PREGLED AKTIVNOSTI DONATORA 2013mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna saradnja/koordinacija... · IFC Međunarodna finansijska korporacija IFIs Međunarodne finansijske institucije

Садржај 1

Bosna and Hercegovina

Ministarstvo finansija i trezora

PREGLED

AKTIVNOSTI

DONATORA

2013

Forum za koordinaciju donatora

Sadržaj 2

Skraćenice ............................................................................................................................................... 3

Uvod ....................................................................................................................................................... 5

Sažetak ................................................................................................................................................... 7

Pregled alociranih i isplaćenih ODA sredstava u BiH u 2013 .................................................................. 8

Pregled aktivnosti donatora po sektorima ............................................................................................ 14

Pravosuđe i unutrašnji poslovi .............................................................................................................. 15

Reforma javne uprave .......................................................................................................................... 25

Razvoj privatnog sektora ...................................................................................................................... 34

Sektor transportne i energetske infrastrukture .................................................................................... 46

Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena ........................................................................................ 54

Sektor društvenog razvoja .................................................................................................................... 61

Međusobno povezani sektori ............................................................................................................... 69

Profili donatora..................................................................................................................................... 71

Republika Češka .................................................................................................................................... 72

Francuska .............................................................................................................................................. 75

Njemačka .............................................................................................................................................. 77

Mađarska .............................................................................................................................................. 81

Italija / Italijanska kooperacija za razvoj (IC) ........................................................................................ 83

Japan/Japanska međunarodna agencija za saradnju (JICA) .................................................................. 85

Ambasada Kraljevine Holandije ............................................................................................................ 87

Ministarstvo spoljnih poslova Kraljevine Norveške ............................................................................. 89

Slovenija ............................................................................................................................................... 91

Švedska / Švedska agencija za međunarodnu saradnju (Sida) .............................................................. 93

Švajcarska ............................................................................................................................................. 95

Ujedinjeno Kraljevstvo/Ministarstvo za spoljne poslove i poslove Komonvelta (FCO) ......................... 98

Sjedinjene Američke Države/ Američka agencija za međunarodni razvoj (USA/USAID) ..................... 101

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ......................................................................................... 103

Evropska unija (EU) ............................................................................................................................. 106

Evropska investiciona banka (EIB) ...................................................................................................... 110

Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) ......................................................................................... 112

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) ...................................................................................... 116

Svjetska banka .................................................................................................................................... 118

Međunarodna finansijska korporacija u Bosni i Hercegovini (IFC) ...................................................... 121

Zaključci .............................................................................................................................................. 123

Ograničenja u izvještaju ...................................................................................................................... 124

Bibliografija ........................................................................................................................................ 125

Skraćenice 3

Skraćenice

ACIPS Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije

ADA Austrijska razvojna agencija

ADC Austrijska agencija za razvoj i saradnju

AECID Španska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju

APOSO Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje

BATA Institut za akreditovanje Bosne i Hercegovine

BHDCA Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH

BHMAC Centar za uklanjanje mina u BiH

BiH Bosna i Hercegovina

CARDS Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju

CCI Centri civilnih inicijativa

CCSP Centar za promociju civilnog društva

CDS Strategija razvoja BiH

CEB Razvojna banka Savjeta Evrope

CEDAW Odbor za uklanjanje diskriminacije protiv žena

CEE Srednja i Istočna Evropa

CEEN Mreže agencija za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Srednjoj i Istočnoj Evropi

CEFTA Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini

CHU Centralna harmonizaciona jedinica

CIP Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja

CoE Savjet Evrope

CoEM Konferencija ministara obrazovanja

CoM Savjet ministara

CRA Regulatorna agencija za komunikacije

CREDO Konkurentski regionalni ekonomski razvoj

CRS Catholic Relief Services - Katolička pomoć

CS Civilno društvo

DAC Komitet za razvojnu pomoć

DCF Forum za koordinaciju donatora

DEI Direkcija za evropske integracije

DEP Direkcija za ekonomsko planiranje

DFID Odjel Ujedinjenog Kraljevstva za međunarodni razvoj i saradnju

DIA Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine

DIS Decentralizovani informacioni sistem

DRG Dijagnostički povezane grupe

EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj

EC Evropska komisija

ECD Razvoj u ranom djetinjstvu

ECSEE Energetska zajednica Jugoistočne Evrope

EEC Evropska energetska zajednica

EFSE Evropski fond za Jugoistočnu Evropu

EIB Evropska investiciona banka

EQF Evropski kvalifikacioni okvir za cijeloživotno učenje

ERDF Evropski fond za regionalni razvoj

ETF Evropska fondacija za obuku

EU Evropska unija

EUFOR Snage Evropske unije

EUPM Policijska misija Evropske unije

EUROSTAT

Ured za statistiku Evropske unije

FAO Organizacija Ujedinjenih nacija za poljoprivredu i hranu

FARMA Projekat razvoja tržišne poljoprivrede

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

FCO Ministarstvo spoljnih poslova i poslova Komonvelta

FDIs Direktna strana ulaganja

FIGAP Fond za implementaciju Gender akcionog plana BiH

FIRMA Poboljšanje intervencija za brzi napredak na tržištu

GAVI Globalna alijansa za vakcine i imunizaciju

GDP Bruto domaći proizvod

GEF Globalni fond za okolinu

GFATM Globalni fond za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije

GIZ Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit

GNI Bruto domaći prihod

HEA Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta

IBM Integrisano upravljanje granicom

IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj

IC Italijanska kooperacija

ICMP Međunarodna komisija za nestala lica

ICT Informaciona i komunikaciona tehnologija

ICTY Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju

IDA Međunarodna asocijacija za razvoj

IFAD Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj

IFC Međunarodna finansijska korporacija

IFIs Međunarodne finansijske institucije

ILO Međunarodna organizacija rada

IMAP Program integrisanog protivminskog djelovanja

INTERPOL

Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija

IOM Međunarodna organizacija za migracije

IPA Instrument za predpristupnu pomoć

IPARD Instrument predpristupne pomoći Evropske Unije za ruralni razvoj

IT Informaciona tehnologija

Skraćenice 4

ITF Međunarodni fond za deminiranje i pomoć žrtvama

JICA Japanska agencija za međunarodnu saradnju

JSRS Strategija reforme sektora pravde

KfW Kreditanstalt für Wiederaufbau

KM Konvertibilna Marka

LEAP Lokalni akcioni plan zaštite okoliša

MAP Akcioni plan za članstvo u NATO-u

MB Ministarstvo bezbjednosti

MCP Ministarstvo civilnih poslova

MDGs Milenijumski razvojni ciljevi

MFiT Ministarstvo finansija i trezora

MIPD Višegodišnji indikativni planski dokument

MKT Ministarstvo komunikacija i transporta

MLJPI Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice

MMF Međunarodni monetarni fond

MO Ministarstvo odbrane

MoR Memorandum o razumijevanju

MP Ministarstvo pravde

MSME Mikro, mala i srednja preduzeća

MSTEO Ministarstvo spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa

MTS Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave

NATO Sjevernoatlantski savez

NEAP Državni akcioni plan za zaštitu okoline

NERDA Northeast Regional Development Association

NVO Nevladine organizacije

OCD Organizacije civilnog društva

ODA Službena pomoć za razvoj

OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

OHR Kancelarija visokog predstavnika i posebnog predstavnika EU

ORF Otvoreni regionalni fond

OSA Bezjednosno-obavještajna agencija

OSCE Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju

PAR Reforma javne uprave

PARCO Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave

PFM Upravljanje javnim finansijama

PIFC Javna unutrašnja finansijska kontrola

PIMIS Informacioni sistem za upravljanje javnim investicijama

PJI Program javnih investicija

REDAH Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu

REZ Regionalne razvojne agencije za regiju Centralna BiH

RS Republika Srpska

SAA Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

SALW Malokalibarsko oružje i lako naoružanje

SAP Proces stabilizacije i pridruživanja

SCIA Sektor za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći

SDC Švajcarska agencija za razvoj i saradnju

SEE Jugoistočna Evropa

SEETO Transportna opservatorija za Jugoistočnu Evropu

SERC Državna regulatorna komisija za električnu energiju

Sida Švedska međunarodna agencija za razvojnu saradnju

SIPA Državna agencija za istrage i zaštitu

SIPPO Švajcarski program namijenjen promovisanju izvoza

SIS Strategija socijalne uključenosti

SMEs Mala i srednja preduzeća

SPPD Strateško planiranje i razvoj javnih politika

SSPACEI Sektor za strateška planiranja, koordinaciju pomoći i evropske integracije

TA Tehnička pomoć

TAIEX Kancelarija za tehničku pomoć i razmjenu informacija

TIR Međunarodni tranzitni sistem za prevoz robe u drumskom saobraćaju

UK Ujedinjeno Kraljevstvo

UN Ujedinjene nacije

UNCT Tim Ujedinjenih nacija u BiH

UNDAF Okvir Ujedinjenih nacija za pomoć u razvoju

UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija

UNEP Program Ujedinjenih nacija za zaštitu okoline

UNESCO Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu

UNFCCC Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o promjeni klime

UNFPA Populacioni fond Ujedinjenih nacija

UNICEF Fond Ujedinjenih nacija za djecu

UNIDO Organizacija Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj

UNIFEM Razvojni fond Ujedinjenih nacija za pitanja žena

UNIFEM CEE

Ured Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za pitanja žena za Centralnu i Istočnu Evropu

UNSCR Rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija

UNV Volonteri Ujedinjenih nacija

USA Sjedinjene Američke Države

USAID Američka agencija za međunarodni razvoj

UWWT Tretman otpadnih voda u urbanim područjima

VET Srednje stručno obrazovanje i obuka

VSTS Visoki sudski i tužilački savjet

WB Svjetska banka

WBIF Investicioni okvir za Zapadni Balkan

WHO Svjetska zdravstvena organizacija

WTO Svjetska trgovinska organizacija

Uvod 5

Uvod

Ministarstvo finansija i trezora/Sektor za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći je u saradnji sa

predstavnicima institucija Bosne i Hercegovine i donatorima, članovima Foruma za koordinaciju donatora

(DCF) u Bosni i Hercegovini, pripremilo Izvještaj Pregled aktivnosti donatora 2013 (DMR 2013).

Pregled aktivnosti donatora odražava interes Bosne i Hercegovine i Međunarodne zajednice da razmjene

znanja i unaprijede zajedničke aktivnosti na promociji društveno-ekonomskog razvoja u BiH, i takođe

predstavlja instrument za unapređenje saradnje i razvoj partnerskih odnosa između institucija BiH i donatora

u Bosni i Hercegovini.

Pregled aktivnosti donatora pruža sveobuhvatne informacije i analizu zvanične razvojne pomoći (ODA), koju

su članovi DCF usmjerili u Bosnu i Hercegovinu, kao i njihove buduće aktivnosti. Informacije i statistički

podaci, predstavljeni u Izvještaju, zasnivaju se na finansijskim podacima o projektima/programima, koje su

članovi Foruma za koordinaciju donatora unijeli u PIMIS/DMD bazu podataka, istraživačkom radu osoblja

Ministarstva, kao i odgovorima na upitnike, dostavljenim od institucija Bosne i Hercegovine i donatora u BiH.

Pregled aktivnosti donatora 2013 je prvi Izvještaj koji daje sveobuhvatni pregled projekata i programa,

finansiranih od članova DCF-a u jednoj kalendarskoj godini, za razliku od prethodnih izvještaja koji su

pripremani za jednoipogodišnji period. Ova metodološka promjena je omogućena kroz uvođenje novog

PIMIS/DMD sistema, koji je razvijen kao instrument za unaprijeeno upravljanje pomoći u Bosni i Hercegovini.

Takođe, Pregled aktivnosti donatora 2013 zasniva se na klasifikaciji sektora iz Višegodišnjeg indikativnog

planskog dokumenata (MIPD), koji predstavlja prioritete EU namijenjene za pomoć Bosni i Hercegovini za

programski period 2011-2013, dok su prethodni DMR izvještaji bili zasnovani na 10 prioritetnih sektora,

definisanih u prethodnoj Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH (MTDS).

U tom smislu, u DMR 2013 su analizirani sljedeći sektori:

• Pravosuđe i unutrašnji poslovi;

• Reforma javne uprave;

• Razvoj privatnog sektora;

• Transportne i energetske infrastrukture;

• Zaštita okoline i klimatske promjene;

• Društveni razvoj;1

• Međusobno povezani sektori.2

1 Više informacija može se naći na: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/mipd_bih_2011_2013_en.pdf 2 Međusobno povezani sektori - prethodno nazvan Nedefinisani sektor, za projekte koje donatori nisu mogli svrstati u postojeće sektore u DMD bazi podataka.

http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/mipd_bih_2011_2013_en.pdf

Uvod 6

Sektor za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći je u cilju potpunog preuzimanja svih funkcija koje

spadaju u nadležnost Sekretarijata DCF-a, provela izmještanje DCF veb stranice sa prethodno unajmljivanog

spoljnog servera na server Ministarstva finansija i trezora, pri čemu je UNDP obezbjedio podršku za dodatnu

nadogradnju DCF stranice. Kao rezultat, DCF veb stranica je sada u vlasništvo Ministarstva finansija i trezora i

kao takva predstavlja jedinstven vid saradnje institucija i donatorske zajednice u BiH, i predstavlja instrument

za dalje unapređenje partnerskog odnosa i koordinacije zajedničkih aktivnosti vezanih za razvojnu saradnju.

