ciljeva i zadataka, koje ono zatim nauči da postavlja samo sebi. Time se istovremeno ističu neki elementi situacija i na njih se orijentira dijete.

Trajanje i obim pažnje na ovom uzrastu također su tijesno povezani s razvojem namjerne i usmjerene pažnje, s povećanjem individualnog iskustva i s razvojem interakcije između djeteta i okolice. Ove osobine utvrđene su brojnim istraživanjima, među kojima su posebno značajna istraživanja Bejrla, Agenosove i Godovikove. Bejrl je došao do zaključka o trajanju dječje pažnje na predškolskom uzrastu na osnovu trajanja igre. Prema njemu, prosječno trajanje pažnje tijekom igre iznosi: u djece od 2 do 3 godine 27 minuta, u djece od 3 do 4 godine 50,3 minuta, a od 5 do 6 godina 96,5 minuta.

EksperimentiEksperimenti takotakođđerer ukazujuukazuju dada sese ii obimobim voljnevoljne papažžnjenje povepoveććavaava tijekomtijekom predpredšškolskogkolskog uzrastauzrasta ii toto podpod uvjetomuvjetom specijalnihspecijalnih vjevježžbibi kojekoje pripremajupripremaju dijetedijete zaza promatranjepromatranje, , dakledakle, , uzuz pomopomoć ć instrukcijeinstrukcije. . ZapaZapažženeene susu znaznaččajneajne razlikerazlike uu brojubroju zapamzapamććenihenih predmetapredmeta kadakada sese toto č činiini bezbez instrukcijeinstrukcije ii kadakada susu djetetudjetetu danadana uputstvauputstva š štoto ii kakokako promatratipromatrati..

TrajanjeTrajanje aktivnostiaktivnosti odreodređđujeuje sese premaprema rezultatimarezultatima ispitivanjaispitivanja mogumoguććnostinosti djetetadjeteta uu pojedinimpojedinim etapamaetapama ovogovog uzrastauzrasta. . Na osnovu tih ispitivanja konstatirano je da se pažnja djeceNa osnovu tih ispitivanja konstatirano je da se pažnja djece od 2 do 3 godine može održati 10 do 15 minuta, a pažnja djece od 5 do 6 godina održava se uod 2 do 3 godine može održati 10 do 15 minuta, a pažnja djece od 5 do 6 godina održava se u vremenu od 25 do 30 minuta.vremenu od 25 do 30 minuta.

Razvoj pamćenja

PamPamććenjeenje kaokao psihipsihiččkiki procesproces zadrzadržžavanjaavanja ii reproduciranjareproduciranja stesteččenihenih predstavapredstava nijenije danodano djetetudjetetu kaokao urourođđenaena sposobnostsposobnost, , veveć ć sese razvijarazvija podpod utjecajemutjecajem ž životnihivotnih uvjetauvjeta ii odgojaodgoja..

UU djecedjece izmeizmeđđuu tretreććee ii č četvrteetvrte godinegodine nemanema svrsishodnogsvrsishodnog pampamććenjaenja ii sjesjeććanjaanja. . ZbogZbog togatoga nana tomtom uzrastuuzrastu djecadjeca pamtepamte nenamjernonenamjerno, , aa istoisto takotako ii reproducirajureproduciraju bezbez naporanapora tijekomtijekom nekeneke praktipraktiččnene aktivnostiaktivnosti iliili igreigre. . ReprodukcijaReprodukcija uu pravompravom smislusmislu, , tjtj. . sjesjeććanjeanje odreodređđenogenog, , zadanogzadanog materijalamaterijala uu odsustvuodsustvu predmetnepredmetne situacijesituacije veomaveoma jeje ograniograniččenaena..

PremaPrema novijimnovijim istraistražživanjimaivanjima, , obimobim pampamććenjaenja djecedjece izmeizmeđđuu 3. 3. ii 4. 4. godinegodine veomaveoma jeje uzakuzak,, takotako dada mogumogu zapamtitizapamtiti prosjeprosječčnono dvijedvije rijeriječčii, , aa tektek poslijeposlije veveććegeg brojabroja ponavljanjaponavljanja mogumogu reproduciratireproducirati imenaimena č četirietiri predmetapredmeta iliili crtecrtežžaa. .

UvjetiUvjeti kojikoji doprinosedoprinose zapamzapamććivanjuivanju ii reproduciranjureproduciranju stesteččenihenih predstavapredstava uu ovomovom perioduperiodu susu: : emocionalnaemocionalna obojenostobojenost tekstateksta, , slikovitostslikovitost tekstateksta kojakoja potipotiččee imaginacijuimaginaciju, , zvuzvuččnostnost ii ritamritam.. OviOvi podacipodaci jojoš š jednomjednom potvrpotvrđđujuuju poznatupoznatu postavkupostavku uu djedječčjojjoj psihologijipsihologiji oo dominantnostidominantnosti motornogmotornog ii opaopažžajnoajno--perceptivnogperceptivnog oblikaoblika pampamććenjaenja uu ovomovom perioduperiodu ( (PP. . JJ. . ZinZinččenkoenko, , NN. . AA.. KornienkoKornienko).).

U periodu od 4. do 5. godine počinje se razvijati namjerno pamćenje i reproduciranje, jer tada dijete može prihvatiti cilj koji utiče na zapamćivanje i sjećanje. Pored zapamćivanja, putem ponavljanja, javlja se i neka vrsta elementarne sistematizacije koja se oslanja na logičku analizu materijala. Razvoj pamćenja ogleda se u povećanom obimu zapamćenih činjenica. Osim progresa u kvantitetu zapamćenog sadržaja, dolazi do promjena i u kvaliteti zapamćenog. Dok dijete od 3. do 4. godine prepričavajući bajku reproducira samo osnovni događaj, djeca od 4. do 5. godine reproduciraju i detalje, često istim terminima koji su upotrijebljeni u bajci.

NaNa uzrastuuzrastu odod 6. 6. dodo 7. 7. godinegodine djecadjeca uspostavljajuuspostavljaju logilogiččkeke smisaonesmisaone vezeveze memeđđuu predmetimapredmetima ii pojavamapojavama š štoto znatnoznatno olakolakššavaava zapamzapamććivanjeivanje. . DjecaDjeca sese sluslužžee rijeriječčimaima pripri analizianalizi materijalamaterijala kojikoji pamtepamte, , grupirajugrupiraju gaga ii podvodepodvode podpod odreodređđeneene klaseklase,. ,. premaprema tometome, , nana ovomovom uzrastuuzrastu verbalnoverbalno logilogiččkoko pampamććenjeenje dostidostižžee znaznaččajanajan stupanjstupanj..

U odnosu na odrasle, djeca predškolskog uzrasta raspolažu znatno boljim mehaničkim pamćenjem, mada u isto vrijeme pokazuju i sposobnosti za logičko pamćenje. Djeca na primjer, veoma lako usvajaju neke sadržaje ne učeći ih napamet, već doživljavajući ih na razne načine: dramatizacijom, prepričavanjem, crtanjem i drugim postupcima u kojima se angažiraju njihovo razumijevanje i emocije.

Karakteristike mašte

VeVeć ć uu prvimprvim igramaigrama imitiranjaimitiranja javljajavlja sese popoččetaketak razvojarazvoja mamašštete, , odnosnoodnosno zazaččecieci zamizamiššljanjaljanja situacijesituacije. . ToTo sese dogadogađđaa okooko tretreććee godinegodine ž životaivota. . SveSve dotaddotad djedječčjaja mamašštata jeje slaboslabo razvijenarazvijena,, pasivnapasivna ii reproduktivnareproduktivna, , zbogzbog č čegaega sese djedječčjeje igreigre svodesvode uglavnomuglavnom nana manipuliranjemanipuliranje predmetimapredmetima. .

MeMeđđutimutim, , okooko č četvrteetvrte godinegodine, , usporedousporedo ss nenamjernomnenamjernom mamašštomtom, , javljajavlja sese ii popoččinjeinje sese formiratiformirati namjernanamjerna iliili aktivnaaktivna, , stvaralastvaralaččkaka mamašštata. . To je period kada se pod utjecajemTo je period kada se pod utjecajem poticanja odraslih na zajedničke igre pojavljuju elementi planiranja.poticanja odraslih na zajedničke igre pojavljuju elementi planiranja.

U periodu od 4. do 6. godine javljaju se igre s ulogama, koje nisu prosta reprodukcija. U njima se javljaju elementi stvaralačke mašte. Dijete na svoj način interpretira ulogu neke ličnosti i onda kad je predstavlja u svome crtežu. Elementi stvaralačke mašte prisutni su naročito u igrama građenja i pronalaženja.

DjeDječčjaja mamašštata, , odnosnoodnosno njennjen razvojrazvoj nijenije nekineki spontanispontani procesproces kojikoji sese manifestiramanifestira uu igramaigrama ii crtecrtežžimaima, , veveć ć jeje toto procesproces kojikoji sese razvijarazvija pomopomoććuu igreigre, , likovnoglikovnog, , dramskogdramskog izraizražžavanjaavanja ii drugihdrugih oblikaoblika aktivnostiaktivnosti..

ZaZa odgojniodgojni radrad uu predpredšškolskimkolskim ustanovamaustanovama veomaveoma jeje vavažžnana utvrutvrđđenaena zakonitostzakonitost razvojarazvoja djedječčjeje mamašštete, , kojakoja bibi sese moglamogla formuliratiformulirati sljedesljedeććimim rijeriječčimaima: : djedječčjaja mamašštata sese ispoljavaispoljava ii uspjeuspješšnono razvijarazvija uu igramaigrama, , kaokao š štoto susu crtanjecrtanje, , modeliranjemodeliranje, , konstruiranjekonstruiranje, , nalazenalazeććii pripri tometome svojsvoj vanjskivanjski oslonacoslonac uu realnimrealnim radnjamaradnjama aliali ii uu imaginarnimimaginarnim situacijamasituacijama. .

DokDok mlamlađđojoj djecidjeci kaokao vanjskivanjski oslonacoslonac uu igriigri sluslužžee prijeprije svegasvega igraigraččkeke, , nana starijemstarijem predpredšškolskomkolskom uzrastuuzrastu djedječčjaja imaginacijaimaginacija sese postepenopostepeno liliššavaava osloncaoslonca uu igraigraččkamakama ii kaokao oslonacoslonac sluslužžee jojjoj raznerazne ulogeuloge kojekoje dijetedijete preuzimapreuzima nana sebesebe. .

Oblici i načini odgajanja dječje mašte su veoma različiti. To su pričanje priča, bajki, njihovo izvođenje u marionetskom kazalištu ili crtanom filmu, te također spontane igre, gdje fikcija ima najvažnije mjesto.

Razvoj mišljenja

MeMeđđuu teorijamateorijama djedječčjegjeg mimiššljenjaljenja posebnoposebno mjestomjesto zauzimazauzima PijaPijažžeovaeova teorijateorija. . DoprinosDoprinos Ž. Ž. PijaPijažžeaea jeje uu tometome š štoto jeje uouoččioio izvjesneizvjesne karakteristikekarakteristike djedječčjegjeg mimiššljenjaljenja, , kojekoje jeje pokupokuššaoao objasnitiobjasniti odnosomodnosom mimiššljenjaljenja ii jezikajezika, , vjerujuvjerujuććii dada sese logikalogika djetetadjeteta momožžee razumjetirazumjeti samosamo putemputem verbalneverbalne komunikacijekomunikacije ii njegovognjegovog zakljuzaključčivanjaivanja. .

ZaZa prvobitnoprvobitno PijaPijažžeovoeovo tumatumaččenjeenje razvojarazvoja djedječčjegjeg mimiššljenjaljenja karakteristikarakterističčnono jeje š štoto onon pravipravi vrlovrlo jasnujasnu granicugranicu ii razlikurazliku izmeizmeđđuu djedječčjegjeg mimiššljenjaljenja ii mimiššljenjaljenja odraslihodraslih. . DijeteDijete nijenije sposobnosposobno zaza analizuanalizu ii sintezusintezu, , tete stogastoga njegovinjegovi sudovisudovi nisunisu zasnovanizasnovani nana objektivnoobjektivno utvrutvrđđenimenim memeđđusobnimusobnim odnosimaodnosima stvaristvari. . SuprotnoSuprotno logilogiččkomkom mimiššljenjuljenju odraslihodraslih, , kojekoje ideide odod indukcijeindukcije kaka dedukcijidedukciji iliili odod dedukcijededukcije kaka indukcijiindukciji, , predpredšškolskakolska djecadjeca mimoilazemimoilaze generalizacijugeneralizaciju, , tete uu svojimsvojim zakljuzaključčcimacima iduidu odod pojedinapojedinaččnognog kaka pojedinapojedinaččnomnom. . UU njihnjih nemanema pravogpravog interesainteresa zaza uzrokeuzroke fizifiziččkihkih pojavapojava nitiniti pravogpravog objaobjaššnjenjanjenja. . UmjestoUmjesto kauzalnogkauzalnog objaobjaššnjenjanjenja javljajavlja sese finalistifinalističčkoko, , artificijalistiartificijalističčkoko ii animistianimističčkoko objaobjaššnjenjenjenje. .

PijaPijažžee smatrasmatra dada sese djedječčjeje misaonemisaone operacijeoperacije odvijajuodvijaju nesvjesnonesvjesno ii dada jeje misaonamisaona usmjerenostusmjerenost djetetadjeteta egocentriegocentriččnana. . PijaPijažžee toto ovakoovako objaobjaššnjavanjava: „: „DijeteDijete mislimisli zaza sebesebe, , nene nastojinastoji dada gaga okolinaokolina razumijerazumije nitiniti dada sese stavistavi nana gledigledišštete drugogdrugog“. “.

Učenje kroz igruUčenje kroz igru

Da bismo realno ocijenili ulogu igre u razvoju ličnosti djeteta analizirat ćemo nekeDa bismo realno ocijenili ulogu igre u razvoju ličnosti djeteta analizirat ćemo neke njene osnovne karakteristike sa posebnim osvrtom na dječje doživljaje u igri. To je značajnonjene osnovne karakteristike sa posebnim osvrtom na dječje doživljaje u igri. To je značajno stoga što odrasli, ako ne poznaju karakteristike dječje igre, nisu kadri da poštuju dječju igru istoga što odrasli, ako ne poznaju karakteristike dječje igre, nisu kadri da poštuju dječju igru i u njoj vide nešto više od puke zabave, te pokušavaju da vještački nametnu ,,zamjenu,, za igruu njoj vide nešto više od puke zabave, te pokušavaju da vještački nametnu ,,zamjenu,, za igru u vidu raznih zadataka koje im oni postavljaju (pretvaraju je u učenje, što igri oduzimau vidu raznih zadataka koje im oni postavljaju (pretvaraju je u učenje, što igri oduzima suštinu).,,suštinu).,,

Igra je slobodna, spontana aktivnost koja se zbiva bez ikakve spoljašnje nužnosti.Igra je slobodna, spontana aktivnost koja se zbiva bez ikakve spoljašnje nužnosti. Uplitanjem u nju odrasli joj oduzimaju nešto od spontanosti i orginalnosti, praktično jeUplitanjem u nju odrasli joj oduzimaju nešto od spontanosti i orginalnosti, praktično je uništavaju. Igra proizilazi iz unutrašnje potrebe, ima svoju logiku koja se razlikuje od logikeuništavaju. Igra proizilazi iz unutrašnje potrebe, ima svoju logiku koja se razlikuje od logike spoljašnje realnosti kako je odrasli shvataju. Logika igre je upravo u tome što je u njojspoljašnje realnosti kako je odrasli shvataju. Logika igre je upravo u tome što je u njoj realnost prerađena i to u skladu s djeečijim doživljajem.,, (Ivan Toličić: Značaj igre za razvojrealnost prerađena i to u skladu s djeečijim doživljajem.,, (Ivan Toličić: Značaj igre za razvoj djeteteta,-,Igra i igračke, Sarajevo i Beograd 1983.). djeteteta,-,Igra i igračke, Sarajevo i Beograd 1983.).

To je naročito značajno stoga što djeca ne vide stvari onakve kakve jesu, već onakoTo je naročito značajno stoga što djeca ne vide stvari onakve kakve jesu, već onako kako ih ona doživljavaju. kako ih ona doživljavaju. Postoji niz vrijednosti dječije igre:Postoji niz vrijednosti dječije igre: - djeca se igraju da bi zadovoljila unutrašnju potrebu za aktivnošcu, učestvujući u njoj - djeca se igraju da bi zadovoljila unutrašnju potrebu za aktivnošcu, učestvujući u njoj osjećajno, nastojeći da savladaju sve prepreke da bi postigla željeni cilj; emocije su pokretačiosjećajno, nastojeći da savladaju sve prepreke da bi postigla željeni cilj; emocije su pokretači dječije igre, one motivišu dijete na aktivnost i doprinose da dijete u igri istraje, čak i kad jedječije igre, one motivišu dijete na aktivnost i doprinose da dijete u igri istraje, čak i kad je umorno;umorno;- igra ima veliki značaj za pravilan fizičiki razvoj djeteta (razvoj mišića, uvježbavanje svih- igra ima veliki značaj za pravilan fizičiki razvoj djeteta (razvoj mišića, uvježbavanje svih dijelova tijela), te služi kao ventil za višak energije koja, ako se akumulira u djetetu, čini gadijelova tijela), te služi kao ventil za višak energije koja, ako se akumulira u djetetu, čini ga nervoznim i razdražljivim;nervoznim i razdražljivim;- dječija igra pruža djetetu priliku da zadovolji svoju želju za socijalnim kontaktima koje ne- dječija igra pruža djetetu priliku da zadovolji svoju želju za socijalnim kontaktima koje ne može ostvariti u porodici, te bez igre sa drugom djecom dijete postaje sebično, samouvjerenomože ostvariti u porodici, te bez igre sa drugom djecom dijete postaje sebično, samouvjereno i dominirajuće i ne može da se ponaša na socijalan način (Herlock,1980);i dominirajuće i ne može da se ponaša na socijalan način (Herlock,1980);- ako pažljivo posmatramo ponašanje djeteta u slobodnoj igri mašte ili u igri u kojoj oponaša- ako pažljivo posmatramo ponašanje djeteta u slobodnoj igri mašte ili u igri u kojoj oponaša različite uloge možemo saznati njegove istinske probleme i napetosti (Toličić, 1983). Ako serazličite uloge možemo saznati njegove istinske probleme i napetosti (Toličić, 1983). Ako se dijete u igri ne opusti i smiri njegovi problemi će se ispoljiti u težim formama, i stoga jedijete u igri ne opusti i smiri njegovi problemi će se ispoljiti u težim formama, i stoga je važno omogućiti djetetu da u igri bude što aktivnije. Ovdje uviđamo terapetutski značaj igre uvažno omogućiti djetetu da u igri bude što aktivnije. Ovdje uviđamo terapetutski značaj igre u svakodnevnom životu djeteta (Herlock, 1980);svakodnevnom životu djeteta (Herlock, 1980);-djeca od ranog uzrasta putem igre stiču nova iskustva, usavršavaju opažanje, shvatanje-djeca od ranog uzrasta putem igre stiču nova iskustva, usavršavaju opažanje, shvatanje prostornih odnosa, predstavljanje i zaključivanje, što je značajno za njegov intelektualniprostornih odnosa, predstavljanje i zaključivanje, što je značajno za njegov intelektualni razvoj;razvoj;- igra je značajna i kao terapeutsko sredstvo, kao poseban izvor pružanja pomoći naročito- igra je značajna i kao terapeutsko sredstvo, kao poseban izvor pružanja pomoći naročito djeci predškolskog uzrasta, npr. u rješavanju nekih ličnih konflikata i frustracija, jačanjudjeci predškolskog uzrasta, npr. u rješavanju nekih ličnih konflikata i frustracija, jačanju egoprocesa i sl;egoprocesa i sl;- igra je značajna snaga za moralno vaspitanje djece, jer je njoj prinuda za usvajanjem- igra je značajna snaga za moralno vaspitanje djece, jer je njoj prinuda za usvajanjem moralnih standarda strožija nego u porodici i školi. Dijete zna da mora biti fer, pošteno,moralnih standarda strožija nego u porodici i školi. Dijete zna da mora biti fer, pošteno, iskreno i dobar drug, da se ne smije ljutiti kada gubi, da mora savladati agresiju nad samimiskreno i dobar drug, da se ne smije ljutiti kada gubi, da mora savladati agresiju nad samim sobom da bi moglo biti usvojeno od stranu grupe (Herlock, 1980).sobom da bi moglo biti usvojeno od stranu grupe (Herlock, 1980).

Djeca uživaju u dinamičnim igrama koje sama izmišljaju, nalaze uzore na televiziji iliDjeca uživaju u dinamičnim igrama koje sama izmišljaju, nalaze uzore na televiziji ili u bližoj okolini. U dinamičnim igrama (rat, kriminal) djeca uče agresivne oblike ponašanjau bližoj okolini. U dinamičnim igrama (rat, kriminal) djeca uče agresivne oblike ponašanja (agresija može biti posljedica frustracije, bola, preživljavanje negativnih emovija,(agresija može biti posljedica frustracije, bola, preživljavanje negativnih emovija, identifikacije sa modelom i sl.). identifikacije sa modelom i sl.).

Otklanjanju agresije ne doprinosi fizičko kažnjavanje jer ono predstavlja atak naOtklanjanju agresije ne doprinosi fizičko kažnjavanje jer ono predstavlja atak na ličnost djeteta sposobnog da voli, ali i da pati, te se ovom metodom ne može suzbiti agresivnoličnost djeteta sposobnog da voli, ali i da pati, te se ovom metodom ne može suzbiti agresivno

ponašanje jer ono nije u skladu sa prirodom djeteta već se koriste metode vaspitnog,ponašanje jer ono nije u skladu sa prirodom djeteta već se koriste metode vaspitnog, kolektivnog i terapeutskog rada.kolektivnog i terapeutskog rada.

Ove metode pomažu djeci da shvate sebe i svoju ulogu te druge i njihove uloge i takoOve metode pomažu djeci da shvate sebe i svoju ulogu te druge i njihove uloge i tako bolje razumiju i druge čime se stvara osnova bolje ljudske komunikacije, što utiče na razvojbolje razumiju i druge čime se stvara osnova bolje ljudske komunikacije, što utiče na razvoj svijesti o razlikama među polovima, postepeno se stiče polni identitet, ona prihvataju svojusvijesti o razlikama među polovima, postepeno se stiče polni identitet, ona prihvataju svoju polnu ulogu u elementarnoj formi podstaknuta zahtjevima okoline da se bave aktivnostimapolnu ulogu u elementarnoj formi podstaknuta zahtjevima okoline da se bave aktivnostima koje su primjerne ženskom i muškom polu.koje su primjerne ženskom i muškom polu.

U svijetu postoji dosta istraživanja (Harris, 1984) koja ukazuju na štetnost preranogU svijetu postoji dosta istraživanja (Harris, 1984) koja ukazuju na štetnost preranog podsticanja ili čak nametanja oblika ponašanja koja su karakteristična za određeni pol. Kodpodsticanja ili čak nametanja oblika ponašanja koja su karakteristična za određeni pol. Kod djece se stvaraju stereotipije u ponašanju s obzitom na pol kome pripadaju nastale kaodjece se stvaraju stereotipije u ponašanju s obzitom na pol kome pripadaju nastale kao posljedica roditeljskog tretiranja malih dječaka različito od djevojčica, te se tako dječacimaposljedica roditeljskog tretiranja malih dječaka različito od djevojčica, te se tako dječacima neopravdano dopušta da budu agresivni, a takvo ponašanje se čak i postiče. A na drugoj stranineopravdano dopušta da budu agresivni, a takvo ponašanje se čak i postiče. A na drugoj strani od djevojčica se traži da budu mirnr, tihe, povučene, pa i onda kada takve ne bi trebalo biti štood djevojčica se traži da budu mirnr, tihe, povučene, pa i onda kada takve ne bi trebalo biti što kod njioh može izazvati frustracije koje se kad tad mogu pretvoriti u agresivnost.kod njioh može izazvati frustracije koje se kad tad mogu pretvoriti u agresivnost.

VAŽNOST RAZVOJAVAŽNOST RAZVOJA GOVORA GOVORA (L.Pehar)(L.Pehar)

RazvojRazvoj govoragovora, , tete ss njimnjim uu vezivezi sposobnostisposobnosti komunikacijekomunikacije, , imaima velikoveliko znaznaččenjeenje zaza psihipsihiččkoko sazrijevanjesazrijevanje djetetadjeteta. . OnOn doprinosidoprinosi razvitkurazvitku djetetadjeteta kaokao socijalnogsocijalnog , , intelektualnogintelektualnog,, amocionalnogamocionalnog bibiććaa. .

RazvojemRazvojem govoragovora svesve sese jasnijejasnije izraizražžavajuavaju djedječčijeije emocijeemocije ii njegovnjegov intelektualniintelektualni napredaknapredak..

KomunikacijaKomunikacija predstavljapredstavlja slosložženen ii trajantrajan procesproces kojikoji poredpored verbalnihverbalnih imaima mnogomnogo ii neverbalnihneverbalnih komponentikomponenti kojekoje spadajuspadaju uu domendomen tzvtzv. . expresijaexpresija((izrazizraz licalica, , grimasegrimase, , mimikamimika,, uzdisanjeuzdisanje plaplač) č) kojekoje susu znaznaččajneajne zaza analizuanalizu kadakada prouprouččavamoavamo komunikacijukomunikaciju kodkod djecedjece predpredšškolskekolske dobidobi..

MeMeđđuu istraistražživaivaččimaima zastupljenozastupljeno jeje stajalistajališštete kontinuiranogkontinuiranog razvojarazvoja govoragovora, , premaprema kojemkojem govornigovorni razvojrazvoj izrastaizrasta iziz ranijeranije neverbalneneverbalne komunikacijekomunikacije..PrviPrvi glasoviglasovi novoronovorođđenenččetaeta susu plaplač č ii fiziolifiziolišškiki zvukovizvukovi. . GukanjeGukanje sese javljajavlja sasa otprilikeotprilike dvadva mjesecamjeseca. . PonavljanjePonavljanje slogovaslogova popoččinjeinje sasa š šestest mjesecimjeseci . .PotkrajPotkraj prveprve godinegodine djetetadjeteta pojavljujupojavljuju sese prveprve potpunepotpune rijeriječčii. . PojavomPojavom prvihprvih rijeriječčii kodkod djetetadjeteta razvojrazvoj motorikemotorike sese usporavausporava. . PostojiPostoji izvjesnaizvjesna suprotnostsuprotnost uu razvojurazvoju govoragovora ii motorikemotorike. . NaNa krajukraju drugedruge godinegodine djedječčijiiji rjerječčniknik veveć ć dosedosežžee bliziblizi 300 300 rijeriječčii. . UU toto vrijemevrijeme dijetedijete jeje sposobnosposobno dada nekolikonekoliko rijeriječčii povepovežžee uu rereččenicuenicu. .

UU popoččetkuetku sese govorgovor pojavljujepojavljuje sasvimsasvim spontanospontano dada bibi kasnijekasnije biobio svesve viviššee plodplod vjevježžbanjabanja podpod uticajemuticajem okolineokoline. . SaSa petpet godinagodina djedječčijiiji rijeriječčniknik prelaziprelazi 2000 2000 rijeriječčii. . UzUz imeniceimenice ii glagoleglagole tutu sese veveć ć nalazenalaze ii drugedruge vrstevrste rijeriječčii. . BrbljivostBrbljivost djetetadjeteta znatnoznatno porastaporasta . . TakoTako nprnpr. . sasa dvijedvije godinegodine dijetedijete uu tokutoku jednogajednoga satasata izreizreččee prosjeprosječčnono 80 80 rijeriječčii, , aa sasa č četirietiri godinegodine rjerječčitostitost sese prosjeprosječčnono povepoveććavaava nana 400 400 rijeriječčii tokomtokom jednogajednoga satasata. . SuvisaoSuvisao govorgovor znatnoznatno doprinosidoprinosi napredovanjunapredovanju misaonihmisaonih aktivnostiaktivnosti djetetadjeteta. . TadaTada dijetedijete otpootpoččinjeinje sasa postavljanjempostavljanjem bezbrojnihbezbrojnih pitanjapitanja odraslimaodraslima, , nprnpr ZAZAŠŠTOTO????

Geste imaju brojne pragmatičke funkcije u djece. Obilježja ranih gesti podržavajuGeste imaju brojne pragmatičke funkcije u djece. Obilježja ranih gesti podržavaju kognitivističko stajalište da su gestovna i vokalna komunikacija utemeljene na napretku ukognitivističko stajalište da su gestovna i vokalna komunikacija utemeljene na napretku u kognitivnom razvoju.kognitivnom razvoju.

Ispočetka djeca sporo usvajaju riječi. No kad njihov riječnik dosegne oko 50 riječiIspočetka djeca sporo usvajaju riječi. No kad njihov riječnik dosegne oko 50 riječi koje mogu izgovoriti, riječnik dalje počinje rasti iznimno brzo-explozija imenovanja.koje mogu izgovoriti, riječnik dalje počinje rasti iznimno brzo-explozija imenovanja. Razvojem dječijeg govora stvara se veoma važan emocionalni kontakt sa okolinom. DijeteRazvojem dječijeg govora stvara se veoma važan emocionalni kontakt sa okolinom. Dijete pomoću govora otpočinje identifikaciju sa odraslima, oponaša ih i uči od njih. Na govoru sepomoću govora otpočinje identifikaciju sa odraslima, oponaša ih i uči od njih. Na govoru se dakle bazira veliki dio psihičkog razvoja djeteta. dakle bazira veliki dio psihičkog razvoja djeteta.

SPECIFIČNOSTI KOMUNIKACIJE KOD DJECE OD ČETIRI GODINE DO POLASKA U ŠKOLU

KomunikacijskeKomunikacijske sposobnostisposobnosti sese razvijajurazvijaju podpod uticajemuticajem okolineokoline. . PoredPored znaznaččajaaja verbalneverbalne komunikacijekomunikacije moramomoramo skrenutiskrenuti pozornostpozornost ii nana neverbalnuneverbalnu komunikacijukomunikaciju tjtj. š. štata namnam toto djecadjeca ponekadponekad pokupokuššavajuavaju rereććii ( ( aa dada toto nene izkaizkažžuu rijeriječčimaima) š) štoto mimi nene razumijemorazumijemo iliili nene

obraobraććamoamo papažžnjunju aa š štoto nijenije nevanevažžnono zaza razvojrazvoj liliččnostinosti djetetadjeteta nprnpr. . krozkroz slobodnuslobodnu igruigru iliili crtecrtež.ž. VaVažžnono jeje zaza pravilanpravilan djedječčijiiji razvojrazvoj dada sese onioni potipotiččuu kaka expresijiexpresiji mislimisli ii osjeosjeććanjaanja. . NajNajččeešćšćii vidvid komunikacijekomunikacije jestejeste govorgovor kojikoji predstavljapredstavlja mentalnumentalnu sposobnostsposobnost korikorišštenjatenja organiziranogorganiziranog simbolisimboliččkogkog sistemasistema kaokao š štoto jeje jezikjezik. . JeziJeziččkaka sposobnostsposobnost nijenije uvijekuvijek dostupnadostupna posmatranjuposmatranju ii momožžee sese razvijatirazvijati samosamo krozkroz aktualizacijuaktualizaciju tjtj. . komunikacijukomunikaciju. . PorukaPoruka kojukoju dijetedijete govorigovori jeje povrpovrššinskainska manifestacijamanifestacija jednogjednog slosložženogenog unutarnjegunutarnjeg procesaprocesa, , kojikoji sese odvijaodvija uu djedječčijimijim glavamaglavama, , kojimkojim onaona iskazujuiskazuju š štata mislemisle, , saznajusaznaju, , osjeosjeććajuaju itditd. .