Forum za koordinaciju donatora u Bosni i Hercegovini proširen je u 2013. godini prijemom Republike Hrvatske

u njegovo članstvo.

Ministarstvo finansija i trezora se zahvaljuje predstavnicima institucija u Bosni i Hercegovini i članovima

Foruma za koordinaciju donatora u BiH na aktivnom učešću i podršci koju su pružili u izradi Izvještaja Pregled

aktivnosti donatora 2013.

Sažetak 7

Sažetak

Bosna i Hercegovina se u posljednjih deset godina suočava sa brojnim izazovima, ekonomskim, društvenim i

rukovodnim. Složena struktura vlasti i visoka stopa nezaposlenosti, u kombinaciji sa negativnim trendovima u

globalnoj i regionalnoj ekonomiji u 2009. i 2012. godini, dodatno su se negativno odrazili na trendove u BiH

ekonomiji, što je rezultiralo otežanim funkcionisanjem penzionih, zdravstvenih kao i sistema socijalnih

usluga. Iako se može reći da je, kroz povećanje industrijske proizvodnje i obima izvoza, u 2013. godini

ostvaren napredak u ekonomskim aktivnostima u Bosni i Hercegovini , isti je bio ograničen niskom tražnjom

izazvanom visokom stopom nezaposlenosti i restriktivnim fiskalnim politikama3, uz istovremeni porast

spoljnjeg i unutrašnjeg javnog duga.

Smanjen priliv stranih direktnih investicija (FDI) rezultirao je većim zaduživanjem različitih nivoa vlasti u BiH,

koje je korišteno za finansiranje tekuće javne potrošnje, što je povečalo sveukupnu zaduženost zemlje u

cjelini, pri ćemu je najveći dio tih sredstava utrošeno za: (i) plate u javnom sektoru); (ii) transfere i subvencije;

i (iii) nabavku roba i usluga za Javni sektor. Jedan od ključnih razloga predstavlja obimna struktura vlasti, na

državnom entitetskom i kantonalnom nivou, za čije finansiranje je izdvojeno 13% BDP-a, što predstavlja

najviši nivo takvih izdvajanja ne samo u Regiji nego i Evropi i Centralnoj Aziji4 i otvara potrebu za nužna

unapređenja u strukturi potrošnje, kroz veća izdvajanja u realni sektor, u cilju postizanja dugoročnog razvoja.

Pored toga, u što kraćem roku biće potrebno riješiti i ostala strukturalna pitanja kao što su niska stopa

aktivnosti na tržištu rada i visoka stopa nezaposlenosti, nizak nivo konkurentnosti BiH kompanija i poslovna

klima koja ne pogoduje preduzetničkim inicijativama. U petom pregledu MMF-a Standbaj aranžmana (SBA)

konstatovano je da su BiH vlasti nastavile da ostvaruju stalan napredak u provođenju strukturalnih reformi,

ali je istaknuto da je u predstojećem periodu potrebno ubrzati reformu tržišta rada i unaprijediti koordinaciju

među svim nadležnim akterima5.

Članovi DCF aktivni u BiH upoznati su sa svim prethodno navedenim, što je evidentno iz njihovih ODA

sektorskih izdvajanja. U 2013. godini najveći udio međunarodne pomoći dobili su Razvoj privatnog sektora

(29%), Sektor transportne i energetske infrastrukture (29%) i Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena

(25%) a slijede ih Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Reforma javne uprave i Sektor društvenog razvoja, koji su

dobili manji iznos sredstava.

Ukupno izdvojena sredstva Zvanične razvojne pomoći (ODA), koja su članovi DCF u 2013. godini usmjerili u

BiH iznose €699,83 miliona, od čega je €198,85 miliona bilo u formi grantova i €500,98 miliona u formi

kredita. Može se primjetiti da se omjer kredita i grantova u okviru ODA-e promijenio, pri čemu su izdvajanja

u formi kreditnih sredstava u značajnoj mjeri prevazišla grantove.

U 2013. godini, su četiri međunarodne finansijske institucije, EIB, EBRD, Međunarodna finansijska korporacija

(IFC) i Svjetska banka kao i bilateralni donator Njemačka, obezbjedile najveće iznose kreditnih sredstava, dok

su EU, SAD, Švedska, Njemačka, UNDP i Norveška obezbjedile najveće iznose grant sredstava.

3Peti pregled MMF-a prema Stendbaj aranžmanu i Zahtjev za odustajanjem od primjene kriterija izvršenja i produženja i uvećanja aranžmana, Izvještaj MMF-a za BiH br.14/39, februar 2014. godine 4 Više informacija možete naći u dokumentu „Politička, ekonomska i socijalna kriza u BIH 2012 – 2013“, Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), Sarajevo, april, 2013. godine 5Peti pregled MMF-a prema Stendbaj aranžmanu i Zahtjev za odustajanjem od primjene kriterija izvršenja i produženja i uvećanja aranžmana, Izvještaj MMF-a za BiH br.14/39, februar 2014. godine

Pregled alociranih i isplaćenih ODA sredstava u BiH u 2013

8


Sljedeći grafikon pokazuje istorijski pregled ukupno alociranih ODA sredstava u periodu 2007-2013 u BiH. U 2013.

godini, ukupno alocirana ODA sredstva iznosila su €699,83 miliona, od čega €198,85 miliona bilo u formi grantova, a

€500,98 miliona u formi kredita, što pokazuje značajan porast u odnosu na prethodni period, tj. sveukupno povećanje od

€146,39 miliona u poređenju sa 2012. godinom.

Sljedeći grafikon pokazuje istorijski pregled ukupno isplaćenih ODA sredstava u periodu 2007-2013 u BiH.

U 2013. godini, ukupno isplaćena ODA sredstva iznosila su €485,46 miliona, od čega €151,92 miliona bilo u

formi grantova, a €333,54 miliona u formi kredita, što pokazuje značajan porast u odnosu na prethodni

period, tj. sveukupno povećanje od €154,71 miliona u poređenju sa 2012. godinom.

176.85 172.64 225.39

157.54 166.91

237.65 198.85

285.03

535.44

430.20

569.83

406.60

315.79

500.98

461.89

708.08

655.59

727.38

573.51 553.44

699.83

0.00

100.00

200.00

300.00

400.00

500.00

600.00

700.00

800.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Ukupno alocirana ODA sredstva 2007 - 2013 (milioni evra)

Grantovi

Krediti

Ukupno

115.25 118.79 120.32 128.20 139.21

191.19

151.92 147.41 179.77

149.44

248.97

74.80

139.56

333.54

262.66

298.56

269.76

377.17

214.01

330.75

485.46

0.00

100.00

200.00

300.00

400.00

500.00

600.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Ukupni isplaćena ODA sredstva 2007 - 2013 (milioni evra)

Grantovi

Krediti

Ukupno


9

Sljedeći grafikon pokazuje istorijski pregled alociranih ODA sredstava bilateralnih i multilateralnih donatora u

periodu od 2007 do 2013 godine. U 2013. godini, ukupno alocirana ODA sredstva iznosila su €699,83 miliona, od čega

su bilateralni donatori izdvojili su €173,10 miliona (25%), a €526,73 miliona (75%) izdvojili su multilateralni finansijeri.

Sljedeći grafikon pokazuje istorijski pregled isplaćenih ODA sredstava bilateralnih i multilateralnih donatora u

periodu od 2007 do 2013 godine, gdje je od ukupno €485,46 miliona isplaćenih ODA sredstava, €105,82 miliona (22%)

bilo izdvojeno od bilateralnih donatora a €379,65 miliona (78%) od multilateralnih finansijera.

129.11

162.05

186.88

191.41

162.60

100.95

173.10

332.77

546.02

468.72

535.96

410.91

452.49

526.73

461.89

708.08

655.59

727.38

573.51

553.44

699.83

0.00 200.00 400.00 600.00 800.00

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

Alocirana ODA sredstva: bilateralni u odnosu na multilateralne donatore (milioni evra)

Ukupno

Multilateralni donatori

Bilateralni donatori

110.42

128.13

118.87

105.50

75.70

89.87

105.82

152.24

170.43

150.89

271.67

138.31

240.87

379.65

262.66

298.56

269.76

377.17

214.01

330.75

485.46

0.00 100.00 200.00 300.00 400.00 500.00 600.00

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

Isplaćena ODA sredstava: bilateralni u odnosu na multilateralne donatore (milioni evra)

Ukupno

Multilateralni donatori

Bilateralni donatori


10

Sljedeći grafikon daje rang listu članova DCF prema alociranim grant sredstvima u 2013. godini. EU, SAD/USAID,

Švedska/Sida, Njemačka i UNDP obezbjedili su najveće iznose pomoći u formi granta a slijede ih Norveška, Holandija,

Švajcarska, Japan / JICA, UNICEF, Svjetska banka, Republika Češka, Slovenija, Italija, Francuska, UK i Mađarska.

Sljedeći grafikon daje rang listu članova DCF prema isplaćenim grant sredstvima u 2013. godini. Primjetne su male

razlike u grafikonu koji predstavlja rangiranje DCF članova prema ODA isplaćenim grant sredstvima.

Sljedeći grafikon predstavlja alocirana kreditna sredstva članova DCF u 2013. godini u Bosni i Hercegovini

Najveći multilateralni finansijeri bili EBRD, EIB, IFC i Svjetska banka, zajedno s bilateralnim donatorom

Njemačkom. Krediti EBRD i EIB su prvenstveno podržavali Razvoj privatnog sektora i Sektor transportne i

energetske infrastrukture dok su IFC i Svjetska banka pružali podršku Razvoju privatnog sektora, Sektoru

0.00

10.00

20.00

30.00

40.00

50.00

60.00

70.00

80.00

90.00

Rangiranje DCF članova prema ODA alociranim sredstvima u 2013. godini (milioni evra)

0.00

5.00

10.00

15.00

20.00

25.00

30.00

35.00

40.00

45.00

50.00

Rangiranje DCF članova prema ODA isplaćenim sredstvima u 2013. godini (milioni evra)


11

transportne i energetske infrastrukture i Sektoru zaštite okoline i klimatskih promjena. Njemačka je usmjerila

kredite za Sektor transportne i energetske infrastrukture.

Sljedeći grafikon predstavlja isplaćena kreditna sredstva članova DCF u 2013. godini u Bosni i Hercegovini,

pokazujući malu razliku u grafikonu koji predstavlja rangiranje DCF članova prema ODA isplaćenim kreditnim

sredstvima.

Naredni grafikon daje pregled ukupnih ODA alociranih sredstava po sektorima u 2013. godini, pri čemu su

najveći udio međunarodne pomoći dobili Razvoj privatnog sektora, Sektor transportne i energetske

infrastrukture, Zaštita okoline i klimatskih promjena a slijede ih Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Reforma javne

uprave i Sektor društvenog razvoja.

Važno je napomenuti da je 2% od ukupnih ODA sredstva dodijeljeno u Međusobno povezane sektore,

prethodno nazvan Nedefinisani sektor, za projekte koje donatori nisu mogli definisati u koji od postojećih MIPD

sektora bi njihovi pojedinačni projekti trebali da budu svrstani.

EBRD, 245.90

EIB, 108.14

Njemačka, 73.00

IFC, 45.90 Svjetska banka , 28.04

Alocirana kreditna sredstva DCF članova u 2013. godini (milioni evra)

EBRD 196,30

EIB 70,00

IFC 30,85

Svjetska banka 23,31

Njemačka, 13,08

Isplaćena kreditna sredstva DCF članova u 2013. godini (milioni evra)


12

Napominjemo da je 2% od ukupnih sredstava dodijeljeno u Međusobno povezane sektore, prethodno nazvan Nedefinisani sektor, za projekte koje donatori nisu mogli svrstati u postojeće sektore u DMD bazi podataka.

U narednom grafikonu rangiran je sektorski udio alociranih ODA sredstava u 2013. godini iskazan u

procentima. Najveći procenat alociranih ODA sredstva u 2013. godini izdvojen je za potrebe Razvoja

privatnog sektora (29%), a potom u Sektor transportne i energetske infrastrukture (29%) i Sektor zaštite

okoline i klimatskih promjena (24%), dok je najmanje sredstava bilo izdvojeno za Razvoj društvenog sektora

(5%) i Međusobno povezane sektore (2%).

Naredni grafikon daje pregled ukupnih ODA isplaćenih sredstava po sektorima u 2013. godini koji pokazuje

neke manje razlike u isplaćenim ODA sredstvima po sektorima. Najveći udio sredstava isplaćen je u Sektor

transportne i energetske infrastrukture a slijede ga Razvoj privatnog sektora i Sektor zaštite okoline i

klimatskih promjena.

0.00 50.00 100.00 150.00 200.00 250.00

Razvoj privatnog sektora

Sektor transportne i energetske infrastrukture

Zaštita okoline i klimatske promjene

Pravosuđe i unutrašnji poslovi

Reforma javne uprave

Sektor društvenog razvoja

Međusobno povezani sektori

Razvoj privatnogsektora

Sektortransportne ienergetske

infrastrukture

Zaštita okoline iklimatskepromjene

Pravosuđe iunutrašnji

poslovi

Reforma javneuprave

Sektordruštvenog

razvoja

Međusobnopovezanisektori

UKUPNO 201.60 201.27 165.48 41.19 39.15 36.77 14.36

Krediti 173.01 191.37 128.45 0.00 2.43 5.72 0.00

Grantovi 28.59 9.91 37.04 41.19 36.72 31.05 14.36

Ukupno alocirana ODA sredstva prema sektorskom učešću u 2013. godini - grantovi u odnosu na kredite (milioni evra)


29%

Sektor transportne i energetske

infrastrukture 29%


24%


6%

Reforma javne uprave 5%


5%


2%

Ukupno alocirana ODA sredstva po sektorima u 2013. godini (%)


13

U narednom grafikonu rangiran je sektorski udio isplaćenih ODA sredstava u 2013. godini iskazan u

procentima. Najveći postotak isplaćenih ODA sredstava u 2013. godini usmjeren je u Sektor transportne i

energetske infrastrukture (41%) a potom za Razvoj privatnog sektora (27%) i Sektor zaštite okoline i

klimatskih promjena (10%), dok je najmanje sredstava bilo izdvojeno za Razvoj društvenog sektora (6%) i

Međusobno povezane sektore (2%).

U nekim sektorima iznosi ODA isplaćenih sredstava su veći u odnosu na ODA alocirana sredstva, iz razloga

što su isplaćena ODA sredstva koja su bila neisplaćena iz prethodnog perioda, dok je u Sektoru zaštite

okoline i klimatskih promjena zabilježen veoma nizak nivo ODA isplaćenih sredstava u 2013. godini.

0.00 50.00 100.00 150.00 200.00 250.00








Sektortransportne ienergetske

infrastrukture

Razvoj privatnogsektora

Zaštita okoline iklimatskepromjene

Pravosuđe iunutrašnji

poslovi

Reforma javneuprave

Sektordruštvenog

razvoja

Međusobnopovezani sektori

UKUPNO 196.10 132.49 48.24 33.71 33.24 30.76 10.92

Krediti 191.60 109.76 24.03 0.00 2.43 5.72 0.00

Grantovi 4.50 22.73 24.22 33.71 30.80 25.04 10.92

Ukupno isplaćena ODA sredstva prema sektorskom učešću u 2013. godini - grantovi u odnosu na kredite (milioni evra)

Sektor transportne i energetske

infrastrukture 41%


27%


10%


7%

Reforma javne uprave 7%


6%


2%

Ukupno isplaćena ODA sredstva po sektorima u 2013. godini (%)

Pregled aktivnosti donatora po sektorima 14

Pregled aktivnosti donatora po sektorima

I. Reforma javne uprave

II. Razvoj privatnog sektora

III. Pravosuđe i unutrašnji poslovi

IV. Sektor transportne i energetske infrastrukture

V. Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena

VI. Sektor društvenog razvoja

VII. Međusobno povezani sektori6

6 Međusobno povezani sektori - prethodno nazvan Nedefinisani, za projekte koje donatori nisu mogli svrstati u postojeće sektore u DMD bazi podataka.

Pravosuđe i unutrašnji poslovi 15 Pravosuđe i unutrašnji poslovi Članovi DCF-a aktivni u sektoru u 2013

EU, SAD / USAID, Norveška, Švedska / Sida, Holandija, Švajcarska, Japan/JICA, UNDP, Njemačka, UNICEF, Francuska, Slovenija.

Ostale ključne međunarodne organizacije

Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE), Savjet Evrope (CoE), Interpol Sarajevo, Međunarodni program pomoći u kriminalističkoj obuci Ministarstva pravosuđa SAD (ICITAP), Kancelarija visokog predstavnika (OHR), Međunarodni fond za deminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF), Snage Evropske unije (EUFOR), Fondacija „Svijet bez mina“ (WOM), Catholic Relief Services (CRS), Save the Children

Ključni partneri među institucijama vlasti

Pravosuđe: Ministarstvo pravde BiH; Ministarstvo pravde RS; Ministarstvo pravde FBiH, kantonalna ministarstva pravde, Tužilaštvo BiH; Visoki sudski i tužilački savjet; Sud BiH, kantonalni sudovi, sud Distrikta i tužilaštva Zatvorski sistem: Ministarstvo pravde BiH, entitetska ministarstva pravde, kantonalna ministarstva pravde i Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH Provođenje zakona: Ministarstvo bezbjednosti BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija; Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Uprava za indirektno oporezivanje Organizacije civilnog društva: NVO Savjet, Advokatska komora FBiH i RS, Kuća ljudskih prava Sarajevo, Helsinški komitet za ljudska prava BiH

Ukupno alocirana /isplaćena sredstva DCF članova za potrebe sektora u 2013. godini

2013: Ukupno alocirano €41.19 miliona – sve u grantovima Ukupno isplaćeno €33,71 miliona – sve u grantovima

Zakonski okvir i sektorske strategije

Zakonski okvir i sektorske strategije ( usvojene u 2013 godini)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku; Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH; Zakon o odgovornosti za

nuklearnu štetu; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o implementaciji Konvencije

o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i njegovog

uništavanja; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija,

pritvora i drugih mjera; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom

matičnom broju građana; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama BiH; Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH; Zakon o zaštiti osoba koji

prijavljuju korupciju u institucijama BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima; Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o sudskoj policiji BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za

prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije; Zakon o izmjeni Zakona o

krivičnom postupku BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u FBiH;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku u FBiH; FBiH Zakon o

zaštiti od nasilja u porodici; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnom

ispitu FBiH; Zakon o elektronskom dokumentu u FBiH;

Pravosuđe i unutrašnji poslovi 16

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama sudija i

tužilaca u FBiH; Zakon o stvarnim pravima u FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine u FBiH; Zakon o

izmjenama Zakona o stvarnim pravima u FBiH; RS Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o zaštiti od nasilja u porodici; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

izvršenju krivičnih sankcija RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj

pravnoj pomoći RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama RS;

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku RS; Zakon o izmjenama i

dopunama Krivičnog zakona RS; Zakon o amnestiji za nedopušteno posjedovanje

minsko-eksplozivnih sredstva i oružja u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

parničnom postupku u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i

postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku RS; Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o matičnim knjigama u RS; Zakon o zaštiti i spasavanju u

vanrednim situacijama RS; Krivični zakon Brčko Distrikta BiH;Zakon o izvršnom

postupku u Brčko Distriktu BiH; Zakon o krivičnom postupku Brčko Distrikta BiH,

prečišćeni tekst; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oružju i municiji u Brčko

Distriktu BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima

pravosuđa Brčko Distrikta BiH; Strategija za borbu protiv trgovine ljudima u BiH i

Akcioni Plan 2013 – 2015; Strategija za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH

2013 – 2016.

Ranije usvojeni zakonski okvir i sektorske strategije su dostupne na http://www.donormapping.ba/index.php/donor-mapping-reports/dmr-2011-2012

Koordinacija rada donatora

Pravosuđe: Kvartalni koordinacioni sastanci koje organizuje Ministarstvo pravde BiH /Sektor za strateška planiranja, koordinaciju pomoći i evropske integracije, i posebno strukturalni dijalog u Sektoru pravde između institucija u BiH i EU Delegacije. Zatvorski sistem: Bilateralni sastanci vezani za projekte. Provođenje zakona: Bilateralni sastanci vezani za projekte. Civilno društvo: Neformalna ad-hoc koordinacija. Donatori aktivni u sektoru redovno učestvuju na kvartalnim sastancima Foruma za koordinaciju donatora u organizaciji Ministarstva finansija u trezora /Sektora za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći.

http://www.donormapping.ba/index.php/donor-mapping-reports/dmr-2011-2012


Pregled

Vladavina prava čini okosnicu politike proširenja EU i kao takva predstavlja jedno od ključnih pitanja u Bosni i

Hercegovini. Sektor pravosuđa i unutrašnjih poslova opisan u ovom Izvještaju odnosi se na širu oblast

ljudskih prava koja obuhvata nezavisnost, nepristranost i odgovornost pravosudnog sistema, efikasnu borbu

protiv korupcije i organizovanog kriminala, visok stepen poštivanja civilnih, političkih i ekonomskih prava

običnih građana kao i prava pripadnika manjina.

Sektor pravosuđa i unutrašnjih poslova opisan u ovom Izvještaju zasnovan je na klasifikaciji programiranja

Višegodišnjeg indikativnog planskog dokumenta (MIPD) i razlikuje se od prethodne klasifikacije sektora

definisanih u prethodnoj Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH (MTDS), na način da uključuje elemente

Sektora dobre uprave i institucionalne izgradnje i Sektora prevencije i rješavanja sukoba, mira i bezbjednosti

koji su korišteni u prethodnim izvještajima.

Sektor Pravosuđa i unutrašnjih poslova se sastoji od četiri podsektora: • Pravosuđe, • Zatvorski sistem, • Provođenje zakona i • Organizacije civilnog društva (OCD)7. Reforma pravosudnog sistema ostvarila je ograničen napredak tokom 2013. godine. Strukturalni dijalog o

pravosuđu između BiH i EU obuhvatao je implementaciju većine preporuka, što je rezultiralo većim brojem

pozitivnih efekata. I pored toga, Strategija za reformu Sektora pravde (JSRS) 2009-2013 još uvijek nije u

potpunosti implementirana dok su Strategija za period 2014 – 2018 i njen Akcioni plan u međuvremenu

pripremljeni i podneseni na usvajanje SM BiH. Takođe je pripremljeno i poslano u proceduru usvajanja

nekoliko važnih izmjena zakona o sudovima BiH, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), o prekršajima,

Državnom pravobranilaštvu i besplatnoj pravnoj pomoći.

Može se konstatovati da je unaprijeđena efikasnost tekućih aktivnosti u pravosudnom sektoru u BiH. Mjere

koje je uveo VSTS rezultirale su manjim brojem zaostalih sudskih predmeta i uspostavom u potpunosti

funkcionalnog pravosudnog informaciono-komunikacionog sistema. Međutim, i pored toga, broj zaostalih

sudskih predmeta još uvijek je veoma visok, pri čemu se u velikoj mjeri još uvijek koriste različite prakse u

primjeni različitih krivičnih zakona između sudova na različitim nivoima vlasti kao i fragmentisan pristup

pravdi, što podrazumijeva potrebu uspostavljanja usklađenog pravnog i institucionalnog okvira u cijeloj

zemlji.

Provođenje krivičnih sankcija i pridržavanje standarda međunarodnih ljudskih prava čine najvažnije

komponente funkcionalnosti Sektora u cjelini. To obuhvata efikasan i vjerodostojan sistem izvršenja krivičnih

sankcija, poštivanje individualnih prava zatvorenika, javnu bezbjednost i povjerenje građana u Sektor pravde

u cjelini. Stoga bi se reformi zatvorskog sistema u BiH trebalo pristupiti sa istim nivoom važnosti kao i

reformama sistema krivičnog pravosuđa, policije i reformi pravosudnog sistema. Uspješna reforma policije i

pravosuđa trebala bi obuhvatiti istovremenu reformu zatvorskih sistema i izvršenja krivičnih sankcija u cjelini,

što trenutno nije slučaj u BiH. U cilju usklađivanja sa međunarodnim standardima, u BiH su pokrenute

aktivnosti i usvojene izmjene Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. Tokom 2013. godine zbog nedovoljnog

7 Za više informacija posjetite: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/mipd_bih_2011_2013_en.pdf


Pravosuđe i unutrašnji poslovi 18 zatvorskog prostora u BiH intenzivirano je investiranje u infrastrukturu i promovisanje alternativnih sankcija.

Međutim, uspostavljanje efikasne koordinacije između 15 zatvorskih uprava i zatvorskih inspekcija, zastoj u

izgradnji Državnog zatvora visoke bezbjednosti, kao i još uvijek veliki broj zaostalih predmeta vezanih za

izvršenje krivičnih sankcija (posebno u FBiH), predstavljaju pitanja koja zahtjevaju posebnu pažnju u

predstojećem periodu. Kao što je već pomenuto, provođenje zakona je od ključne važnosti za sticanje

povjerenja građana u Sektor pravde u cjelini.