OsnovneOsnovne funkcijefunkcije komunikacijekomunikacije kodkod djecedjece predpredšškolskekolske dobidobi susu::-- UspostavljanjeUspostavljanje odnosaodnosa sasa drugimadrugima ( ( nprnpr. . pozivpoziv nana igruigru, , davanjedavanje uputstavauputstava igreigre, , tratražženjeenje

objaobjaššnjenjanjenja...)...)-- SamoizraSamoizražžavanjeavanje iliili expresijaexpresija ( ( pokazivanjepokazivanje svojihsvojih osjeosjeććanjaanja, , postupakapostupaka, , svisviđđanjeanje,,

izraizražžavanjeavanje ukusaukusa...)...)-- TraTražženjeenje odgovoraodgovora nana pitanjapitanja kojakoja sese postavljajupostavljaju oo svijetusvijetu-- PrenoPrenoššenjeenje informacijainformacija((imenovanjeimenovanje predmetapredmeta, , njihovonjihovo opisivanjeopisivanje, , ustanovljavanjeustanovljavanje

uzrouzroččnostinosti...)...)-- PriPriččanjeanje oo svijetusvijetu mamašštete iliili izraizražžavanjeavanje kreativnostikreativnosti

ŠŠTATA JEJE TOTO ZNATIZNATI KOMUNICIRATIKOMUNICIRATI??NaNa razvojrazvoj komunikacijekomunikacije utiutiččee mnomnošštvotvo faktorafaktora kaokao š štoto susu liliččnostnost djetetadjeteta, , njegovnjegov

uzrastuzrast, , iskustvoiskustvo, , uticajuticaj drugihdrugih osobaosoba najnajččeešćšćee majkemajke, , okolineokoline uu kojojkojoj sese dijetedijete razvijarazvija..TaTa sposobnostsposobnost sese uuččii, , aa jezikjezik jeje samosamo sredstvosredstvo komunikacijekomunikacije ii dijetedijete uuččii kakokako dada gaga koristikoristi..KomunicirajuKomunicirajuććii dijetedijete ulaziulazi uu odnosodnos sasa drugimdrugim ljudimaljudima postajupostajuććii svjesnosvjesno svojesvoje individualnostiindividualnosti ii otkrivajuotkrivajuććii dada stvarnoststvarnost momožžee dada sese posmatraposmatra nana razlirazliččiteite nanaččineine. .

KomunicirajuKomunicirajuććii dijetedijete izraizražžavaava š štata mislimisli, , osjeosjeććaa. . NaNaččinin nana kojikoji dijetedijete komunicirakomunicira jeje najboljinajbolji pokazateljnjegovogpokazateljnjegovog stepenastepena socijalizacijesocijalizacije, , intelektualnihintelektualnih sposobnostisposobnosti, , emocionalnogemocionalnog zrenjazrenja..

GovorGovor jeje uu direktnojdirektnoj vezivezi sasa akcijomakcijom , , dijetedijete spoznajespoznaje svijetsvijet okooko sebesebe djelujudjelujuććii nana njeganjega..UU popoččetkuetku sese djedječčijeije porukeporuke odlikujuodlikuju nepotpunimnepotpunim rereččenicamaenicama, , zamjenicamazamjenicama zaza kojekoje sese nene znazna referentreferent, , tete gaga stogastoga mogumogu razumjetirazumjeti samosamo poznatipoznati sagovornicisagovornici..RazvojemRazvojem djetetadjeteta porukeporuke postajupostaju svesve rjerječčitijeitije ii bogatebogate izraizražžajnimajnim sredstvimasredstvima aa upravoupravo uu izgradnjiizgradnji togtog bogatstvabogatstva velikuveliku funkcijufunkciju imaima okolinaokolina prijeprije svegasvega obiteljobitelj tete boravakboravak djetetadjeteta uu predpredšškolskojkolskoj institucijiinstituciji. .

Funkcija predškolske intitucije u razvoju govoraFunkcija predškolske intitucije u razvoju govora

UU malojmaloj socijalnojsocijalnoj grupigrupi kojukoju sasaččinjavainjava odgajateljicaodgajateljica ii dvadesetakdvadesetak djecedjece postojepostoje dobridobri uvjetiuvjeti zaza memeđđusobnousobno komuniciranjekomuniciranje, , uzuz pomopomoć ć raznovrsnihraznovrsnih materijalamaterijala, , sadrsadržžajaaja ii metodametoda radarada kojikoji sese primjenjujuprimjenjuju uu ovimovim institucijamainstitucijama..

OdgajateljicaOdgajateljica momožžee podstapodstaččii napredaknapredak odreodređđenihenih grupacijagrupacija djecedjece kaokao š štoto susu::-- djecadjeca kojakoja malomalo govoregovore ( ( odgajateljicaodgajateljica najnajččeešćšćee uspijevauspijeva potaknutipotaknuti razvojrazvoj govoragovora kodkod oveove

djecedjece jerjer jeje zatezateččenoeno stanjestanje posljedicaposljedica ponaponaššanjaanja kojekoje jeje naunauččenoeno uu prethodnimprethodnim uvjetimauvjetima gdjegdje susu djecadjeca odod stranestrane roditeljaroditelja tjtj. . zbogzbog njihovihnjihovih odgojnihodgojnih postupakapostupaka, , obeshrabrivanaobeshrabrivana dada iskaiskažžuu svojesvoje potrebepotrebe, š, štoto jeje rezultiralorezultiralo manifestiranimmanifestiranim govornimgovornim sposobnostimasposobnostima djecedjece..

-- dijetedijete kojekoje jeje tetešškoko razumjetirazumjeti ( (neophodnoneophodno jeje dada razlikujemorazlikujemo zaostajanjezaostajanje odod poremeporemeććajaaja uu govorugovoru. . SiromaSiromašštvotvo rjerječčnikanika sese odreodređđujeuje uu odnosuodnosu nana referentnureferentnu grupugrupu djecedjece. . NajboljiNajbolji pokazateljkojipokazateljkoji odgajateljiciodgajateljici pomapomažžee dada utvrdiutvrdi dada lili jeje kodkod djetetadjeteta prisutanprisutan govornigovorni poremeporemeććajaj jestejeste postignutipostignuti napredaknapredak togtog djetetanakondjetetanakon njegovognjegovog ulaskaulaska uu vrtivrtić.ć.

-- dijetedijete kojekoje mucamuca ( (ovdjeovdje jeje neophodnoneophodno razlikovatirazlikovati normalnonormalno zapinjanjezapinjanje pripri govorugovoru ii mucanjemucanje, , jerjer uobiuobiččajeniajeni nanaččinin govoragovora malogmalog djetetadjeteta č čestoesto sadrsadržžavaava pauzepauze ii blokadeblokade š štoto sese momožžee pripisatipripisati afektivnimafektivnim okolnostimaokolnostima uu kojimakojima jeje dijetedijete rasloraslo..

SposobnostSposobnost kojomkojom komunicirakomunicira odgajateljicaodgajateljica jeje relevantanrelevantan faktorfaktor uticajauticaja nana razvojrazvoj umijeumijeććaa komunikacijekomunikacije kodkod djecedjece. Č. Čestoesto odrasliodrasli reagirajureagiraju veveć ć nana gestagesta djecedjece kaokao š štoto susu suzesuze ii slsl. . NasuprotNasuprot tometome akoako odgajateljicaodgajateljica kakažžee: Š: Štata bibi titi htiohtio dada jaja uradimuradim iliili dada samsam uradiuradiš, š, kakokako bibi titi toto htiohtio, , momožžeeš š lili toto dada mimi kakažžeeš, .. š, .. dijetedijete jeje tadatada navedenonavedeno dada samosamo explicitnoexplicitno formuliraformulira š štata žželieli ii komunikacijakomunikacija postajepostaje uspjeuspješšnijanija..

UlogaUloga odgajateljiceodgajateljice jestejeste dada podstipodstiččuu djecudjecu komuniciratikomunicirati uu razlirazliččitimitim situacijamasituacijama( ( dada opiopiššuu nenešštoto, , dada sese obrateobrate drugojdrugoj djecidjeci, , dada sese suprotstavljajusuprotstavljaju , , dada komentirajukomentiraju..TakoTako sese uu grupigrupi osimosim š štoto sese razvijarazvija sposobnostsposobnost komuniciranjakomuniciranja stvarajustvaraju ii idelniidelni uvjetiuvjeti zaza razvijanjerazvijanje sposobnostisposobnosti aktivnogaktivnog slusluššanjaanja kodkod djecedjece, , kojakoja jeje neophodnaneophodna zaza kvalitetnukvalitetnu komunikacijukomunikaciju..

UU čč enjeenje jednogjednog iliili pakpak dvadva jezikajezika nana predpred šš kolskomkolskom perioduperiodu ?? IstraIstražživanjaivanja susu pokazalapokazala dada dvojezidvojeziččnostnost nene dovodidovodi dodo kognitivnihkognitivnih tetešškokoććaa. . ZapravoZapravo

sese dokazalodokazalo dada su su dvojezidvojeziččnana djecadjeca naprednijanaprednija uu mnogimmnogim kognitivnimkognitivnim aspektimaaspektima odod jednojezijednojeziččnene djecedjece ( (DiazDiaz, 1983., , 1983., JohnsonJohnson, 1991.), 1991.)IzloIzložženostenost dvamadvama jezicimajezicima nene predstavljapredstavlja tetešškokoććuu malojmaloj djecidjeci. . ToTo ukazujeukazuje nana vavažžnostnost dada sese sasa uuččenjemenjem novognovog jezikajezika ii sposobnostisposobnosti komuniciranjakomuniciranja nana tomtom jezikujeziku otpootpoččnene veveć ć uu predpredšškolskojkolskoj institucijiinstituciji, , tete nastavinastavi uu popoččetnimetnim razredimarazredima osnovneosnovne š školekole, , kakokako bibi sese iskoristioiskoristio idealanidealan periodperiod odod petepete godinegodine, , dada sese osimosim maternjegmaternjeg jezikajezika usvojiusvoji jojoš š jedanjedan jezikjezik kojikoji uu tomtom uzrasnomuzrasnom perioduperiodu imaima najboljunajbolju psiholopsihološškuku podlogupodlogu. .

U Bosni i Hercegovini je nakon rata 1992-1995. godine osjetan, primjetan manjak,U Bosni i Hercegovini je nakon rata 1992-1995. godine osjetan, primjetan manjak, naučnono – istraživačkih i stručnih radova s područja pedagogije i psihologije djece.naučnono – istraživačkih i stručnih radova s područja pedagogije i psihologije djece.

Nestala je i infrastruktura – instituti, zavodi, centri, - gdje su se inicirala, stimulirala i Nestala je i infrastruktura – instituti, zavodi, centri, - gdje su se inicirala, stimulirala i provodila empirijska istraživanja, (proučavanja), radi stjecanja novih znanja i spoznaja. provodila empirijska istraživanja, (proučavanja), radi stjecanja novih znanja i spoznaja.

Istodobno, država je u tranziciji, suočena je sa brojnim promjenama u svim područjimaIstodobno, država je u tranziciji, suočena je sa brojnim promjenama u svim područjima života. života. Sve ove prijeko potrebne Sve ove prijeko potrebne inovacijeinovacije bilo bi nužno utemeljiti i na naučno – bilo bi nužno utemeljiti i na naučno – istraživačkim matricama. istraživačkim matricama.

Usvajanje složenih pojmova moralnog razvoja kroz igruUsvajanje složenih pojmova moralnog razvoja kroz igru

Projekat je realiziran po načelu što bliže životu, podacima, to bliže istini. Ostavio jeProjekat je realiziran po načelu što bliže životu, podacima, to bliže istini. Ostavio je znaznaččajneajne, , pozitivnepozitivne rezultaterezultate nana odgajateljeodgajatelje, , nana njihovnjihov radrad ii djelovanjedjelovanje, ali i na djecu zbog, ali i na djecu zbog sljedećih RAZLOGA:sljedećih RAZLOGA:

1.1. Istraženo je kako djeca od 5 do 6 godina (i mlađeg uzrasta) mogu usvajati koncepte:Istraženo je kako djeca od 5 do 6 godina (i mlađeg uzrasta) mogu usvajati koncepte:

Autoritet i Pravda i primjenjivati naučeno u svakodnevnom životu, a putem adekvatneAutoritet i Pravda i primjenjivati naučeno u svakodnevnom životu, a putem adekvatne

edukacije odgajatelja, metoda rada, te materijala i sredstava rada.edukacije odgajatelja, metoda rada, te materijala i sredstava rada.

2.2. Organizirani su seminari i radionice od strane članova Civitasa i eminentnihOrganizirani su seminari i radionice od strane članova Civitasa i eminentnih

profesora koji su prema ocjenama sudionika ocjenjeni najvišim ocjenama, a pružili suprofesora koji su prema ocjenama sudionika ocjenjeni najvišim ocjenama, a pružili su

dodatnu (pedagoško-psihološku) edukaciju odgajatelja i direktora I ompgućilidodatnu (pedagoško-psihološku) edukaciju odgajatelja i direktora I ompgućili

razmjenu iskustava odgajatelja i drugih učesnika projekta na nivou BiH.razmjenu iskustava odgajatelja i drugih učesnika projekta na nivou BiH.

3.3. Istraženi su efekti uvođenja inovacije (vodič, slikovnice, animirane priče) od straneIstraženi su efekti uvođenja inovacije (vodič, slikovnice, animirane priče) od strane

evaluatora u predškolskim institucijama i ispitivani su stavovi, mišljenja i znanjaevaluatora u predškolskim institucijama i ispitivani su stavovi, mišljenja i znanja

odgajatelja i direktora o efektima i rezultatima realiziranog projekta.odgajatelja i direktora o efektima i rezultatima realiziranog projekta.

4.4. Rezultati koji su dobiveni istraživanjem o efektima primjene programa Rezultati koji su dobiveni istraživanjem o efektima primjene programa „Građansko„Građansko

obrazovanje u predškolskim ustanovama“ govore u prilog navedenom programu.obrazovanje u predškolskim ustanovama“ govore u prilog navedenom programu.

Odgajatelji (i direktori) su, u velikoj većini, dali pozitivnu evaluaciju Programa. Odgajatelji (i direktori) su, u velikoj većini, dali pozitivnu evaluaciju Programa.

5.5. RezultatiRezultati kojikoji susu dobivenidobiveni pokazujupokazuju dada jeje ponaponaššanjeanje djecedjece, , nakonnakon primjeneprimjene koncepatakoncepata::

AutoritetAutoritet ii PravdaPravda, , postalopostalo odgovornijeodgovornije ii zrelijezrelije. . DjecaDjeca susu, , takotakođđerer, , postalapostala

demokratidemokratiččnijanija uu komunikacijikomunikaciji ii popošštivanjutivanju postavljenihpostavljenih pravilapravila. .

6.6. RezultatiRezultati susu, , takotakođđerer, , pokazalipokazali dada jeje uuččeešćšćee odgajateljaodgajatelja uu navedenomnavedenom programuprogramu bilobilo

izuzetnoizuzetno korisnokorisno, , jerjer jeje unaprijedilounaprijedilo njihovnjihov radrad uu vrtivrtiććuu, , tete jeje dovelodovelo dodo njihovognjihovog

vlastitogvlastitog boljegboljeg razumijevanjarazumijevanja: : autoritetaautoriteta, , pravdepravde ii demokratijedemokratije. . VeVeććinaina odgajateljaodgajatelja jeje

integriralaintegrirala sadrsadržžajaj projektaprojekta uu postojepostojeććii programprogram radarada vrtivrtiććaa ii veveććinaina smatrasmatra dada jeje,,

vrijemevrijeme kojekoje susu potropotroššiliili uuččeešćšćemem uu ovomovom projektuprojektu, , bilobilo kvalitetnokvalitetno iskoriiskorišštenoteno

vrijemevrijeme. . UU odgovorimaodgovorima nana otvorenootvoreno pitanjepitanje, , ispitaniciispitanici smatrajusmatraju dada jeje obukaobuka bilabila vrlovrlo

dobradobra, , praktipraktiččnana, , kvalitetnakvalitetna, , aliali sugerirajusugeriraju dada jeje trebatreba nastavitinastaviti, , povepoveććatiati brojbroj

radionicaradionica, , seminaraseminara, , zajednizajedniččkihkih susretasusreta--razgovorarazgovora, , tete literaturuliteraturu..

7.7. ViViššee odod 90% 90% odgajateljaodgajatelja podrpodržžavaava projekatprojekat sasa stavomstavom dada bibi ii narednenaredne godinegodine

realiziralirealizirali konceptekoncepte, , uzuz proprošširenjeirenje programaprograma sasa jojoš š dvadva konceptakoncepta: : OdgovornostOdgovornost ii

PrivatnostPrivatnost. (. (odgajatelja, njih 98,3%, smatra da je u cjelini program bio koristan zaodgajatelja, njih 98,3%, smatra da je u cjelini program bio koristan za

djecu iz njihove grupe). djecu iz njihove grupe).

Zbog svega navedenog rukopis pretstavlja dragocjenost i vrjednost te najtoplijeZbog svega navedenog rukopis pretstavlja dragocjenost i vrjednost te najtoplije preporučujem da se ŠTAMPA i ugleda svetlo dana, kako bi došao u ruke brojnih korisnikapreporučujem da se ŠTAMPA i ugleda svetlo dana, kako bi došao u ruke brojnih korisnika (nastavnika, odgajatelja, pegagoga, psihologa).(nastavnika, odgajatelja, pegagoga, psihologa).

Formiranje osnovnih matematičkih pojmova kroz integrirani kurikulumFormiranje osnovnih matematičkih pojmova kroz integrirani kurikulum1818

1.1. Cilj ovog istraživanja bio je usmjeren na utvrđivanje odgojno-obrazovnih efekata primjene Cilj ovog istraživanja bio je usmjeren na utvrđivanje odgojno-obrazovnih efekata primjene

metode učenja putem rješavanja problema u procesu razvoja početnih matematičkih pojmovametode učenja putem rješavanja problema u procesu razvoja početnih matematičkih pojmova

u integriranom predškolskom kurikulumu kod djece starijeg predškolskog uzrasta. Drugi cilju integriranom predškolskom kurikulumu kod djece starijeg predškolskog uzrasta. Drugi cilj

istraživanja odnosi se na utvrđivanje efekata primjene akcionog istraživanja u procesuistraživanja odnosi se na utvrđivanje efekata primjene akcionog istraživanja u procesu

profesionalnog razvoja odgajatelja.profesionalnog razvoja odgajatelja.

Istraživanje je provedeno u tri vrtića JU „Djeca Sarajeva“, a obuhvatilo je djecu starijegIstraživanje je provedeno u tri vrtića JU „Djeca Sarajeva“, a obuhvatilo je djecu starijeg

predškolskog uzrasta (5 – 6 godina) i šest odgajatelja. predškolskog uzrasta (5 – 6 godina) i šest odgajatelja.

2.2. Osnovna metodološka paradigma istraživanja bila je akciono istraživanje. Naši rezultati Osnovna metodološka paradigma istraživanja bila je akciono istraživanje. Naši rezultati

pokazuju da je primjena ovog tipa istraživanja u potpunosti opravdala naše metodološkopokazuju da je primjena ovog tipa istraživanja u potpunosti opravdala naše metodološko

1818 Obranjena doktorska teza dr. Zore Marendić pod nazivom „Razvoj početnih matematičkih pojmova Obranjena doktorska teza dr. Zore Marendić pod nazivom „Razvoj početnih matematičkih pojmova putem rješavanja problema u integriranom predškolskom kurikulumu“, 2008.putem rješavanja problema u integriranom predškolskom kurikulumu“, 2008.

opredjeljenje i da je ono pobudilo veliki interes i značajno doprinijelo profesionalnom razvojuopredjeljenje i da je ono pobudilo veliki interes i značajno doprinijelo profesionalnom razvoju

odgajatelja.odgajatelja.

3.3. Predmet istraživanja je vrlo kompleksan i uključuje mnogo faktora. U odnosu na Predmet istraživanja je vrlo kompleksan i uključuje mnogo faktora. U odnosu na

postavljenu hipotezu 1 koja glasi: Učenje putem rješavanja problema na predškolskompostavljenu hipotezu 1 koja glasi: Učenje putem rješavanja problema na predškolskom

uzrastu zasniva se na različitim strategijama i potiče upotrebu različitih vrsta matematičkihuzrastu zasniva se na različitim strategijama i potiče upotrebu različitih vrsta matematičkih

pojmova što doprinosi njihovom boljem razumijevanju i pravilnijem korištenju te shvatanjupojmova što doprinosi njihovom boljem razumijevanju i pravilnijem korištenju te shvatanju

jednostavnih matematičkih odnosa i zakonitosti, dobili smo slijedeće rezultate:jednostavnih matematičkih odnosa i zakonitosti, dobili smo slijedeće rezultate:

a)a) Strategija Strategija pokušaj i pogreška pokušaj i pogreška korištenakorištena uu rješavanju problemskih situacija javlja se narješavanju problemskih situacija javlja se na

starijem predškolskom uzrastu, 5 – 6 godina, ali u daleko manjem broju slučajeva odstarijem predškolskom uzrastu, 5 – 6 godina, ali u daleko manjem broju slučajeva od

strategije smišljeno i namjernostrategije smišljeno i namjerno rješavanje problema. Prisustvo strategije rješavanje problema. Prisustvo strategije pokušaj ipokušaj i

pogreška pogreška predstavlja, na određen način, embrion korištenja predstavlja, na određen način, embrion korištenja strategije smišljenog istrategije smišljenog i

namjernognamjernog pristupa rješavanju problema i prirodan je put u razvijanju sposobnosti pristupa rješavanju problema i prirodan je put u razvijanju sposobnosti

smišljenog i namjernog rješavanja problema. Važno je da odgajatelji to znaju, dasmišljenog i namjernog rješavanja problema. Važno je da odgajatelji to znaju, da

prepoznaju takve pokušaje i da vode dijete u tom procesu kako bi mu odgovarajućimprepoznaju takve pokušaje i da vode dijete u tom procesu kako bi mu odgovarajućim

podsticajima i pitanjima pomogli da pređe na viši nivo rješavanja problema. U objepodsticajima i pitanjima pomogli da pređe na viši nivo rješavanja problema. U obje

strategije bilo je prisutno više različitih koraka i njihovih kombinacija, s tim da jestrategije bilo je prisutno više različitih koraka i njihovih kombinacija, s tim da je

broj koraka u broj koraka u strategiji pokušaj i pogreška bio mnogo manjistrategiji pokušaj i pogreška bio mnogo manji , nego broja koraka u, nego broja koraka u

strategiji – strategiji – smišljeno i namjerno.smišljeno i namjerno. Iako ne postoji statistički značajna razlika između Iako ne postoji statistički značajna razlika između

vrste upotrebljenih koraka u strategiji smišljeno i namjernovrste upotrebljenih koraka u strategiji smišljeno i namjerno u odnosu na pojedine u odnosu na pojedine

vrste problemskih situacijavrste problemskih situacija, dobiveni rezultati pružaju mogućnost za donošenje, dobiveni rezultati pružaju mogućnost za donošenje

određenih zaključaka. Dobivene pokazatelje potrebno je uzeti u obzir prilikomodređenih zaključaka. Dobivene pokazatelje potrebno je uzeti u obzir prilikom

planiranja rada sa djecom u smislu da se planiraju različite vrste problemskih situacijaplaniranja rada sa djecom u smislu da se planiraju različite vrste problemskih situacija

jer njihovom podjednakom zastupljenošću ostvaruju se mnogi zadaci iz domenajer njihovom podjednakom zastupljenošću ostvaruju se mnogi zadaci iz domena

razvoja djece. Posebno bi trebalo više pažnje posvetiti planiranju praktičnih irazvoja djece. Posebno bi trebalo više pažnje posvetiti planiranju praktičnih i

verbalno-hipotetičkih problemskih situacija koje pružaju više mogućnosti za postupkeverbalno-hipotetičkih problemskih situacija koje pružaju više mogućnosti za postupke

pokušaja uopštavanja i uopštavanja. pokušaja uopštavanja i uopštavanja.

b)b) Postoji značajna razlika u upotrebi Postoji značajna razlika u upotrebi različitih vrsta matematičkih pojmovarazličitih vrsta matematičkih pojmova u u

realiziranim problemskim situacijama. Pojmovi realiziranim problemskim situacijama. Pojmovi prostornih odnosa i relacijaprostornih odnosa i relacija i i

pojmovi pojmovi dimenzija predmetadimenzija predmeta značajno se više upotrebljavaju, dok se pojmovi značajno se više upotrebljavaju, dok se pojmovi

geometrijskih oblika u prostoru i ravnigeometrijskih oblika u prostoru i ravni značajno manje upotrebljavaju. značajno manje upotrebljavaju. Operacije saOperacije sa

skupovima, brojevi i brojanjeskupovima, brojevi i brojanje su dosta prisutne aktivnosti djece u rješavanju su dosta prisutne aktivnosti djece u rješavanju

problemskih situacija. Ove operacije dosta su prisutne u svakodnevnim aktivnostimaproblemskih situacija. Ove operacije dosta su prisutne u svakodnevnim aktivnostima

djece u vrtiću te je i njihovo pojavljivanje u problemskim situacijama očekivano. Sdjece u vrtiću te je i njihovo pojavljivanje u problemskim situacijama očekivano. S

metodičkog aspekta preporučuje se da se u procesu planiranja rada sa djecom vodimetodičkog aspekta preporučuje se da se u procesu planiranja rada sa djecom vodi

računa da se planiraju takve problemske situacije koje će zahtijevati podjednakoračuna da se planiraju takve problemske situacije koje će zahtijevati podjednako

prisustvo svih vrsta matematičkih pojmova, kao i da se realiziraju teme u okviruprisustvo svih vrsta matematičkih pojmova, kao i da se realiziraju teme u okviru

integriranog kurikuluma koje će u dužem vremenskom periodu kontinuiranointegriranog kurikuluma koje će u dužem vremenskom periodu kontinuirano

obuhvatiti sva programska područja iz razvoja matematičkih pojmova.obuhvatiti sva programska područja iz razvoja matematičkih pojmova.

c)c) U U korištenju strategije pokušajkorištenju strategije pokušaj i pogreškai pogreška prilikom rješavanja problemskih situacija prilikom rješavanja problemskih situacija

pojavili su se neki od matematičkih pojmova. Matematički pojmovi se značajnopojavili su se neki od matematičkih pojmova. Matematički pojmovi se značajno

češće javljaju pri korištenju češće javljaju pri korištenju strategije smišljeno i namjerno rješavanjestrategije smišljeno i namjerno rješavanje te je upotreba te je upotreba

matematičkih pojmova matematičkih pojmova direktno vezana za primjenu strategije. direktno vezana za primjenu strategije. Matematički pojmovi Matematički pojmovi

i njihova upotreba sastavni su dio, i uključeni su u rješavanja problemskihi njihova upotreba sastavni su dio, i uključeni su u rješavanja problemskih

situacija.situacija.Veće prisustvo matematičkih pojmova obezbjeđuje i uspješnije rješavanjeVeće prisustvo matematičkih pojmova obezbjeđuje i uspješnije rješavanje

problema i korištenje strategije koja se nalazi na višem nivou uspješnosti.problema i korištenje strategije koja se nalazi na višem nivou uspješnosti.

d)d) Dobiveni rezultati pokazujuDobiveni rezultati pokazuju dada prisustvo matematičkih pojmovaprisustvo matematičkih pojmova u odnosu na u odnosu na

pojedine pojedine vrste problemskih situacijavrste problemskih situacija nije statistički značajno. Najprisutnije korištenje nije statistički značajno. Najprisutnije korištenje

raznih vrsta matematičkih pojmova u različitim problemskim situacijama vidljivo je uraznih vrsta matematičkih pojmova u različitim problemskim situacijama vidljivo je u

praktičnim problemskim situacijamapraktičnim problemskim situacijama. Područje . Područje skupova i brojevaskupova i brojeva takođe je takođe je

najprisutnije i najbrojnije u okviru praktičnih problemskih situacija. Pojmovinajprisutnije i najbrojnije u okviru praktičnih problemskih situacija. Pojmovi

prostorne orijentacijeprostorne orijentacije su najprisutniji u verbalno-hipotetičkim problemskim su najprisutniji u verbalno-hipotetičkim problemskim

situacijama i ujedno su najbrojniji u toj vrsti situacija u odnosu na druge matematičkesituacijama i ujedno su najbrojniji u toj vrsti situacija u odnosu na druge matematičke

pojmove. Pojmovi iz područja skupova i brojeva zajedno nose pojmove. Pojmovi iz područja skupova i brojeva zajedno nose veliki procenat uveliki procenat u

ukupnom broju upotrebljenih matematičkih pojmova.ukupnom broju upotrebljenih matematičkih pojmova.

e)e) Učenje putem rješavanja problema omogućilo je djeci da shvate i usvoje mnogeUčenje putem rješavanja problema omogućilo je djeci da shvate i usvoje mnoge

jednostavne logičko-matematičke kauzalitete: Aktivnosti jednostavne logičko-matematičke kauzalitete: Aktivnosti mjerenjamjerenja su se pokazale kao su se pokazale kao

veoma dobre aktivnosti na osnovu kojih je dolazilo do uočavanja određenih logičko-veoma dobre aktivnosti na osnovu kojih je dolazilo do uočavanja određenih logičko-

matematičkih odnosa i zakonitosti i u kojima je upotreba matematičkih pojmova bilamatematičkih odnosa i zakonitosti i u kojima je upotreba matematičkih pojmova bila

veoma prisutna. Jednostavne logičko-matematičke odnose koje su djeca usvojila suveoma prisutna. Jednostavne logičko-matematičke odnose koje su djeca usvojila su

slijedeće:slijedeće:

-- mjeriti se može na razne načine i pomoću različitih predmeta,mjeriti se može na razne načine i pomoću različitih predmeta,

-- mjerni broj zavisi od dužine koja se mjeri i jedinice mjere, mjerni broj zavisi od dužine koja se mjeri i jedinice mjere,

-- dobiveni se broj u procesu mjerenja može upoređivati samo ako je jedinicadobiveni se broj u procesu mjerenja može upoređivati samo ako je jedinica

mjere ista, mjere ista,

-- za tačan rezultat mjerenja važno da se jedinice mjere naslanjaju jedna naza tačan rezultat mjerenja važno da se jedinice mjere naslanjaju jedna na

drugu,drugu,

-- u postupku mjerenja jednom jedinicom mjere, jedinica mjere se morau postupku mjerenja jednom jedinicom mjere, jedinica mjere se mora

nastavljati tačno na onom mjestu na kojem se završava prethodna, nastavljati tačno na onom mjestu na kojem se završava prethodna,

-- jedna dužina jedinice mjere može prenijeti na drugu i da će se dobiti istijedna dužina jedinice mjere može prenijeti na drugu i da će se dobiti isti

rezultat, rezultat,

-- uviđanja i shvatanja dvostruke uloge kardinalnog broja (kao rednog i glavnoguviđanja i shvatanja dvostruke uloge kardinalnog broja (kao rednog i glavnog

broja) broja)

-- od novonastalih dijelova može se ponovo sastaviti prvobitna cjelina, od novonastalih dijelova može se ponovo sastaviti prvobitna cjelina,

-- zakon gravitacije. zakon gravitacije.

PrednostPrednost primjeneprimjene uuččenjaenja putemputem rjerješšavanjaavanja problemaproblema nana planuplanu razvojarazvoja popoččetnihetnih matematimatematiččkihkih

pojmovapojmova jeje uu tometome š štoto ovaova metodametoda omoguomoguććavaava dada odreodređđeneene odnoseodnose, , kojikoji sese djecidjeci nene mogumogu

verbalnoverbalno ' 'prenijetiprenijeti' ' iliili objasnitiobjasniti, , djecadjeca samasama otkrivajuotkrivaju uspostavljajuuspostavljajuććii nana kognitivnomkognitivnom planuplanu

raznerazne vezeveze ii odnoseodnose, , apstrahirajuapstrahirajuććii nebitnenebitne elementeelemente predmetapredmeta iliili situacijasituacija ii uviuviđđajuajuććii onoono š štoto

jeje bitnobitno ii zajednizajedniččkoko..

LogiLogiččkoko--matematimatematiččkiki kauzalitetikauzaliteti dodo kojihkojih susu dodoššlala djecadjeca nesumnjivonesumnjivo mogumogu predstavljatipredstavljati dobrudobru

osnovuosnovu, , ii dobrodobro polazipolazišštete zaza shvatanjeshvatanje ii uviuviđđanjeanje kompleksnijihkompleksnijih kauzalitetakauzaliteta nana starijemstarijem

uzrastuuzrastu ii uu tokutoku daljegdaljeg š školovanjakolovanja..

4.4. U toku rješavanja različitih problemskih situacija djeca aktivnija i koriste različite vrste U toku rješavanja različitih problemskih situacija djeca aktivnija i koriste različite vrste

ponašanja koje doprinose boljem i uspješnijem učenju, a time i aktivnoj primjeniponašanja koje doprinose boljem i uspješnijem učenju, a time i aktivnoj primjeni

matematičkih pojmova i njihovom boljem razumijevanju, dobiveni su slijedeći rezultati. matematičkih pojmova i njihovom boljem razumijevanju, dobiveni su slijedeći rezultati.

a)a) Iako učenje putem rješavanja problema mobiliše sve intelektualne snage djeteta iIako učenje putem rješavanja problema mobiliše sve intelektualne snage djeteta i

potiče razvoj mnogih misaonih procesa, veoma je značajan i prisutan njegov uticajpotiče razvoj mnogih misaonih procesa, veoma je značajan i prisutan njegov uticaj

na šire aspekte dječjeg ponašanja i razvoja što se ogleda se u slijedećim ponašanjima:na šire aspekte dječjeg ponašanja i razvoja što se ogleda se u slijedećim ponašanjima:

pitanjima koja djeca postavljaju; preciznijoj upotrebi matematičkih pojmova; primjenipitanjima koja djeca postavljaju; preciznijoj upotrebi matematičkih pojmova; primjeni

prethodnih znanja i iskustava u procesu učenja; razvoju sposobnosti su-prethodnih znanja i iskustava u procesu učenja; razvoju sposobnosti su-

konstruktivističkog/suradničkog učenja; korištenje novih materijala; razvijanjekonstruktivističkog/suradničkog učenja; korištenje novih materijala; razvijanje

određenih vještina; ličnoj inicijativi u igri; povećanom interesu za svakodnevneodređenih vještina; ličnoj inicijativi u igri; povećanom interesu za svakodnevne

situacija; povećanoj aktivnosti povučene djece i davanju ličnih komentar. situacija; povećanoj aktivnosti povučene djece i davanju ličnih komentar.

b)b) Aktivnija primjena prethodnih znanja i iskustava, i razvijanje određenih vještina,Aktivnija primjena prethodnih znanja i iskustava, i razvijanje određenih vještina,

najprisutniji su u praktičnim problemskim situacijama, dok u verbalno-hipotetičkimnajprisutniji su u praktičnim problemskim situacijama, dok u verbalno-hipotetičkim

situacijama najveći broj evidentiranih ponašanja odnosi se na aktivnu primjenusituacijama najveći broj evidentiranih ponašanja odnosi se na aktivnu primjenu

prethodnih znanja i iskustava, i su-konstruktivističko učenje, što je u skladu saprethodnih znanja i iskustava, i su-konstruktivističko učenje, što je u skladu sa

prirodom ove vrste situacija. U slikovno-grafičkim problemskim situacijama najvećiprirodom ove vrste situacija. U slikovno-grafičkim problemskim situacijama najveći

broj evidentiranih ponašanja odnosi se na aktivniju primjenu prethodnih znanja ibroj evidentiranih ponašanja odnosi se na aktivniju primjenu prethodnih znanja i

iskustava, i razvijanje određenih vještina. Prisustvo modaliteta – aktivnija primjenaiskustava, i razvijanje određenih vještina. Prisustvo modaliteta – aktivnija primjena

prethodnih znanja i iskustava u velikom broju, u sve tri vrste problemskih situacija,prethodnih znanja i iskustava u velikom broju, u sve tri vrste problemskih situacija,

ide u prilog konstruktivističkoj prirodi procesa učenja u procesu učenja putemide u prilog konstruktivističkoj prirodi procesa učenja u procesu učenja putem

rješavanja problema.rješavanja problema.

c)c) Učenje putem rješavanja problema pozitivno se reflektovalo na podizanje dječjeUčenje putem rješavanja problema pozitivno se reflektovalo na podizanje dječje

svijesti o sopstvenim sposobnostima, i značajno je uticalo na razvoj samopouzdanja isvijesti o sopstvenim sposobnostima, i značajno je uticalo na razvoj samopouzdanja i

građenju pozitivne slike o sebi. građenju pozitivne slike o sebi.

5. 5. Treća hipoteza glasi: Primjenom učenja putem rješavanja problema znatno se potičuTreća hipoteza glasi: Primjenom učenja putem rješavanja problema znatno se potiču

odgajatelji na upotrebu efikasnijih postupaka za aktivno uključivanje djece i njihovo uspješnoodgajatelji na upotrebu efikasnijih postupaka za aktivno uključivanje djece i njihovo uspješno

rješavanje problemskih situacija, kao i njihovo bolje shvatanje i primjenu određenihrješavanje problemskih situacija, kao i njihovo bolje shvatanje i primjenu određenih

matematičkih pojmova, odnosa i relacija. Dobili smo slijedeće rezultate u odnosu na ovumatematičkih pojmova, odnosa i relacija. Dobili smo slijedeće rezultate u odnosu na ovu

hipotezu:hipotezu:

a)a) Postupci odgajatelja u procesu učenja putem rješavanja problema imaju odlučujućuPostupci odgajatelja u procesu učenja putem rješavanja problema imaju odlučujuću

ulogu. Postupci ulogu. Postupci indirektnog poučavanjaindirektnog poučavanja djece predstavljaju najprimjereniji metodički djece predstavljaju najprimjereniji metodički

put u cilju ostvarivanja svih efekata koje pruža učenje putem rješavanja problema naput u cilju ostvarivanja svih efekata koje pruža učenje putem rješavanja problema na

planu razvoja matematičkih pojmova i drugih aspekata dječjeg ponašanja i razvoja.planu razvoja matematičkih pojmova i drugih aspekata dječjeg ponašanja i razvoja.

b)b) Primjena metode učenja putem rješavanja problema direktnije usmjerava odgajateljePrimjena metode učenja putem rješavanja problema direktnije usmjerava odgajatelje

da mnogo više koriste pitanja otvorenog tipa nego drugu vrstu pitanja. Pitanjada mnogo više koriste pitanja otvorenog tipa nego drugu vrstu pitanja. Pitanja

otvorenog tipa značajna su ,između ostalog, i zato što potiču proces generalizacijeotvorenog tipa značajna su ,između ostalog, i zato što potiču proces generalizacije

kod djece. kod djece.

c)c) Učenje putem rješavanja problema potiče komunikaciju zasnovanu na Učenje putem rješavanja problema potiče komunikaciju zasnovanu na dijalogu dijalogu uu

kojem odgajatelj mora pažljivo slušati dijete kako bi mogao nastaviti razgovor ukojem odgajatelj mora pažljivo slušati dijete kako bi mogao nastaviti razgovor u

pravom smjeru. Prisustvo dijaloga u komunikaciji sa djecom povećalo je osjetljivostpravom smjeru. Prisustvo dijaloga u komunikaciji sa djecom povećalo je osjetljivost

odgajatelja za postavljanje pravog pitanja u pravo vrijeme, što je doprinijelo iodgajatelja za postavljanje pravog pitanja u pravo vrijeme, što je doprinijelo i

mijenjanju opšteg stila rada sa djecom. mijenjanju opšteg stila rada sa djecom.

d)d) Ne postoji značajna razlika u prisustvu različitih vrsta pitanja i verbalnih iNe postoji značajna razlika u prisustvu različitih vrsta pitanja i verbalnih i

neverbalnih poticaja u odnosu na različite vrste problemskih situacija, tj. odgajateljineverbalnih poticaja u odnosu na različite vrste problemskih situacija, tj. odgajatelji

su u svim problemskim situacijama najčešće koristili ona pitanja i poticaje koji susu u svim problemskim situacijama najčešće koristili ona pitanja i poticaje koji su

imanentni učenju putem rješavanja problema, što smatramo doprinosomimanentni učenju putem rješavanja problema, što smatramo doprinosom

profesionalnog usavršavanja koje smo primijenili u našem istraživanju. profesionalnog usavršavanja koje smo primijenili u našem istraživanju.

6.6. U odnosu na četvrtu hipotezu koja glasi: Akcioni tip istraživanja, kao vid profesionalnog U odnosu na četvrtu hipotezu koja glasi: Akcioni tip istraživanja, kao vid profesionalnog

razvoja odgajatelja, predstavlja efikasan način za primjenu učenja putem rješavanjarazvoja odgajatelja, predstavlja efikasan način za primjenu učenja putem rješavanja

problema i za primjenu najefikasnijih metodskih postupka u radu sa djecom u predškolskojproblema i za primjenu najefikasnijih metodskih postupka u radu sa djecom u predškolskoj

ustanovi, dobili smo slijedeće rezultate:ustanovi, dobili smo slijedeće rezultate:

a)a) Učešće odgajatelja u akcionom istraživanju obuhvata mnoga pitanja života i radaUčešće odgajatelja u akcionom istraživanju obuhvata mnoga pitanja života i rada

predškolskih ustanova što rezultira kvalitativnim promjenama u profesionalnompredškolskih ustanova što rezultira kvalitativnim promjenama u profesionalnom

razvoju odgajatelja na širem profesionalnom planu, podižući njihove profesionalnerazvoju odgajatelja na širem profesionalnom planu, podižući njihove profesionalne

kompetencije na viši nivo.kompetencije na viši nivo.

b)b) Zahvaljujući kontinuiranom korištenju stručne literature, kao i rasprava o pročitanom,Zahvaljujući kontinuiranom korištenju stručne literature, kao i rasprava o pročitanom,

i rasprava tokom istraživanja, odgajatelji su :i rasprava tokom istraživanja, odgajatelji su :

-- lakše shvatili osnovna istraživačka pitanja i postupke i svoje uloge u akcionomlakše shvatili osnovna istraživačka pitanja i postupke i svoje uloge u akcionom

istraživanju ;istraživanju ;

-- preispitivali vlastite postupke u radu i razvili osjetljivosti za primjećivanje određenihpreispitivali vlastite postupke u radu i razvili osjetljivosti za primjećivanje određenih

situacija koje ranije nisu dolazile u fokus interesovanja odgajatelja; situacija koje ranije nisu dolazile u fokus interesovanja odgajatelja;

-- sticali uvida u savremene pristupe u praksi i poredili vlastita iskustva s nečim što jesticali uvida u savremene pristupe u praksi i poredili vlastita iskustva s nečim što je

priznato kao dobra praksa;priznato kao dobra praksa;

-- shvatili su važnosti samorefleksije i oslobodili se da otvoreno raspravljaju o svomshvatili su važnosti samorefleksije i oslobodili se da otvoreno raspravljaju o svom

poslu i problemima na koje nailaze i poslu i problemima na koje nailaze i

-- bogatili su rječnik stručnom terminologijom te ga aktivno koristili u raspravama ibogatili su rječnik stručnom terminologijom te ga aktivno koristili u raspravama i

na javnoj prezentaciji.na javnoj prezentaciji.

c)c) Primjena učenja putem rješavanja problema kroz akciono istraživanje uticala je naPrimjena učenja putem rješavanja problema kroz akciono istraživanje uticala je na

bolje i kontinuirano posmatranje djece i više fokusiranje na to kako djeca uče ibolje i kontinuirano posmatranje djece i više fokusiranje na to kako djeca uče i

razmišljaju.razmišljaju.

d)d) Odgajatelji su postali otvoreniji za reagovanje u neplaniranim i nepredviđenimOdgajatelji su postali otvoreniji za reagovanje u neplaniranim i nepredviđenim

situacijama i stekli su znanje i osjećaj kako na pravi način reagirati u određenomsituacijama i stekli su znanje i osjećaj kako na pravi način reagirati u određenom

trenutku i kako neku spontano nastalu situaciju iskoristiti da potaknu djecu natrenutku i kako neku spontano nastalu situaciju iskoristiti da potaknu djecu na

uviđanje, rješavanje problema i zaključivanje. Odgajatelji su shvatili da se učenjeuviđanje, rješavanje problema i zaključivanje. Odgajatelji su shvatili da se učenje

putem rješavanja problema ne može detaljno unaprijed planirati i da ovakav načinputem rješavanja problema ne može detaljno unaprijed planirati i da ovakav način

rada sa djecom uvijek nosi dozu iznenađenja i potrebu da se na pravi način reaguje urada sa djecom uvijek nosi dozu iznenađenja i potrebu da se na pravi način reaguje u

datom momentu.datom momentu.

e)e) Direktno poučavanje, koje je bilo dominantno u ranijem radu, sve je više ustupaloDirektno poučavanje, koje je bilo dominantno u ranijem radu, sve je više ustupalo

mjesto indirektnim metodama postupanja. mjesto indirektnim metodama postupanja.

f)f) Pored značajnih efekata na planu profesionalnog razvoja odgajatelja, učešće uPored značajnih efekata na planu profesionalnog razvoja odgajatelja, učešće u

akcionom istraživanju doprinijelo je podizanju motivacije za rad na mnogo viši nivo,akcionom istraživanju doprinijelo je podizanju motivacije za rad na mnogo viši nivo,

unijelo osvježenje u svakodnevnicu i dalo novi smisao i poticaj radu.unijelo osvježenje u svakodnevnicu i dalo novi smisao i poticaj radu.

g)g) Istraživanje je pozitivno uticalo na klimu u vrtićima gdje se realiziralo istraživanje;Istraživanje je pozitivno uticalo na klimu u vrtićima gdje se realiziralo istraživanje;

izazvalo je interes ostalih odgajatelja; povećalo vrijeme provedeno u stručnimizazvalo je interes ostalih odgajatelja; povećalo vrijeme provedeno u stručnim

diskusijama i raspravama u vrtiću; iniciralo je nabavku jednog broja stručne literaturediskusijama i raspravama u vrtiću; iniciralo je nabavku jednog broja stručne literature

za sve vrtiće; veći broj odgajatelja je imao doticaj, i mogao je koristiti stručnuza sve vrtiće; veći broj odgajatelja je imao doticaj, i mogao je koristiti stručnu

literaturu koji su koristili odgajatelji iz istraživačkog tima. literaturu koji su koristili odgajatelji iz istraživačkog tima.

h)h) Javna prezentacija našeg istraživanja bila je potvrda pozitivnih efekata višemjesečnogJavna prezentacija našeg istraživanja bila je potvrda pozitivnih efekata višemjesečnog

rada u akcionom istraživanju, a reflektovala se kroz primijećeno samopouzdanje urada u akcionom istraživanju, a reflektovala se kroz primijećeno samopouzdanje u

elaboriranju stečenog iskustva i korištenjem savremene stručne terminologije. elaboriranju stečenog iskustva i korištenjem savremene stručne terminologije.

7.7. Gledajući sveobuhvatno evidentirane i izložene rezultate možemo istači da je naše iskustvo Gledajući sveobuhvatno evidentirane i izložene rezultate možemo istači da je naše iskustvo

pokazalo da integrirani kurikulum predstavlja dobar okvir za razvoj početnih matematičkihpokazalo da integrirani kurikulum predstavlja dobar okvir za razvoj početnih matematičkih

pojmova, da je postojeću praksu moguće mijenjati i da ovo istraživanje daje dobre perspektivepojmova, da je postojeću praksu moguće mijenjati i da ovo istraživanje daje dobre perspektive

u tom pravcu. Također smo stekli uvjerenja da je uloga odgajatelja u integriranom kurikulumuu tom pravcu. Također smo stekli uvjerenja da je uloga odgajatelja u integriranom kurikulumu

veoma složena i odgovorna i zahtijeva visok nivo znanja i profesionalne kompetencije, kao iveoma složena i odgovorna i zahtijeva visok nivo znanja i profesionalne kompetencije, kao i

visoke motivacije za rad, što vodi nužno potrebi stalne edukacije odgajatelja. visoke motivacije za rad, što vodi nužno potrebi stalne edukacije odgajatelja.

PRILOZIPRILOZI

DJECA KOJA ZADAJU BRIGE

U grupui djece koja zadaju brige, odnosno djece koju je teško odgajatai spadaju:

a)a) Plašljivo dijetePlašljivo dijete::Ako se strah javlja kao reakcija na stvarnu opasnost i ako je njegova jačina približna

veličini te opasnosti, mora se shvatati kao normalan. On se tada vezuje za nagon za samoodržanjem i smisao mu je da pripremi čovjeka za borbu ili bjegstvo, da bi se zaštitio od opasnosti.

Ali postoje slučajevi kada je opasnost nepoznata, prividna ili suviše mala, a reakcija suviše jaka. Bolesni strah se prepoznaje po tome što se suviše često javlja bez vidljivog spoljašnjeg uzroka. Opasnost u tim slučajevima ne dolazi iz vana, već iz unutarnjeg svijeta čovjeka. Takav strah je štetan, jer sputava normalno ponašanje čovjeka.

Trenutno otklanjanje samog straha u ovakvim situacijama ne rješava problem, jer je ostala skolnost u čovjeku da na ovaj način rješava probleme.

Mada se uvjeti javljanja straha kod odraslih često dosta razlikuju od onih kod djece, čini se da suštinske razlike ne postoje. Proučavanja raznih poremećaja kod odraslih otkrivaju probleme koji su najčešće nastali u ranom djetinjstvu.

Zbog toga je strah kod djece osobito značajan. Djetetova nemoć i potreba za pomoći neizostavno nas angažiraju i sukobljavaju s tim problemom.

Poznato je da dječje mišljenje se u mnogome razlikuje od logički discipliniranog mišljenja odraslih. Dijete vrlo sporo uči da razlikuje realni svijet od svog imaginarnog svijeta.

Najčešća forma straha kod djece je strah od neke životinje, predmeta ili situacije. Takav strah naziva se fobija. Objekt za koji je strah vezan obično je bezopasan, tako da i samo dijete primjećuje da je njegov strah pretjeran. Izbor objekta je slučajan i ovisi od slučajnog sticaja okolnosti. Ti objekti su veoma raznovrsni, ali obzirom da uvijek imaju simbolički karakter, mogu se dovesti u vezu s malim brojem osnovnih motiva. Najčešći motivi su: Strah od roditelja, koji se najčešće ispoljava kao strah od velikih životinja. Strah od

roditelja se često mijenja u strah od postupaka koje oni mogu da učine, kao što je kažnjavanje, napuštanje i sl.

Strah od proždiranja (životinje), ili strah od provalija, izražava najčešće strah od majke koja teži da dominira.

Strah od mraka, kod ove forme naizgled nedostaje objekt. Ovaj strah se najčešće povezuje s noćnim strahom. Međutim kod noćnog straha ne postoji strah od mraka, već je strah vezan za snove.

Strah od kazne je vrlo čest. Većina roditelja očekuje da će katznama, a naročito batinama, uspjeti da stvore kod djeteta određeni strah.na kraju se ispostavlja, skoro redovito, da kazne nisu imale željenog efekta.

Strah od neuspjeha je neupadljiv, ali osobito značajan. Svaki neuspjeh sadrži u sebi izvjesnu dozu straha.

Strah od “želje biti dobar” je posebna forma straha. Često smo suočeni s gorkom istinom da neka djeca ne mogu da se poprave ma kako postupali s njima. Njihovi problemi su obično veoma duboki i učvršćeni. Dublja analiza ovih slučajeva otkriva da oni žive u “svijetu bez ljubavi”.

Pri otklanjanju strha prvenstveno treba tražiti uzrok straha. Strah se začinje u određenim okolnostima, a za dijete je to prvenstveno obiteljska sredina. Stoga je promjena sredine prvi uvjet koji se mora ispuniti.

b)b) Razmaženo dijete:Razmaženo dijete:Razmaženost je prilično rasprostranjena pojava, jer se njen uzrok nalazi u samoj strukturiRazmaženost je prilično rasprostranjena pojava, jer se njen uzrok nalazi u samoj strukturi

civiliziranog društva. civiliziranog društva. Kao što postoje razmažena djeca postoje i razmaženi ljudi, kojima jeKao što postoje razmažena djeca postoje i razmaženi ljudi, kojima je priznata zrelost, ali im je potrebno stalno potvrđivanje. Oni traže neprekidnu pažnju, uvijek supriznata zrelost, ali im je potrebno stalno potvrđivanje. Oni traže neprekidnu pažnju, uvijek su nečim nezadovoljni, smeta im društvena sredina, bezrazložno su nesrećni. nečim nezadovoljni, smeta im društvena sredina, bezrazložno su nesrećni.

Korijeni svake razmaženosti vode porijeklo od najranijeg djetinjstva i po načinuKorijeni svake razmaženosti vode porijeklo od najranijeg djetinjstva i po načinu ispoljavanja svaka razmaženost podsejća na razmaženost djeteta.ispoljavanja svaka razmaženost podsejća na razmaženost djeteta.

Razmaženost nije osobina djeteta zavisna od njegovih urođenih predispozicija;Razmaženost nije osobina djeteta zavisna od njegovih urođenih predispozicija; naprotiv, ona je rezultat o d g a j a nj a.naprotiv, ona je rezultat o d g a j a nj a. Razmaženost je određeni mehanizam djetinjih Razmaženost je određeni mehanizam djetinjih reakcija na spoljni svijet, koje ono ispoljava od prvih dana života, a koje su se stalnimreakcija na spoljni svijet, koje ono ispoljava od prvih dana života, a koje su se stalnim ponavljanjem u određenoj povezanosti tako učvrstile da su stekle relativnu stalnost. ponavljanjem u određenoj povezanosti tako učvrstile da su stekle relativnu stalnost.

Kao uzroke razmaženosti navode se:Kao uzroke razmaženosti navode se: Pretjerani izlivi ljubaviPretjerani izlivi ljubavi mogu se ispoljavati na razne načine: u pretjeranoj brizi za zdravlje mogu se ispoljavati na razne načine: u pretjeranoj brizi za zdravlje

djeteta, brizi za njegovu ishranu, u strahu da mu se nešto loše ne dogodi, itd. djeteta, brizi za njegovu ishranu, u strahu da mu se nešto loše ne dogodi, itd. Pretjerana ambicija roditelja da dijete bude uvijek i svuda prvoPretjerana ambicija roditelja da dijete bude uvijek i svuda prvo ili, bar, da ne izostaje iza ili, bar, da ne izostaje iza

prvog. Tada roditelji djecu obasipaju skupim odjevnim predmetima, igračkama i sl.prvog. Tada roditelji djecu obasipaju skupim odjevnim predmetima, igračkama i sl. Popuštanje pred zahtjevima djetetaPopuštanje pred zahtjevima djeteta također vodi do razmaženosti. Ali ono može biti također vodi do razmaženosti. Ali ono može biti

veoma različito motivirano: da bi djetetu pružili ono što roditelji u djetinjstvu nisu imali,veoma različito motivirano: da bi djetetu pružili ono što roditelji u djetinjstvu nisu imali, da bi izbjegli plač ili nezadovoljstvo djeteta, da bi se pokazali, i dr.da bi izbjegli plač ili nezadovoljstvo djeteta, da bi se pokazali, i dr.

Popuštanje zbog posebne situacije u kućiPopuštanje zbog posebne situacije u kući je vrlo pogodno za stvaranje razmaženosti. Loši je vrlo pogodno za stvaranje razmaženosti. Loši odnosi u obitelji, “takmičenje” između članova šire obitelji, ambivalentan odnos roditelja,odnosi u obitelji, “takmičenje” između članova šire obitelji, ambivalentan odnos roditelja, i sl.i sl.Razmaženost otežava ili čak onemogućava disciplinirano ponašanje djeteta, kao i radnu

disciplinu, što stvara određenu vrstu ljenosti, jer stjecanje radnih navika zahtjeva odricanje, žrtve, na što razmaženo dijete nije spremno. Ovakva djeca, odnoso odrasle osobe, teško se prilagođavaju zahtjevima društvene sredine.

c)c) Lijeno dijete:Lijeno dijete:Lijeno je ono dijete čije ponašanje odlikuje nedostatak navika za tjelesni ili umni radniLijeno je ono dijete čije ponašanje odlikuje nedostatak navika za tjelesni ili umni radni

napor, koje nije osposbljeno za organiziranu, sistematsku usmjerenu aktivnost, već se premanapor, koje nije osposbljeno za organiziranu, sistematsku usmjerenu aktivnost, već se prema njoj ravnodušno ili odbojno odnosi, koje nema razvijeu težnju ni potrebu za radom i porednjoj ravnodušno ili odbojno odnosi, koje nema razvijeu težnju ni potrebu za radom i pored toga što je zdravo i nema razvojnih poteškoća. toga što je zdravo i nema razvojnih poteškoća. Osnovna karakteristika ovog djeteta jeOsnovna karakteristika ovog djeteta je nedostatak samoinicijatve, tako da ga na rad treba stalno tjerati i u toku rada neprekidnonedostatak samoinicijatve, tako da ga na rad treba stalno tjerati i u toku rada neprekidno kontrolirati, pri čemu ono može da pokaže prkos i pruži otpor. kontrolirati, pri čemu ono može da pokaže prkos i pruži otpor.

Za nastanak lijenog djeteta prvenstveno su krivi roditelji. Za nastanak lijenog djeteta prvenstveno su krivi roditelji. Od svih vrsta uzroka dječje ljenosti, većina pedagoga ukazuje najprije na one kojiOd svih vrsta uzroka dječje ljenosti, većina pedagoga ukazuje najprije na one koji

proizilaze iz nedostatka obiteljskog odgajanja:proizilaze iz nedostatka obiteljskog odgajanja:

Loša organizacija života i rada djeteta u obiteljiLoša organizacija života i rada djeteta u obitelji , koja se ispoljava u nepostojanju režima, koja se ispoljava u nepostojanju režima dana, nepodjeljenosti domaćih obaveza među svim članovima obitelji i dr.dana, nepodjeljenosti domaćih obaveza među svim članovima obitelji i dr.

Nedostatak motiva za radnu aktivnostNedostatak motiva za radnu aktivnost može biti čest uzrok dječjoj ljenosti. Neophodno je može biti čest uzrok dječjoj ljenosti. Neophodno je da roditelji kod djeteta stalno pobuđuju interesovanje i volju za rad.da roditelji kod djeteta stalno pobuđuju interesovanje i volju za rad.

Nerazumna ljubav roditeljaNerazumna ljubav roditelja koja se ogleda u pretjeranom zaštićivanju djeteta od svih koja se ogleda u pretjeranom zaštićivanju djeteta od svih radnih aktivnosti.radnih aktivnosti.

Pretjerana strogostPretjerana strogost roditelja i tjeranje djeteta na naporan rad i obaveze koji ne odgovaraju roditelja i tjeranje djeteta na naporan rad i obaveze koji ne odgovaraju njihovim mogućnostima. Ne nalazeći na podršku i razumjevanje roditelja djeca gubenjihovim mogućnostima. Ne nalazeći na podršku i razumjevanje roditelja djeca gube vjeru u sebe i svoje sposobnosti.vjeru u sebe i svoje sposobnosti.Nepohodno je postepeno djete uvoditi u rad i stvarati mu radne navike. Još od

predškolskog uzrasta djetetu je potrebno davati zadatke koji odgovaraju njegovim psihofizičkim sposbnostima, kako bi kod njega razvili radne navike i omogućili mu zadovoljavanje potrebe za samoaktualizacijom.

d)d) Ljubomorno dijete:Ljubomorno dijete:Ljubav, strah, gnijev i ljubomora su četiri najbitnije i najdomonantnije emocije koje prateLjubav, strah, gnijev i ljubomora su četiri najbitnije i najdomonantnije emocije koje prate

menatlni život djeteta. Razvoj mentalnog života kreće se od potpune nemogućnostimenatlni život djeteta. Razvoj mentalnog života kreće se od potpune nemogućnosti razlikovanja unutarnjeg ili subjektivnog od spoljašnjeg ili objektivnog do postepenograzlikovanja unutarnjeg ili subjektivnog od spoljašnjeg ili objektivnog do postepenog izdvajanja i razlikovanja svoje spostvene ličnosti od svega onoga što se nalazi izvan nje. izdvajanja i razlikovanja svoje spostvene ličnosti od svega onoga što se nalazi izvan nje. TajTaj proces traje tokom cijelog djetinjstva i ne odigrava ze u isto vrijeme za pojedine dijeloveproces traje tokom cijelog djetinjstva i ne odigrava ze u isto vrijeme za pojedine dijelove ličnosti.ličnosti.

Bitna odlika dječjeg mentalnog života je Bitna odlika dječjeg mentalnog života je egocentrizamegocentrizam. Kada se kaže da je dijete. Kada se kaže da je dijete egocentrično, onda se pri tome misli na njegovu svjesnu želju da se postavi u centar svegaegocentrično, onda se pri tome misli na njegovu svjesnu želju da se postavi u centar svega onoga što se dešava. Eonoga što se dešava. Egocentrizam podrazumjeva nemogućnost razlikovanja unutarnjeg,gocentrizam podrazumjeva nemogućnost razlikovanja unutarnjeg, subjektivnog doživljavanja od onog što je objektivno, spoljašnje. subjektivnog doživljavanja od onog što je objektivno, spoljašnje.

Ljubomora nije jednostavno osjećanje. To je neprijatna emocija, koja predstavljaLjubomora nije jednostavno osjećanje. To je neprijatna emocija, koja predstavlja ambivalentno osjećanje, jer je čine dva suprotna osjećanja: ljubai i mržnja. Obzirom na njenuambivalentno osjećanje, jer je čine dva suprotna osjećanja: ljubai i mržnja. Obzirom na njenu složenost koja zahtjeva određeni stupanj mentalne i tjelesne zrelosti ljubomora se prvi putsloženost koja zahtjeva određeni stupanj mentalne i tjelesne zrelosti ljubomora se prvi put ispoljava na uzrastu od oko tri godine. ispoljava na uzrastu od oko tri godine.

Međutim, ljubomora može da bude izazvana i specijalnim uvjetima u kojima dijeteMeđutim, ljubomora može da bude izazvana i specijalnim uvjetima u kojima dijete odrasta. odrasta. Najčešće takve situacije su:Najčešće takve situacije su: Prvorođenja djeca i jedinciPrvorođenja djeca i jedinci mnogo više ispoljavaju ljubomorne reakcije nego ostala mnogo više ispoljavaju ljubomorne reakcije nego ostala

djeca.djeca. Rođenje drugog djetetaRođenje drugog djeteta skoro uvijek predstavlja dramatičan događaj u životu prvjenca. skoro uvijek predstavlja dramatičan događaj u životu prvjenca.

Osobito, ako dijete nije pripremljeno za rođenje brata ili sestre.Osobito, ako dijete nije pripremljeno za rođenje brata ili sestre. Obitelji s većim brojem djeceObitelji s većim brojem djece , predstavljaju posebne situacije osobito ako roditelji, predstavljaju posebne situacije osobito ako roditelji

upoređuju djecu međusobno i ističu jedno dijete.upoređuju djecu međusobno i ističu jedno dijete. Polazak u školuPolazak u školu je provokativna situacija koja će izazvati ljubomoru kod sve one djece je provokativna situacija koja će izazvati ljubomoru kod sve one djece

koja su bila suviše isticana ili suviše zapostavljana.koja su bila suviše isticana ili suviše zapostavljana. Dijete koje su zapostavljali u obiteljiDijete koje su zapostavljali u obitelji , dijete prema kome su još od malih nogu izražavali, dijete prema kome su još od malih nogu izražavali

sumnju i nepovjerenje u njegove sposobnosti.sumnju i nepovjerenje u njegove sposobnosti.Kao posljedica ljubomore na predškolskom uzrastu kod djece se najčšće javlja poremećaj

stečenih navika, dok se na starijem uzrastu, do puberteta, javljaju poremećaji u ponašanju.

e)e) Lažljivo dijete:Lažljivo dijete:Laži su svjesni pogrešni iskazi kojima se postiže određeni cilj. Laži su svjesni pogrešni iskazi kojima se postiže određeni cilj. Laž u sebi krije prevaruLaž u sebi krije prevaru

putem koje se nastoji ostavriti korist.putem koje se nastoji ostavriti korist.Svako dijete “eksperimentalno” laže. Kad ne umije da prikrije istinu, a ne želi da izgubiSvako dijete “eksperimentalno” laže. Kad ne umije da prikrije istinu, a ne želi da izgubi

roditeljsku ljubav, onda se pojavljuju naivne, tzv. pseudolaži. Međutim, prava, istinska,roditeljsku ljubav, onda se pojavljuju naivne, tzv. pseudolaži. Međutim, prava, istinska, nesumnjiva laž javlja se kod djece između šeste i sedme godine. Na ovom uzrastu dijetenesumnjiva laž javlja se kod djece između šeste i sedme godine. Na ovom uzrastu dijete počinje da razlikuje stvarnost od mašte.počinje da razlikuje stvarnost od mašte.