U 2013. godini, ostvaren je ograničen napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i borbi protiv

korupcije u Bosni i Hercegovini. Napredak je ostvaren u domenu vizne politike, upravljanja granicom, azila i

migracija. Usvajanjem amandamana na Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu unaprijeđeno je

usklađivanje pravnog okvira sa acquis-om. Poboljšanja su ostvarena u implementaciji revidirane Strategije

integrisanog upravljanja granicom (IBM) i prelasku granice. U okviru aktivnosti vezanih za borbu protiv pranja

novca, BiH još uvijek provodi Strategiju i Akcioni plan za prevenciju pranja novca i finansiranje terorističkih

aktivnosti 2009 – 2013. Zemlja je i dalje podložna razmatranju od strane Moneyval odbora za praćenje

postupaka poduzetih za poboljšanje usklađenosti sa relevantnim međunarodnim standardima za borbu protiv

pranja novca i finansiranja terorizma. Amandmani na Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju

terorističkih aktivnosti i na Krivični zakon u BiH još su u proceduri usvajanja. U ovoj oblasti ostvaren je

neznatan napredak kao i u dijelu koji se odnosi na saradnju i koordinaciju između agencija nadležnih za

provođenje zakona u BiH. Iako se realizovao priličan broj velikih zajedničkih policijskih operacija, saradnja

između policijskih agencija i kancelarija tužilaštava u BiH zahtjeva dalja strukturalna poboljšanja, dok je

regionalna i međunarodna saradnja mnogo bolje ostvarena. To potvrđuje i potpisivanje Protokola o uspostavi

i funkcionisanju Zajedničkog centra za policijsku saradnju između BiH, Srbije i Crne Gore, kao i potpisivanje

Ugovora o prelasku preko granice i Sporazuma o graničnoj trgovini sa Hrvatskom, koji su usklađeni sa EU

standardima i regulišu prelazak granice i njenu kontrolu. U pogledu trgovine ljudima, usvojena je nova

Strategija za borbu protiv trgovine ljudima u BiH i Akcioni plan za period 2013 – 2015, ali je njihova

implementacija financirana većinom iz donatorskih sredstava. Borba protiv trgovine ljudima je još uvijek u

početnoj fazi u BiH i zahtjeva aktivno preduzimanje daljnjih aktivnosti.

U domeni deminiranja, implementacija Strategije deminiranja zaostaje za planiranim rokom, obzirom da je

ispunjena samo polovina ciljeva za deminiranje postavljenih za prethodni trogodišnji period. Takođe, još

uvijek se čeka na usvajanje Zakona o protivminskom djelovanju. Kako bi se ispunio zacrtani cilj da zemlja bude

očišćena od mina do 2019. godine, ostaje da se riješe pitanja nadležnosti, potrebnih administrativnih

upravljačkih kapaciteta kao i koordinacija deminiranja.

U skladu sa Višegodišnjim indikativnim planskim dokumentom (MIPD) za BiH, specifični cilj za organizacije

civilnog društva (OCD) je da se poboljša informisanost o pravima građana kako bi stekli veće povjerenje u

pravosuđe i institucije za provođenje zakona. Dokument sugeriše kako bi OCD trebale imati dvostruku ulogu,

pri čemu trebaju s jedne strane da nastupaju kao instanca za upozoravanje a s druge da imaju savjetodavni

kapacitet za monitoring ostvarenog napretka. Tokom 2013. godine različite OCD bile su uključene u sistemsko

praćenje stanja ljudskih prava i trenutno stanje pravosuđa u BiH. Većina organizacija civilnog društva

okupljena je oko Mreže pravde u Bosni i Hercegovini8. Mreža pravde je neformalna mreža 64 nevladine

organizacije u BiH koje provode aktivnosti u polju vladavine prava i zaštite ljudskih prava, sa ciljem da pruže

8 Za više informacija posjetite: http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/index.php

http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/index.php

Pravosuđe i unutrašnji poslovi 19 podršku efikasnosti, nezavisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema u zemlji kao i razmjeni kvalitetnih

informacija, obrazovanju i zastupanju interese građana u Sektoru pravosuđa. U svrhu kontinuisanog praćenja

stanja ljudskih prava kao i poziva na odgovornost u slučaju njihovog kršenja, Ujedinjene nacije (UN) su izradile

Univerzalni periodični pregled (UPR) kao novi međunarodni instrument, koji primjenjuje UN-ov Savjet za

ljudska prava u procesu praćenja ljudskih prava u zemljama članicama UN. Mreža pravde u BiH koristi UPR

kao instrument za realizovanje obje uloge, jedne definisane od UN i druge definisane Višegodišnjim

indikativnim planskim dokumentom (MIPD). U svom četvrtom Izvještaju – Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i

Hercegovini 2013-2014, Mreža pravde u BiH ponovo je ukazala na pitanje javnih politika u Sektoru pravde i

stagniranje reformskih procesa tokom posmatranog perioda9.

Iz svega gore navedenog, može se zaključiti da je Sektor pravosuđa i unutrašnjih poslova u BiH ostvario

različit stepen napretka u svoja četiri podsektora, iz kog razloga su potrebni dodatni napori, kako bi se

ubrzala reforma u Sektoru u cjelini.

Aktivnosti donatora u 2013. godini

Članovi DCF aktivni u Sektoru pravosuđa i unutrašnjih poslova u 2013. godini su EU, SAD / USAID, Norveška,

Švedska / Sida, Holandija, Švajcarska, Japan/JICA, UNDP, Njemačka, UNICEF, Francuska i Slovenija.

Ukupno alocirana sredstva članova DCF u Sektor pravosuđa i unutrašnjih poslova u 2013. godini iznose

€41,19 miliona, dok ukupno isplaćena sredstva iznose €33,71 miliona, sve su u formi grantova.

Grafikon 1.1 pokazuje da su vodeći donatori u Sektoru pravosuđa i unutrašnjih poslova u 2013. godini bili EU i

SAD / USAID a slijede ih Norveška, Švedska /Sida, Holandija, Švajcarska, Japan/JICA, UNDP, Njemačka,

UNICEF, Francuska i Slovenija. Prema izdvojenim sredstvima koja su predstavljena u grafikonu ispod,

primjetne su male razlike u rangiranju članova DCF.

9 Za više informacija posjetite: http://adi.org.ba/wp-content/uploads/2014/08/ljudska_prava_-2013-2014.pdf

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

16.00

Grafikon 1.1. Rangiranje DCF članova prema izdvajanju ODA grant sredstava u Sektoru pravosuđa i unutrašnjih poslova u 2013. godni (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

http://adi.org.ba/wp-content/uploads/2014/08/ljudska_prava_-2013-2014.pdf

Pravosuđe i unutrašnji poslovi 20 Grafikon 1.2 pokazuje istorijski trend distribucije ODA sredstava u Sektor pravosuđa i unutrašnjih poslova i

stalno povećanje donatorskih davanja od 2007 do 2010 te njihov nagli pad 2011 godine. Razlog za ovo može

se objasniti da je većina partnerskih zemalja u tom periodu je bila pogođena finansijskom krizom, koja je

prouzrokovala fiskalno prilagođavanje i budžetsku štednju u domaćim i stranim politikama. Međutim,

nedostatak sredstava iz tog perioda bio je nadoknađen u 2012. godini, kada je ovaj Sektor ponovo zabilježio

vrhunac priliva strane pomoći, a trend se nastavio i u 2013. godini.

U 2013. godini, 6 % od ukupnih ODA sredstva je alocirano i 7% je isplaćeno u Sektor pravosuđa i unutrašnjih poslova.

Glavni projekti u Sektoru pravosuđa i unutrašnjih poslova u BiH su navedeni u narednoj tabeli10

:

Naziv projekta Donator/finansijska

institucija

Ukupna vrijednost projekta

(milioni evra)

Uspostava adekvatnog sistema za efikasno procesuiranje predmeta ratnih zločina u svim relevantnim pravosudnim institucijama u BiH

EU 7,44

Projekat jačanja institucija vlasti i procesa u BiH (SGIP) SAD / USAID 4,35

Projekat uništavanja ubojitih eksplozivnih sredstava i zaostataka rata u Bosni i Hercegovini (EXPLODE)

EU 3,84

Projekat unapređenja efikasnosti pravosuđa Švedska / Sida 3,65

Projekat završetka i predaja funkcionalne zgrade uprave policije Brčko Distrikta EU 3,50

Nestale osobe Srebrenice Holandija 3,22

Povjerenje – Razumijevanje - Odgovornost za budućnost SAD / USAID 2,65

NPA program deminiranja u Bosni i Hercegovini 2011-2015 Norveška 2,02

Unapređenje operativnog kapaciteta Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) putem pune implementacije nove informatičke aplikacije ASYCUDA World

EU 2,00

BBS Lot 1, 2 i 4 – nabavka – Podrška E- pravosuđu u BIH EU 1,34

Peacing the Future Together SAD / USAID 1,28

Podrška pravosuđu u BiH Norveška 1,00

Svi projekti su dostupni u bazi podataka Foruma za koordinaciju donatora:

http://dmd.donormapping.ba/dmd/faces/dmdPublicStart?_afrWindowMode=0&_afrLoop=342677494085424&_adf.ctrl-state=mk4nl7ill_4

10Usljed velikog broja projekata u Sektoru pravosuđa i unutrašnjih poslova, samo neki projekti su navedeni u ovom izvještaju. Svi projekti klasifikovani pod ovim Sektorom dostupni su u bazi podataka DCF-a - (www.donormapping.ba).

12.47

25.10

31.96 35.51

29.98

41.56 41.19

11.88

20.64 21.97

29.94

20.39

34.33 33.71

0.00

5.00

10.00

15.00

20.00

25.00

30.00

35.00

40.00

45.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Grafikon 1.2. Ukupna ODA u Sektoru pravosuđa i unutrašnjih poslova 2007 - 2013

(milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno


http://www.donormapping.ba/


Zakonski okvir i sektorske strategije usvojene u 2013. godini

U decembru 2012. godine Narodna skupština RS usvojila je Zakon o zaštiti i spasavanju u vanrednim

situacijama11.

U januaru 2013. godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u FBiH12 kao i Zakon o

izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku FBiH13, dok je u februaru 2013. godine, Parlamentarna

skupština BiH usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskoj policiji BiH14.

U martu 2013. godine Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici15, dok je

Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oružju i

municiji16, i u aprilu 2013. godine Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

matičnim knjigama17.

Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku18 u

maju 2013. godine.

Tokom juna 2013. godine Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

pravosudnom ispitu19, dok je Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

parničnom postupku20, zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i postupanju sa

djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku21.

U julu 2013. godine usvojeni su Zakon o elektronskom dokumentu u FBiH22 i Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o platama i drugim naknadama sudija i tužilaca u FBiH23. Istovremeno, Narodna skupština RS usvojila

je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama24, zajedno sa Zakonom o izmjenama i

dopunama Zakona o izvršnom postupku25, Zakonom o izmjenama i dopunama krivičnog zakona RS26 i

Zakonom o amnestiji za nedopušteno posjedovanje minsko-eksplozivnih sredstva i oružja u RS27

Takođe, u julu 2013. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona

o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije 28 koji detaljnije definiše uloge

Parlamentarne komisije za izbor i praćenje rada Agencije i procedura za imenovanje njenih članova.

Istovremeno, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom

11 Službeni glasnik RS br. 121/12 12 Službene novine FBiH br. 7/13 13 Službene novine FBiH br. 8/13 14 Službeni glasnik BiH br. 18/13 15 Službeni glasnik BiH br .20/13 16 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 06/13 17 Službeni glasnik RS br. 43/13 18 Službeni glasnik BiH br. 41/13 19 Službene novine FBiH br. 43/13 20 Službeni glasnik RS br. 61/13 21 Službeni glasnik RS br. 61/13 22 Službene novine FBiH br. 55/13 23 Službene novine FBiH br. 55/13 24 Službeni glasnik RS br. 67/13 25 Službeni glasnik RS br. 67/13 26 Službeni glasnik RS br. 67/13 27 Službeni glasnik RS br. 67/13 28 Službeni glasnik BiH br. 58/13

Pravosuđe i unutrašnji poslovi 22 postupku pred sudom BiH29, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama BiH30, zajedno

sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima31.

Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o stvarnim pravima32 i Zakon o izmjenama i dopunama o

agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine33 u avgustu 2013. godine.

U septembru 2013. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

implementaciji Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i

njegovog uništavanja34, zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH35,

dok je Parlamentarna skupština FBiH usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim

poslovima FBiH36.

U oktobru 2013. godine Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju

krivičnih sankcija Republike Srpske37, zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj

pravnoj pomoći38, dok je Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila i konsolidovala tekst Krivičnog

zakona Brčko Distrikta BiH39, kao i konsolidovani tekst Zakona o krivičnom postupku Brčko Distrikta BiH40.

U novembru 2013. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o odgovornosti za nuklearnu

štetu41, zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom matičnom broju građana 42 i

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH43, dok je Narodna skupština RS usvojila je

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici44. Istovremeno, Parlamentarna

skupština Brčko Distrikta BiH usvojila je Zakona o izvršnom postupku45.

U decembru 2013. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

slobodi pristupa informacijama u BiH46 i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija,

pritvora i drugih mjera47. Istovremeno, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o zaštiti osoba koje

prijavljuju korupciju u institucijama BiH48, koji po prvi put u BiH definiše status osoba koje prijavljuju korupciju

u institucijama BiH i pravna tijela koja su uspostavljena od BiH institucija, procedure za izvještavanje,

institucionalnu odgovornost u vezi izvještavanja o korupciji, metodu zaštite pojedinaca koji prijavljuju

korupciju i propisuje kazne za kršenje odredbi ovog Zakona.

29 Službeni glasnik BiH br. 58/13 30 Službeni glasnik BiH br. 60/13 31 Službeni glasnik BiH br. 58/13 32 Službene novine FBiH br. 66/13 33 Službene novine FBiH br. 67/13 34 Službeni glasnik BiH br. 72/13 35 Službeni glasnik BiH br. 72/13 36 Službene novine FBiH br. 75/13 37 Službeni glasnik RS br. 98/13 38 Službeni glasnik RS br .89/13 39 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 33/13 40 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 33/13 41 Službeni glasnik BiH br. 87/13 42 Službeni glasnik BiH br. 87/13 43 Službeni glasnik BiH br. 87/13 44 Službeni glasnik RS br. 108/13 45 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 39/13 46 Službeni glasnik BiH br. 100/13 47 Službeni glasnik BiH br. 100/13 48 Službeni glasnik BiH br. 100/13

Pravosuđe i unutrašnji poslovi 23 Tokom decembra 2013. godine Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o stvarnim pravima49.