Uzroci i motivi laži su veoma raznoliki, ali je osnovno da se iza laži želi nešto prikriti daUzroci i motivi laži su veoma raznoliki, ali je osnovno da se iza laži želi nešto prikriti da bi se izbjegla izvjesna neugodnost. Najčešći uzroci laži ili situacije koje do njih dovode su:bi se izbjegla izvjesna neugodnost. Najčešći uzroci laži ili situacije koje do njih dovode su: Tjelesno slaba djecaTjelesno slaba djeca, koja se plaše i koja su obeshrabrena, pokušaće da pričaju o nekom, koja se plaše i koja su obeshrabrena, pokušaće da pričaju o nekom

svom doživljaju koji će ih predstaviti kao snažne i zdrave.svom doživljaju koji će ih predstaviti kao snažne i zdrave.

Dijete koje živi u siromaštvuDijete koje živi u siromaštvu često suprotno izjavljuje. često suprotno izjavljuje. Ljubomorno dijeteLjubomorno dijete, koje je zapostavljeno u obitelji, pokušaće da podmetne neku laž bratu, koje je zapostavljeno u obitelji, pokušaće da podmetne neku laž bratu

ili sestri kojima roditelji posvećuju više pažnje.ili sestri kojima roditelji posvećuju više pažnje. Ljenost Ljenost može dovesti do laži, osobito kada dijete ne završi određeni zadatak, pa za sebemože dovesti do laži, osobito kada dijete ne završi određeni zadatak, pa za sebe

traži opravdanje. traži opravdanje. Najčešći uzrok laži kod djece je strahNajčešći uzrok laži kod djece je strah, osobito strah od neuspjeha., osobito strah od neuspjeha.

f)f) Nemirno dijete:Nemirno dijete:U periodu između treće i pete godine života, dijete je posebno dinamično i neumorno.U periodu između treće i pete godine života, dijete je posebno dinamično i neumorno.

Uzrok toga je njegova prirodna radoznalost, koja ga tjera da upoznaje svijet oko sebe. DječjeUzrok toga je njegova prirodna radoznalost, koja ga tjera da upoznaje svijet oko sebe. Dječje dinamička priroda i živo interesovanje za sve što ga okružuje nagoni ga da prelazi brzo sdinamička priroda i živo interesovanje za sve što ga okružuje nagoni ga da prelazi brzo s premdmeta na predmet, kao da bi htio da istovremeno učestvuje u svemu što se oko njegapremdmeta na predmet, kao da bi htio da istovremeno učestvuje u svemu što se oko njega dešava.dešava.

Najčešći uzroci pojave nemira kod djece ili situacije koje dovode do ove pojave su:Najčešći uzroci pojave nemira kod djece ili situacije koje dovode do ove pojave su: Djeca iznad prosječne inteligencijeDjeca iznad prosječne inteligencije ili posebno nadarena, obično ne pokazuju dovoljno ili posebno nadarena, obično ne pokazuju dovoljno

interesovanja za ono što je za njihove vršnjake novo i zanimljivointeresovanja za ono što je za njihove vršnjake novo i zanimljivo Djeca koja pokazuju znake posebne incijativnosti i individualne snageDjeca koja pokazuju znake posebne incijativnosti i individualne snage , kao što su izrazito, kao što su izrazito

kreativna djeca koja žele da se ispolje. Ona često preuzimaju veliku odgovornost na sebe ikreativna djeca koja žele da se ispolje. Ona često preuzimaju veliku odgovornost na sebe i nastupaju smjelo da bi ostvarila svoje želje. Ako im to ne pođe za rukom postajunastupaju smjelo da bi ostvarila svoje želje. Ako im to ne pođe za rukom postaju nezadovljna, nemirna, pa i agresivna.nezadovljna, nemirna, pa i agresivna.

Osobito emotivna djecaOsobito emotivna djeca, koja nastoje odmah saopćiti ono što žele ili što se od njih, koja nastoje odmah saopćiti ono što žele ili što se od njih očekuje da znaju. očekuje da znaju.

Lišavanje djece slobodeLišavanje djece slobode za kojom osjećaju potrebu može da bude razlog nemira. Djeca za kojom osjećaju potrebu može da bude razlog nemira. Djeca koja se vrlo strogo odgajana i koja u obitelji imaju strogu disciplinu i red u vrtiću ili školikoja se vrlo strogo odgajana i koja u obitelji imaju strogu disciplinu i red u vrtiću ili školi mogu imati problema. mogu imati problema.

Ambicije roditelja mogu da izazovu disharmoniju u ponašanju djetetaAmbicije roditelja mogu da izazovu disharmoniju u ponašanju djeteta , koja tada postaju, koja tada postaju nesređena i nemirna, jer nisu u stanju da udovolje pretjeranim zahtjevima roditelja.nesređena i nemirna, jer nisu u stanju da udovolje pretjeranim zahtjevima roditelja.

g)g) Tvrdoglavo dijete:Tvrdoglavo dijete:U izvjesnim periodima dječjeg života tvrdoglavost je zakonita pojava. Ona se javlja uU izvjesnim periodima dječjeg života tvrdoglavost je zakonita pojava. Ona se javlja u

vidu prkosa, inata, pa i agresivnih postupaka. Odgajatelji to moraju znati, jer ako se tada svidu prkosa, inata, pa i agresivnih postupaka. Odgajatelji to moraju znati, jer ako se tada s djetetom ne postupa pravilno, onda prkos i inat mogu prerasti u pravu tvrdoglavost.djetetom ne postupa pravilno, onda prkos i inat mogu prerasti u pravu tvrdoglavost. Tvrdoglavost je rezultat pogrešnih odgojnih mjera i postupno postaje stalna karakterna crtaTvrdoglavost je rezultat pogrešnih odgojnih mjera i postupno postaje stalna karakterna crta čovjeka, koja može d dobije i bolesne forme i otežava interakciju čovjeka sa socijalnomčovjeka, koja može d dobije i bolesne forme i otežava interakciju čovjeka sa socijalnom sredinom.sredinom.

Najčešći uzroci pojave tvrdoglavosti su:Najčešći uzroci pojave tvrdoglavosti su: Odsustvo reda, određenog režima u obiteljiOdsustvo reda, određenog režima u obitelji stvara atmosferu u kojoj dijete postaje stvara atmosferu u kojoj dijete postaje

nervozno, neposlušno, prkosno.nervozno, neposlušno, prkosno. Potcjenjivanje i stalno omalovažavanje dječje ličnosti i suviše strog odnos prema djetetuPotcjenjivanje i stalno omalovažavanje dječje ličnosti i suviše strog odnos prema djetetu

izazivaju otpor i tvrdoglavost kod djeteta.izazivaju otpor i tvrdoglavost kod djeteta. Precjenjivanje dječje ličnostiPrecjenjivanje dječje ličnosti dovodi do pojave oholosti, sujetnosti i uobraženosti. dovodi do pojave oholosti, sujetnosti i uobraženosti. Pretjerani i nepravedni zahtjeviPretjerani i nepravedni zahtjevi su izraz pogrešnog odgajanja. su izraz pogrešnog odgajanja. Tjelesno kažnjavanjeTjelesno kažnjavanje dovodi samo do prividnog uspjeha. Jer je dijete uvrijeđeno ovakvim dovodi samo do prividnog uspjeha. Jer je dijete uvrijeđeno ovakvim

postupkom što može rezultirati djetetovim povlačenjem u sebe ili stvaranjempostupkom što može rezultirati djetetovim povlačenjem u sebe ili stvaranjem nepovjerenja u roditelje, odnosno odgajatelje.nepovjerenja u roditelje, odnosno odgajatelje.Prkos, tvrdoglavost i agresivni postupci su upravo pokušaji djetet da na bilo koji načinPrkos, tvrdoglavost i agresivni postupci su upravo pokušaji djetet da na bilo koji način

slomi prepreke na svom životnom putu. Zato odgajatelji svojim odgojnim djelovanjem morajuslomi prepreke na svom životnom putu. Zato odgajatelji svojim odgojnim djelovanjem moraju odstraniti sve izvore pojave raznih negativnih osobine, pa i prkosa i tvrdoglavosti kod djeteta,odstraniti sve izvore pojave raznih negativnih osobine, pa i prkosa i tvrdoglavosti kod djeteta, jer samo tako ono može postati jaka, snažna, samostalna i socijalna ličnost.jer samo tako ono može postati jaka, snažna, samostalna i socijalna ličnost.

h)h) Nervozno dijete:Nervozno dijete:U predškolsko doba pojavljuju se simptomi dječje nervoze u svezi s osnovnim životnimU predškolsko doba pojavljuju se simptomi dječje nervoze u svezi s osnovnim životnim

funkcijama, kao što su ishrana, spavanje, kontrola sfinktera, rad sistema organa za varenje,funkcijama, kao što su ishrana, spavanje, kontrola sfinktera, rad sistema organa za varenje, krvotok, disanje, kretanje, govor i sl. U ovom periodu djeca najčešće ispoljavaju nervozukrvotok, disanje, kretanje, govor i sl. U ovom periodu djeca najčešće ispoljavaju nervozu

napadima bjesa, ljutnje, plačem, što je naročito slučaj kod razmažene i agresivne djece,napadima bjesa, ljutnje, plačem, što je naročito slučaj kod razmažene i agresivne djece, kojima roditelji inače ispunjavaju sve želje i kaprice. kojima roditelji inače ispunjavaju sve želje i kaprice.

Kod djece koja imaju nervozno ponašanje možemo uočiti dva osnovna tipa ispoljavanja:Kod djece koja imaju nervozno ponašanje možemo uočiti dva osnovna tipa ispoljavanja: agresivni i povučeni, odnosno aktivni i pasivni oblik nervoznog ponašanja.agresivni i povučeni, odnosno aktivni i pasivni oblik nervoznog ponašanja.

Najčešći uzroci ispoljavanja nervoznog ponašanja su:Najčešći uzroci ispoljavanja nervoznog ponašanja su: Sklonost prema nervoziSklonost prema nervozi govorimo da postoji kod one djece koja lakše nego druga govorimo da postoji kod one djece koja lakše nego druga

ispoljavaju simptome nervoze, pod utjecajem spoljnih negativnih okolnosti. ispoljavaju simptome nervoze, pod utjecajem spoljnih negativnih okolnosti. NeuroticizamNeuroticizam, odnosno urođena sklonost za razvoj neuroze, naslijeđena od roditelja., odnosno urođena sklonost za razvoj neuroze, naslijeđena od roditelja. Preležane infektivne zarazne bolestiPreležane infektivne zarazne bolesti mogu biti uzrok raznih nervoznih stanja kod djece. mogu biti uzrok raznih nervoznih stanja kod djece. Djeca sa tjelesnim nedostacima Djeca sa tjelesnim nedostacima mogu biti vrlo podložna nervoznom ponašanju.mogu biti vrlo podložna nervoznom ponašanju.

PrimjerPrimjer::AlexanderAlexander::

PredstavljanjePredstavljanje problemaproblema::

OvogOvog sedmogodisedmogodiššnjegnjeg djedječčakaaka poslaoposlao namnam jeje pedijatarpedijatar kojikoji jeje radioradio uu njegovomnjegovom mjestumjestu stanovanjastanovanja ii kojikoji gaga jeje jakojako zavoliozavolio. . LijeLiječčniknik veveć ć desetljedesetljeććimaima poznajepoznaje obiteljobitelj. . BrinuoBrinuo sese ii zaza starijegstarijeg bratabrata ii sestrusestru kojikoji danasdanas imajuimaju sedamnaestsedamnaest odnosnoodnosno osamnaestosamnaest godinagodina ii znazna dada susu sese roditeljiroditelji trudilitrudili dada svojusvoju djecudjecu razumnorazumno odgajajuodgajaju..

AlexanderovaAlexanderova krizakriza jeje nastupilanastupila uu prvomprvom razredurazredu osnovneosnovne š školekole. . DjeDječčakak nijenije biobio najbrnajbrđžđžii uu č čitanjuitanju, , pisanjupisanju ii raraččunanjuunanju, , aliali nijenije nini zaostajaozaostajao. . UU obiteljiobitelji nikoniko nijenije nini ooččekivaoekivao viviššee odod njeganjega ii nikoniko odod njeganjega nijenije zahtijevaozahtijevao osobitoosobito dobredobre rezultaterezultate. . PretpostavljaPretpostavlja sese dada gaga uuččiteljicaiteljica nijenije voljelavoljela. . JednomJednom gaga jeje poslalaposlala predpred ploploččuu š štoto jeje kodkod njeganjega izazvaloizazvalo š šokok. . OtadaOtada jeje odbijaoodbijao odlazakodlazak uu š školukolu iakoiako sese ranijeranije š školikoli veomaveoma radovaoradovao. . PropaliPropali susu svisvi pokupokuššajiaji dada gaga ponovoponovo pridobijepridobije zaza š školukolu. . KadaKada gaga jeje uuččiteljicaiteljica jednomjednom htjelahtjela posjetitiposjetiti uu roditeljskojroditeljskoj kukuććii AlexanderAlexander sese popoččeoeo ponaponaššatiati vrlovrlo ustraustraššenoeno, , panipaniččnono ii bijesnobijesno, š, štoto jeje izgledaloizgledalo kaokao napadnapad.. UUččiteljicaiteljica jeje naravnonaravno jednajedna odod onihonih iziz “ “starestare š školekole” – ” – dragadraga, , aliali strogastroga. . VeVeć ć jeje imalaimala uu svojosvojo praksipraksi jedanjedan slisliččanan slusluččajaj, , aliali onon nijenije biobio takotako dramatidramatiččanan. . TaTa uuččenicaenica kojakoja sese bojalabojala uuččiteljiceiteljice jednostavnojednostavno jeje poslanaposlana uu drugidrugi paralelanparalelan razredrazred..

AlexanderAlexander jeje vrlovrlo senzibilansenzibilan ii temperamentantemperamentan š štoto jeje povezanopovezano ss jednomjednom vrlovrlo izraizražženomenom samosvjesamosvješćšćuu. . PedijatarPedijatar naslunasluččujeuje dada sese radiradi oo fobijifobiji odod š školekole. . IzrazioIzrazio jeje ii sumnjusumnju dada sese radiradi oo minimalnomminimalnom ooššteteććenjuenju mozgamozga uu oblikuobliku disfunkcijedisfunkcije, , jerjer AlexanderAlexander imaima malihmalih problemaproblema ss pripri prostornojprostornoj orijentacijiorijentaciji uu odnosuodnosu nana lijevolijevo ii desnodesno. . Možda bi i to mogao bitiMožda bi i to mogao biti uzrok za njegov polagani tempo pisanja. Zbog navedenih razloga pedijatar nije želio poslatiuzrok za njegov polagani tempo pisanja. Zbog navedenih razloga pedijatar nije želio poslati dječaka u odgojno savjetovalište u mjestu stanovanja, nego ga je radije poslao u drugo mjesto,dječaka u odgojno savjetovalište u mjestu stanovanja, nego ga je radije poslao u drugo mjesto, a u savjetovanje je želio uvući i ravnatelja škole i školskog savjetnika.a u savjetovanje je želio uvući i ravnatelja škole i školskog savjetnika.

Predstvaljanje djeteta:Predstvaljanje djeteta:Na prvi pogled čini se da se radi o jednoj otvorenoj obitelji. Alexander je otvoren i

komunikativan. Na pitanje. “Što bi želio jednom postati?”, brzo odgovara: “Šef policije ili šef vatrogasaca.” O da, želi se oženiti, najradije ženu kao što je njegova mama, samo vitkiju. Želi imati i djecu, ali samo jedno dijete i to dječaka. Njegov stan treba biti bungalov u kojem nema stanara, ali zato ima mjesta za stotinu čuvara. Pa to bi onda morala biti utvrda. Kada bi poželio imati brdo, moralo bi biti najveće na zemlji a na vrhu bi bio restoran i jagode i do toga bi se odlazilo vlastitim dizalom. Alexander si još smije izabrati životinju u koju bi se on rado pretvorio. Bez razmišljanja odlučio se za lava koji mu je poznat iz cirkusa i kojeg se svi boje. Mamu, tatu, brata i sestru pretvorio bi također u lavove, ali oni bi morali biti manji od njega – prava obitelj lavova.

preuzetopreuzeto iziz knjigeknjige: “: “MaliMali tiranintiranin”, ”, autoriceautorice JirineJirine PrekopPrekop, , uu izdanjuizdanju EducaEduca, , ZagrebZagreb, 1997., 1997.godgod..

AlexanderAlexander nemanema stalnogstalnog prijeteljaprijetelja. . NajradijeNajradije sese igraigra sasa znatnoznatno mlamlađđomom iliili znatnoznatno starijomstarijom djecomdjecom. . RoditeljiRoditelji ovakoovako objaobjaššnjavajunjavaju njegovonjegovo ponaponaššenjeenje uu igriigri: “: “AlexanderAlexander radorado pomapomažžee manjojmanjoj djecidjeci ii ss njimanjima sese takotako lijepolijepo igraigra. . Od starijih puno uči i želio bi se ponašatiOd starijih puno uči i želio bi se ponašati kao oni. Tome se ništa ne može prigovoriti, ili? U susjedstvu je i jedan njegov vršnjak, alikao oni. Tome se ništa ne može prigovoriti, ili? U susjedstvu je i jedan njegov vršnjak, ali njega uopće ne podnosi i njih dvojica su kao pas i mačka. Stim dječakom Alexander ne moženjega uopće ne podnosi i njih dvojica su kao pas i mačka. Stim dječakom Alexander ne može ostavriti svoje ideje za igru.”ostavriti svoje ideje za igru.”

Na pitanje kako se Alexander postalja prema drugima kad sve ne teče onako kako jeNa pitanje kako se Alexander postalja prema drugima kad sve ne teče onako kako je on zamislio i sluša li onda, roditelji odgovaraju: “Naravno da sluša, kad hoće. on zamislio i sluša li onda, roditelji odgovaraju: “Naravno da sluša, kad hoće. A kada neće,A kada neće, onda naprosto neće. Onda se ponaša kao pravi paša. Čini mi se da onda nisam majka negoonda naprosto neće. Onda se ponaša kao pravi paša. Čini mi se da onda nisam majka nego dvorska dama ili njegova dvorska kuharica. On ne jede povrće, od voća jede samo banane,dvorska dama ili njegova dvorska kuharica. On ne jede povrće, od voća jede samo banane, jabuke jede samo iz kompota, a meso mora biti pohovani odrezak.”jabuke jede samo iz kompota, a meso mora biti pohovani odrezak.”

Na pitanje voli li se maziti, majka odgovara: “O da, i te kako.” A kad je upitana što seNa pitanje voli li se maziti, majka odgovara: “O da, i te kako.” A kad je upitana što se događa jkada incijativa za to ne dođe od njega nego od nje – budući da je ljubav uzajamnodogađa jkada incijativa za to ne dođe od njega nego od nje – budući da je ljubav uzajamno davanje i primanje – majka počinje razmišljati i njezin izraz lica postaje tužan: “Pa, on dolazidavanje i primanje – majka počinje razmišljati i njezin izraz lica postaje tužan: “Pa, on dolazi i odlazi kad on hoće. Ja na to nemam nikakvog utjecaja.”i odlazi kad on hoće. Ja na to nemam nikakvog utjecaja.”

Roditelji su, također, rekli da se dječaj najradije igra sam, s lego kockama i sRoditelji su, također, rekli da se dječaj najradije igra sam, s lego kockama i s autićima, budući da ga zanima tehnika. autićima, budući da ga zanima tehnika. On zapravo nema dovoljno strpljenja da “zagrijeOn zapravo nema dovoljno strpljenja da “zagrije stolicu” i podsjeća na “živu” koja uvijek mora biti u pokretu. Otac misli da je on klipan kakavstolicu” i podsjeća na “živu” koja uvijek mora biti u pokretu. Otac misli da je on klipan kakav je i on bio, samo su danas druga vremena. Otac nije imao onu slobodu koju oni danas moguje i on bio, samo su danas druga vremena. Otac nije imao onu slobodu koju oni danas mogu pružiti svome sinu.pružiti svome sinu.

Kako psihologija objašnjava nastanak i razvoj smetnji:Kako psihologija objašnjava nastanak i razvoj smetnji:Analiza nastanka smetnji u ponašanju je pokazala da su Alexanderu nakon teškogAnaliza nastanka smetnji u ponašanju je pokazala da su Alexanderu nakon teškog

porođaja morali dodatno dati kisik i da zbog slabosti majke dijete nije moglo boraviti uporođaja morali dodatno dati kisik i da zbog slabosti majke dijete nije moglo boraviti u njezinoj sobi. Sve do devetog mjeseca bio je mirno dojenče o kojem se bilo lako brinuti. Ondanjezinoj sobi. Sve do devetog mjeseca bio je mirno dojenče o kojem se bilo lako brinuti. Onda su odjednom izbile smetnje kod jela i spavanja, a uz njih se pojavio i nemir. Dok su to pričali,su odjednom izbile smetnje kod jela i spavanja, a uz njih se pojavio i nemir. Dok su to pričali, kod roditelja su se opet probudile sumnje u malo oštećenje mozga. Dalje su pričali: Alexanderkod roditelja su se opet probudile sumnje u malo oštećenje mozga. Dalje su pričali: Alexander je deset do dvadeset puta noću tražio bočicu, onu istu koju je po danu odbijao. Tako nije bioje deset do dvadeset puta noću tražio bočicu, onu istu koju je po danu odbijao. Tako nije bio moguć prelazak na čvrstu hranu.moguć prelazak na čvrstu hranu.

Alexander zapravo nikad nije prošao kroz fazu srama. Što se tiče faze prkosa onaAlexander zapravo nikad nije prošao kroz fazu srama. Što se tiče faze prkosa ona zapravo traje do današnjeg dana, tj. uvijek kad on ne može ostavriti ono što želi. U dječjemzapravo traje do današnjeg dana, tj. uvijek kad on ne može ostavriti ono što želi. U dječjem vrtiću se nije mogao prilagoditi drugoj djeci. Ali zato je svojim šarmom osvojio odgajateljicuvrtiću se nije mogao prilagoditi drugoj djeci. Ali zato je svojim šarmom osvojio odgajateljicu i postao njezin veliki pomagač. Takvo ponašanje je htio nastaviti i u školi i bio je dubokoi postao njezin veliki pomagač. Takvo ponašanje je htio nastaviti i u školi i bio je duboko razočaran neuspjehom. Odjednom je ustvrdio da je samo jedan među mnogima i da morarazočaran neuspjehom. Odjednom je ustvrdio da je samo jedan među mnogima i da mora sjediti na stolici i onda kad nema volje za to i da se mora koncentrirati. Osim toga jasno jesjediti na stolici i onda kad nema volje za to i da se mora koncentrirati. Osim toga jasno je osjetio da ne može tako brzo pisati kao drugi i zbog toga je bio sve nervozniji.osjetio da ne može tako brzo pisati kao drugi i zbog toga je bio sve nervozniji.

Medicinsko-psihološka istraživanja putem EEG i testovi senzomotoričke integracije iMedicinsko-psihološka istraživanja putem EEG i testovi senzomotoričke integracije i inteligencije potvrdili su sumnju pedijatra. Utvrđena je sasvim mala disfunkcija u koordinacijiinteligencije potvrdili su sumnju pedijatra. Utvrđena je sasvim mala disfunkcija u koordinaciji pokreta koja je negativno utjecala na držanje olovke i na brzinu pisanja. S tako malompokreta koja je negativno utjecala na držanje olovke i na brzinu pisanja. S tako malom smetnjom mora se mnogo djece iodraslih pomiriti i snaći u životu. Jedna od najpotrđenijihsmetnjom mora se mnogo djece iodraslih pomiriti i snaći u životu. Jedna od najpotrđenijih pomoći kod tog problema je da si čovjek da još više truda, te da marljivošću i svojim drugimpomoći kod tog problema je da si čovjek da još više truda, te da marljivošću i svojim drugim jačim stranama nadvlada tu slabost.jačim stranama nadvlada tu slabost.

Ali zapravo to Alexander nije mogao primjeniti. Zato je i postajao sve nervozniji i pokušavao doći u središte pozornosti glasnim govorom i glupiranjem te je na taj način pokušavao zadovoljiti svoju snažnu potrebu za dokazivanjem vlastite vrijdenosti. Tako je došlo do onog dramatičnog događaja pred pločom koji ga je konačno doveo u savjetovalište. Učiteljica je djeci nešto napisala na ploči. Odjednom je Alexander došao k njoj i povikao: “Kako možeš ispisati cijelu ploču kad meni pripada polovica!”. Brzo je obrisao polovicu ploče. Učiteljica ga je mirno poslala na njegovo mjesto. To je povečalo njegov bijes i n je opet povikao: “Neću otići ja nego ti, ti moraš otići, odmah.” Kad je primjetio da je učiteljica ostala mirna i da ga je začuđeno gledala osmjehujući se – a uz sve to zlo i djeca u razredu su se počela smijati – odjurio je na hodnik. Tamo je lupao rukama po ormaru i dalje vikao: “Ona mora otići, ona mora otići!”. Iz svih razreda su došli učenici i nastavnici. Pokušali su utješiti jadnog dječaka i na kraju su ga odveli kući. Tako je dijagnosticirana sumnja u fobiju od škole.

PPOHLEPAOHLEPA ZAZA VLAŠĆUVLAŠĆU::Zajedničke sklonosti pohlepe za vlašću se mogu grupirati u slijedećem:PrvoPrvo: : RoditeljiRoditelji nemajunemaju ekstremneekstremne stavovestavove oo odgojuodgoju naprotivnaprotiv sasvimsasvim normalnenormalne..

SpadajuSpadaju iliili uu srednjisrednji slojsloj iliili uu intelektualceintelektualce. . VeVeć ć odavnoodavno susu spoznalispoznali dada jeje “ “antiautoritarniantiautoritarni valval”” opasnostopasnost. . SvojimSvojim roditeljskimroditeljskim autoritetomautoritetom nene ž želeele slomitislomiti voljuvolju svogsvog djetetadjeteta kojakoja sese razvijarazvija,, aliali susu uvjereniuvjereni dada jeje nunužžnono postavitipostaviti granicegranice. .

DrugoDrugo: : StupanjStupanj inteligencijeinteligencije djecedjece pohlepnepohlepne zaza vlavlašćšćuu sesežžee otot mentalnihmentalnih potepotešškokoććaa kojakoja jeje uvjetovanauvjetovana organskimorganskim ooššteteććenjemenjem mozgamozga iliili mongoloizmommongoloizmom papa svesve dodo genijalnegenijalne nadarenostinadarenosti. . OOččitoito jeje dada inteligencijainteligencija nene igraigra nikakvunikakvu znaznaččajnuajnu uloguulogu pripri nastankunastanku pohlepepohlepe zaza vlavlašćšćuu..

TreTreććee: : AnalizaAnaliza premaprema spoluspolu pokazujepokazuje dada sese pohlepapohlepa zaza vlavlašćšćuu mnogomnogo viviššee javljajavlja kodkod djedječčakaaka negonego kodkod djevojdjevojččicaica. . OvakvaOvakva podjelapodjela sese javljajavlja takotakođđerer kodkod preranoprerano rorođđenihenih, , kodkod MCDMCD--aa ( (minimalneminimalne cerebralnecerebralne disfunkcijedisfunkcije š štoto znaznaččii minimalneminimalne smetnjesmetnje zbogzbog kojihkojih dolazidolazi samosamo dodo djelomidjelomiččnognog uspjehauspjeha), ), kodkod legastenijelegastenije, , autizmaautizma ii drugihdrugih smetnjsmetnj, , aliali toto jeje najonajoččitijeitije kodkod pohlepepohlepe zaza vlavlašćšćuu. . PremaPrema privremenimprivremenim grubimgrubim statististatističčkimkim podacimapodacima nana jednujednu djevojdjevojččicuicu dolazidolazi okooko petpet djedječčakaaka. . ObjaObjaššnjenjenjenje jeje sasvimsasvim jasnojasno. . ObiObiččnono ooččekujemoekujemo dada sinsin izrasteizraste uu mladimladiććaa ss jakomjakom voljomvoljom kojikoji jeje potomakpotomak obiteljiobitelji, , njemunjemu sese opraoprašštata viviššee negonego kkććerkierki..

ČČetvrtoetvrto: : obiobiččnono sese ovaova djecadjeca uu prveprve dvijedvije godinegodine svogasvoga ž životaivota nalazenalaze uu posebnojposebnoj situacijisituaciji uu svojojsvojoj obiteljiobitelji:: KaoKao jedincijedinci: : NeNe zaboravimozaboravimo dada 35% 35% djecedjece odrastuodrastu kaokao jeincijeinci.. KaoKao prvoroprvorođđenieni: : uu kritikritiččnojnoj dobidobi zaza malomalo dijetedijete svakosvako dijetedijete jeje bilobilo jedinacjedinac. . KaoKao najmlanajmlađđee dijetedijete kojekoje jeje nana svijetsvijet dodoššlolo uu velikomvelikom vremenskomvremenskom razmakurazmaku uu odnosuodnosu nana

barbarććuu iliili sestresestre papa jeje takotako zapravozapravo odrasloodraslo kaokao jedinacjedinac. . Pod određenim okolnostimaPod određenim okolnostima iskusilo je dosta popustljivosti.iskusilo je dosta popustljivosti.

Kao Kao usvojeno dijeteusvojeno dijete, čiji usvojitelji se jako trude da nadoknade i zadovolje djetetove, čiji usvojitelji se jako trude da nadoknade i zadovolje djetetove potrebe za vezivanjem i iskonskim povjerenjem i koji nastoje uvjeriti dijete da vole.potrebe za vezivanjem i iskonskim povjerenjem i koji nastoje uvjeriti dijete da vole. Nadoknađivanje i zadovoljavanje vlastitih otreba za ljubavlju ovdje podsvjesno takođerNadoknađivanje i zadovoljavanje vlastitih otreba za ljubavlju ovdje podsvjesno također igra određenu ulogu.igra određenu ulogu.

Kao Kao prvo usvojeno dijeteprvo usvojeno dijete kod kojeg se multipliciraju šanse i potencijalne opasnosti koje kod kojeg se multipliciraju šanse i potencijalne opasnosti koje su već spomenute kod usvojene djece i kod prvorođenih.su već spomenute kod usvojene djece i kod prvorođenih.

Kao Kao usvojeno dijete druge boje kožeusvojeno dijete druge boje kože čiji su usvojitelji posebno zainteresirani da razviju čiji su usvojitelji posebno zainteresirani da razviju nejgovu volju i samosvijest da bi mu u ovom našem svijetu koji ne voli strance pružilinejgovu volju i samosvijest da bi mu u ovom našem svijetu koji ne voli strance pružili šansu da se dokaže. Osim toga tom djetetu se svi iz njegove okoline kao i drugi koješansu da se dokaže. Osim toga tom djetetu se svi iz njegove okoline kao i drugi koje sreće dive jer izgleda sasvim drugačije.sreće dive jer izgleda sasvim drugačije.

Kao Kao ugroženo dijeteugroženo dijete bilo da se radi o bolesti ili senzoričkom oštećenju, o tjelesnoj ili bilo da se radi o bolesti ili senzoričkom oštećenju, o tjelesnoj ili psihičkoj poteškoći. Sva ta djeca se susreću sa suosjećanjem i željom da im se nadoknadipsihičkoj poteškoći. Sva ta djeca se susreću sa suosjećanjem i željom da im se nadoknadi ono čega se izvan roditeljskog doma moraju odreći.ono čega se izvan roditeljskog doma moraju odreći.

Peto: U kolikoj je mjeri Peto: U kolikoj je mjeri oštećenje izvornog osjećajaoštećenje izvornog osjećaja sigurnosti povezano s porodom sigurnosti povezano s porodom još je nejasno. još je nejasno. Sigurno je da je doživljaj i proživljavanej vezanosti na majku koja nalikujeSigurno je da je doživljaj i proživljavanej vezanosti na majku koja nalikuje simbiozi prisutno kod sve one djece koja imaju poteškoća.simbiozi prisutno kod sve one djece koja imaju poteškoća.

Šesto: Često se govori da to Šesto: Često se govori da to dijete na početku nije stvaralo nikakve poteškoćedijete na početku nije stvaralo nikakve poteškoće . . U dobiU dobi od šest mjeseci pa do dvije godine nastupa od šest mjeseci pa do dvije godine nastupa preokretpreokret koji je povezan s velikim nemirom. koji je povezan s velikim nemirom. Preokret se događa na predstupnju svijesti o sebi, dakle još prije faze prkosa i u vezi je sPreokret se događa na predstupnju svijesti o sebi, dakle još prije faze prkosa i u vezi je s posebnim okolnostima, koje su od roditelja zahtijevale da im se sasvim posvete.posebnim okolnostima, koje su od roditelja zahtijevale da im se sasvim posvete.

Često djetetov temperament i stalna želja za kretanjem prikrivaju bolesni nemir.Često djetetov temperament i stalna želja za kretanjem prikrivaju bolesni nemir. Roditelji su veseli što im je dijete tako živahno i poduzetno i dopuštaju da ih ono tjera uRoditelji su veseli što im je dijete tako živahno i poduzetno i dopuštaju da ih ono tjera u “galop”, a pri tom ne primjećuju da ovdje već nastaje pohlepa za vlašću.“galop”, a pri tom ne primjećuju da ovdje već nastaje pohlepa za vlašću.

Sedmo: Što se tiče Sedmo: Što se tiče razvoja ličnostirazvoja ličnosti dolazi do značajnih odstupanja od norme. dolazi do značajnih odstupanja od norme. Najčešće se radi o posljediama zastoja na tom stupnju razvoja ličnosti na kojem malo dijeteNajčešće se radi o posljediama zastoja na tom stupnju razvoja ličnosti na kojem malo dijete doživljava svemoćno savladavanje okoline kao svoje najpouzdanije iskustvo.doživljava svemoćno savladavanje okoline kao svoje najpouzdanije iskustvo.

Pri analizi nastanka često se primjećuje da su Pri analizi nastanka često se primjećuje da su izostale faza sramaizostale faza srama (koja se pojavljuje (koja se pojavljuje oko osmog mjeseca) i oko osmog mjeseca) i faza prkosa faza prkosa (koja se javlja u prvoj polovini druge godine). Roditelji(koja se javlja u prvoj polovini druge godine). Roditelji navode da tvrdoglavo ponašanje počinje vrlo rano, baš u vrijeme faze srama i da “traje donavode da tvrdoglavo ponašanje počinje vrlo rano, baš u vrijeme faze srama i da “traje do danas”, iako dijete već ide u školu.danas”, iako dijete već ide u školu.

Osmo: Primjećujemo da djeca koja su pohlepna za vlašću pokazuju tu vlast naOsmo: Primjećujemo da djeca koja su pohlepna za vlašću pokazuju tu vlast na određenom prostoru određenom prostoru i da svako područje života ima vlastita pravila ponašanja. Ponekad sei da svako područje života ima vlastita pravila ponašanja. Ponekad se između tih područja povlači oštra granica.između tih područja povlači oštra granica.

Deveto: Općenito u Deveto: Općenito u ponašanjuponašanju te djece upada u oči izražena okrenutost prema te djece upada u oči izražena okrenutost prema vlastitoj ličnosti, nepopustljivi zahtjevi i stalna potreba da se bude u srdištu pažnje.vlastitoj ličnosti, nepopustljivi zahtjevi i stalna potreba da se bude u srdištu pažnje.

Deseto: Na području Deseto: Na području socijalnog ponašanjasocijalnog ponašanja nedostaje elemenata sposobnosti nedostaje elemenata sposobnosti prilagođavanja, a to znači da ne postoji spremnost da se percipiraju potrebe drugih, da se uprilagođavanja, a to znači da ne postoji spremnost da se percipiraju potrebe drugih, da se u njih uživi i da se prihvati kompromis. Onaj koji je pohlepan za vlašću sam određuje obliknjih uživi i da se prihvati kompromis. Onaj koji je pohlepan za vlašću sam određuje oblik svog prilagođavanja.svog prilagođavanja.

Onaj koji je pohlepan za vlašću sam odlučuje o učenju tako što odmah očajničkiOnaj koji je pohlepan za vlašću sam odlučuje o učenju tako što odmah očajnički odbacuje svaku sumnju u slabost i nesposobnost. On se koncentrira samo na sadržaje koji muodbacuje svaku sumnju u slabost i nesposobnost. On se koncentrira samo na sadržaje koji mu odgovaraju i to samo onda kad on to hoće; to je stav koji bi mogao biti optimalan ako bi bio uodgovaraju i to samo onda kad on to hoće; to je stav koji bi mogao biti optimalan ako bi bio u vezi s dobrom inteligencijom i željom za znanjem.vezi s dobrom inteligencijom i željom za znanjem.

NASTANAK ATIPIČNIH OBLIKA PONAŠANJA DJECENASTANAK ATIPIČNIH OBLIKA PONAŠANJA DJECE

Postoje dileme šta se sve podrazumijeva pod agresivnim ponašanjem, te se kaoPostoje dileme šta se sve podrazumijeva pod agresivnim ponašanjem, te se kao agresivno označava svako ponašanje neke osobe čije djelovanje nanosi štetu drugoj osobi iliagresivno označava svako ponašanje neke osobe čije djelovanje nanosi štetu drugoj osobi ili je povređuje. Ovakvoj tvrdnji se postavlja prigovor jer je moguće da nečiji postupak (a kojije povređuje. Ovakvoj tvrdnji se postavlja prigovor jer je moguće da nečiji postupak (a koji nije agresivan) nanese štetu drugoj osobi kao npr. postupak nespretnog lovca koji umjestonije agresivan) nanese štetu drugoj osobi kao npr. postupak nespretnog lovca koji umjesto zeca rani svog druga. Stoga se kao opravdano prihvata određenje agresivnog ponašanja kojezeca rani svog druga. Stoga se kao opravdano prihvata određenje agresivnog ponašanja koje ovakovo ponašanje objašnjava kao napad na drugu osobu s namjerom da se drugoj osobiovakovo ponašanje objašnjava kao napad na drugu osobu s namjerom da se drugoj osobi nanese šteta. nanese šteta.

Agresivni impulsi postoje i onda kada se agresivno ponašanje ne ispoljava uAgresivni impulsi postoje i onda kada se agresivno ponašanje ne ispoljava u manifestnom obliku, ali ipak agresivnost postoji, jer je postojala namjera onog čije ponašanjemanifestnom obliku, ali ipak agresivnost postoji, jer je postojala namjera onog čije ponašanje označavamo kao agresivno da nanese štetu drugom. Govoreći o agresivnom ponašanju trebaoznačavamo kao agresivno da nanese štetu drugom. Govoreći o agresivnom ponašanju treba razlikovati agresivnost kao način reagovanja od agresivnog motiva i težnje da se agresivnorazlikovati agresivnost kao način reagovanja od agresivnog motiva i težnje da se agresivno postupi. postupi. Nemamo u svim slučajevima pravo da kada se pojavi agresivni impuls govorimo oNemamo u svim slučajevima pravo da kada se pojavi agresivni impuls govorimo o postojanju agresivnosti.postojanju agresivnosti.

O agresivnom motivu (kako tvrdi Rot, 1975) možemo govoriti samo onda kadO agresivnom motivu (kako tvrdi Rot, 1975) možemo govoriti samo onda kad ponašanje nije prosta reakcija na sprečavanje zadovoljstva neke potrebe ili odbrane na napad -ponašanje nije prosta reakcija na sprečavanje zadovoljstva neke potrebe ili odbrane na napad - nego ponašanje koje nalazi zadovoljstvo u samom agresivnom aktu. Dok je na jednoj straninego ponašanje koje nalazi zadovoljstvo u samom agresivnom aktu. Dok je na jednoj strani reagovanje agresivnim impulsom zasnovano (bar djelimično) na urođenim tendencijama (zareagovanje agresivnim impulsom zasnovano (bar djelimično) na urođenim tendencijama (za opstanak) opravdano se postavlja pitanje da li se o agresivnom motivu može govoriti kaoopstanak) opravdano se postavlja pitanje da li se o agresivnom motivu može govoriti kao opštem i urođenom.opštem i urođenom.

Postoji razlika između agresivnih impulsa, osjećanja koja obično prate agresivnostPostoji razlika između agresivnih impulsa, osjećanja koja obično prate agresivnost (bijes, ljutnja, ljubomora) i agresivnih postupaka. Agresivno osjećanje i agresivni impulsi ne(bijes, ljutnja, ljubomora) i agresivnih postupaka. Agresivno osjećanje i agresivni impulsi ne moraju se uvijek ispoljavati otvoreno i često ne dovode do agresivnih postupaka, mada sumoraju se uvijek ispoljavati otvoreno i često ne dovode do agresivnih postupaka, mada su osjećanja i impulsi često pokretači agresivnog ponašanja.osjećanja i impulsi često pokretači agresivnog ponašanja.

Postoji nekoliko teorija o porijeklu agresivnosti u ljudskoj vrsti te tako premaPostoji nekoliko teorija o porijeklu agresivnosti u ljudskoj vrsti te tako prema biologističkim teorijama agresivnost proizilazi iz filogenetski programiranog, urođenogbiologističkim teorijama agresivnost proizilazi iz filogenetski programiranog, urođenog instikta koji traži rasterećenje i povoljne situacije da se ispolji. Ona je sastavni dio ljudskoginstikta koji traži rasterećenje i povoljne situacije da se ispolji. Ona je sastavni dio ljudskog afektiviteta, a ispoljava se na otvoren i prikriven način. Agresivnosti se uglavnom pripisujuafektiviteta, a ispoljava se na otvoren i prikriven način. Agresivnosti se uglavnom pripisuju dva značenja. dva značenja.

Prema jednom, negativnom ona je vanjski izraz neprijateljstva, mržnje i bijesa koji suPrema jednom, negativnom ona je vanjski izraz neprijateljstva, mržnje i bijesa koji su usmjereni protiv vanjskog svijeta ili sebe, a prema drugom - pozitivnom - ona je pozitivnausmjereni protiv vanjskog svijeta ili sebe, a prema drugom - pozitivnom - ona je pozitivna akcija, pulzija približavanja drugima, preduzimljivost, društvena borbenost i težnja za moći.akcija, pulzija približavanja drugima, preduzimljivost, društvena borbenost i težnja za moći. Agresija je korisna i služi održavanju vrste (Lorenz, 1970). Lorenz smatra da je agresivnostAgresija je korisna i služi održavanju vrste (Lorenz, 1970). Lorenz smatra da je agresivnost urođena energija, nagomilana u nervnim centrima. urođena energija, nagomilana u nervnim centrima.

Kad se nagomila dolazi do eksplozije. On agresiju objašnjava kao nešto što je jakoKad se nagomila dolazi do eksplozije. On agresiju objašnjava kao nešto što je jako slično nagonu smrti odnosno da je ona instinkt, kao i svaki drugi i prema tome, služi daslično nagonu smrti odnosno da je ona instinkt, kao i svaki drugi i prema tome, služi da osigura preživljavanje jedinke i vrste. Kod čovjeka koji je sopstvenim naporima brzoosigura preživljavanje jedinke i vrste. Kod čovjeka koji je sopstvenim naporima brzo promjenio životne uslove, agresivni nagon ima često destruktivne posljedice. promjenio životne uslove, agresivni nagon ima često destruktivne posljedice.

Navedeni autor postavlja pitanje čemu služi agresivnost? Zašto se živa bića uopšteNavedeni autor postavlja pitanje čemu služi agresivnost? Zašto se živa bića uopšte međusobno bore? U samoj prirodi borba je stalno prisutan proces, a njeni mehanizmimeđusobno bore? U samoj prirodi borba je stalno prisutan proces, a njeni mehanizmi ponašanja napada i odbrane visoko su usavršeni i nastali pod pritiskom selekcije i težnje zaponašanja napada i odbrane visoko su usavršeni i nastali pod pritiskom selekcije i težnje za održavanjem vrste. održavanjem vrste.

Teško je reći da li je paradoksalno ili uobičajeno da i u najintimnijim vezama međuTeško je reći da li je paradoksalno ili uobičajeno da i u najintimnijim vezama među živim stvorenjima postoji određena količina agresivnosti. Ako pokušamo biti (kako tvrdiživim stvorenjima postoji određena količina agresivnosti. Ako pokušamo biti (kako tvrdi Lorenz) iskreni i ispitati sebe bez samouobraženja, ali ujedno ne smatrajući sebe za bijedneLorenz) iskreni i ispitati sebe bez samouobraženja, ali ujedno ne smatrajući sebe za bijedne grešnike možemo da utvrdimo što bismo željeli da učinimo u stanju najjačeg, najgorčeggrešnike možemo da utvrdimo što bismo željeli da učinimo u stanju najjačeg, najgorčeg agresivnog osjećanja osobi koja je izazvala takvo osjećanje. agresivnog osjećanja osobi koja je izazvala takvo osjećanje.

Konačni akt, a koji zadovoljava nagon, nije u svakom slučaju uništenje osobe koja jeKonačni akt, a koji zadovoljava nagon, nije u svakom slučaju uništenje osobe koja je izazvala agresioju, već da bude propisno kažnjena. Agresivnost je daleko od toga da budeizazvala agresioju, već da bude propisno kažnjena. Agresivnost je daleko od toga da bude dijaboličan, destruktivni princip kako ga predstavlja psihoanaliza, već je neophodan diodijaboličan, destruktivni princip kako ga predstavlja psihoanaliza, već je neophodan dio organizacije instinkta za očuvanje života. Lorenz kao zagovornik instiktivističkog gledanja naorganizacije instinkta za očuvanje života. Lorenz kao zagovornik instiktivističkog gledanja na prirodu agresivnosti tvrdi da čovjek kao čisto racionalno biće koji se oslobodio svogprirodu agresivnosti tvrdi da čovjek kao čisto racionalno biće koji se oslobodio svog životinjskog nasljeđa instinkta ne bi postao anđeo, već mnogo prije toga njegova suprotnost. životinjskog nasljeđa instinkta ne bi postao anđeo, već mnogo prije toga njegova suprotnost.

“Ako pretpostavimo da stvorenje koje je sasvim ravnodušno na vrednosti, koje smatra“Ako pretpostavimo da stvorenje koje je sasvim ravnodušno na vrednosti, koje smatra da ne postoji išta vredno što treba sačuvati u čovečanstvu, čljudskoj kulturi i uopšte životuda ne postoji išta vredno što treba sačuvati u čovečanstvu, čljudskoj kulturi i uopšte životu ispituje principe svog postupka u ternutku pritiskanja na dugme kojim se pušta hidrogenskaispituje principe svog postupka u ternutku pritiskanja na dugme kojim se pušta hidrogenska bomba i uništava sav život na našoj planeti, čak i potpun uvid takvog monstruma u posljedicebomba i uništava sav život na našoj planeti, čak i potpun uvid takvog monstruma u posljedice ne bi doveo do imperativnog nagona koji bi sprečio ovaj postupak, već samo do reakcije: Pane bi doveo do imperativnog nagona koji bi sprečio ovaj postupak, već samo do reakcije: Pa šta ! “ (K.Lorenz: “O agresivnosti”, 1970).šta ! “ (K.Lorenz: “O agresivnosti”, 1970).

Dakle, ako se razvije odsustvo svakog emocionalnog cijenjenja vrijednosti kaoDakle, ako se razvije odsustvo svakog emocionalnog cijenjenja vrijednosti kao posljedica može da dođe do gore navedenog reahgovanja. Ovdje se otvara prvi problem kojiposljedica može da dođe do gore navedenog reahgovanja. Ovdje se otvara prvi problem koji leži u postavci “koliko poznamo sami sebe”, šta znamo o kauzalnoj vezi koja rukovodi našimleži u postavci “koliko poznamo sami sebe”, šta znamo o kauzalnoj vezi koja rukovodi našim ponašanje? Koliko je agresivno ponašanje posljedica urođenih instikata, a koliko uticajponašanje? Koliko je agresivno ponašanje posljedica urođenih instikata, a koliko uticaj okoline (vaspitanja)? Otuda pitanje kako suzbijati agresivnost kada ona uzme maha kao čestokoline (vaspitanja)? Otuda pitanje kako suzbijati agresivnost kada ona uzme maha kao čest oblik ponašanja? oblik ponašanja?

Najbolji način jeste inteligentno i odgovorno kanalisanje borbenog entuzijazma tj.Najbolji način jeste inteligentno i odgovorno kanalisanje borbenog entuzijazma tj. pomaganje mladima u razvoju koji su emocionalno i socijalno nesazreli, koji se takođerpomaganje mladima u razvoju koji su emocionalno i socijalno nesazreli, koji se također fizički i intelektualno tek razvijaju, da pronađu prave ciljeve kojima treba težiti. Pokušaj da sefizički i intelektualno tek razvijaju, da pronađu prave ciljeve kojima treba težiti. Pokušaj da se agresivnost suzbije davanjem šanse da se ispolji (pražnjenje na razne načine) naišla je naagresivnost suzbije davanjem šanse da se ispolji (pražnjenje na razne načine) naišla je na mnoga negodovanja kod istraživača. mnoga negodovanja kod istraživača.

Naredni pokušaj da se spriječi agresivnost jeste pokušaj njenog kontrolisanja putemNaredni pokušaj da se spriječi agresivnost jeste pokušaj njenog kontrolisanja putem stavljanja moralnog veta, a i sami znamo da moralisanje (držanje pridika djeci) ne dovodi dostavljanja moralnog veta, a i sami znamo da moralisanje (držanje pridika djeci) ne dovodi do željenog cilja. Lorenz smatra da dosta važnih obrazaca ponašanja kod čovjeka obuhvatajuželjenog cilja. Lorenz smatra da dosta važnih obrazaca ponašanja kod čovjeka obuhvataju agresivnost kao motivirajući faktor.agresivnost kao motivirajući faktor.

Shodno tome on tvrdi da sa potpunim eliminisanjem agresije iz čovjekovog životaShodno tome on tvrdi da sa potpunim eliminisanjem agresije iz čovjekovog života često bi nestao i podstrek za rješavanje od najsitnijih problema, pa sve do ostvarenja najvećihčesto bi nestao i podstrek za rješavanje od najsitnijih problema, pa sve do ostvarenja najvećih životnih ambicija. Ostaje problem savladavanje neželjenih efekata agresivnosti. “Utvrdio samživotnih ambicija. Ostaje problem savladavanje neželjenih efekata agresivnosti. “Utvrdio sam da čak i neodgovorni ljudi koji u besu izgleda da izgube svu kontrolu nad svojim postupcima,da čak i neodgovorni ljudi koji u besu izgleda da izgube svu kontrolu nad svojim postupcima, još uvek se uzdržavaju od toga da razbiju odista vredan predmet i pretpostavljaju jeftinejoš uvek se uzdržavaju od toga da razbiju odista vredan predmet i pretpostavljaju jeftine posude. Ipak, bilo bi sasvim pogrešno pomisliti da bi oni mogli, ako bi samo energičnoposude. Ipak, bilo bi sasvim pogrešno pomisliti da bi oni mogli, ako bi samo energično pokušali, da se uzdrže od razbijanja stvari uopšte”. (K.Lorenz: “O agresivnosti”, 1970,pokušali, da se uzdrže od razbijanja stvari uopšte”. (K.Lorenz: “O agresivnosti”, 1970, Biblioteka Zodijak, Beograd).Biblioteka Zodijak, Beograd).

Korijen ispoljavanja njihove agresije je mnogo dublji i doseže još ioz ranog periodaKorijen ispoljavanja njihove agresije je mnogo dublji i doseže još ioz ranog perioda razvoja i teško ga je iščupati kasnije. Spoznaja o fiziologiji prigušenog nagona i njegovograzvoja i teško ga je iščupati kasnije. Spoznaja o fiziologiji prigušenog nagona i njegovog preusmjeravanja na pražnjenje pomaže u kanalisanju ljudske agresivnosti. Ovo se možepreusmjeravanja na pražnjenje pomaže u kanalisanju ljudske agresivnosti. Ovo se može povezati sa formiranjem samosvijesne discipline u ponašanju djeteta. Na kraju, Lorenzpovezati sa formiranjem samosvijesne discipline u ponašanju djeteta. Na kraju, Lorenz naglašava: “Veliki graditelji evolucije rešiće probleme političkih borbi i ratova, ali to se nećenaglašava: “Veliki graditelji evolucije rešiće probleme političkih borbi i ratova, ali to se neće moći učiniti samo eliminidanjem agresivnosti i njenog kolektivnog oblika borbenogmoći učiniti samo eliminidanjem agresivnosti i njenog kolektivnog oblika borbenog entuzijazma”. (Konrad Lorenz: “O agresivnosati”, Biblioteka Zodijak, Beograd, 1970).entuzijazma”. (Konrad Lorenz: “O agresivnosati”, Biblioteka Zodijak, Beograd, 1970).

Instiktivističke teorije o porijeklu agresivnosti nisu ni dokazane ni oborene budući daInstiktivističke teorije o porijeklu agresivnosti nisu ni dokazane ni oborene budući da ih je teško provjeravati. Treba istaći da osnovne postavke tih teorija nisu potvrđene. Ne možeih je teško provjeravati. Treba istaći da osnovne postavke tih teorija nisu potvrđene. Ne može se reći da kod životinja koje se održavaju ubijajući druge životinje nedvosmisleno javljase reći da kod životinja koje se održavaju ubijajući druge životinje nedvosmisleno javlja agresivan instinkt koji dovodi do agresivnosti radi same sebe.agresivan instinkt koji dovodi do agresivnosti radi same sebe.

Borbenost ima za cilj da se obezbijedi plijen, zaštiti teritorij, odbrani mladunce.Borbenost ima za cilj da se obezbijedi plijen, zaštiti teritorij, odbrani mladunce. Teško je aktivnost koja se u tom cilju manifestuje nazvati ponašanjem koje počiva naTeško je aktivnost koja se u tom cilju manifestuje nazvati ponašanjem koje počiva na agresivnom instinktu kojem bi izvor i smisao bili agresivnost sama po sebi. Kada se iagresivnom instinktu kojem bi izvor i smisao bili agresivnost sama po sebi. Kada se i životinje iste vrste bore među sobom one to rade zbog obezbjeđenja različitih potreba. Oživotinje iste vrste bore među sobom one to rade zbog obezbjeđenja različitih potreba. O instinktu agresivnosti kao urođenoj karakteristici bilo bi opravdano govoriti kada bi seinstinktu agresivnosti kao urođenoj karakteristici bilo bi opravdano govoriti kada bi se agresivno ponašanje javljalo bez obzira na situaciju u kojoj se živo biće nalazi i kad bi seagresivno ponašanje javljalo bez obzira na situaciju u kojoj se živo biće nalazi i kad bi se stalno i poslije određenog vremena javljala agresivnost bez obzira na potrebu za hranom illistalno i poslije određenog vremena javljala agresivnost bez obzira na potrebu za hranom illi neku drugu potrebu. Lorenz je pokušao da dokaže da takvo ponašanje postoji kod životinja,neku drugu potrebu. Lorenz je pokušao da dokaže da takvo ponašanje postoji kod životinja, ali su mu dokazi diskutabilni, oskudni i moguće ih je dvojbeno tumačiti. ali su mu dokazi diskutabilni, oskudni i moguće ih je dvojbeno tumačiti.

Suprotno biologističkim teorijama filogenetski programiranog, urođenog instinkta zaSuprotno biologističkim teorijama filogenetski programiranog, urođenog instinkta za agresivnošću, ona se od strane kulturalista shvata kao isključiva posljedica djelovanja okoline:agresivnošću, ona se od strane kulturalista shvata kao isključiva posljedica djelovanja okoline: u prvom redu porodice, škole, vršnjaka i sl. Oni smatraju (npr. Fromm, 1975) da je čovjek pou prvom redu porodice, škole, vršnjaka i sl. Oni smatraju (npr. Fromm, 1975) da je čovjek po svojoj biološkoj prirodi “dobar”, ali je krivo društvo što se on ponaša agresivno. Agresija sesvojoj biološkoj prirodi “dobar”, ali je krivo društvo što se on ponaša agresivno. Agresija se shvata kao posljedica socijalnih občlika učenja i to od uslovljavanja, pa do učenja po modelu.shvata kao posljedica socijalnih občlika učenja i to od uslovljavanja, pa do učenja po modelu. O ovim socijalnim oblicima učenja i njihovom uticaju na razvijanje agresivnosti kod djeceO ovim socijalnim oblicima učenja i njihovom uticaju na razvijanje agresivnosti kod djece gpovorit ćemo u narednom razmatranju.gpovorit ćemo u narednom razmatranju.

Najčešća i za nas prihvatljiva su gledišta koja prihvataju urođene elemente kaoNajčešća i za nas prihvatljiva su gledišta koja prihvataju urođene elemente kao komponente agresivnog ponašanja, ali ističu i značaj sredinskih uslova (sociajlnih oblikakomponente agresivnog ponašanja, ali ističu i značaj sredinskih uslova (sociajlnih oblika učenja) za razvijanje agresivnog ponašanja.učenja) za razvijanje agresivnog ponašanja.

Najčešće se agresivnost objašnjava frustracionom teorijom agresivnosti. Po toj teorijiNajčešće se agresivnost objašnjava frustracionom teorijom agresivnosti. Po toj teoriji do agresivnog ponašanja dolazi usljed sprečavanja zadovoljenja potreba i motiva - usljeddo agresivnog ponašanja dolazi usljed sprečavanja zadovoljenja potreba i motiva - usljed frustracija (Miller i Dollard, Dembo, Lewi, 1941). Istraživači navode da kao uzrok frustracijafrustracija (Miller i Dollard, Dembo, Lewi, 1941). Istraživači navode da kao uzrok frustracija koji dovode do agresivnosti možemo tražiti u izolaciji djece, odbacivanju, strogosti i surovostikoji dovode do agresivnosti možemo tražiti u izolaciji djece, odbacivanju, strogosti i surovosti u postupanju roditelja sa djecom i sl. Frustracionoj teoriji agresivnosti mogu se dati mnogiu postupanju roditelja sa djecom i sl. Frustracionoj teoriji agresivnosti mogu se dati mnogi progovori kao što su: ne dovode sve frustracije do agresivnosti, reakcije na frustracije nisuprogovori kao što su: ne dovode sve frustracije do agresivnosti, reakcije na frustracije nisu samo agresivno ponašanje nego i drugačije ponašanje (pojačano ulaganje napora), može doćisamo agresivno ponašanje nego i drugačije ponašanje (pojačano ulaganje napora), može doći do agresivnosti i bez ikakve frustracije.do agresivnosti i bez ikakve frustracije.

Postoje mnoge potvrde (Berković, 1965) da agresija ne mora biti posljedicaPostoje mnoge potvrde (Berković, 1965) da agresija ne mora biti posljedica frustracije, ali ipak mnoge frustracije dovode do agresije u ponašanju javljajući se kao njihovfrustracije, ali ipak mnoge frustracije dovode do agresije u ponašanju javljajući se kao njihov izvor. Pristalice frustracione teorije smatraju da ne postoji biološki baziran nagon zaizvor. Pristalice frustracione teorije smatraju da ne postoji biološki baziran nagon za destrukcijom, već da iskustvo i učenje utiču na manifestovanje agresije te prethodno iskustvodestrukcijom, već da iskustvo i učenje utiču na manifestovanje agresije te prethodno iskustvo može da pojača ili oslabi maniofestovanje agresivnog ponašanja. Da bi došlo domože da pojača ili oslabi maniofestovanje agresivnog ponašanja. Da bi došlo do manifestovanja agresivnih reakcija potrebno je da postoje određene draži povezane samanifestovanja agresivnih reakcija potrebno je da postoje određene draži povezane sa agresivnim reagovanjem koje podsjećaju na agresivnu reakciju (npr. neka osoba koja jeagresivnim reagovanjem koje podsjećaju na agresivnu reakciju (npr. neka osoba koja je izazcvla frustraciju kod nas). Dakle, pored frustracijom izazvane spremnosti za agresivnostizazcvla frustraciju kod nas). Dakle, pored frustracijom izazvane spremnosti za agresivnost treba da postoji draž koja će agresivnost pojačati ili izazvati. Koja će to draž biti zavisi odtreba da postoji draž koja će agresivnost pojačati ili izazvati. Koja će to draž biti zavisi od ličnog iskustva i socijalnog učenja.ličnog iskustva i socijalnog učenja.

SOCIJALNI OBLICI UČENJA KOD DJECE RANOG UZRASTA ISOCIJALNI OBLICI UČENJA KOD DJECE RANOG UZRASTA I NASTANAK AGRESIVNOSTI, NEUROZE, PSIHOSOMATSKIHNASTANAK AGRESIVNOSTI, NEUROZE, PSIHOSOMATSKIH

SMETNJISMETNJI

Obrazloženje da je učenje važan faktor u razvijanju agresivnog ponašanja potvrđujuObrazloženje da je učenje važan faktor u razvijanju agresivnog ponašanja potvrđuju mnogi podaci o zavisnosti agresivnog ponašanja, od načina podizanja i vaspitanja djecemnogi podaci o zavisnosti agresivnog ponašanja, od načina podizanja i vaspitanja djece (primjene raznih vaspitnih postupaka, pripadnosti različitim tipovima porodice). Tamo gdje(primjene raznih vaspitnih postupaka, pripadnosti različitim tipovima porodice). Tamo gdje postoji previše zabrana, fizičkog kažnjavanja, pridikovanja, autoritativnog ponašanja,postoji previše zabrana, fizičkog kažnjavanja, pridikovanja, autoritativnog ponašanja, sputavanja slobode djece i onemogućavanja da ispolje svoju ličnost, dolazi do javljanjasputavanja slobode djece i onemogućavanja da ispolje svoju ličnost, dolazi do javljanja agresivnog ponašanja kod djece. agresivnog ponašanja kod djece.

Kao što smo u prethodnom razmatranju naglašavali, u razvoju djece presudni faktorKao što smo u prethodnom razmatranju naglašavali, u razvoju djece presudni faktor njihovog vaspitanja su roditelji, a kao posljedica uticaja roditelja na djecu javlja se učenje ponjihovog vaspitanja su roditelji, a kao posljedica uticaja roditelja na djecu javlja se učenje po modelu (imitacija i identifikacija) koje je najčešće prisutan oblik usvajanja spoljašnjegmodelu (imitacija i identifikacija) koje je najčešće prisutan oblik usvajanja spoljašnjeg ponašanja uopšte. Mnoge eksperimente o značaju procesa učenja po modelu za razvoj ličnostiponašanja uopšte. Mnoge eksperimente o značaju procesa učenja po modelu za razvoj ličnosti djece sproveo je Bundura 1962. godine.djece sproveo je Bundura 1962. godine.

On navodi da agresivni modeli ne samo da utioču na javljanje agresije kod djece, većOn navodi da agresivni modeli ne samo da utioču na javljanje agresije kod djece, već određuju i oblik u kome će se one ispoljiti. U sva tri eksperimentalna uslova (model na filmu,određuju i oblik u kome će se one ispoljiti. U sva tri eksperimentalna uslova (model na filmu, monitoru i “uživo”) došlo je do povećanja agresije i to ne samo imitirane, nego i drugih oblikamonitoru i “uživo”) došlo je do povećanja agresije i to ne samo imitirane, nego i drugih oblika koji nisu bili pokazivani, što nam ukazuje na opasnost dužeg boravljenja djece pred TVkoji nisu bili pokazivani, što nam ukazuje na opasnost dužeg boravljenja djece pred TV ekranom jer se na televizijskom programu često nalaze scene agresivnog ponašanja (o uticajuekranom jer se na televizijskom programu često nalaze scene agresivnog ponašanja (o uticaju TV na razvoj agresivnosti kod djece reci ćemo u narednom poglavlju). TV na razvoj agresivnosti kod djece reci ćemo u narednom poglavlju).