Mehanizmi za koordinaciju donatora u Sektoru pravosuđa i unutrašnjih poslova tokom 2013. godine bili su

implementirani na različit način, u zavisnosti od pod-sektora i nivoa vlasti.

U podsektoru Pravosuđa, Ministarstvo pravde BiH/Sektor za strateška planiranja i koordinaciju pomoći i

evropske integracije redovno organizuje kvartalne sastanke za monitoring i harmonizaciju donatorskih

aktivnosti u pod-sektoru Zakonodavne i pravosudne reforme. Takođe, Ministarstvo pravde BiH je uspostavilo

koordinacione mehanizme za implementaciju Strategije reforme sektora pravosuđa 2008 – 2013, sa

namjerom njihovog zadržavanja i u nacrtu Strategije 2014 – 2018. Strukturni dijalog u Sektoru pravosuđa se

takođe smatra dobrim mehanizmom koordinacije između institucija u BiH i Delegacije EU.

U podsektoru Zatvorskog sistema, održavaju se ad-hoc koordinacioni sastanci vezani za projekte i većinom

na bilateralnoj osnovi.

U podsektoru Provođenja zakona glavna koordinacija odvijala se u formi među-institucionalne koordinacije.

Saradnja između bezbjednosnih institucija, koje se bave pitanjima migracija, bila je formalno ojačana

usvajanjem Odluke o uspostavljanju Koordinacionog tijela za pitanja migracija u BiH, od strane Savjeta

ministara BiH. Pored toga, uspostavljen je Monitoring tim za stalno praćenje i evaluaciju Strategije za borbu

protiv trgovine ljudima u BiH i Akcionog plana 2013 – 2015, dok je saradnja regionalnih monitoring timova

koji se bave ovim pitanjima takođe ocijenjena dobrom. U području zaštite i spasavanja vidljiv je nedostatak

efikasne i brze reakcije, što podrazumjeva nedostatak horizontalne i vertikalne koordinacije između svih

uključenih BiH institucija, dok je saradnja između domaćih institucija i donatora ocijenjena zadovoljavajućom.

Može se zaključiti da zvanično koordinaciono tijelo u ovom podsektoru još uvijek nije formalizovano ali da se

nalazi u fazi osnivanja.

U podsektoru Civilnog društva postoji neformalna koordinacija između OCD na ad-hoc osnovi, kako bi se

izbjeglo preklapanje aktivnosti. Ministarstvo pravde BiH uspostavilo je Sektor za civilno društvo, kako bi se

obezbjedili preduslovi za usvajanje zakonodavstva i strategija povoljnijih za razvoj civilnog društva u Bosni i

Hercegovini.

Donatori aktivni u Sektoru pravosuđa i unutrašnjih poslova redovno prisustvuju na sastancima Foruma za

koordinaciju donatora (DCF) koje organizuje Ministarstvo finansija i trezora BiH / Sektor za koordinaciju

međunarodne ekonomske pomoći (MFiT/ SCIA).

Buduće aktivnosti

Kao što je prethodno navedeno, tokom 2013. godine ostvaren je ograničen napredak u Sektoru pravosuđa i

unutrašnjih poslova u BiH, iz kog razloga će u narednom periodu pažnju trebati usmjeriti na vladavinu prava,

uključujući reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. U skladu s tim biće

49 Službene novine FBiH br. 100/13

Pravosuđe i unutrašnji poslovi 24 potrebno da se ulože dodatni napori kako domaćih tako i međunarodnih aktera, da se ubrzaju reformski

procesi koji se odvijaju u svim njegovim segmentima.

Imajući u vidu da su Pravosuđe i unutrašnji poslovi jedini sektor u BiH koji je jasno definisao izgradnju

kapaciteta kao prioritet za daljnji razvoj Sektora, većina budućih aktivnosti treba da bude usmjerena na

izgradnju kapaciteta svih BiH aktera u svim podsektorima kao i njihovo bolje opremanje. Zajednički nazivnik

za ograničenja u sva četiri podsektora je nedostatak uzajamne buduće vizije razvoja Sektora kao i nedostatak

finansijskih sredstava.

Unapređenje podsektora Pravosuđa trebalo bi da uključi daljnje aktivnosti usmjerene na smanjenje broja

zaostalih predmeta u izvršnom postupku, usklađivanje zakona i podzakonskih akata koji regulišu rad

kancelarija tužioca u FBiH, unapređenje izvršenja krivičnih sankcija, poboljšan sveukupni pristup pravdi i

podršku ekonomskom rastu, posebno u oblastima razvoja alternativnog rješavanja sporova, posredovanja i

zemljišne administracije.

U podsektoru Zatvorskog sistema, buduće aktivnosti trebaju da se usmjere na usklađivanje zatvorskog

sistema sa evropskim standardima, uključujući i aktivnosti na predlaganju zakona i podzakonskih akata o

alternativnim krivičnim sankcijama, o uspostavi sistema uslovne kazne u BiH, kao i unapređenje programa

obuke i obrazovanja za zatvorsko osoblje i razvoj programa liječenja za određene kategorije kao što su

maloljetnici, stariji zatvorenici, osobe pod obaveznim liječenjem i osobe s invaliditetom.

U podsektoru Provođenja zakona, buduće aktivnosti trebaju da se usmjere na produbljivanje prekogranične

saradnje u zajedničkom upravljanju i nadzoru granice, jačanje policijskih institucija i njihove sveukupne

koordinacije u BiH, kao i zaštitu svjedoka i žrtava trgovine ljudima, uz jačanje svih za to vezanih aktivnosti.

Sistematsko unapređenje sistema za zaštitu i spašavanje, u prvi plan stavlja potrebu uvođenja jedinstvenog

evropskog broja za vanredne situacije (112), što bi trebalo biti urađeno zajedno sa ostvarenjem napretka u

području otkrivanja svih vrsta koruptivnih aktivnosti u BiH društvu.

Generalni zaključak za Sektor pravosuđa i unutrašnjih poslova u BiH je da trebaju biti uloženi dodatni napori i

angažman kako od strane domaćih tako od međunarodnih aktera, kako bi se ubrzali reformski procesi u ovom

Sektoru.

Reforma javne uprave 25 Reforma javne uprave

Članovi DCF-a aktivni u sektoru u 2013

EU, Švedska / Sida, USA / USAID, Norveška, Svjetska banka, Švajcarska, Holandija, Njemačka, UNDP, Republika Češka, UNICEF, Italija, Slovenija, Francuska i Mađarska.


Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE); Kancelarija visokog predstavnika i posebnog predstavnika EU (OHR); Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, kulturu i nauku (UNESCO); Evropska fondacija za obuku (ETF).


Kapacitet za usklađivanje sa acquis-om i državnom službom: Savjet ministara BiH zajedno sa vladama entiteta i DB; Ministarstvo civilnih poslova BiH; Ministarstvo pravde BiH; Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave u BiH zajedno sa koordinatorima entiteta i DB; Agencije za državnu službu BiH i entiteta; Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje; Direkcija za evropske integracije

Javna nabavka i finansijska kontrola: Agencija za javne nabavke BiH; Kancelarija za razmatranje žalbi BiH; Ministarstvo finansija i trezora BiH; Centralne harmonizacijske jedinice (CHJ) u ministarstvima finansija na državnom nivou i u entitetima, Državne, entitetske i revizorske institucije DB

Statistika: Centralna banka BiH; Agencija za statistiku BiH

Organizacije civilnog društva: Transparency International BiH (TI BiH); Centar za istraživačko novinarstvo (CIN); Asocijacija alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS); Centri civilnih inicijativa (CCI); Udruženje građana „Zašto ne?“

Ukupno alocirana/isplaćena sredstva DCF članova za potrebe sektora u 2013. godini

2013: Ukupno alocirano €39,15 miliona – €36,72 miliona u grantovima i €2.43 miliona u kreditima

Ukupno isplaćeno: €33,24 miliona – €30,81 miliona u grantovima i €2.43 miliona u kreditima



Zakon o dopunama Zakona o Službenom glasniku BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o spoljnotrgovinskoj komori BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u vladinim institucijama BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH; Zakon o Budžetu BiH institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2014; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim upravnim taksama taksama i tarifi federalnih upravnih taksi; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreskoj upravi FBiH; Zakon o izmirenju obaveza FBiH prema Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje; Zakon o dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne

Reforma javne uprave 26

prihode; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama sudija i tužioca u FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u FBiH; Zakon o poljoprivrednim savjetodavnim službama u FBiH; Zakon o Budžetu FBiH za 2014; Zakon o izvršenju FBiH Budžeta u 2014; Zakon o Budžetima u FBiH; Zakon o izvršenju Budžeta Republike Srpske za 2014; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu funkcionera jedinica lokalne samouprave u RS; Zakon o tehničkim propisima RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju RS; Zakon o izmjeni Zakona o elektronskom potpisu RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge ad Banja Luka; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreskom postupku RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama RS; Zakon o Agenciji za bankarstvo RS; Zakon o koncesijama RS; Zakon o izmjenama zakona o organizaciji i sprovođenju popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2013 u RS; Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Fondu za restituciju RS; Zakon o trezoru RS; Zakon o komunalnoj policiji RS; Zakon o izmjenama Zakona o Fondu za razvoj istočnog dijela RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama u Brčko Distriktu BiH; Zakon o elektronskom potpisu Brčko Distrikta BiH; Zakon o izmjeni Zakona o arhivskoj djelatnosti u Brčko Distriktu BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama u Brčko Distriktu BiH; Zakona o izvršenju Budžeta Brčko Distrikta BiH za 2013 i njegove izmjene; Zakon o izvršenju Budžeta Brčko Distrikta za 2014; Zakon o izmjeni Zakona o Javnoj upravi u Brčko Distriktu BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o naknadama i platama korisnika budžetskih sredstava u Skupštini Brčko Distrikta BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama zaposlenih u Javnoj upravi Brčko Distrikta BiH, Strategija za regulatornu reformu 2013-2016 u FBiH i njen Akcioni plan.

Ranije usvojeni zakonski okvir i sektorske strategije su dostupne na



Kapacitet za usklađivanje sa acquis-om i državnom službom uključujući DIS: redovni sastanci aktera PAR Fonda koje organizuje Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave. Javna nabavka i finansijska kontrola: Bilateralni sastanci vezani za projekte. Statistika: Neformalna ad-hoc koordinacija. Civilno društvo: Neformalna ad-hoc koordinacija. Donatori aktivni u sektoru redovno učestvuju na kvartalnim sastancima Foruma za koordinaciju donatora u organizaciji Ministarstva finansija u trezora / Sektora za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći.




Pregled

Sektor reforme javne uprave (PAR) opisan u ovom izvještaju bazira se na sektorskoj klasifikaciji iz

Višegodišnjeg indikativnog planskog dokumenta (MIPD) i uglavnom se odnosi na edukaciju, putem razmjene

informacija, dobrih praksi i koordinisanih pristupa za rješavanje sličnih međudržavnih problema, i razlikuje se

od klasifikacije sektora iz Srednjoročne razvojne strategije (MTDS) BiH koja je korištena u prethodnim

izvještajima, na način da koristi elemente Sektora dobre uprave i institucionalne izgradnje i Sektora lokalne

uprave.

PAR sektor se sastoji od četiri podsektora: • Kapacitet za usklađivanje sa acquis-om i državnom službom uključujući Decentralizovani informacioni sistem (DIS), • Javna nabavka i finansijska kontrola, • Statistika i • Organizacije civilnog društva (OCD)50.

Reforma sektora javne uprave, započeta 2004. godine sa ciljem da se kreira efektivna, odgovorna i

troškovno efikasna državna služba u Bosni i Hercegovini, ostvarila je ograničen napredak tokom 2013.

godine. Reformski proces podrazumjeva reformiranu javnu upravu sposobnu da implementira EU acquis

communautaire, da služi u najboljem interesu građana kao i da bude pokretač održivog društveno-

ekonomskog razvoja BiH, na njenom putu prema EU integracijama. Nedostatak sredstava za sveobuhvatnu

implementaciju, složenost administrativne strukture, vladina neefikasnost kao i ograničeni administrativni

kapaciteti na svim nivoima vlasti u BiH koji su kvalifikovani da usklade i implementiraju acquis, otežavaju ovaj

proces i umanjuju rezultate reforme ovog sektora tokom izvještajnog perioda.

Glavni zadatak podsektora Kapacitet za usklađivanje sa acquis-om i državnom službom uključujući DIS je

usklađivanje BiH zakonodavstva sa evropskim standardima i njegovo provođenje u zemlji, što se može postići

samo putem jake, profesionalne i efikasne javne uprave. U skladu s tim, u 2013. godini ostvaren je određeni

napredak u provođenju revidiranog Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave, ali sporijim tempom

od očekivanog. Buduće aktivnosti u ovom podsektoru trebaju se fokusirati na ubrzanje uspostave

profesionalne, odgovorne i efikasne državne službe, zasnovane na zaslugama i sposobnosti.