Postojala su vjerovanja da otvoreno ispoljavanje agresije ili gledanja agresije na filmuPostojala su vjerovanja da otvoreno ispoljavanje agresije ili gledanja agresije na filmu kao zamjene za to, dovodi do pražnjenja “potisnute energije” osjećanja. Zbog te hipoteze okao zamjene za to, dovodi do pražnjenja “potisnute energije” osjećanja. Zbog te hipoteze o katarzi- mnogi roditelji podstiču agresivnu djecu da se bave agresivnim sportovima, dakatarzi- mnogi roditelji podstiču agresivnu djecu da se bave agresivnim sportovima, da gledaju agresivne tv emisije, da u drugim sredinama koje dopuštaju agresivnosti to i ispolje.gledaju agresivne tv emisije, da u drugim sredinama koje dopuštaju agresivnosti to i ispolje. Nasuprot tome (Bundura i Walters, 1963) tvrde da pokazivanje agresivnih modela, pozitivnoNasuprot tome (Bundura i Walters, 1963) tvrde da pokazivanje agresivnih modela, pozitivno potkrepljivanje agresije, podsticanje katarktičkog izražavanja, vode pojačavanju sklonosti kapotkrepljivanje agresije, podsticanje katarktičkog izražavanja, vode pojačavanju sklonosti ka agresivnom ponašanju. Ona grupa djece (Bundura, Ross, 1963)koja su gledala agresivniagresivnom ponašanju. Ona grupa djece (Bundura, Ross, 1963)koja su gledala agresivni model, koji je nagrađivan, češće su imitirali agresivno ponašanj. Kada je trebalo birati modelmodel, koji je nagrađivan, češće su imitirali agresivno ponašanj. Kada je trebalo birati model koji je trebalo imitirati, djeca su birala onaj koji dovodi do potkrepljenja (igračke i poslastice).koji je trebalo imitirati, djeca su birala onaj koji dovodi do potkrepljenja (igračke i poslastice). Kontradiktorno je to što su djeca bila veoma kritična u ocjenjivanju agresivnog modela (da liKontradiktorno je to što su djeca bila veoma kritična u ocjenjivanju agresivnog modela (da li je svirep, grub, surov) ali su ga ipak imitirala ako je bio nagrađivan. To nas dovodi doje svirep, grub, surov) ali su ga ipak imitirala ako je bio nagrađivan. To nas dovodi do zaključka da nagrađivani model može da prevagne u odnosu na vrijednosni sistemzaključka da nagrađivani model može da prevagne u odnosu na vrijednosni sistem posmatrača. Nasuprot tome ove činjenice nas navode na zaključak da će posmatranjeposmatrača. Nasuprot tome ove činjenice nas navode na zaključak da će posmatranje antisocijalnih oblika ponašanja koji bivaju kažnjeni rijetko dovesti do otvorenog ispoljavanjaantisocijalnih oblika ponašanja koji bivaju kažnjeni rijetko dovesti do otvorenog ispoljavanja agresije, ali posmatranjem se ipak uči agresivnom ponašanju, pa agresivnost može da seagresije, ali posmatranjem se ipak uči agresivnom ponašanju, pa agresivnost može da se ispolji kasnije kad postojiodgovarajući podsticaj.ispolji kasnije kad postojiodgovarajući podsticaj.

Od izuzetnog je značaja roditeljska ljubav i identifikacija djece s njima. Djeca kojaOd izuzetnog je značaja roditeljska ljubav i identifikacija djece s njima. Djeca koja su imala pozitivan odnos sa modelom (roditeljem) imitirala su njegovo ponašanje mnogo višesu imala pozitivan odnos sa modelom (roditeljem) imitirala su njegovo ponašanje mnogo više nego u situacijama kada je odnos prema modelu bio hladan. Istraživanja (Mussen, Distler,nego u situacijama kada je odnos prema modelu bio hladan. Istraživanja (Mussen, Distler, 1960) pokazuju da će djeca više imitirati ponašanje odraslog koji ima moć da odlučuje o1960) pokazuju da će djeca više imitirati ponašanje odraslog koji ima moć da odlučuje o privlačmin sredstvima nego onog koji ima podređeni položaj.privlačmin sredstvima nego onog koji ima podređeni položaj.

Dugo se vremena smatralo da je doba ranog djetinjstva lišeno agresivnosti, što je poDugo se vremena smatralo da je doba ranog djetinjstva lišeno agresivnosti, što je po našem mišljenju pogrešno, jer su agresivna ispoljavanja u ljudskoj vrsti očigledna od prvihnašem mišljenju pogrešno, jer su agresivna ispoljavanja u ljudskoj vrsti očigledna od prvih dana života, te se njihov razvoj može pratiti s vremenom. Neki istraživači (Klein, 1959)dana života, te se njihov razvoj može pratiti s vremenom. Neki istraživači (Klein, 1959) navode da beba ispoljava pozitivne efektne reakcije prema majci kad ova zadovoljava njenenavode da beba ispoljava pozitivne efektne reakcije prema majci kad ova zadovoljava njene potrebe za sisanjem. Međutim, kad su njene potrebe za sisanjem nezadovoljene beba će početipotrebe za sisanjem. Međutim, kad su njene potrebe za sisanjem nezadovoljene beba će početi gristi majčine grudi napadati u agresivnim fantazmima. Ovi fantazmi su isto što i želja zagristi majčine grudi napadati u agresivnim fantazmima. Ovi fantazmi su isto što i želja za uništenjem i oni u životu imaju snagu realnosti. Dijete će (kako naglašava Klein) imati utisakuništenjem i oni u životu imaju snagu realnosti. Dijete će (kako naglašava Klein) imati utisak da je razorilo objekt majke svojim rušilačkim težnjama i fantazijama. Klein naglašava da jeda je razorilo objekt majke svojim rušilačkim težnjama i fantazijama. Klein naglašava da je kod djeteta suštinsko u ispoljavanju agresivnosti postojanje polarnosti nagona i njihovohgkod djeteta suštinsko u ispoljavanju agresivnosti postojanje polarnosti nagona i njihovohg međudejstva.međudejstva.

Frojd se opirao postojanju agresivnosti kao samostalnog entiteta zasićen idejama oFrojd se opirao postojanju agresivnosti kao samostalnog entiteta zasićen idejama o seksualnosti iako je pred kraj svog stvaranja prihvatio agresivnost kao primaran entitetseksualnosti iako je pred kraj svog stvaranja prihvatio agresivnost kao primaran entitet odvojen od seksualnosti izvodeći zaključak da je agresivna strana ljudske prirode važnija ododvojen od seksualnosti izvodeći zaključak da je agresivna strana ljudske prirode važnija od seksualnosti. Kada je obrazlagao agresivnost govorio je o njoj kao o isključivoseksualnosti. Kada je obrazlagao agresivnost govorio je o njoj kao o isključivo autodestruktivnom nagonu, a agresiju prema spoljnom svijetu obrazlagao je dejstvom nagonaautodestruktivnom nagonu, a agresiju prema spoljnom svijetu obrazlagao je dejstvom nagona smrti koji sprečava erotski nagon. Agresivnost veže za oralni stupanj i kasnije za falusni. Zasmrti koji sprečava erotski nagon. Agresivnost veže za oralni stupanj i kasnije za falusni. Za nas je značajno to što on naglašava važnost ranih stupnjeva razvvoja za kasniji razvoj ličnostinas je značajno to što on naglašava važnost ranih stupnjeva razvvoja za kasniji razvoj ličnosti oraslog. oraslog.

Razvoj agresivnosti se može pratiti analizom pojedinih faza djetetovog života. OnoRazvoj agresivnosti se može pratiti analizom pojedinih faza djetetovog života. Ono svoje prve agresivnosti ispoljava u obliku psihomotornih rasterećenja sa heteroagresivnimsvoje prve agresivnosti ispoljava u obliku psihomotornih rasterećenja sa heteroagresivnim (lupanje nogama, udaranje osoba oko sebe, bacanje predmeta) i autoagresivnim (čupanje,(lupanje nogama, udaranje osoba oko sebe, bacanje predmeta) i autoagresivnim (čupanje, griženje, štipanje, lupanje glavom o zid) obilježjima. Oba vida ispoljavanja agresije sugriženje, štipanje, lupanje glavom o zid) obilježjima. Oba vida ispoljavanja agresije su

normalna jer pulzije postižu cilj u tjelesnim aktivnostima. Heteroagresivna ispoljavanjanormalna jer pulzije postižu cilj u tjelesnim aktivnostima. Heteroagresivna ispoljavanja agresije upadljivija i mnogobrojnija su oko 12. mjeseca života i to češće kod dječaka negoagresije upadljivija i mnogobrojnija su oko 12. mjeseca života i to češće kod dječaka nego kod djevojčica, a javljaju se kada dijete prestaje da se bavi ispitivanjem vlastitog tijela ikod djevojčica, a javljaju se kada dijete prestaje da se bavi ispitivanjem vlastitog tijela i autoerotičkim radnjama. Uslovi ispoljavanja agresije i njihovog izazivanja kod djeteta iautoerotičkim radnjama. Uslovi ispoljavanja agresije i njihovog izazivanja kod djeteta i mladih mijenjaju se u toku razvoja. mladih mijenjaju se u toku razvoja.

U drugoj godini nastupi bijesa češće se javljaju prilikom uspostavljanja tjelesnihU drugoj godini nastupi bijesa češće se javljaju prilikom uspostavljanja tjelesnih funkcija, a u vrijeme oblikovanja i ustanovljenja edipalnog kompleksa (između druge i trećefunkcija, a u vrijeme oblikovanja i ustanovljenja edipalnog kompleksa (između druge i treće godine) zbog konflikata sa autoritetima.godine) zbog konflikata sa autoritetima.22 Najveći broj neprijateljskih osjećanja zbog Najveći broj neprijateljskih osjećanja zbog društvenih teškoća i neslaganja sa drugovima koji postepeno prelaze u ljutnju zbogdruštvenih teškoća i neslaganja sa drugovima koji postepeno prelaze u ljutnju zbog spriječenosti u svojim planovima, interesima i zadovoljenjima, javlja se oko četvrte godine.spriječenosti u svojim planovima, interesima i zadovoljenjima, javlja se oko četvrte godine. Sazrijevanjem i razvojem dijete postepeno sve više uči kako da upravlja svojom agresijomSazrijevanjem i razvojem dijete postepeno sve više uči kako da upravlja svojom agresijom koja je sve više podruštvljena. koja je sve više podruštvljena.

Dijete vrlo rano u obrasce svog ponašanja sa okolinom uključuje agresivnost, a istoDijete vrlo rano u obrasce svog ponašanja sa okolinom uključuje agresivnost, a isto tako rano iskusi društveno značenje svog agresivnog ponašanja. Agresivna ponašanja, češćatako rano iskusi društveno značenje svog agresivnog ponašanja. Agresivna ponašanja, češća su kod muške nego kod ženske djece, prisutna su i kod djece i kod omladine i ispoljavaju se usu kod muške nego kod ženske djece, prisutna su i kod djece i kod omladine i ispoljavaju se u svakodnevnim aktivnostima i u igri. svakodnevnim aktivnostima i u igri. Djevojčice se često žale da su dječaci grubi i da ih kinje,Djevojčice se često žale da su dječaci grubi i da ih kinje, a dječaci za njih kažu da su kreštavice. Ovdje se može naći pred dilemom da li je takav stava dječaci za njih kažu da su kreštavice. Ovdje se može naći pred dilemom da li je takav stav dječaka i djevojčica prirodan ili smo midječaka i djevojčica prirodan ili smo mi

Erikson govori o značaju ovog životnog perioda (odgovara analnom stadiju poErikson govori o značaju ovog životnog perioda (odgovara analnom stadiju po Frojdu), označavajući ga kao psihosovijalni stadijn doživljavanja sopstvene autonomije.Frojdu), označavajući ga kao psihosovijalni stadijn doživljavanja sopstvene autonomije. Neadekvatni vaspitni postupci roditelja stvaraju kod djeteta osjećaje dvostrukog poraza predNeadekvatni vaspitni postupci roditelja stvaraju kod djeteta osjećaje dvostrukog poraza pred nagonima i okolinom što vodi razvijanju impulsivno - agresivnog karaktera. Eriksonnagonima i okolinom što vodi razvijanju impulsivno - agresivnog karaktera. Erikson naglašava značaj ranog razvoja kao presudnog za sudbinu ličnosti (tada nastaju prve krizenaglašava značaj ranog razvoja kao presudnog za sudbinu ličnosti (tada nastaju prve krize identiteta).identiteta).

Mi svakako zahtjevama od dječaka da budu “muškarci”, što u stvari treba da budeMi svakako zahtjevama od dječaka da budu “muškarci”, što u stvari treba da bude izraženo kroz njihovu agresivnost i snagu, dok od djevojčica tražimo da budu nježne iizraženo kroz njihovu agresivnost i snagu, dok od djevojčica tražimo da budu nježne i poslušne jer to smatramo ženstvenim. poslušne jer to smatramo ženstvenim.

Postoji još jedna podjela na osnovu oblika agresivnosti (Vodak, Šulc, 1966): Postoji još jedna podjela na osnovu oblika agresivnosti (Vodak, Šulc, 1966): a)a) izolovane agresije koje ne smatramo agresivnošću - ovdje se radi o agresijama u odbraniizolovane agresije koje ne smatramo agresivnošću - ovdje se radi o agresijama u odbrani

neurotične ličnosti;neurotične ličnosti;b)b) prava agresija koja se postepeno razvija u agresivnost kao osobina naravi - uzroci oveprava agresija koja se postepeno razvija u agresivnost kao osobina naravi - uzroci ove

agresije leže u lošem i nedovoljnom vaspitanju a prvobitni uzrok bili su konflikti, koji suagresije leže u lošem i nedovoljnom vaspitanju a prvobitni uzrok bili su konflikti, koji su bili nepodnošljivi u svojoj osnovi ili s obzirom na momentalno stanje organizma;bili nepodnošljivi u svojoj osnovi ili s obzirom na momentalno stanje organizma;

c)c) agresivnost kao popratna pojava bolesnih stanja;agresivnost kao popratna pojava bolesnih stanja;d)d) autoagresija usmjerena protiv vlastite osobe.autoagresija usmjerena protiv vlastite osobe.

Kada govorimo o razvoju agresivnosti kod djece nalazimo se pred dilemom kako daKada govorimo o razvoju agresivnosti kod djece nalazimo se pred dilemom kako da ralikujemo agresivno ponašanje u ranom uzrastu od manifestacije koje su fiziološke,ralikujemo agresivno ponašanje u ranom uzrastu od manifestacije koje su fiziološke, jednostavne aktivnosti koje su oblik sticanja iskustava, od manifestacija u emocionalnoj sferi.jednostavne aktivnosti koje su oblik sticanja iskustava, od manifestacija u emocionalnoj sferi. Razne agresivnog ponašanja u manifestnom oblikumožemo jasno zapažati tek u razdobljuRazne agresivnog ponašanja u manifestnom oblikumožemo jasno zapažati tek u razdoblju predškolskog uzrasta.predškolskog uzrasta.

Npr. trganje papira kod jedogodišnjeg djeteta ne možemo klasifikujemo kaoNpr. trganje papira kod jedogodišnjeg djeteta ne možemo klasifikujemo kao agresivnost, jer je to jedna vrsta eksperimentisanja djeteta i upoznavanja okoline, ali kodagresivnost, jer je to jedna vrsta eksperimentisanja djeteta i upoznavanja okoline, ali kod starije djece predškolskog uzrasta to može da predstavlja jednu vrstu agresije prema stvarimastarije djece predškolskog uzrasta to može da predstavlja jednu vrstu agresije prema stvarima čiji je korijen javljanja dublji i složeniji. Po tom problem prilagođavanja odnosnočiji je korijen javljanja dublji i složeniji. Po tom problem prilagođavanja odnosno nesposobnosti male djece da se prilagode djeci iste dobi postaje stvaran problem tek kad sunesposobnosti male djece da se prilagode djeci iste dobi postaje stvaran problem tek kad su ona na tom razvojnom stupnju da mogu da ostvare istinske i stvarne socijlane kontakte saona na tom razvojnom stupnju da mogu da ostvare istinske i stvarne socijlane kontakte sa drugom djecom. drugom djecom.

Početna nesposobnost uspostavljanja saradnje sa drugom djecom nije agresivnost. OPočetna nesposobnost uspostavljanja saradnje sa drugom djecom nije agresivnost. O agresivnosti počinjemo govoriti onda kada je dijete već sposobno da bar djelimično ocijeniagresivnosti počinjemo govoriti onda kada je dijete već sposobno da bar djelimično ocijeni domašaj svog postupka ili kad namjerno čini zlo i raduje se tuđoj šteti ili bolu. domašaj svog postupka ili kad namjerno čini zlo i raduje se tuđoj šteti ili bolu. OvdjeOvdje nailazimo na dvostruku zavisnost i to:nailazimo na dvostruku zavisnost i to:

a) zavisnost od zrelosti uzrasta i razuma;a) zavisnost od zrelosti uzrasta i razuma;b) zavisnost od vaspitne sredine (posebno uže djetetove okoline).b) zavisnost od vaspitne sredine (posebno uže djetetove okoline).

Npr. okrutnost mališana oko njihove treće godine starosti prema životinjama seNpr. okrutnost mališana oko njihove treće godine starosti prema životinjama se drugačije ocjenjuje kod djece iz seoske, a drugačije kod djece iz gradske sredine, odnosnodrugačije ocjenjuje kod djece iz seoske, a drugačije kod djece iz gradske sredine, odnosno mora se voditi računa koliko su česte te pojave, koliko se ponavljaju, koliko su djeca fiksiranamora se voditi računa koliko su česte te pojave, koliko se ponavljaju, koliko su djeca fiksirana za njih, kakva su im tada osjećanja. Na drugoj strani izuzetno je važno koliko je takvoza njih, kakva su im tada osjećanja. Na drugoj strani izuzetno je važno koliko je takvo ponašanje posljedica stava porodične sredine u kojoj dijete živi odnosno vaspitnog djelovanjaponašanje posljedica stava porodične sredine u kojoj dijete živi odnosno vaspitnog djelovanja roditelja na dijete.roditelja na dijete.

Kada se često ponavljaju okrutnosti koje nisu motivisane situacijom u porodiciKada se često ponavljaju okrutnosti koje nisu motivisane situacijom u porodici (Vodak, Šulc, 1966), posebno kad u njima dijete nalazi zadovoljstvo, može se govoriti o(Vodak, Šulc, 1966), posebno kad u njima dijete nalazi zadovoljstvo, može se govoriti o početku bolesnog stanja, ali na koje se većinom može uticati povećanom vaspitnom brigom ipočetku bolesnog stanja, ali na koje se većinom može uticati povećanom vaspitnom brigom i liječenjem. liječenjem.

Proces specijalne interakcije djece istog uzrasta prolazi kroz složeni razvoj iProces specijalne interakcije djece istog uzrasta prolazi kroz složeni razvoj i postepeno navikavanje na zajedničku igru , saradnju i sl. (a kao posljedica nezrelosti ipostepeno navikavanje na zajedničku igru , saradnju i sl. (a kao posljedica nezrelosti i nedostatak iskustva). Prva gurkanja djece, potezanje za kosu, štipanje, zavrtanje ruku,nedostatak iskustva). Prva gurkanja djece, potezanje za kosu, štipanje, zavrtanje ruku, obaranje na zemlju, još nisu pojave koje bismo mogli nazvati agresijom. Na njih se možeobaranje na zemlju, još nisu pojave koje bismo mogli nazvati agresijom. Na njih se može djelovati postupcima roditelja koji usmjeravaju djecu u pozitivnom pravcu. djelovati postupcima roditelja koji usmjeravaju djecu u pozitivnom pravcu.

Roditelji treba da potiskuju i kanališu impulse kod više aktivne djece, a da podstičuRoditelji treba da potiskuju i kanališu impulse kod više aktivne djece, a da podstiču na aktivnost više pasivnu djecu. Kod djece na koju se nije na vrijeme djelovalo dolazi dona aktivnost više pasivnu djecu. Kod djece na koju se nije na vrijeme djelovalo dolazi do problema koji se mogu odmah prepoznati, tako da pasivna djeca postaju bojažljiva, više voleproblema koji se mogu odmah prepoznati, tako da pasivna djeca postaju bojažljiva, više vole samoću, izbjegavaju drugu djecu, teško uspostavljaju kontakt u igri i agresija im jevišesamoću, izbjegavaju drugu djecu, teško uspostavljaju kontakt u igri i agresija im jeviše usmjerenaprema “sebi”. Aktivna djeca prihvataju stereotpiagresivnog ponašanj, otimajuusmjerenaprema “sebi”. Aktivna djeca prihvataju stereotpiagresivnog ponašanj, otimaju drugoj djeci igračke i nameću im svoju volju. Ovakvim ponašanjem se postavljaju temeljidrugoj djeci igračke i nameću im svoju volju. Ovakvim ponašanjem se postavljaju temelji razvoja netrpeljivosti i agresivnosti. Prvim stvarnim nanošenjem zla drugome, agresivnostrazvoja netrpeljivosti i agresivnosti. Prvim stvarnim nanošenjem zla drugome, agresivnost kod djece dobija više oblika koji se mogu okarakterisati kao asocijalni oblici ponašanja kodkod djece dobija više oblika koji se mogu okarakterisati kao asocijalni oblici ponašanja kod djece. Na drugoj strani, ako dijete nema adekvatne vaspitne postupke od strane roditelja i akodjece. Na drugoj strani, ako dijete nema adekvatne vaspitne postupke od strane roditelja i ako su oni neadekvatan model identifikacije djeteta (otac tuče majku, svađaju se i sl.) kod njegasu oni neadekvatan model identifikacije djeteta (otac tuče majku, svađaju se i sl.) kod njega se javlja navika za agresivnim ponašanjem koje se može generalizirati na razne situacije.se javlja navika za agresivnim ponašanjem koje se može generalizirati na razne situacije. Dakle, agresija postaje navika.Dakle, agresija postaje navika.

Agresivno ponašanje često dobija često dobija epitet društveno neprilagođenog, a onoAgresivno ponašanje često dobija često dobija epitet društveno neprilagođenog, a ono se karakteriše kao nemogućnost življenja u skladu sa osnovnim načelima društvenog morala.se karakteriše kao nemogućnost življenja u skladu sa osnovnim načelima društvenog morala.

ŠŠTATA ZNAČIZNAČI DRUŠTVENODRUŠTVENO NEPRILAGOĐENONEPRILAGOĐENO ? ?

Društveno neprilagođeno dijete ne živi ptravim društveni životom, izoluje se i živiDruštveno neprilagođeno dijete ne živi ptravim društveni životom, izoluje se i živi kao asocijalno ili antisocijalno biće. Dijete postaje asocijalno biće, već već samim tim što nekao asocijalno ili antisocijalno biće. Dijete postaje asocijalno biće, već već samim tim što ne uspostavlja socijalne veze, što se ne uključuje u normalan društveni život, već se izoluje, skitauspostavlja socijalne veze, što se ne uključuje u normalan društveni život, već se izoluje, skita i odaje neradu, što krši osnovna načela društvenog života, a samim tim dolazi u sukob sai odaje neradu, što krši osnovna načela društvenog života, a samim tim dolazi u sukob sa sredinom. o porijeklu uzroka društvene neprilagođenosti postoje, uglavnom, dva suprotnasredinom. o porijeklu uzroka društvene neprilagođenosti postoje, uglavnom, dva suprotna mišljenja (Aćimović, 1968): po jednom je ova pojava nasljedna, a prema drugom mišljenju jemišljenja (Aćimović, 1968): po jednom je ova pojava nasljedna, a prema drugom mišljenju je stečena. Pristalice prvog mišljenja pridaju fatalističku ulogu nasljeđu kao faktoru i smatrajustečena. Pristalice prvog mišljenja pridaju fatalističku ulogu nasljeđu kao faktoru i smatraju da dijete dolaskom na svijet donosi dispozicioni osnov za ispoljavanje negativnih osobina nada dijete dolaskom na svijet donosi dispozicioni osnov za ispoljavanje negativnih osobina na koje je nemoguće pozitivno uticati. Nasuprot tome, pristalice mišljenja da je pojava društvenekoje je nemoguće pozitivno uticati. Nasuprot tome, pristalice mišljenja da je pojava društvene neprilagođenosti stečena, stoje na stanovištu da nasljeđe u tom pogledu nije odlučujuće, već,neprilagođenosti stečena, stoje na stanovištu da nasljeđe u tom pogledu nije odlučujuće, već, naprotiv, da su to socijalna sredina i njen uticaj i naglašavaju da je dijete odraz sredine u kojojnaprotiv, da su to socijalna sredina i njen uticaj i naglašavaju da je dijete odraz sredine u kojoj živi, te da je socijalna sredina odlučujući činilac u formiranju njegove ličnosti i njegovogživi, te da je socijalna sredina odlučujući činilac u formiranju njegove ličnosti i njegovog karaktera. Ova dva mišljenja imaju svoje nedostatke. karaktera. Ova dva mišljenja imaju svoje nedostatke.

Naime, pristalice prvog mišljenja nisu u pravu kada tvrde da dijete dolaskom na svijetNaime, pristalice prvog mišljenja nisu u pravu kada tvrde da dijete dolaskom na svijet donosi formirane negativne osobine na koje društvena sredina ne može uopšte uticatiudonosi formirane negativne osobine na koje društvena sredina ne može uopšte uticatiu pčozitivnom smislu, dok pristalice drugog mišljenja opet griješe kad negiraju uopće ulogupčozitivnom smislu, dok pristalice drugog mišljenja opet griješe kad negiraju uopće ulogu nasljeđa i odlučujući značaj pridaju isključivo socijalnoj sredini. Shvatanja koja neopravdanonasljeđa i odlučujući značaj pridaju isključivo socijalnoj sredini. Shvatanja koja neopravdano naglašavaju bilo ulogu nasljeđa, bilo ulogu sredine utiču na stavove koji se direktnonaglašavaju bilo ulogu nasljeđa, bilo ulogu sredine utiču na stavove koji se direktno odražavaju na društvenu praksu (Sargent, Williamson, 1957). odražavaju na društvenu praksu (Sargent, Williamson, 1957).

Neopravdano isticanje uloge nasljeđa manifestuje se npr. na stav da mi instiktivnoNeopravdano isticanje uloge nasljeđa manifestuje se npr. na stav da mi instiktivno nemamo povjerenja u ljude druge nacije, te se time pravda rasna diskriminacija. Ili npr.nemamo povjerenja u ljude druge nacije, te se time pravda rasna diskriminacija. Ili npr. shvatanje da rat nikada neće moći da se prevaziđe zato što se agresivnost shvata kao urođenashvatanje da rat nikada neće moći da se prevaziđe zato što se agresivnost shvata kao urođena

osobina. Na drugoj strani, neopravdano shvatanje o ulozi sredine može dovesti do toga daosobina. Na drugoj strani, neopravdano shvatanje o ulozi sredine može dovesti do toga da roditelji forsiraju djecu s ciljem da ovi što više napreduju, precjenjujući njihove sposobnosti iroditelji forsiraju djecu s ciljem da ovi što više napreduju, precjenjujući njihove sposobnosti i potrebe. Za neke osobine više je relevantna nasljedna dispozicija, a za neke uticaj sredine.potrebe. Za neke osobine više je relevantna nasljedna dispozicija, a za neke uticaj sredine. Tako, formiranje sposobnosti i osobina temperamenta je više pod utjecajem nasljeđa, dok jeTako, formiranje sposobnosti i osobina temperamenta je više pod utjecajem nasljeđa, dok je formiranje različitih karakternih osobina, socijalnih motiva i stavova više pod uticajemformiranje različitih karakternih osobina, socijalnih motiva i stavova više pod uticajem sredine.sredine.

UUZROCIZROCI DRUŠTVENEDRUŠTVENE NEPRILAGOĐENOSTINEPRILAGOĐENOSTI

Uzroci neprilagođenosti nesumnjivo su mnogobrojni. Kad govorimo o subjektivnimUzroci neprilagođenosti nesumnjivo su mnogobrojni. Kad govorimo o subjektivnim faktorima kao uzrocima društvene neprilagođenosti, prije svega mislimo na samu psihološkufaktorima kao uzrocima društvene neprilagođenosti, prije svega mislimo na samu psihološku strukturu djeteta, njegove psihičke karakteristike, koje čine svojstva intelektualne oblastistrukturu djeteta, njegove psihičke karakteristike, koje čine svojstva intelektualne oblasti psihičkog života i osobine emocionalno-voljne oblastitog života. psihičkog života i osobine emocionalno-voljne oblastitog života.

Društveno neprilagođena djeca u velikom su procentu neurotici (Spiel, 1968). NjihovDruštveno neprilagođena djeca u velikom su procentu neurotici (Spiel, 1968). Njihov je motivni život naročito neusklađen, što se ogleda u neprirodno izraženoj emotivnosti, lakojje motivni život naročito neusklađen, što se ogleda u neprirodno izraženoj emotivnosti, lakoj uzbudljivosti, efikasnosti, agresivnosti, grubosti i sl. Ove nastranosti emotivnog života uuzbudljivosti, efikasnosti, agresivnosti, grubosti i sl. Ove nastranosti emotivnog života u tijesnoj su vezi sa nastranostima voljnog života koje se, pak, ogledaju u nemogućnostitijesnoj su vezi sa nastranostima voljnog života koje se, pak, ogledaju u nemogućnosti vladanja sobom i svojim postupcima, u neprirodno izraženoj tvrdoglavosti, negativizmuvladanja sobom i svojim postupcima, u neprirodno izraženoj tvrdoglavosti, negativizmu (naročito aktivnom, koji se ispoljava u agresivnosti i destruktivnosti). (naročito aktivnom, koji se ispoljava u agresivnosti i destruktivnosti).

Kada govorimo o tvrdoglavosti kao atipičnoj formi ponašanja kod djece moramoKada govorimo o tvrdoglavosti kao atipičnoj formi ponašanja kod djece moramo naglasiti da se ona razlikuje od tvrdoglavosti kao razvojne pojave koju obično zovemonaglasiti da se ona razlikuje od tvrdoglavosti kao razvojne pojave koju obično zovemo prkosom koja se javlja oko treće godine života djeteta i smtra se normalnim i neizbježnim.prkosom koja se javlja oko treće godine života djeteta i smtra se normalnim i neizbježnim. Prkosno se ponašanje u tom periodu može smatrati čak i znakom dobrog socijalnogPrkosno se ponašanje u tom periodu može smatrati čak i znakom dobrog socijalnog prilagođavanja, jer ukazuje na motivaciju i selektivnu osjetljivost na složenije socijalneprilagođavanja, jer ukazuje na motivaciju i selektivnu osjetljivost na složenije socijalne situacije. Nasuprot tome, pod uticajem najčešće krutog korištenja discipline, netolerantnogsituacije. Nasuprot tome, pod uticajem najčešće krutog korištenja discipline, netolerantnog stava odraslih prema dječjim postupcima i potrebama, postavljanje ponižavajućih,stava odraslih prema dječjim postupcima i potrebama, postavljanje ponižavajućih, neprimjerenih i neprijatnih zahtjeva za dijete, prkos prelazi u tvrdoglavost (koju smatramoneprimjerenih i neprijatnih zahtjeva za dijete, prkos prelazi u tvrdoglavost (koju smatramo negativnom srtom karaktera) koja se može manifestovati agresivnim ponašanjem.negativnom srtom karaktera) koja se može manifestovati agresivnim ponašanjem.

Kada se kao subjektivni faktor koji uslovljava društvenu neprilagođenost uzimaKada se kao subjektivni faktor koji uslovljava društvenu neprilagođenost uzima psihička struktura, misli se i na karakteristike njegove intelektualne oblasti (razuma, svijesti opsihička struktura, misli se i na karakteristike njegove intelektualne oblasti (razuma, svijesti o sebi). Promjene u psihičkom životu djeteta uslovljene su radom endokrinih žlijezda. Dubokesebi). Promjene u psihičkom životu djeteta uslovljene su radom endokrinih žlijezda. Duboke anatomsko-fiziološke promjene koje se u doba puberteta odigravaju u organizmu ne izazivajuanatomsko-fiziološke promjene koje se u doba puberteta odigravaju u organizmu ne izazivaju samo nezdrave tjelesne pojave i razna oboljenja, već se duboko odražavaju i na psihički životsamo nezdrave tjelesne pojave i razna oboljenja, već se duboko odražavaju i na psihički život djeteta. Iz svega ovoga lako je zakjučiti da duboke promjene u psihičkom životu u pubertetu,djeteta. Iz svega ovoga lako je zakjučiti da duboke promjene u psihičkom životu u pubertetu, kao subjektivni faktor, mogu da budu neprilagođenosti. Poznato je da poremećaji u funkcijikao subjektivni faktor, mogu da budu neprilagođenosti. Poznato je da poremećaji u funkciji pojedinih organa, u prvom redu centralnog nervnog sistema i endokrinih žlijezda, mogu vrlopojedinih organa, u prvom redu centralnog nervnog sistema i endokrinih žlijezda, mogu vrlo negativno da se odraze na psihički život i ponašanje djeteta. negativno da se odraze na psihički život i ponašanje djeteta.