Podsektor Javna interna finansijska kontrola (PIFC) ostvario je određeni napredak u 2013. godini. Na

državnom nivou izmjenjen je Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, uvođenjem odredbi koje

regulišu aktivnosti i procedure budžetskih korisnika u slučaju privremenog financiranja BiH institucija i

odgovornost Ministarstva finansija i trezora BiH da obezbjedi dovoljno sredstava za servisiranje spoljnjeg

duga BiH. Nadalje, novi informacioni sistemi za upravljanje budžetom implementirani su u državi i u dva

entiteta (BPMIS). Centralne harmonizacijske jedinice u državnom i entitetskim ministarstvima finansija su

pripremile, i nakon usaglašavanja na Koordinacionom odboru centralnih harmonizacijskih jedinica, provele

standarde i metodologije za unutrašnju reviziju u institucijama BiH, te odobrile interne pravilnike institucija

koje osnivaju jedinice za internu reviziju. Pored toga, CHJ u Ministarstvu finansija i trezora BiH pomogla je u

osnivanju dvije nove jedinice za internu reviziju, jedne u Upravi za indirektno oporezivanje i druge u

50

Za više informacija posjetite: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/mipd_bih_2011_2013_en.pdf


Reforma javne uprave 28 Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, tako da se sada ukupan broj jedinica za internu reviziju u

institucijama BiH popeo na sedam. U pogledu spoljnje revizije, nezavisnost Kancelarije za reviziju institucija

BiH ojačana je usvojenim dopunama Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine.

U narednom periodu treba uložiti više napora kako bi se u cjelini proveo odgovarajući pravni okvir, zajedno sa

izgradnjom kapaciteta u jedinicama za internu reviziju u institucijama na svim nivoima vlasti u BiH.

Podsektor statistike u okviru statističkog sistema u Bosni i Hercegovine bio je fokusiran na provođenje prvog

poslijeratnog popisa stanovništva i kućanstava i javno objavljivanje preliminarnih rezultata. Obrada podataka

i diseminacija rezultata popisa stanovništva ostaje prioritet u narednom periodu. Poboljšana saradnja između

Agencije za statistiku BiH i entitetskih zavoda za statistiku predstavlja pozitivan ishod procesa pripreme

popisa stanovništva. Takođe, poboljšana koordinacija između svih interesnih aktera u statističkom sistemu

BiH rezultirala je zajedničkom pripremom Strategije razvoja statistike u Bosni i Hercegovini 2020, koja je

usvojena u decembru 201351 . Strategija definiše dugoročne ciljeve kao i opšta načela, smjernice i kriterije za

rad i daljnji razvoj statističkog sistema u BiH te takođe predstavlja osnovu za statističke aktivnosti koje

definišu i postavljaju statističke pokazatelje usklađene sa statističkim zahtjevima Evropske unije. Takođe, u

narednom periodu treba preduzeti aktivnosti na daljem poboljšanju sektorske statistike kao što je statistika

nacionalnih računa, poslovna i poljoprivredna statistika.

Saradnja sa Organizacijama civilnog društva kao podsektorom, ostvarila je manji napredak tokom 2013.

godine. Može se primijetiti da je saradnja između civilnog društva i javnog sektora bila poboljšana na

lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini, dok je saradnja između ovih sektora na kantonalnom, entitetskom i

državnom nivou još uvijek u početnoj fazi. Nedostatak komunikacije između viših nivoa vlasti i organizacija

civilnog društva stvorilo je negativnu klimu u zemlji i pokrenulo javno nezadovoljstvo radi sveukupnih

dešavanja u zemlji.

Može se primjetiti da je u 2013. godini određeni napredak ostvaren u Sektoru reforme javne uprave u cjelini.

Međutim, provođenje reformskih procesa u svim podsektorima ostaje izazov, ponajviše zbog komplikovane

administrativne strukture u Bosni i Hercegovini, kao i potrebe za daljnjim unapređenjem profesionalnih

vještina svih interesnih aktera. Fragmentacija i složenost javne uprave u BiH usporava provođenje reformi u

ovom sektoru, te će za ubrzanje procesa reformi biti potrebna dalja politička podrška.


Članovi DCF aktivni u Sektoru reforme javne uprave u 2013. godini su EU, Švedska / Sida, SAD /USAID,

Norveška, Svjetska banka, Švajcarska, Holandija, Njemačka, UNDP, Republika Češka, UNICEF, Italija, Slovenija,

Francuska i Mađarska.

U 2013. godini, ukupno alocirana sredstva članova DCF u Sektor reforme javne uprave u 2013. godini iznose

€39,17 miliona, od čega je €36,74 miliona bilo u formi grantova a €2,43 miliona u formi kredita (Svjetska

banka). Ukupno isplaćena sredstva u ovaj Sektor u izvještajnom periodu iznose €33,24 million, od čega je

€30,81 miliona isplaćeno u formi grantova a €2,43 miliona u formi kredita.

51 Za više informacija posjetite: http://europa.ba/News.aspx?newsid=6024&lang=EN

http://europa.ba/News.aspx?newsid=6024&lang=EN


Grafikon 2.1. poredi alocirana i isplaćena ODA grant sredstva u Sektoru reforme javne uprave u 2013. godini.

Vodeći donatori prema alociranim ODA sredstvima u Sektoru u 2013. godini bili EU i Švedska/Sida a slijede ih

SAD /USAID, Norveška, Svjetska banka, Švajcarska, Holandija, Njemačka, UNDP, Republika Češka, UNICEF,

Italija, Slovenija, Francuska i Mađarska. Isplaćena ODA sredstva u ovom Sektoru slijede sličan obrazac, sa

izuzetkom Njemačke koja je isplatila veća sredstva od alociranih.

*Napomena: ODA pomoć izdvojena za Sektor reforme javne uprave bila je obezbjeđena u formi grantova, sa izuzetkom Svjetske banke koja je

obezbijedila pomoć u formi kredita.

Grafikon 2.2 pokazuje da je Sektor reforme javne uprave kontinuirano primao značajne iznose strane pomoći

do 2010. godine, kada se dogodio blagi pad i kada je većina zemalja partnera bila pod uticajem dužničke krize.

U 2011. godini situacija se neznatno popravila tako da je u 2012. godini Sektor zabilježio najviše izdvajanja,

tokom posmatranog perioda 2007-2013. godina. Međutim, u 2013. godini bilježi se oštar pad investicija u

ovom Sektoru u BiH, najviše zbog nedostatka odgovarajućih uslova za provođenje reformi.

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

16.00

Grafikon 2.1. Rangiranje DCF članova prema ukupnom izdvajanju ODA sredstava u Sektor reforme javne uprave u 2013. godini (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

7.74 14.05

37.15 33.38

40.24

51.23

39,17

5.30 10.17

24.53 23.31

30.38

36.57

33.24

0.00

10.00

20.00

30.00

40.00

50.00

60.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Grafikon 2.2. Ukupna ODA u Sektoru reforme javne uprave 2007 - 2013 (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

Reforma javne uprave 30 U 2013. godini, 5 % od ukupnih ODA sredstava je alocirano i 7% isplaćeno u Sektor reforme javne uprave.

Glavni projekti u Sektoru reforme javne uprave u BiH su navedeni u narednoj tabeli52

:


institucija


(milioni evra)

Program oporavka regije Srebrenice III

Holandija 9,01

Jačanje javnih institucija

Njemačka 8,7

Grant za BHAS

EU 7,5

(CSSP) Projekat održivosti civilnog društva

USAID 6,52

Reforma javne uprave. Podrška za PARCO

Norveška 3,06

Reforma javne uprave Fond 2

Švedska / Sida 3,0

Statistika u BIH 3

Švedska /Sida 1,6




U januaru 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

poreskoj upravi FBiH53, dok je Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila Zakon o elektronskom

potpisu Brčko Distrikta BiH54.

U februaru 2013. godine, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH55, dok je Parlamentarna skupština FBiH usvojila Zakon o

izmirenju obaveza prema Federalnom zavodu za penzijsko invalidsko osiguranje56. Parlamentarna skupština

Brčko Distrikta BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama zaposlenih u Javnoj upravi

Brčko Distrikta BiH57.

U martu 2013. godine, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za restituciju

RS58

, Zakon o trezoru RS59

, Zakon o komunalnoj policiji60

i Zakon o dopunama Zakona o Fondu za razvoj istočnog dijela

RS61

, dok je Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila Zakon o izvršenju Budžeta Brčko Distrikta BiH za 201362

i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o naknadama i platama korisnika budžetskih sredstava u Skupštini Brčko

Distrikta63

.

52Usljed velikog broja projekata u Sektoru reforme javne uprave, samo neki projekti su navedeni u ovom izvještaju. Svi projekti klasifikovani pod ovim Sektorom dostupni su u bazi podataka DCF-a - (www.donormapping.ba). 53 Službene novine FBiH br. 7/13 54 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 1/13 55 Službeni glasnik BiH br. 18/13 56 Službene novine FBiH br. 14/13 57 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 3/13 58 Službeni glasnik RS br. 39/13 59 Službeni glasnik RS br. 28/13 60 Službeni glasnik RS br. 28/13 61 Službeni glasnik RS br. 28/13 62 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 6/13 63 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 5/13



Reforma javne uprave 31 U aprilu 2013. godine, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku

zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora BiH64

, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu

indirektnog oporezivanja u BiH65

i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH66

. Istovremeno,

Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode67

,

dok je Narodna skupština RS usvojila Zakon o izmjenama Zakona o organizaciji i sprovođenju popisa stanovništva,

domaćinstava i stanova u 2013 u RS68

. Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila je Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o administrativnim taksama69

.

Tokom maja 2013. godine, Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona

o Javnoj upravi u Brčko Distriktu BiH70

.

U junu 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim

upravnim taksama i tarifi federalnih upravnih taksi, dok je Narodna skupština RS usvojila Zakon o Agenciji za bankarstvo

Republike Srpske71

kao i Zakon o koncesijama RS 72

.

U julu 2013. godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama sudija

i tužioca u FBiH73, dok je Narodna skupština RS usvojila Zakon o izmjenama Zakona o elektronskom potpisu74,

zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske

usluge a.d. Banja Luka (APIF)75, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poreskom postupku RS76 i

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama RS77. Takođe, Vlada FBIH usvojila je

Strategiju za regulatornu reformu 2013-2016 u FBiH i njen Akcioni plan, koji uključuju institucionalizaciju

kvalitetnih regulatornih mehanizama u FBiH78.

Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

inspekcijama79 i Zakon izmjenama Zakona o izvršenju Budžeta Brčko Distrikta BiH za 201380.

Tokom avgusta 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u FBiH81, zajedno sa Zakonom o poljoprivrednim

savjetodavnim službama u FBiH82.

U septembru 2013. godine, Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

spoljnotrgovinskoj komori83, dok je Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

64 Službeni glasnik BiH br. 32/13 65 Službeni glasnik BiH br. 32/13 66 Službeni glasnik BiH br. 32/13 67 Službene novine FBiH br. 28/13 68 Službeni glasnik RS br. 39/13 69 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 8/13 70 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 9/13 71 Službeni glasnik RS br. 59/13 72 Službeni glasnik RS br. 59/13 73 Službeni glasnik RS br. 55/13 74 Službeni glasnik RS br. 68/13 75 Službeni glasnik RS br. 68/13 76 Službeni glasnik RS br. 67/13 77 Službeni glasnik RS br. 67/13 78

Sjednica Vlade FBiH br. 30, od 01.07.2013. 79 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 20/13 80 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 19/13 81 Službene novine FBiH br. 65/13 82 Službene novine FBiH br. 66/13 83 Službeni glasnik BiH br. 72/13

Reforma javne uprave 32 penzijskom i invalidskom osiguranju RS84. Istovremeno, Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila

je Zakon o izmjenama Zakona o arhivskoj djelatnosti u Brčko Distriktu BiH85

U oktobru 2013. godine, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj

samoupravi RS86, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu funkcionera jedinica lokalne

samouprave u RS87, zajedno sa Zakonom o tehničkim propisima RS88.

U novembru 2013. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

platama i naknadama u institucijama BiH89, zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu

interesa u institucijama BiH90, dok je Parlamentarna skupština FBiH usvojila Zakon o izmjenama Zakona o

izmirenju obaveza FBiH prema Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje91.

U decembru 2013. godine, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o Službenom

glasniku BiH92, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama93, zajedno sa

Zakonom o Budžetu BiH institucija i međunarodnih obaveza BiH za 201494. Istovremeno, Parlamentarna

skupština FBiH usvojila je Zakon o Budžetu FBiH za 2014 i Zakon o izvršenju FBiH Budžeta u 201495, dok je

Narodna skupština RS usvojila Zakon o izvršenju Budžeta Republike Srpske za 201496 a Parlamentarna

skupština Brčko Distrikta BiH usvojila je Zakon o izvršenju Budžeta Brčko Distrikta BiH za 201497.

Pored toga, krajem decembra 2013. godine, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o Budžetima u

FBiH koji definiše planiranje, izradu, usvajanje i izvršenje budžeta FBiH, budžeta kantona, gradova i opština u

FBiH i finansijske planove vanbudžetskih sredstava, budžetske principe, zaduživanje, garancije i upravljanje

dugom, program javnih investicija, pravila fiskalne odgovornosti, obračunavanje, izvještavanje, kontrolu i

reviziju budžeta i drugih budžetskih korisnika98.