Objektivni uzroci društvene neprilagođenosti su, prije svega, mnogi socijalni faktori,Objektivni uzroci društvene neprilagođenosti su, prije svega, mnogi socijalni faktori, od kojih se, prije svega, misli na porodicui objektivne uslove života djeteta u njoj. Ovo jeod kojih se, prije svega, misli na porodicui objektivne uslove života djeteta u njoj. Ovo je sasvim razumljivo, jer dijete najveći dio vremena provodi u porodici, koja svojim životom usasvim razumljivo, jer dijete najveći dio vremena provodi u porodici, koja svojim životom u najvećoj mjeri utiče na formiranje djetetovog karaktera i njegove ličnosti (Radke, 1963), najvećoj mjeri utiče na formiranje djetetovog karaktera i njegove ličnosti (Radke, 1963),

Struktura porodice određuje socijalne uslove života djeteta, a nju, opet, određujuStruktura porodice određuje socijalne uslove života djeteta, a nju, opet, određuju faktori kao što su: broj članova porodice, zanimanje roditelja, njihovo obrazovanje, stepenfaktori kao što su: broj članova porodice, zanimanje roditelja, njihovo obrazovanje, stepen prosvijećenosti, karakterne osobine, potom uzajamni odnosi članova porodice, u prvom reduprosvijećenosti, karakterne osobine, potom uzajamni odnosi članova porodice, u prvom redu roditelja i porodične veze. U svakom slučaju uža socijalna sredina ima odlučujući uticaj naroditelja i porodične veze. U svakom slučaju uža socijalna sredina ima odlučujući uticaj na pojavu društvene neprilagođenosti. Istraživanja (Aćimović, 1968), pokazuju da društvenopojavu društvene neprilagođenosti. Istraživanja (Aćimović, 1968), pokazuju da društveno neprilagođena djeca potječu iz porodica u kojima postoje dobri objektivni uslovi života (užaneprilagođena djeca potječu iz porodica u kojima postoje dobri objektivni uslovi života (uža socijalna sredina), što znači da postoji znatan uticaj šire socijalne sredine koja može dasocijalna sredina), što znači da postoji znatan uticaj šire socijalne sredine koja može da dovede do poremećaja u ponašanju koji imaju karakter društvene neprilagođenosti.dovede do poremećaja u ponašanju koji imaju karakter društvene neprilagođenosti.

U ranom razvoju djece do polaska u školu presudan i jedini uticaj (iz prirodnihU ranom razvoju djece do polaska u školu presudan i jedini uticaj (iz prirodnih razloga - veće nepokretljivosti i nesamostalnosti djece) je uticaj porodice za koju je dijeterazloga - veće nepokretljivosti i nesamostalnosti djece) je uticaj porodice za koju je dijete vezano. U tom periodu su od izuzetnog značaja vaspitni postupci roditelja o kojima smo dovezano. U tom periodu su od izuzetnog značaja vaspitni postupci roditelja o kojima smo do sada govorili koji mogu dovesti do neprilagođenog i asocijalnog oblika ponašanja kod djece.sada govorili koji mogu dovesti do neprilagođenog i asocijalnog oblika ponašanja kod djece.

Istraživanja (Hjuit i Jenkins, 1953) su pokazala da postoji povezanost između uslovaIstraživanja (Hjuit i Jenkins, 1953) su pokazala da postoji povezanost između uslova sredine i ponašanja kod djece, te su došli do slijedećih zaključaka. Poremećaji ponašanja sesredine i ponašanja kod djece, te su došli do slijedećih zaključaka. Poremećaji ponašanja se mogu podijeliti u četiri skupine od kojih prve dvije pokazuju da je razvoj agresivnostimogu podijeliti u četiri skupine od kojih prve dvije pokazuju da je razvoj agresivnosti direktno povezan sa tipom porodične sredine:direktno povezan sa tipom porodične sredine:1)1) napadanje, tuča, nasilnost, ubijanje, okrutnost, odbijanje poslušnosti su karakteristikenapadanje, tuča, nasilnost, ubijanje, okrutnost, odbijanje poslušnosti su karakteristike

asocijalnog, antisocijalnog i atipičnog oblika ponašanja. Prema navedenim istraživačimaasocijalnog, antisocijalnog i atipičnog oblika ponašanja. Prema navedenim istraživačima djeca s tim manama su poticala većinom iz bijedne porodične sredine. Tu se često radilo odjeca s tim manama su poticala većinom iz bijedne porodične sredine. Tu se često radilo o slučajevima neželjene trudnoće, neprihvatanja vanbračnog djeteta, napuštanju djeteta odslučajevima neželjene trudnoće, neprihvatanja vanbračnog djeteta, napuštanju djeteta od strane majke ili oca, nespremnost majke da se brine za dijete, neprijateljski stav majkestrane majke ili oca, nespremnost majke da se brine za dijete, neprijateljski stav majke prema djetetu, porodične svađe, pijanstvo roditelja, kriminalitet roditelja;prema djetetu, porodične svađe, pijanstvo roditelja, kriminalitet roditelja;

2)2) djeca delikventi koja su postepeno dobivala epitet društveno neprilagođenih u ponašanju,djeca delikventi koja su postepeno dobivala epitet društveno neprilagođenih u ponašanju, te koja su sklona sklapati prijateljstva sa moralno poremećenim pojedincima postajute koja su sklona sklapati prijateljstva sa moralno poremećenim pojedincima postaju članovi dječjih bandi, često kradu u skupinama, bježe iz škole i skitaju se. Bitno ječlanovi dječjih bandi, često kradu u skupinama, bježe iz škole i skitaju se. Bitno je naglasiti da su oni neke poremećaje u ponašanju počeli pokazivati već na vrlo ranomnaglasiti da su oni neke poremećaje u ponašanju počeli pokazivati već na vrlo ranom uzrastu. U cijeloj toj grupi se manifestuje izuzetno velika nemarnost i nebriga roditelja ouzrastu. U cijeloj toj grupi se manifestuje izuzetno velika nemarnost i nebriga roditelja o svojoj djeci. Ili pak neadekvatna briga o djetetu i njegovim potrebama, nedostataksvojoj djeci. Ili pak neadekvatna briga o djetetu i njegovim potrebama, nedostatak nadzora, slaba ili veoma kruta disciplina, teški konflikti između braće i sestara, lošenadzora, slaba ili veoma kruta disciplina, teški konflikti između braće i sestara, loše susjedstvo, nered u stanu i sl.susjedstvo, nered u stanu i sl.Na drugoj strani javljau se suprotni oblici, alik opet atipičnog ponašanja: Na drugoj strani javljau se suprotni oblici, alik opet atipičnog ponašanja:

3)3) djeca s pretjerano suzdržljivim ponašanjem koja su usamljena i bojažljiva, apatična idjeca s pretjerano suzdržljivim ponašanjem koja su usamljena i bojažljiva, apatična i pasivna. Ova će grupa rijetko pokazivati asocijalne tendencije s obzirom na tipičnepasivna. Ova će grupa rijetko pokazivati asocijalne tendencije s obzirom na tipične osobine naravi i s obzirom na povećanu introverziju. Agresivnost se tu često ne ispoljavaosobine naravi i s obzirom na povećanu introverziju. Agresivnost se tu često ne ispoljava u manifestnom obliku, dijete sve trpi u sebi. Radi se uglavnom o posljedicamau manifestnom obliku, dijete sve trpi u sebi. Radi se uglavnom o posljedicama dugotrajnog ugnjetavanja djece od strane roditelja, o nedosljednom postupanju, o priličnodugotrajnog ugnjetavanja djece od strane roditelja, o nedosljednom postupanju, o prilično kritičkom ocjenjivanju od strane roditelja; kritičkom ocjenjivanju od strane roditelja;

4)4) djeca s tjelesnim manama, abnormalnostima u uzrastu i poremećajima centralnog nervnogdjeca s tjelesnim manama, abnormalnostima u uzrastu i poremećajima centralnog nervnog sistema. Karakterizira ih greška u govoru, sluhu i sl. i pokazivanje nekih tendencijasistema. Karakterizira ih greška u govoru, sluhu i sl. i pokazivanje nekih tendencija razvoja asocijalnosti. Ova grupa pokazuje kako je dječije manifestno ponašanje zavisnorazvoja asocijalnosti. Ova grupa pokazuje kako je dječije manifestno ponašanje zavisno od porodične sredine. Najnovija naučna istraživanja u svijetu otkrivaju bitne činioceod porodične sredine. Najnovija naučna istraživanja u svijetu otkrivaju bitne činioce društvene sredine koji utiču na razvoj u najranijoj dobi i u mlađem školskom uzrastu kadadruštvene sredine koji utiču na razvoj u najranijoj dobi i u mlađem školskom uzrastu kada su mogućnosti upravljanja ponašanjem djece najveća. (Maccoby, 1957; Daedulus, 1977;su mogućnosti upravljanja ponašanjem djece najveća. (Maccoby, 1957; Daedulus, 1977; Martin, 1974; Baumrind),Posljednja razvrstavanja ne obuhvataju agresivnost koja nijeMartin, 1974; Baumrind),Posljednja razvrstavanja ne obuhvataju agresivnost koja nije direktno vezana s grubim nedostacima u porodičnoj sredini i nije posljedica vaspitnihdirektno vezana s grubim nedostacima u porodičnoj sredini i nije posljedica vaspitnih pogrešaka.pogrešaka.

Postoje djeca koja od najmlađe dobi pokazuju tendenciju uništavanja koja sePostoje djeca koja od najmlađe dobi pokazuju tendenciju uništavanja koja se manifestuje u trganju papira i slikovnica, uništavanju igračaka, čupanju, grizenju, razbijanju.manifestuje u trganju papira i slikovnica, uništavanju igračaka, čupanju, grizenju, razbijanju. Oni pokazuju tendenciju da se namjerno što više isprljaju i poderu. U grupi su ekstremnoOni pokazuju tendenciju da se namjerno što više isprljaju i poderu. U grupi su ekstremno nemirni, upuštaju se u agresiju, skloni su stereotipima i negativizmu u ponašanju. Njihovenemirni, upuštaju se u agresiju, skloni su stereotipima i negativizmu u ponašanju. Njihove intelektualne sposobnosti su skoro prosječne, ali i djelovanje na takvu djecu dosta teško,intelektualne sposobnosti su skoro prosječne, ali i djelovanje na takvu djecu dosta teško, pogotovo gdje ne postoji adekvatna porodična psihološka atmosfera. Ukoliko je tretmanpogotovo gdje ne postoji adekvatna porodična psihološka atmosfera. Ukoliko je tretman okoline sa velikom primjesom neprihvaćenosti i odbačenosti imaju uslove za ispoljavanjeokoline sa velikom primjesom neprihvaćenosti i odbačenosti imaju uslove za ispoljavanje psihičkih oboljenja.psihičkih oboljenja.

Potrebno je da spomenemo potrebu verbalne grubosti kod djece, a koja odaje utisakPotrebno je da spomenemo potrebu verbalne grubosti kod djece, a koja odaje utisak agresivnosti. Obično se radi o obliku ponašanja koji potiče iz sredine sa malim kulturnimagresivnosti. Obično se radi o obliku ponašanja koji potiče iz sredine sa malim kulturnim zahtjevima. Unutrašnji emocionalni sadržaji uz uticaj okoline djeluju na vanjsko izražavanje,zahtjevima. Unutrašnji emocionalni sadržaji uz uticaj okoline djeluju na vanjsko izražavanje, tako da se postepeno može izražavati pravi agresivni faktor.tako da se postepeno može izražavati pravi agresivni faktor.

PPRKOSRKOS II NEGATIVIZAMNEGATIVIZAM KODKOD DJECEDJECE

Prije nego počnemo da obrazlažemo faktore koji najčešće dovode do agresivnogPrije nego počnemo da obrazlažemo faktore koji najčešće dovode do agresivnog ponašanja djece pomenućemo jednu od najčešćih teškoća odgoja, a to je prkos koji jeponašanja djece pomenućemo jednu od najčešćih teškoća odgoja, a to je prkos koji je razvojna pojava. Neposlušnost je najlakši oblik prkosa kad dijete otvoreno kaže neću ilirazvojna pojava. Neposlušnost je najlakši oblik prkosa kad dijete otvoreno kaže neću ili naprosto ne čuje što mu roditelji govore (neće da čuje to što mu kažu). naprosto ne čuje što mu roditelji govore (neće da čuje to što mu kažu).

Prkos se može manifestovati na različite načine i u više intenziteta. Prkos se može manifestovati na različite načine i u više intenziteta. Jednom seJednom se otvoreno pokazuje, drugi put se manifestuje na skriven način. On je jednom samo prolazna iotvoreno pokazuje, drugi put se manifestuje na skriven način. On je jednom samo prolazna i ne mnogo važna reakcija na određenu situaciju, drugi put je to stalan oblik dječijeg ponašanja,ne mnogo važna reakcija na određenu situaciju, drugi put je to stalan oblik dječijeg ponašanja, a ponekad predstavlja osnovnu liniju koja ga vodi u stavu prema okolini. Naravno, ova dvaa ponekad predstavlja osnovnu liniju koja ga vodi u stavu prema okolini. Naravno, ova dva posljednja oblika dječije neposlušnosti mogu da dovedu do stvaranja navike za prkosnoposljednja oblika dječije neposlušnosti mogu da dovedu do stvaranja navike za prkosno ponašanje od koga vodi samo jedan korak do agresivnosti. ponašanje od koga vodi samo jedan korak do agresivnosti.

Osim neposlušnosti prkosno dijete je često tvrdoglavo, uporno ostaje pri provođenjuOsim neposlušnosti prkosno dijete je često tvrdoglavo, uporno ostaje pri provođenju svoje namjere ili hira, ili se tvrdoglavo opire zahtjevu. Pored toga ostaje veoma drsko kadasvoje namjere ili hira, ili se tvrdoglavo opire zahtjevu. Pored toga ostaje veoma drsko kada roditelj pokušava silom slomiti njegovu volju. U prkosnom pomašanju dijete govoriroditelj pokušava silom slomiti njegovu volju. U prkosnom pomašanju dijete govori razdražljivo (prisutne su negativne emocije), govori povišenim tonom, uvijek spremno narazdražljivo (prisutne su negativne emocije), govori povišenim tonom, uvijek spremno na otpor i borbu. Malo dijete prkosi upornim plakanjem i vikanjem ili dobiva napade bijesa,otpor i borbu. Malo dijete prkosi upornim plakanjem i vikanjem ili dobiva napade bijesa, udara nogama, lupa rukama, valja se po zemlji (po mogućnosti u čistom odijelu). udara nogama, lupa rukama, valja se po zemlji (po mogućnosti u čistom odijelu).

Takve reakcije su česte i karakteristične za djecu u prve četiri godine života. NisuTakve reakcije su česte i karakteristične za djecu u prve četiri godine života. Nisu rijetki slučajevi da dijete prkosi pri jelu i izvodi za stolom nestašluke. Važno je uočitirijetki slučajevi da dijete prkosi pri jelu i izvodi za stolom nestašluke. Važno je uočiti prikrivene oblike dječijeg prkosa i roditelji često nasjedaju jer ne shvataju njihovo pravoprikrivene oblike dječijeg prkosa i roditelji često nasjedaju jer ne shvataju njihovo pravo značenje. Dijete skriva svoj prkos i očituje ga na kamufliran način kada otvoreno prkošenjeznačenje. Dijete skriva svoj prkos i očituje ga na kamufliran način kada otvoreno prkošenje postaje opasno jer ga roditelji nastoje suzbiti oštrim kaznama.postaje opasno jer ga roditelji nastoje suzbiti oštrim kaznama.

Prkos se često javlja kod emocionalno oštećene djece (Košiček, 1965) zbogPrkos se često javlja kod emocionalno oštećene djece (Košiček, 1965) zbog neurotskih smetnji. neurotskih smetnji. Oni su također pokazali da da prkosno dijete obavezno ispoljava iOni su također pokazali da da prkosno dijete obavezno ispoljava i agresivnost, ako ne otvoreno onda prikriveno. Prkosno i agresivno ponašanje može da izazoveagresivnost, ako ne otvoreno onda prikriveno. Prkosno i agresivno ponašanje može da izazove osjećaj krivice kod djeteta, ako je ono u sebi razvilo iole pozitivne emocionalne veze sosjećaj krivice kod djeteta, ako je ono u sebi razvilo iole pozitivne emocionalne veze s roditeljima.Kao rezultat toga javljaju se neurotske smetnje.roditeljima.Kao rezultat toga javljaju se neurotske smetnje.

Dječaci su u ranom djetinjstvu skloniji prkosu od djevojčica. Razlog tome smoDječaci su u ranom djetinjstvu skloniji prkosu od djevojčica. Razlog tome smo navodili u prethodnom izlaganju. Otkud prkos kod djece? On se uvijek javlja kod djece unavodili u prethodnom izlaganju. Otkud prkos kod djece? On se uvijek javlja kod djece u procesu socio-emocionalnog sazrijevanja (2-3, 3-4 godine), ali je samo prolazna faza doprocesu socio-emocionalnog sazrijevanja (2-3, 3-4 godine), ali je samo prolazna faza do njihovog punog razvitka, te problem postaje onaj prkos koji je stalan oblik ponašanja djeteta.njihovog punog razvitka, te problem postaje onaj prkos koji je stalan oblik ponašanja djeteta. On se obično javlja usljed psihičke razdražljivosti i preosjetljivosti djeteta (emocionalnihOn se obično javlja usljed psihičke razdražljivosti i preosjetljivosti djeteta (emocionalnih smetnji) i stalne psihičke napetosti djeteta koje rezultira potrebom da se stalno brani, te shvatasmetnji) i stalne psihičke napetosti djeteta koje rezultira potrebom da se stalno brani, te shvata kao jedan vid odbrane u okolini gdje se osjeća ugrožeo. Dakle, korijeni javljanja ovakvogkao jedan vid odbrane u okolini gdje se osjeća ugrožeo. Dakle, korijeni javljanja ovakvog oblika ponašanja su prije svega u nekim smetnjama i problemima u samoj užoj okolinioblika ponašanja su prije svega u nekim smetnjama i problemima u samoj užoj okolini djeteta. Prkosno dijete je nesigurno u sebe, mada nam se na prvi pogled čini da je punodjeteta. Prkosno dijete je nesigurno u sebe, mada nam se na prvi pogled čini da je puno odvaženosti, često je nesnalažljivo među sebi jednakima, plašljivo i povučeno, a kod kućeodvaženosti, često je nesnalažljivo među sebi jednakima, plašljivo i povučeno, a kod kuće drsko i agresivno.drsko i agresivno.

Dakle, porodica je taj faktor u kojoj je naviklo na povlastice i popuštanje (i drugeDakle, porodica je taj faktor u kojoj je naviklo na povlastice i popuštanje (i druge neadekvatne vaspitne mjere koje vode prevelikoj razmaženosti) što ga je dovelo da se prkosnoneadekvatne vaspitne mjere koje vode prevelikoj razmaženosti) što ga je dovelo da se prkosno pa potom i agresivno ponašati. pa potom i agresivno ponašati. U stvari, ono svojim prkosom nastoji odbraniti povlašteniU stvari, ono svojim prkosom nastoji odbraniti povlašteni položaj koji je imalo u porodici. Roditelji su ujedno uz svoje nedosljedne, popustljive,položaj koji je imalo u porodici. Roditelji su ujedno uz svoje nedosljedne, popustljive, pretjerano zaštitničke mjere vaspitanja potencirali razvoj neprilagođenosti djeteta, a ujedno supretjerano zaštitničke mjere vaspitanja potencirali razvoj neprilagođenosti djeteta, a ujedno su izgubili autoritet u očima djeteta.izgubili autoritet u očima djeteta.

Dijete je već iskusilo da roditelji nasjedaju njegovim izazovima, upuštaju se s njim uDijete je već iskusilo da roditelji nasjedaju njegovim izazovima, upuštaju se s njim u borbu i na kraju, naravno, gube. Ovakvo iskustvo za djecu predstavlja jak motiv koji ihborbu i na kraju, naravno, gube. Ovakvo iskustvo za djecu predstavlja jak motiv koji ih podstiče na ponovno prkosno ponašanje. Na drugoj strani vršnjaci ga na prihvataju, nepodstiče na ponovno prkosno ponašanje. Na drugoj strani vršnjaci ga na prihvataju, ne popuštaju mu, čekaju da pokaže šta zna, izruguju se njegovim nedostacima i spremni su da gapopuštaju mu, čekaju da pokaže šta zna, izruguju se njegovim nedostacima i spremni su da ga otjeraju iz svog kruga ako im se ne prilagodi.otjeraju iz svog kruga ako im se ne prilagodi.

Dijete nauči da hoda, potom govori, hrani se i sl. što u njemu pojačava potrebu zaDijete nauči da hoda, potom govori, hrani se i sl. što u njemu pojačava potrebu za samostalnošću i izražavanje individualnosti. U to doba kod djeteta se jasno diferencirasamostalnošću i izražavanje individualnosti. U to doba kod djeteta se jasno diferencira njegovo “ja” i izgrađuje se slika o sebi što u velikoj mjeri utiče kakav će oblik ponašanjanjegovo “ja” i izgrađuje se slika o sebi što u velikoj mjeri utiče kakav će oblik ponašanja dijete kasnije manifestovati. Budući da dijete ne zna u nekim situacijama kako bi reagovalodijete kasnije manifestovati. Budući da dijete ne zna u nekim situacijama kako bi reagovalo ono pokušava doživjeti vrijednost svoga “ja” time što okolini nastoji nametnuti svoju volju,ono pokušava doživjeti vrijednost svoga “ja” time što okolini nastoji nametnuti svoju volju, tako što se suprostavlja tuđoj. tako što se suprostavlja tuđoj.

Tada ono prvi put upozna “slast” riječi “neću”. Upravo tada javlja se najplodnije tloTada ono prvi put upozna “slast” riječi “neću”. Upravo tada javlja se najplodnije tlo za razvoj prkosa. Bitno je da se roditelji ne upuste s djetetom u njegovu borbu za nadmoć.za razvoj prkosa. Bitno je da se roditelji ne upuste s djetetom u njegovu borbu za nadmoć. Kao motiv prkosa roditeljima javlja se ljubomora djece na brata ili sestru, tj. dijete se buni iKao motiv prkosa roditeljima javlja se ljubomora djece na brata ili sestru, tj. dijete se buni i

otvoreno pokazuje negodovanje što ga stvarno ili samo u njegovoj uobrazilji zapuštajuotkadotvoreno pokazuje negodovanje što ga stvarno ili samo u njegovoj uobrazilji zapuštajuotkad im se rodilo drugo dijete.im se rodilo drugo dijete.

Roditelji obično ne shvataju razlog prkosa, te dijete oštro kažnjavaju. Dijete tek tadaRoditelji obično ne shvataju razlog prkosa, te dijete oštro kažnjavaju. Dijete tek tada dolazi do konačnog zaključka da ga roditelji stvarno više ne vole. Ljubav poslije zadovoljenjadolazi do konačnog zaključka da ga roditelji stvarno više ne vole. Ljubav poslije zadovoljenja osnovnih potreba za hranom najznačajniji je faktor normalnog razvoja (Vilfred de Kok,osnovnih potreba za hranom najznačajniji je faktor normalnog razvoja (Vilfred de Kok, 1962). Odnos prema djeci popraćen psihičkim i fizičkim zlostavljanjem je čest uzrok prkosa1962). Odnos prema djeci popraćen psihičkim i fizičkim zlostavljanjem je čest uzrok prkosa kod djece. Prkosno ponošanje naročito izaziva autoritaran odgoj. Sam prkos otežavakod djece. Prkosno ponošanje naročito izaziva autoritaran odgoj. Sam prkos otežava emocionalno sazrijevanje, pa prema tome razvoj ličnosti u cjelini. Kao što smo vidjeli,emocionalno sazrijevanje, pa prema tome razvoj ličnosti u cjelini. Kao što smo vidjeli, porodični faktor je presudan, kako za njegovo javljanje, tako i za suzbijanje. porodični faktor je presudan, kako za njegovo javljanje, tako i za suzbijanje.

Uprkos tome, najčešće je prisutno mišljenje roditelja da je prkos nasljedna pojava, teUprkos tome, najčešće je prisutno mišljenje roditelja da je prkos nasljedna pojava, te da je dijete takvo “po ocu” i da se vaspitanjem ne može promijeniti. Prkos je rezultat jedinoda je dijete takvo “po ocu” i da se vaspitanjem ne može promijeniti. Prkos je rezultat jedino pogrešno vaspitnih mjera, a postaje opasan po razvoj ličnosti djeteta kada se počinjepogrešno vaspitnih mjera, a postaje opasan po razvoj ličnosti djeteta kada se počinje manifestovati kao stalna karakterna crta. Kod djeteta je najčešće prisutno učenje po modelu, amanifestovati kao stalna karakterna crta. Kod djeteta je najčešće prisutno učenje po modelu, a kao što smo vidjeli djeca se najviše identifikuju s roditeljima, te ako dijete svakodnevnokao što smo vidjeli djeca se najviše identifikuju s roditeljima, te ako dijete svakodnevno prisustvuje svađama roditelja i učestvuje u scenama gdje se jedan od roditelja inati i neće daprisustvuje svađama roditelja i učestvuje u scenama gdje se jedan od roditelja inati i neće da popusti, onda će i ono imitirati takav stav otpora i prkosa prema ostaloj djeci i odraslima. Ppopusti, onda će i ono imitirati takav stav otpora i prkosa prema ostaloj djeci i odraslima. P otom ako roditeljinemaju strpljenja s djetetom, ako ga neprestano omaložavaju i opominju,otom ako roditeljinemaju strpljenja s djetetom, ako ga neprestano omaložavaju i opominju, potom fizički kažnjavaju, uslovljavaju pojavu prkosa kao odbrambenu reakcijunapotom fizički kažnjavaju, uslovljavaju pojavu prkosa kao odbrambenu reakcijuna neprihvatljiv način vaspitanja. neprihvatljiv način vaspitanja.

Roditelji često ne shvataju da je pojava prkosa uobičajena faza razvoja kod djece, teRoditelji često ne shvataju da je pojava prkosa uobičajena faza razvoja kod djece, te da, shodno tome, treba i da podtupaju, tj. da je u prvoj fazi dječijeg odgoja njihova prirodada, shodno tome, treba i da podtupaju, tj. da je u prvoj fazi dječijeg odgoja njihova priroda nagonska i emocionalna, a poslije prelazi u intelektualnu isvjesnu. Roditelji treba da sunagonska i emocionalna, a poslije prelazi u intelektualnu isvjesnu. Roditelji treba da su svjesni da je to prva kriza dječije ličnosti i da možda čak treba biti zabrinut ako dijete nesvjesni da je to prva kriza dječije ličnosti i da možda čak treba biti zabrinut ako dijete ne pokazuje nikakav otpor.pokazuje nikakav otpor.

Djetetu tada ne treba povlađivati, ali vaspitni postupci moraju biti takvi da je ono uDjetetu tada ne treba povlađivati, ali vaspitni postupci moraju biti takvi da je ono u svakom momentu svjesno naše ljubavi prema njemu, pa od njega zahtijevamo određenesvakom momentu svjesno naše ljubavi prema njemu, pa od njega zahtijevamo određene oblike ponašanja, ali i da mu dajemo šansu za slobodan razvoj vjere u vlastite snage. oblike ponašanja, ali i da mu dajemo šansu za slobodan razvoj vjere u vlastite snage.

Potpuno izostavljanje negativizma i prkosa (Herlock, 1970) ne bi se moglo smatratiPotpuno izostavljanje negativizma i prkosa (Herlock, 1970) ne bi se moglo smatrati kao dobar znak, tj. oni su “normalna” razvojna pojava i imaju značajnu ulogu u socijalnomkao dobar znak, tj. oni su “normalna” razvojna pojava i imaju značajnu ulogu u socijalnom razvoju djeteta. Oni se čak smatraju znakovima potencijalno dobrog socijalnograzvoju djeteta. Oni se čak smatraju znakovima potencijalno dobrog socijalnog prilagođavanja. Djeca postaju pretjerano tvrdoglava onda kada im se postavljaju zakoni kojeprilagođavanja. Djeca postaju pretjerano tvrdoglava onda kada im se postavljaju zakoni koje ne mogu da izvrše, te kad su ti zahtjevi neprijatni i bolni. “Tvrdoglano suprostavljanjene mogu da izvrše, te kad su ti zahtjevi neprijatni i bolni. “Tvrdoglano suprostavljanje prestavlja kompenzativnu adaptivnu reakciju, samo djelimično uspješnu, u interesuprestavlja kompenzativnu adaptivnu reakciju, samo djelimično uspješnu, u interesu samoočuvanja, rašćenja, i razvoja.” (E. Kamenov, Predškolska pedagogija, Beograd, 1987).samoočuvanja, rašćenja, i razvoja.” (E. Kamenov, Predškolska pedagogija, Beograd, 1987).

Ako bismo htjeli rezimirati koji su sve činioci, u vezi sa porodičnom situacijom,Ako bismo htjeli rezimirati koji su sve činioci, u vezi sa porodičnom situacijom, presudni za javljanje prkosa kao stalnog oblika ponašanja mogli bi smo navesti ove problemepresudni za javljanje prkosa kao stalnog oblika ponašanja mogli bi smo navesti ove probleme u samoj porodici-svađe roditelja, hladan odnos roditelja prema djeci, pijanstvo roditelja,u samoj porodici-svađe roditelja, hladan odnos roditelja prema djeci, pijanstvo roditelja, prezasićenost djece, pretjerana strogost, zlostavljanje djece, odsustvo reda i režima u kući,prezasićenost djece, pretjerana strogost, zlostavljanje djece, odsustvo reda i režima u kući, potcjenjivanje i oamlovažavanje dječije ličnosti, prevelika strogost i fizičko kažnjavanjepotcjenjivanje i oamlovažavanje dječije ličnosti, prevelika strogost i fizičko kažnjavanje djece, precjenjivanje dječije ličnosti itd. djece, precjenjivanje dječije ličnosti itd.

Dobar način za otklanjanje prkosa kod djeteta, kada je ono još u razvojnoj fazi, jesteDobar način za otklanjanje prkosa kod djeteta, kada je ono još u razvojnoj fazi, jeste ignosrisanje tiih postupaka. Batine će samo povećati prkos, a neće ga suzbiti. Ako se prkos naignosrisanje tiih postupaka. Batine će samo povećati prkos, a neće ga suzbiti. Ako se prkos na vrijeme ne suzbije on se kasnije može manifestovati u obliku agresivnog ponašanja o komevrijeme ne suzbije on se kasnije može manifestovati u obliku agresivnog ponašanja o kome smo, kao o problemu u ponašanju djece, već nešto rekli. smo, kao o problemu u ponašanju djece, već nešto rekli.

FFIZIČKOIZIČKO KAŽNJAVANJEKAŽNJAVANJE DJECEDJECE

Prije nego što pređemo na dalje objašnjavanje faktora koji dovode do razvojaPrije nego što pređemo na dalje objašnjavanje faktora koji dovode do razvoja agresivnosti kod djeteta reći ćemo nešto o opasnostima primjene tjelesnih kazni kod djece.agresivnosti kod djeteta reći ćemo nešto o opasnostima primjene tjelesnih kazni kod djece. Najbolji način vaspitanja je onaj u kojem se uopšte ne upotrebljava fizička kazna. VeomaNajbolji način vaspitanja je onaj u kojem se uopšte ne upotrebljava fizička kazna. Veoma mali broj roditelja uspijeva da vaspitava bez kažnjavanja iako se zna da su fizičke kaznemali broj roditelja uspijeva da vaspitava bez kažnjavanja iako se zna da su fizičke kazne večliki neprijatelj dobrog vaspitanja. Mnogi roditelji, pa i nastavnici, čak sa ushićenjemvečliki neprijatelj dobrog vaspitanja. Mnogi roditelji, pa i nastavnici, čak sa ushićenjem govore o “blagoslovljenoj” vrijednosti pruta. Oni vjeruju u kaznu kao “iscjeljujuću” moćgovore o “blagoslovljenoj” vrijednosti pruta. Oni vjeruju u kaznu kao “iscjeljujuću” moć zavedeni varkom da dijete poslije primljene kazne postaje “mirnije”, da se “popravilo”, a nezavedeni varkom da dijete poslije primljene kazne postaje “mirnije”, da se “popravilo”, a ne

slute da je ova mirnoća samo prividna i lažnog karaktera, te da je dijete postalo još gore negoslute da je ova mirnoća samo prividna i lažnog karaktera, te da je dijete postalo još gore nego što je bilo (Tešić, 1957). što je bilo (Tešić, 1957).