Kooordinacija rada donatora

Donatori aktivni u Sektoru reforme javne uprave sastaju se sa predstavnicima vlasti BiH manje više redovno,

kako bi koordinirali donatorske aktivnosti i diskutovali o napretku u provođenju reformi, koji je ostvaren

različito u svakom od četiri podsektora.

U podsektoru Kapacitet za usklađivanje sa acquis-om i državnom službom uključujući DIS, članovi PAR

Fonda redovno se sastaju sa predstavnicima sa državnog, entitetskog i nivoa DB BiH, kako bi koordinirali

donatorske aktivnosti i diskutovali o napretku koji je ostvaren u provođenju aktivnosti u sektoru.

84 Službeni glasnik RS br. 82/13 85 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 29/13 86 Službeni glasnik RS br. 98/13 87 Službeni glasnik RS br. 98/13 88 Službeni glasnik RS br. 98/13 89 Službeni glasnik BiH br. 87/13 90 Službeni glasnik BiH br. 87/13 91 Službene novine FBiH br. 91/13 92 Službeni glasnik BiH br. 100/13 93

Službeni glasnik BiH br. 100/13 94 Službeni glasnik BiH br. 104/13 95 Službene novine FBiH br. 99/13 96 Službeni glasnik RS br. 107/13 97 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 41/13 98 Službene novine FBiH br. 102/13

Reforma javne uprave 33 U podsektoru Javna interna finansijska kontrola (PIFC) postoje interni koordinacioni odbori između

relevantnih institutucija (centralnih harmonizacijskih jedinica, kancelarija za internu reviziju, itd), međutim

sektorska koordinacija između domaćih institucija i donatora još uvijek treba biti uspostavljena /

formalizovana.

Kao što je već navedeno za prethodni podsektor, u podsektoru Statistike, koordinacioni sastanci se održavaju

na ad hoc osnovi, vezani su za projekte i uglavnom su bilaterale prirode.

U podsektoru Organizacije civilnog društva postoji neformalna koordinacija između organizacija civilnog

društva na ad-hoc osnovi, kako bi se izbjeglo preklapanje aktivnosti. Ministarstvo pravde BiH osnovalo je

Sektor za razvoj civilnog društva da se obezbjede preduslovi za donošenje zakona i strategija pogodnijih za

razvoj civilnog društva.

PARCO i donatori aktivni u Sektoru reforme javne uprave redovno prisustvuju na sastancima Foruma za

koordinaciju donatora (DCF) koje organizuje Ministarstvo finansija i trezora BiH / Sektor za koordinaciju


Buduće aktivnosti

Sektor reforme javne uprave u BiH ostvario je ograničeni napredak u 2013. godini. U tom pogledu, dalje

aktivnosti trebaju biti usmjerene na unapređenje Sektora, putem izgradnje kapaciteta svih uključenih aktera u

BiH i poboljšanje konkretnih vještina specifičnih za svaki podsektor. Zajednički faktor u ograničenjima sva

četiri podsektora je nedostatak finansijskih sredstava kao i provedbenih kapaciteta. Kako bi se stvorila

odgovorna, transparentna i efikasna državna služba zasnovana na zaslugama i sposobnostima, sposobna da

predvodi održiv socio-ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine na njenom putu ka EU integracijama, biće

potrebno obezbjediti finansijsku podršku, kao rješenje za ostvarenje svih budućih ciljeva i usavršavanja.

U podsektoru Kapacitet za usklađivanje sa acquis-om i državnom službom uključujući DIS, potrebno je

provesti analizu o efektima i rezultatima Reforme javne uprave iz prethodnog perioda, kako bi se prepoznale

aktivnosti i mjere koje će poslužiti kao osnova za dalju reformu u budućem srednjoročnom periodu (2020).

Ovdje treba napomenuti da je finansijska održivost rješenje za ostvarenje svih budućih ciljeva i usavršavanja.

Zakonodavni okvir podsektora Javna nabavka i finansijska kontrola trebao bi da slijedi brzi tempo okruženja

u oba područja. Agencija za javne nabavke i Kancelarija za razmatranje žalbi nadležne za provođenje sistema

javnih nabavki BiH, trebaju nadalje unaprijediti profesionalne vještine svog osoblja kao i kapacitete za

edukaciju ponuđača. Takođe, u narednom periodu treba se poboljšati kvalitet, integritet i transparentnost

unutrašnjih i spoljnjih poslova obiju institucija.

Iako je saradnja između Agencije za statistiku BiH i entitetskih zavoda za statistiku poboljšana, u podsektoru

Statistike, nadalje trebaju biti unapređene sektorske statistike kao što su nacionalni računi, poslovne i

poljoprivredne statistike zajedno sa pitanjima klasifikacija i registara, kao i saradnja, koordinacija i procesi

odlučivanja.

Razvoj privatnog sektora 34



EBRD, EIB, IFC, Svjetska banka, SAD / USAID, EU, Švedska /Sida, Holandija, Njemačka, Japan / JICA, Norveška, Republika Češka, Švajcarska, Ujedinjeno Kraljevstvo (FCO), UNDP.


Međunarodni monetarni fond (MMF), Međunarodna organizacija rada (ILO), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO), Švajcarski program namijenjen za promovisanje izvoza (SIPPO).


Institucionalni i pravni okvir, Evropska povelja o malim preduzećima, Akt o malim preduzećima, Konkurentnost: Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, Direkcija za evropske integracije BiH, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Agencija za promociju izvoza BiH, Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH Agencija za osiguranje depozita BiH, Agencija za bezbjednost hrane BiH, Centralna banka BiH, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta FBiH, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstvo rada i boračkih pitanja RS, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS.

Poslovno okruženje, Upravljanje zemljištem: Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, Direkcija za evropske integracije BiH, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Agencija za promociju izvoza BiH, Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH, Agencija za osiguranje depozita BiH, Agencija za bezbjednost hrane BiH, Centralna banka BiH, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Ministarstvo finansija FBiH, Ministarstvo pravde FBiH, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta FBiH, Ministarstvo finansija RS, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstvo industrije, energije i rudarstva RS, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, Ministarstvo rada i boračkih pitanja RS.

Ukupno alocirana /isplaćena sredstva DCF članova za potrebe sektora u 2013 godini

2013: Ukupno alocirano €201,32 miliona – €28,59 miliona u grantovima i €173,01miliona u kreditima

Ukupno isplaćeno €132,63 miliona – €22,73 miliona u grantovima €109,76 miliona u kreditima




Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u BiH; Zakon o izmjenama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama

BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH; Zakon o dopunama Zakona o poljoprivredi FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lizingu FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama u FBiH; Zakon o stočarstvu u FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima u FBiH; Zakon o izmjeni Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u FBiH; Zakon o zaštiti žiranta u FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifama FBiH; Notarska tarifa u FBIH; Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH; Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dohodak u RS; Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti u RS; Zakon o uslugama u RS; Zakon o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljstvu u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini u RS; Zakon o registraciji poslovnih subjekata u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima u RS; Zakon o izmjenama Zakona o privatizaciji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaža u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji državnih stanova u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreskom postupku RS; Zakon o posebnima načinima izmirenja poreskog duga u RS; Zakon o klasifikaciji djelatnosti Republike Srpske; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem dugu RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama RS; Zakon o koncesijama RS; Zakon o nusproizvodima životinjskog porijekla u RS; Zakon o razvoju malih i srednjih preduzeća RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu u RS; Zakon o izmjenama Zakona o Fondu za razvoj i zapošljavanje RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem dugu RS; Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Investiciono-razvojnoj banci RS; Zakon o Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS; Zakon o Akcijskom fondu RS; Zakon o Fondu stanovanja RS; Zakon o prostornom uređenju i građevinarstvu RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim administrativnim taksama RS; Zakon o koncesijama RS; Izmjene Zakona o izmirenju stare devizne štednje u Brčko Distriktu BiH; Zakon o


dopunama Zakona o poreznoj upravi u Brčko Distriktu BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima u Brčko Distriktu BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu u Brčko Distriktu BiH.

Ranije usvojeni zakonski okvir i sektorske strategije su dostupne http://www.donormapping.ba/index.php/donor-mapping-reports/dmr-2011-2012


Institucionalni i pravni okvir, Evropska povelja o malim preduzećima, Akt o malim preduzećima, Konkurentnost: MSTEO redovno organizuje sastanke Radne grupe za planiranje i koordinaciju pomoći u Sektoru poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, u podesktoru poljoprivrede, te je oformilo Radnu grupu za koordinaciju aktivnosti u podsektoru Turizma u BiH.

Poslovno okruženje, Upravljanje zemljištem: Bilateralni sastanci vezani za projekte. Donatori aktivni u sektoru redovno učestvuju na kvartalnim DCF sastancima u organizaciji Ministarstva finansija u trezora / Sektora za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći.




Pregled

Razvoj privatnog sektora opisan u ovom Izvještaju zasnovan je na sektorskoj klasifikaciji Višegodišnjeg

indikativnog planskog dokumenta (MIPD) i razlikuje se od klasifikacije korištene u prethodnim izvještajima

koji su bili zasnovani na sektorima definisanim u prethodnoj Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH (MTDS) na

način da uključuje elemente Sektora ekonomskog razvoja i socijalne zaštite.

Razvoj privatnog sektora sastoji se od dva podsektora:

Institucionalni i pravni okvir, Evropska povelja o malim preduzećima, Akt o malim preduzećima,

Konkurentnost i

Poslovno okruženje, Upravljanje zemljištem99.

Ekonomski razvoj predstavlja kontinuirano, zajedničko djelovanje predstavnika vlasti koji kreiraju razvojnu

politiku i društvene zajednice koje promoviše životni standard i ekonomsko blagostanje jedne zemlje, dok

ekonomski rast kao jedan od njegovih aspekata, predstavlja povećanje količine dobara i usluga proizvedenih

po glavi stanovnika tokom izvještajnog perioda. Ekonomski rast se tradicionalno obično pripisuje akumulaciji

ljudskog i fizičkog kapitala, i povećanoj produktivnost koja proizlazi iz tehnološke inovacije, ali on takođe

podrazumjeva poboljšanje kvaliteta života stanovništva.

Stoga je unapređenje Razvoja privatnog sektora (RPS) od ključne važnosti za promovisanje ekonomskog

rasta i smanjenje siromaštva u zemljama u razvoju putem izgradnje privatnih preduzeća, članskih organizacija

koje ih predstavljaju kao i jačih i inkluzivnijih konkurentnih tržišta.

Razvoj preduzeća trebao bi da bude snažan pokretač ekonomskog rasta i glavni izvor zapošljavanja u

zemljama u razvoju, uključujući i transformaciju neformalnog u formalni sektor. Tokom posljednje dekade

privatni sektor je sve više uticao na ekonomski razvoj, kao alternativa za djelovanje vlasti u međunarodnom

kontekstu, koje je obilježeno lošim rezultatima u borbi protiv siromaštva i stalnog pada službene razvojne

pomoći.

U 2013. godini većina DCF članova fokusirala je svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini na poboljšanje

regulatornog okvira, s posebnim naglaskom na razvoj sektora MSP kao i ubrzanje oporavka od posljedica

uzrokovanih ekonomskom krizom. U skladu sa sveukupnim nastojanjem da se pomogne zemlji u dugoročnoj

perspektivi kako bi pripremila svoju ekonomiju da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama

koje postoje na EU tržištu, posebno na lokalnom nivou provedene su aktivnosti usmjerene na poticanje

ekonomskog rasta i zapošljavanja, t.j. povećanje uloge privatnog sektora, stvaranje boljeg poslovnog

okruženja i jačanje poslovne infrastrukture i usluga. Ipak, RPS ostvario je mali napredak u posmatranom

periodu.

Uprkos izvjesnim pozitivnim trendovima u ukupnom oporavku zemlje, reforma podsektora Institucionalni i

pravni okvir, Evropska povelja o malim preduzećima, Akt o malim preduzećima, Konkurentnost, ostvarila je

ograničeni napredak. Regulatorno okruženje u BiH ostaje i dalje složeno. Ne postoji službena definicija MSP

na državnom nivou, tako da entiteti koriste svoje vlastite kriterije za MSP, zasnovano na entitetskim

zakonima. Sveobuhvatna Strategija MSP za BiH još uvijek treba biti usvojena. Inicirane su određene reforme u

99



Razvoj privatnog sektora 38 pokušaju da se pojednostavi poslovanje u oba entiteta, putem uvođenja jedinstvenog poslovnog registra,

jedinstvenih šalter sala (one-stop shops) i elektronskih registara za administrativne procedure. Međutim,

registracija poslovnih subjekata i troškovi start-up procesa i dalje su dugotrajni i skupi. Preduzeća se još

uvijek suočavaju sa poteškoćama i administrativnim preprekama (kao što su dvostruka registracija kompanije,

lokalni sud i opština) te su obavezna da lično vode brigu o svim procedurama obavještavanja kako bi poslovali

u oba entiteta.

U narednom periodu, aktivnosti politike u ovom podsektoru trebaju da budu više fokusirane i koordinisane u

rješavanju pitanja usluga poslovne podrške, jer uprkos činjenici da regionalne i lokalne agencije dobivaju

finansijsku podršku od donatora i od lokalnog javnog sektora, ukupna kvaliteta usluga podrške MSP i dalje je

veoma ograničena. Pored toga, neformalni sektor i nezaposlenost ostaju važan izazov koji treba da se rješi, s

posebnim naglaskom na formalnim i neformalnim barijerama koje su nametnute većini preduzeća u

privatnom sektoru a posebno u rudarstvu, građevinarstvu i poljoprivredi.

U domeni poljoprivrede, još uvijek ne postoji Strategija ruralnog razvoja BiH, dok su Strategija ruralnog

razvoja RS i njen Akcioni plan kao i Program za harmonizaciju poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja FBiH

još uvijek u procesu usklađivanja s okvirom na državnom nivou. Budžetska sredstva entiteta namijenjena za

poljoprivredu i ruralni razvoj su nedovoljna. Subvencije za poljoprivrednike uglavnom su zasnovane na

njihovim proizvodima i usklađivanje s EU acquis-om još uvijek je veoma slabo. Aktivnosti preduzete na

poboljšanju produktivnosti i konkurentnosti ograničene su nedostatkom efikasne uprave, savjetodavnih

usluga i efikasnih ruralnih kreditnih programa. Poljoprivredna statistika i poljoprivredni informacioni sistem

trebaju biti unaprijeđeni, sa posebnim naglaskom na usklađivanje postojećih sistema. Još uvijek nisu usvojeni

Poljoprivredna informaciona strategija u BiH i Zakon o poljoprivrednom popisu.

U području bezbjednosti hrane, Bosna i Hercegovina usvojila je nove zakonske odredbe u vezi pravila higijene

postrojenja koja proizvode hranu i hranu za životinje kao i mikrobiološke kriterije za prehrambene proizvode.

Rezidualni monitoring planovi za med, mliječne proizvode, perad i jaja bili su pozitivno ocijenjeni od strane

Evropske komisije, čime je omogućen izvoz meda iz BiH u EU.

U području veterinarstva, usvojeno je relevantno zakonodavstvo o kretanju kućnih ljubimaca i kontroli bolesti

životinja koje se redovno provodi. Napredak je ostvaren u smanjenju broja životinja inficiranih brucelozom i

bjesnoćom, ali nedostaci u postojećem sistemu kontrole identifikacije i kretanja životinja ne dozvoljavaju

odgovarajuće planiranje i provođenje mjera za zdravlje životinja. U tom smislu, postojeći pravni okvir za

zdravlje životinja zahtjeva dalje unapređenje uz istovremeno poboljšanje provođenja mjera koje će

obezbjediti da se zadovolje zahtjevi EU za uvoz.

U okviru fitosanitarnog podsektora, kontinuirane aktivnosti bile su usmjerene na provođenje zakonodavstva

usklađenog sa acquis-om u čitavoj zemlji. Izdavanje fitosanitarnih certifikata u skladu sa Međunarodnim

standardom za fitosanitarne mjere (ISPM) broj 12 započelo je 01.07.2013. godine, dok je obuka

poljoprivrednih proizvođača o upotrebi proizvoda za zaštitu biljaka i primjeni maksimalno dozvoljenih

količina ostataka sredstava za zaštitu, takođe započela tokom 2013. godine. U predstojećem periodu, biće

potrebno da se preduzmu daljne aktivnosti kako bi se unaprijedila primjena principa integrisanog upravljanja

zarazama.

Razvoj privatnog sektora 39 U području ribarstva, BiH mora ubrzati aktivnosti u implementaciji acquis-a kako bi se ostvario povećan izvoz

ribe i ribljih proizvoda u EU.

U podsektoru Poslovno okruženje i Upravljanje zemljištem, nije zabilježen napredak tokom 2013. godine,

tako da će u narednom periodu biti potrebno poboljšati usklađivanje sistema za registraciju zemljišta kao i

ojačati sistem za upravljanje zemljištem.

Privatni sektor u BiH treba biti podržan zdravim poslovnim okruženjem, prvenstveno putem daljeg

unapređenja primjene ugovornog prava i uspostavljanja jedinstvenog ekonomskog prostora u zemlji. Može se

primijetiti da je u 2013. godini ostvaren vrlo ograničen napredak u RPS u Bosni i Hercegovini. Kako bi se

ubrzao oporavak i generisao daljnji rast, zemlja mora da prevlada mnoge izazove.

IFC je naglasio da iako pristup finansiranju ostaje glavni izazov, u 2013. godini je ostvaren određeni napredak,

budući da su entitetske vlade uvele besplatne pravne usluge za građane koji su u dugu100. Ipak, biće nužno da

se unaprijede efikasni mehanizmi za povećanje konkurentnosti, poboljšanje stručnosti ljudskog kapitala,

unapređenje poslovnog okruženja (kako bi se privukle SDI) kao i pojednostavljenje trgovine, uključujući bolji i

brži marketing i jasno regulisan pristup različitim tržištima. To može da se postigne jedino kroz ponudu

specijalizovanih, visokokvalitetnih usluga i proizvoda visoke vrijednosti. U tom smislu, i javni i privatni sektor

trebaju intenzivirati zajedničke aktivnosti za jačanje kapaciteta istraživanja i inovacija kako bi proširili svoj

puni potencijal za ostvarenje društveno-ekonomskog razvoja.


Članovi DCF aktivni u Razvoju privatnog sektora u 2013. godini su EBRD, EIB, Svjetska banka, SAD/USAID, EU,

Švedska /Sida, Holandija, Njemačka, Japan/ JICA, Norveška, Republika Češka, Švajcarska, Ujedinjeno

Kraljevstvo (FCO) i UNDP.

U 2013. godini, ukupno alocirana sredstva članova DCF u Razvoj privatnog sektora u 2013. godini iznose

€201,60 miliona, od čega je iznos od €173,01 miliona bio je u formi kredita i €28,59 miliona u formi

grantova. Ukupno isplaćena sredstva o ovaj Sektor u izvještajnom periodu iznose €132,63 miliona, od čega

je iznos od €109,76 miliona bio isplaćen u formi kredita a iznos od €22,73 miliona u formi grantova..

Grafikon 3.1. pokazuje poređenje alociranih i isplaćenih ODA grant sredstava po donatorima koja su

obezbjeđena za Razvoj privatnog sektora u 2013. godini. Vodeći donatori koji su obezbjedili pomoć u vidu

granta u 2013. godini bili su SAD/USAID i EU, a slijede ih Švedska/Sida, Holandija, Njemačka, Svjetska banka,

Japan / JICA, Norveška, Republika Češka, Švajcarska, Ujedinjeno Kraljevstvo (FCO) i UNDP. ODA sredstava

isplaćena u ovaj Sektor slijede sličan obrazac sa izuzetkom EU, koja je izdvojila manji iznos alociranih

sredstva.

100

Besplatne pravne usluge uspostavljene su na kantonalnom nivou u FBIH, na nivou RS i u 20 i opština širom zemlje. Stopa razrješenih slučajeva u

kojima su klijenti prezaduženi dostigla je 65%.


Grafikon 3.2. poredi alocirana i isplaćena ODA kreditna sredstva prema finansijerima usmjerena u Razvoj privatnog

sektora u 2013. godini. Vodeće Međunarodne finansijske institucije bile su EBRD, IFC, EIB i Svjetska banka, a slijedi ih

Njemačka koja je kombinovala obje vrste pomoći (grant i kredit).

0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

5.00

6.00

7.00

8.00

9.00

10.00

Grafikon 3.1. Rangiranje članova DCF prema izdvajanju ODA grant sredstava u razvoj privatnog sektora u 2013. godini (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

0.00

10.00

20.00

30.00

40.00

50.00

60.00

70.00

80.00

EBRD IFC EIB Svjetska banka Njemačka

Grafikon 3.2. Rangiranje članova DCF prema izdvajanju ODA kreditnih sredstava u Razvoj privatnog sektora 2013. godni (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

Razvoj privatnog sektora 41 Grafikon 3.3. pokazuje stalno povećanje ukupnih ODA izdvajanja u Razvoj privatnog sektora u periodu od

2007 - 2010. godine, i oštar pad od 2010. do 2012 godine. Razlog za ovo može biti postepeno povlačenje

podrške određenog broja bilateralnih donatora, pogoršanje spoljnjih uslova tokom globalne finansijske krize,

što se odrazilo na BiH kroz smanjenje BiH izvoznih tržišta (EU) kao i na spori i neujednačeni oporavak nakon

krize. Takođe, oštar pad ulaganja u Razvoj privatnog sektora u BiH u izvještajnom periodu bio je neizbježan,

budući da je većina EU zemalja bila suočena sa vlastitim problemima kao što su veoma visoki javni dug i

budžetski deficit, dok očekivana poboljšanja od strane BiH u procesima EU integracija još nisu ostvarena.

Međutim, nedostatak sredstava iz prethodne godine nadoknađen je 2013. godine, kada je iznova uočena

povećana alokacija i isplata ODA sredstava.

U 2013. godini, 29% od ukupnih ODA sredstava je alocirano i 27 % isplaćeno u Razvoj privatnog sektora.

Glavni projekti u Razvoju privatnog sektora u BiH navedeni su u narednoj tabeli101

:

Naziv projekta Donator/finansijska institucija


(milioni evra)

Poboljšanje pristupa MSP finansijama (kredit)

Svjetska banka 132,57

SSL Bosnia III IFC 52,68

ISP KREDIT ZA MSP & PRIORITETNE PROJEKTE II (kredit)

EIB 60,00

Projekat registracije nekretnina (kredit) Svjetska banka 24,60

STSPK KREDIT ZA MSP & PRIORITETNE PROJEKTE (kredit)

EIB 20,00

(GTFP) SBERBANK BO (kredit) IFC 17,63

BINGO II (kredit) EBRD 17,00

EFSE III (kredit) EIB 11,47

Sberbank BH MSP kreditna linija (kredit) EBRD 10,00

Bekto Precisa (kredit) IFC 8,00

Fond za razvoj opštinske infrastrukture (kredit) EBRD 8,00

Svi projekti dostupni su u bazi podataka Foruma za koordinacju donatora, putem sljedećeg linka: http://dmd.donormapping.ba/dmd/faces/dmdPublicStart?_afrWindowMode=0&_afrLoop=342677494085424&_adf.ctrl-state=mk4nl7ill_4

101Usljed velikog broja projekata involviranih u Razvoju privatnog sektora, samo neki projekti su navedeni u ovom izvještaju. Svi projekti klasifikovani pod ovim Sektorom dostupni su u bazi podataka DCF-a - (www.donormapping.ba).

58.05

99.51

183.29

209.74

151.72

116.70

155.69

32.88

73.79

112.52

105.80

64.63 81.65

101.63

0.00

50.00

100.00

150.00

200.00

250.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Grafikon 3.3. Ukupna ODA u Razvoju privatnog sektora 2007 - 2013 (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno





U januaru 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o

poljoprivredi102, zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak FBiH103, dok je

Narodna skupština RS usvojila je Zakon o organskoj proizvodnji hrane.104

U martu 2013. godine, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o Fondu za razvoj i

zapošljavanje RS105, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem dugu RS106, Zakon o izmjeni i

dopuni Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima RS107, zajedno sa Zakonom o izmjenama i

dopunama Zakona o Investiciono-razvojnoj banci RS108, Zakon o Fondu za upravljanje nekretninama i

potraživanjima u vlasništvu RS109, Zakon o Akcijskom fondu RS110 i Zakon o Fondu stanovanja RS111.

Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila je Zakona o izmjenama Zakona o poreznoj upravi.112

U aprilu 2013. godine, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakona o izmjenama Zakona o sistemu

indirektnog oporezivanja u BiH113. Takođe, Narodna skupština RS usvojila je zakon o prostornom uređenju i

građevinarstvu114.

U maju 2013. godine, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o razvoju malih i srednjih preduzeća RS115 i

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu u RS116. Istovremeno, Parlamentarna skupština Brčko

Distrikta BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima117.

U junu 2013. godine, Narodna skupština RS odobrila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

unutrašnjem dugu RS118, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava u RS119,

zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o bankama RS120, Zakonom o izmjenama i dopunama

Zakona o tržištu hartija od vrijednosti u RS121 i Zakonom o koncesijama RS122, kao i Zakonom o

nusproizvodima životinjskog porijekla u RS123. Istovremeno, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o

izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifama.124

102 Službene novine FBiH br. 7/13 103 Službene novine FBiH br. 7/13 104 Službeni glasnik RS br. 12/13 105 Službeni glasnik RS br. 28/13 106 Službeni glasnik RS br. 28/13 107 Službeni glasnik RS br. 28/13 108 Službeni glasnik RS br. 28/13 109 Službeni glasnik RS br. 28/13 110 Službeni glasnik RS br. 28/13 111 Službeni glasnik RS br. 28/13 112 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 06/13 113 Službeni glasnik BiH br. 32/13 114 Službeni glasnik RS br. 40/13 115 Službeni glasnik RS br. 50/13 116 Službeni glasnik RS br. 50/13 117 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 09/13 118 Službeni glasnik RS br. 59/13 119 Službeni glasnik RS br. 59/13