Postavlja se pitanje zašto se najveći broj roditelja odlučuje na tjelesno kažnjavanje, tePostavlja se pitanje zašto se najveći broj roditelja odlučuje na tjelesno kažnjavanje, te se kao jedan od mogućih odgovora može dati i taj da je ono od svih vaspitno - popravnihse kao jedan od mogućih odgovora može dati i taj da je ono od svih vaspitno - popravnih mjera najjednostavnije, pa prema tome i najpraktičnije. Postoje roditelji koji veoma čestomjera najjednostavnije, pa prema tome i najpraktičnije. Postoje roditelji koji veoma često primjenjuju tjelesne kazne zbog svoje eksplozivne naravi i koji nisu u stanju da se kontrolišu iprimjenjuju tjelesne kazne zbog svoje eksplozivne naravi i koji nisu u stanju da se kontrolišu i sav sov bijes iskale na djeci. sav sov bijes iskale na djeci.

Osnovni zahtjev koji se postavlja svakom kažnjavanju jeste da pozitivno vaspitnoOsnovni zahtjev koji se postavlja svakom kažnjavanju jeste da pozitivno vaspitno djeluje, tj. popravlja. Ako se poslije kažnjavanja ponove iste greške onda je problem u samojdjeluje, tj. popravlja. Ako se poslije kažnjavanja ponove iste greške onda je problem u samoj primjeni kazne. Kažnjavanje nije nimalo jednostavan problem, kao što se obično misli, većprimjeni kazne. Kažnjavanje nije nimalo jednostavan problem, kao što se obično misli, već predstavlja jedno od najsloženijih pitanja u pedagoškoj praksi. predstavlja jedno od najsloženijih pitanja u pedagoškoj praksi.

Najveći problem je što mnogi roditelji nisu svjesni posljedice primjene tjelesnihNajveći problem je što mnogi roditelji nisu svjesni posljedice primjene tjelesnih kazni, te se često pitaju kako to da batina ništa ne vrijedi i što ga više bijem sve je gori?kazni, te se često pitaju kako to da batina ništa ne vrijedi i što ga više bijem sve je gori? Tjelesno kažnjavanje je u prvom redu štetno, jer njime vrijeđamo i ponižavamo dijete kojeTjelesno kažnjavanje je u prvom redu štetno, jer njime vrijeđamo i ponižavamo dijete koje ima svoje “ja” i koje je sposobno da se raduje, a i da pati. Po prirodi osjetljivu djecu batineima svoje “ja” i koje je sposobno da se raduje, a i da pati. Po prirodi osjetljivu djecu batine dovode do duševnih kriza koje još više pojačavaju njihovu osjetljivost. dovode do duševnih kriza koje još više pojačavaju njihovu osjetljivost.

Ovakva djeca postaju i neurotična, te se problem proširuje dalje. Nasuprot ovoj djeci,Ovakva djeca postaju i neurotična, te se problem proširuje dalje. Nasuprot ovoj djeci, kod neke djece kazne izazivaju neosjetljivost i ravnodušnost, postaje im sve svejedno, ničimkod neke djece kazne izazivaju neosjetljivost i ravnodušnost, postaje im sve svejedno, ničim se ne oduševljavaju, ne raduju, ne žaloste i često se kaže da su “oguglala” na sve. Kodse ne oduševljavaju, ne raduju, ne žaloste i često se kaže da su “oguglala” na sve. Kod obadvije grupe djece se javljaju velike teškoće i u emocionalnom razvoju i u socijalnomobadvije grupe djece se javljaju velike teškoće i u emocionalnom razvoju i u socijalnom prilagođavanju. Istraživanja (Straus, 1983) pokazuju da je još uvijek prisutno nasilje nadprilagođavanju. Istraživanja (Straus, 1983) pokazuju da je još uvijek prisutno nasilje nad djecom od strane odraslih u Francuskoj i došao do relevantnih podataka koji nam mogudjecom od strane odraslih u Francuskoj i došao do relevantnih podataka koji nam mogu ukazati na činjenicu da je nasilje tu, među nama, ali da ma njega mnogo ne reagujemo.ukazati na činjenicu da je nasilje tu, među nama, ali da ma njega mnogo ne reagujemo.

Na medicinskom planu otkriveno je da je niz povreda i bolesti, čije je porijekloNa medicinskom planu otkriveno je da je niz povreda i bolesti, čije je porijeklo katkad misteriozno, posljedica nasilja nad djecom, a istraživanje tih slučajeva dovelo je dokatkad misteriozno, posljedica nasilja nad djecom, a istraživanje tih slučajeva dovelo je do zaključka da su maltretirana djeca mnogobrojnija, nego što se mislilo (iako mnogi slučajevizaključka da su maltretirana djeca mnogobrojnija, nego što se mislilo (iako mnogi slučajevi ostaju neotkriveni). Istraživanja (Straus, Pierre), ukazuju na činjenicu da većina djece koja suostaju neotkriveni). Istraživanja (Straus, Pierre), ukazuju na činjenicu da većina djece koja su maltretirana od strane odraslih ima manje od tri godine, mnoga su čak i dojenčad.maltretirana od strane odraslih ima manje od tri godine, mnoga su čak i dojenčad.

Najveći broj povreda je traumatske prirode što može dovesti do smrti ili pak doNajveći broj povreda je traumatske prirode što može dovesti do smrti ili pak do trajnog invaliditeta koji je posljedica izljeva krvi između lobanje imoždane kore. To čini okotrajnog invaliditeta koji je posljedica izljeva krvi između lobanje imoždane kore. To čini oko 15% otkrivenih slučajeva, od čega se 1/5 završava smrću djeteta. Među ostalim ozbiljnijim15% otkrivenih slučajeva, od čega se 1/5 završava smrću djeteta. Među ostalim ozbiljnijim povredama, ponekad smrtonosnim, su opekotine vrelom tečmnošću ili unutrašnje povredepovredama, ponekad smrtonosnim, su opekotine vrelom tečmnošću ili unutrašnje povrede stomaka i grudi. Dosta frekventne su fakture, često mnogostruke, zapuštene i različitestomaka i grudi. Dosta frekventne su fakture, često mnogostruke, zapuštene i različite starosti, te njihova rentgenska slika ponekad vara. Veliki broj djece ima po sebi modrice, čijestarosti, te njihova rentgenska slika ponekad vara. Veliki broj djece ima po sebi modrice, čije su karakteristike mnogobrojnost i specifična lokalizacija. Pored samih povreda, koje susu karakteristike mnogobrojnost i specifična lokalizacija. Pored samih povreda, koje su najviše privlačile pažnju ljekara, utvrđeni su poremećaji opšteg stanja maltretirane djece:najviše privlačile pažnju ljekara, utvrđeni su poremećaji opšteg stanja maltretirane djece: zaostajanje u visini i težini, zaostajanje u razvoju, neuhranjenost, nehigjenski izgled, opštazaostajanje u visini i težini, zaostajanje u razvoju, neuhranjenost, nehigjenski izgled, opšta zapuštenost. zapuštenost.

Međutim, na drugoj strani, maltretirano dijete može biti čisto, dobro uhranjeno, ali saMeđutim, na drugoj strani, maltretirano dijete može biti čisto, dobro uhranjeno, ali sa nizom poremećaja u ponašanju kao posljedicom maltretiranja. nizom poremećaja u ponašanju kao posljedicom maltretiranja.

Poremećaji u ponašanju koji se najčešće sreću su tužan izgled, apatičnost, uplašenost,Poremećaji u ponašanju koji se najčešće sreću su tužan izgled, apatičnost, uplašenost, izmučenost, izbjegavanje socijalnih kontakata i samoodbrana od svakog pokušaja da ih seizmučenost, izbjegavanje socijalnih kontakata i samoodbrana od svakog pokušaja da ih se približi. Ponekad predstavlja problem razlikovati mentalnu zaostalost od poremećaja koji supribliži. Ponekad predstavlja problem razlikovati mentalnu zaostalost od poremećaja koji su nastali kao posljedica agresivnosti nad djecom. nastali kao posljedica agresivnosti nad djecom.

Kao što smo naglasili, posljedice su prvenstveno neurološke (epilepsija, sljepoća),Kao što smo naglasili, posljedice su prvenstveno neurološke (epilepsija, sljepoća), ortopedske (razne frakture), kao i fizički deformiteti (opekotine, hematomi), ali najtrajnije,ortopedske (razne frakture), kao i fizički deformiteti (opekotine, hematomi), ali najtrajnije, najdublje i najozbiljnije su psihičke posljedice koje nastaju pod dejstvom frustracija unajdublje i najozbiljnije su psihičke posljedice koje nastaju pod dejstvom frustracija u nasilničkom ponašanju prema djeci i koje rezultiraju nemogućnošću adekvatnognasilničkom ponašanju prema djeci i koje rezultiraju nemogućnošću adekvatnog socioemocionalnog i intelektualnog razvoja djeteta i ličnosti uopšte. Francuske studijesocioemocionalnog i intelektualnog razvoja djeteta i ličnosti uopšte. Francuske studije (Straus) ukazuju na činjenicu da zlostavljana djeca potiču iz porodica koje karakteristišu(Straus) ukazuju na činjenicu da zlostavljana djeca potiču iz porodica koje karakteristišu bezosjećaj-nost, netolerancija, odbacivanje, nesrazmjerna agresija, raspad porodice, svađe ibezosjećaj-nost, netolerancija, odbacivanje, nesrazmjerna agresija, raspad porodice, svađe i fizička obračunavanja, frustriranost samih roditelja i njihovo poremećeno djetinjstvo,fizička obračunavanja, frustriranost samih roditelja i njihovo poremećeno djetinjstvo, postporođajne neuroze majke, alkoholizam, kriminalitet, česta prisutnost mentalne zaostalostipostporođajne neuroze majke, alkoholizam, kriminalitet, česta prisutnost mentalne zaostalosti roditelja, te loši ekonomski uslovi života. I, na kraju, možemo naglasiti da postoji razlikaroditelja, te loši ekonomski uslovi života. I, na kraju, možemo naglasiti da postoji razlika

između kazne kao metoda i kazne kao krajnjeg sredstva, kazne kao osvete i kazne kaoizmeđu kazne kao metoda i kazne kao krajnjeg sredstva, kazne kao osvete i kazne kao sredstva sprečavanja, kojeg primjenjuju roditelji u vaspitavanju svoje djece. Postoje roditeljisredstva sprečavanja, kojeg primjenjuju roditelji u vaspitavanju svoje djece. Postoje roditelji koji na svaku pogrešku svoga dijeteta odmah reagiraju kažnjavanjem, a na drugoj strani sukoji na svaku pogrešku svoga dijeteta odmah reagiraju kažnjavanjem, a na drugoj strani su onio roditelji koji posežu za kaznom kada iscrpe sve druge metode u vaspitan ju djece (npr.onio roditelji koji posežu za kaznom kada iscrpe sve druge metode u vaspitan ju djece (npr. uvjeravanje, podsticanje, objašnjavanje, razgovor i sl.). uvjeravanje, podsticanje, objašnjavanje, razgovor i sl.).

Dječiji odgovori na jednoj radionici:Dječiji odgovori na jednoj radionici:

-- „Dobro je odraslima davati više i slušati ih jer onda nama djeci bude bolje.“„Dobro je odraslima davati više i slušati ih jer onda nama djeci bude bolje.“

-- „Mogu nam svi otići sa priredbe ako ne budemo dobro slušali kad smo slušali.“„Mogu nam svi otići sa priredbe ako ne budemo dobro slušali kad smo slušali.“

-- „Pravda je kad nešto praviš.“„Pravda je kad nešto praviš.“

-- „Treba dobiti miš jer je mali i sladak i mačka jer je velika i zgodna.“„Treba dobiti miš jer je mali i sladak i mačka jer je velika i zgodna.“

-- „Dobar vođa mora biti lijep.“„Dobar vođa mora biti lijep.“

-- „Goran mi je lahko ime – on treba biti kapiten.“„Goran mi je lahko ime – on treba biti kapiten.“

-- „On je muškarac, a kapiten mora biti dobar.“„On je muškarac, a kapiten mora biti dobar.“

-- „Koka treba dobiti najviše – ona je najveća.“„Koka treba dobiti najviše – ona je najveća.“

-- „Tu ti piše pravilo – evo pročitaj.“„Tu ti piše pravilo – evo pročitaj.“

-- „Pravda je kad je pravo.“„Pravda je kad je pravo.“

-- Na pitanje „Znaš li šta su pravila“, dijete je odgovorilo „To je ono što praveNa pitanje „Znaš li šta su pravila“, dijete je odgovorilo „To je ono što prave

majstori“.majstori“.

-- Odgovor na kršenje pravila: „Ostaćeš u vrtiću do kraja života.“Odgovor na kršenje pravila: „Ostaćeš u vrtiću do kraja života.“

-- „Direktorice, vrati se, i ponovo uđi, brzo si ušla.“„Direktorice, vrati se, i ponovo uđi, brzo si ušla.“

-- Da li treba dati hljeb psu, mački? – „Ja im ne bi dao-pa nek` crknu.“Da li treba dati hljeb psu, mački? – „Ja im ne bi dao-pa nek` crknu.“

-- „Vođa je hodža.“„Vođa je hodža.“

-- Djevojčica je rekla jednom dječaku: „Ti ne znaš da postoje pravila kod kuće, jer neDjevojčica je rekla jednom dječaku: „Ti ne znaš da postoje pravila kod kuće, jer ne

znaš šta su pravila.“znaš šta su pravila.“

-- „Marka je zgodna, njoj ću da dam!“„Marka je zgodna, njoj ću da dam!“

-- „Autoritet je čovjek koji ima auto.“„Autoritet je čovjek koji ima auto.“

-- „Tata mami kaže da je kvočka.“„Tata mami kaže da je kvočka.“

-- Marko: Učiteljice napravite i meni Snješka? Filip: Šta je tebi više Marko, pa nemaMarko: Učiteljice napravite i meni Snješka? Filip: Šta je tebi više Marko, pa nema

učiteljica sto ruku nego samo jednu.učiteljica sto ruku nego samo jednu.

-- „Ko ti je najdraži učitelj-ica Nemanja?“ „Ko ti je najdraži učitelj-ica Nemanja?“ „Mačka, jer je zgodna.“„Mačka, jer je zgodna.“

-- Učiteljica: „Što djeca sama ne smiju izlaziti iz vrtića?“ Učiteljica: „Što djeca sama ne smiju izlaziti iz vrtića?“ Nikola: „Zato što ispred vrtićaNikola: „Zato što ispred vrtića

stoji policajac koji traži ličnu kartu, a mi je nemamo.“stoji policajac koji traži ličnu kartu, a mi je nemamo.“

-- Šta su pravila? „Mijenjam ženu.“ Šta su pravila? „Mijenjam ženu.“

-- Teta je upitala dijete-šta je nacrtalo? Dedu kako trči oko vrtića.Teta je upitala dijete-šta je nacrtalo? Dedu kako trči oko vrtića.

-- „Pravilo je da se sluša mama-da ne bi dobio šibu!“„Pravilo je da se sluša mama-da ne bi dobio šibu!“

-- Iva ima autoritet nad svojom sekom („Čuvam seku, a mama je otišla kupiti hrenovkuIva ima autoritet nad svojom sekom („Čuvam seku, a mama je otišla kupiti hrenovku

u tijestu“).u tijestu“).

-- Pravilo: Nećemo donositi puške i pištolje u vrtić. Pravilo: Nećemo donositi puške i pištolje u vrtić. Dječak dolazi u vrtić i donosiDječak dolazi u vrtić i donosi

pištolj, govori mi: „Teto, ja ću poštovati pravilo“pištolj, govori mi: „Teto, ja ću poštovati pravilo“

-- „Teta, sanjam balone!“„Teta, sanjam balone!“

-- „Baloni su tonuli jer su balongrađani puno jeli i bacali otpatke na zemlju.“„Baloni su tonuli jer su balongrađani puno jeli i bacali otpatke na zemlju.“

-- „Denisa treba odvesti autoritetu.“„Denisa treba odvesti autoritetu.“

-- „Medo veliki treba dobiti malu zdjelu jer ako bude jeo iz velike zdebljat će se.“„Medo veliki treba dobiti malu zdjelu jer ako bude jeo iz velike zdebljat će se.“

-- „Pravednost je kada svi donesu bombone i svako svakome da.“„Pravednost je kada svi donesu bombone i svako svakome da.“

-- Na pitanje o pravilu na psovati, Stefan kaže: „Ja kažem mom tati da ne psuje, ali onNa pitanje o pravilu na psovati, Stefan kaže: „Ja kažem mom tati da ne psuje, ali on

mene ne sluša“.mene ne sluša“.

-- Na pitanje: znate li Vi neko pravilo, Adna kaže: „Ja sam uvela pravilo mami, tati iNa pitanje: znate li Vi neko pravilo, Adna kaže: „Ja sam uvela pravilo mami, tati i

seki. Mama i tata ne smiju pušiti u dnevnom boravku, seka mora spremati našu sobuseki. Mama i tata ne smiju pušiti u dnevnom boravku, seka mora spremati našu sobu

“.“.

-- „Moramo se udružiti, raditi da bih pravilno podijelili.“„Moramo se udružiti, raditi da bih pravilno podijelili.“

-- „Bojica je pukla zato što nije bila kvalitetna.“„Bojica je pukla zato što nije bila kvalitetna.“

-- U vezi razgovora o autoriteu i pitanja „Koga djeca trebaju slušati“ jedan dječak kaže:U vezi razgovora o autoriteu i pitanja „Koga djeca trebaju slušati“ jedan dječak kaže:

„Moja mama je za mene autoritet, moram je slušati jer ću dobiti šipku.“„Moja mama je za mene autoritet, moram je slušati jer ću dobiti šipku.“

-- Jedan dječak je rekao: „Bit ću vođa jer sam dobar, pravedan i volim djecu.“Jedan dječak je rekao: „Bit ću vođa jer sam dobar, pravedan i volim djecu.“

-- „Piletu treba dati najviše, još mu treba usitnit .“„Piletu treba dati najviše, još mu treba usitnit .“

-- „Pravda je neki pravdač.“„Pravda je neki pravdač.“

-- „Čika Ivo je dobar-on vodi djecu na izlet.“„Čika Ivo je dobar-on vodi djecu na izlet.“

-- „Majica mora biti nova, ne smije biti stara.“„Majica mora biti nova, ne smije biti stara.“

-- „Autoritet je auto.“„Autoritet je auto.“

-- „Aida treba biti vođa, jer se tako zove naša teta.“„Aida treba biti vođa, jer se tako zove naša teta.“

-- „Ležeći policajac legne i ne da da auto brzo prođe.“„Ležeći policajac legne i ne da da auto brzo prođe.“

-- „Pravda je kada je nešto pravo.“„Pravda je kada je nešto pravo.“

-- „Gdje se mogu kupiti igračke Plavka i Smješka?“„Gdje se mogu kupiti igračke Plavka i Smješka?“

-- „Autoritet je tamo gdje se prave auta.“„Autoritet je tamo gdje se prave auta.“

-- „Došle huba-buba bombone u Intelex, clvene, žute, plave, braonak.“„Došle huba-buba bombone u Intelex, clvene, žute, plave, braonak.“

-- „Idi tamo i čekaj u čekajonici.“„Idi tamo i čekaj u čekajonici.“

-- „Nije pravedno da sikirate učiteljica a ona vas stavila u dušu.“„Nije pravedno da sikirate učiteljica a ona vas stavila u dušu.“

-- „Tete ne mogu u djelidbi dobiti više zato što ne bi ništa ostalo djeci.“„Tete ne mogu u djelidbi dobiti više zato što ne bi ništa ostalo djeci.“

-- „Vaspitačici dajemo isto, ali ona kaže hvala i nama bude više.“„Vaspitačici dajemo isto, ali ona kaže hvala i nama bude više.“

-- „Ako ne dam drugu onda ću biti krtica.“„Ako ne dam drugu onda ću biti krtica.“

-- „Pravda je kad me mama nagradi kad ne diram bebu.“„Pravda je kad me mama nagradi kad ne diram bebu.“

-- „Pravedno je da mi mama kaže šta da radim, a ne sestra.“„Pravedno je da mi mama kaže šta da radim, a ne sestra.“

-- „Pravda je kada je neko prav.“„Pravda je kada je neko prav.“

-- Dječja izjava: „To nije pravedno-tako mede nisu radile.“Dječja izjava: „To nije pravedno-tako mede nisu radile.“

-- Dijete trči za drugim djetetom i kaže: „Prekršio si pravilo“.Dijete trči za drugim djetetom i kaže: „Prekršio si pravilo“.

-- Uvodna aktivnost: Da li učiteljica treba da ode iz vrtića ili da ostane. Uvodna aktivnost: Da li učiteljica treba da ode iz vrtića ili da ostane. Marija: „E pa,Marija: „E pa,

ode Jelena, ode Mira, ne damo da i Jokica ode od nas“.ode Jelena, ode Mira, ne damo da i Jokica ode od nas“.

-- Priča o maloj crvenoj koki: „Pile je njeno dijete a mame brinu o djeci“.Priča o maloj crvenoj koki: „Pile je njeno dijete a mame brinu o djeci“.

-- „Nije dovoljno to što smo mali nego treba da zaslužimo.“„Nije dovoljno to što smo mali nego treba da zaslužimo.“

-- „Pravda je nešto lijepo.“„Pravda je nešto lijepo.“

-- „Volim da dijelim bombone koje mi se ne dopadaju.“„Volim da dijelim bombone koje mi se ne dopadaju.“

-- „Pravednost je kad meni pospremiš sobu. Ali nije pravedno kada treba srediti sobu, ti„Pravednost je kad meni pospremiš sobu. Ali nije pravedno kada treba srediti sobu, ti

(sestri se obraća) kažeš boli te stomak.“(sestri se obraća) kažeš boli te stomak.“

-- „Ako neće, ja ću ga počupati“ (ako neće probati med)„Ako neće, ja ću ga počupati“ (ako neće probati med)

LITERATURA:LITERATURA:

1.1. Pehar-Zvačko Lidija: “ODUZETO DJETINJSTVO”; Zenica; 2000.god.Pehar-Zvačko Lidija: “ODUZETO DJETINJSTVO”; Zenica; 2000.god.2.2. Pehar-Zvačko Lidija: “RAZVOJNI PROBLEMI i VASPITANJE PREDŠKOLSKEPehar-Zvačko Lidija: “RAZVOJNI PROBLEMI i VASPITANJE PREDŠKOLSKE

DJECE”, Beograd, 1990.god.DJECE”, Beograd, 1990.god.3.3. Mitrović Darinka: “PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA”; Sarajevo, 1980.god.Mitrović Darinka: “PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA”; Sarajevo, 1980.god.4.4. Kamenov Emil: “PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA”Kamenov Emil: “PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA”knjiga prvaknjiga prva; Beograd, 1990.god.; Beograd, 1990.god.5.5. Kamenov Emil: “PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA”Kamenov Emil: “PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA”knjiga drugaknjiga druga; Beograd, 1999.god.; Beograd, 1999.god.6.6. Philips S: “MONTESSORI PRIPREMA ZA ŽIVOT, ODGOJ NEOVISNOSTI iPhilips S: “MONTESSORI PRIPREMA ZA ŽIVOT, ODGOJ NEOVISNOSTI i

ODGOVORNOSTI”; Zagreb, 1999.god.ODGOVORNOSTI”; Zagreb, 1999.god.

PROŠIRENA LITERATURA:PROŠIRENA LITERATURA:

1.1. Banjanin N: “UDARAC PO DUŠI” Banjanin N: “UDARAC PO DUŠI” zlostavljanje djece studijazlostavljanje djece studija, Beograd, 1998.god., Beograd, 1998.god.2.2. Bastašić Zlatko: “LUTKA IMA I SRCE I PAMET”; Zagreb, 1990.god.Bastašić Zlatko: “LUTKA IMA I SRCE I PAMET”; Zagreb, 1990.god.3.3. Belamarićš Dobrila: “DIJETE I OBLIK”, Zagreb; 1986.god.Belamarićš Dobrila: “DIJETE I OBLIK”, Zagreb; 1986.god.4.4. Brajović LJ. i C: “RAZVOJ DETETA U VAŠIM RUKAMA”; Zagreb, 1985.god.Brajović LJ. i C: “RAZVOJ DETETA U VAŠIM RUKAMA”; Zagreb, 1985.god.5.5. Browlby J: “MATERINSKA BRIGA ZA DIJETE I DUŠEVNO ZDRAVLJE”; Zagreb,Browlby J: “MATERINSKA BRIGA ZA DIJETE I DUŠEVNO ZDRAVLJE”; Zagreb,

1953.god.1953.god.6.6. Browlby J: “CHAILD CARE AND THE GROWTH OF LOVE”; Baltimore, 1965.god.Browlby J: “CHAILD CARE AND THE GROWTH OF LOVE”; Baltimore, 1965.god.7.7. Čudina – Obradović Mira: “IGROM DO ČITANJA”; Zagreb, 1996.god.Čudina – Obradović Mira: “IGROM DO ČITANJA”; Zagreb, 1996.god.8.8. Davison G.C. & Neale J.M: “PSIHOLOGIJA ABNORMALNOG DOŽIVLJAVANJA IDavison G.C. & Neale J.M: “PSIHOLOGIJA ABNORMALNOG DOŽIVLJAVANJA I

PONAŠANJA”; Jastrebarsko; 1999.god.PONAŠANJA”; Jastrebarsko; 1999.god.9.9. De Zan Damir: “SLIKA I CRTEŽ U PSIHOTERAPIJI DJECE” Zagreb; De Zan Damir: “SLIKA I CRTEŽ U PSIHOTERAPIJI DJECE” Zagreb; 10.10. Dolenc Z: “ULOGA OCA U DINAMICI PORODIČNOG ŽIVOTA”; Beograd,Dolenc Z: “ULOGA OCA U DINAMICI PORODIČNOG ŽIVOTA”; Beograd,

1970.god.1970.god.11.11. Furlan Ivan: “ČOVJEKOV PSIHIČKI RAZVOJ”; Zagreb, 1985.god.Furlan Ivan: “ČOVJEKOV PSIHIČKI RAZVOJ”; Zagreb, 1985.god.12.12. Grgurić N, Jakubin M: “VIZUASNO-LIKOVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE”; Zagreb,Grgurić N, Jakubin M: “VIZUASNO-LIKOVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE”; Zagreb,

1996.god.1996.god.13.13. Hansen, Kaufman, Saifer: “OBRAZOVANJE i KULTURA DEMOKRATIJE – Hansen, Kaufman, Saifer: “OBRAZOVANJE i KULTURA DEMOKRATIJE – praksa upraksa u

ranom djetinjstvuranom djetinjstvu”, prijevod; Sarajevo, 1999.god.”, prijevod; Sarajevo, 1999.god.14.14. Hercigonja, Flander, Vučković: “HIPERAKTIVNO DIJETE”, Zagreb, 1999.god.Hercigonja, Flander, Vučković: “HIPERAKTIVNO DIJETE”, Zagreb, 1999.god.15.15. Herlock E: “RAZVOJ DJETETA”; Beograd, 1956.god.Herlock E: “RAZVOJ DJETETA”; Beograd, 1956.god.16.16. Hilton D: “POMOZIMO BOLESNOJ DJECI”; Zagreb, 1999.god.Hilton D: “POMOZIMO BOLESNOJ DJECI”; Zagreb, 1999.god.17.17. Horvat L: “PREDŠKOLSKO VASPITANJE i INTELEKTUALNI RAZVOJ”; Beograd,Horvat L: “PREDŠKOLSKO VASPITANJE i INTELEKTUALNI RAZVOJ”; Beograd,

1986.god.1986.god.18.18. Hwang, Nilson: “RAZVOJNA PSIHOLOGIJA”, prijevod; Zenica, 2000.god.Hwang, Nilson: “RAZVOJNA PSIHOLOGIJA”, prijevod; Zenica, 2000.god.

19.19. Ivić I. i dr: “VASPITANJE DECE RANOG UZRASTA”; Beograd-Sarajevo, 1983.god.Ivić I. i dr: “VASPITANJE DECE RANOG UZRASTA”; Beograd-Sarajevo, 1983.god.20.20. Jonaldson M: “UM DETETA”; Beograd, 1982.god.Jonaldson M: “UM DETETA”; Beograd, 1982.god.21.21. Jovičić J.: “KAKO PRIPREMITI DIJETE ZA VRTIĆ” Kreativni centar, Beograd,Jovičić J.: “KAKO PRIPREMITI DIJETE ZA VRTIĆ” Kreativni centar, Beograd,

2000.god.2000.god.22.22. Juul Jasper: “RAZGOVORI S OBITELJIMA: PERSPEKTIVE i PROCESI”; Zagreb,Juul Jasper: “RAZGOVORI S OBITELJIMA: PERSPEKTIVE i PROCESI”; Zagreb,

1995.god.1995.god.23.23. Juul Jasper: “VAŠE KOMPETENTNO DIJETE”; Educa, Zagreb, 1996.god.Juul Jasper: “VAŠE KOMPETENTNO DIJETE”; Educa, Zagreb, 1996.god.24.24. Kamenov E: “EMOCIONALNI RAZVOJ DETETA – PREDŠKOLSKAKamenov E: “EMOCIONALNI RAZVOJ DETETA – PREDŠKOLSKA

PEDAGOGIJA”; Beograd, 1987.god.PEDAGOGIJA”; Beograd, 1987.god.25.25. Košićek M: “UZROCI POREMEĆAJA KOD PREDŠKOLSKE DJECE”; Sarajevo,Košićek M: “UZROCI POREMEĆAJA KOD PREDŠKOLSKE DJECE”; Sarajevo,

1986.god.1986.god.26.26. Košićek M. i T: “i VAŠE DJETE JE LIČNOST”; Zagreb, 1965.god.Košićek M. i T: “i VAŠE DJETE JE LIČNOST”; Zagreb, 1965.god.27.27. Leve R: “CHILDHOOD, THE STUDY OF DEVELOPMENT”; New York, 1980.god.Leve R: “CHILDHOOD, THE STUDY OF DEVELOPMENT”; New York, 1980.god.28.28. Liebeck Pamela: “KAKO DJECA UČE MATEMATIKU”; Zagreb, 1995.god.Liebeck Pamela: “KAKO DJECA UČE MATEMATIKU”; Zagreb, 1995.god.29.29. Ljubljinska A: A: “RAZGOVORI S VASPITAČEM O RAZVITKU DETETA”;Ljubljinska A: A: “RAZGOVORI S VASPITAČEM O RAZVITKU DETETA”;

Beograd,Beograd,30.30. Marjanović A. i dr: “DEČJE JEZIČKE IGRE”; Beograd-Sarajevo; 1990.god.Marjanović A. i dr: “DEČJE JEZIČKE IGRE”; Beograd-Sarajevo; 1990.god.31.31. Petrović – Sočo Biserka: “DIJETE, ODGAJATELJ i SLIKOVNICA”; Zagreb, 1997.god.Petrović – Sočo Biserka: “DIJETE, ODGAJATELJ i SLIKOVNICA”; Zagreb, 1997.god.32.32. Piaget J, Inhelder B: “INTELEKTUALNI RAZVOJ DETETA”; Beograd, 1982.god.Piaget J, Inhelder B: “INTELEKTUALNI RAZVOJ DETETA”; Beograd, 1982.god.33.33. Prekop Jirina: “MALI TIRANIN- KAKAV OSLONAC DJECA TRAŽE?”; Zagreb,Prekop Jirina: “MALI TIRANIN- KAKAV OSLONAC DJECA TRAŽE?”; Zagreb,

1997.god.1997.god.34.34. Toličić I: “ZNAČAJ IGRE ZA RAZVOJ DETETA”; Beograd, 1983.god.Toličić I: “ZNAČAJ IGRE ZA RAZVOJ DETETA”; Beograd, 1983.god.35.35. Vukasović Ante: “INTELEKTUALNI ODGOJ”; Zagreb, 1976.god.Vukasović Ante: “INTELEKTUALNI ODGOJ”; Zagreb, 1976.god.36.36. Vukomanović N. i dr: “RODITELJI U DEČJEM VRTIĆU”; Beograd-Sarajevo,Vukomanović N. i dr: “RODITELJI U DEČJEM VRTIĆU”; Beograd-Sarajevo,

1984.god.1984.god.37.37. Zarevski, Mamula: “POBIJEDITE SRAMEŽLJIVOST”; Zagreb, 1999.god.Zarevski, Mamula: “POBIJEDITE SRAMEŽLJIVOST”; Zagreb, 1999.god.

Documents

PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA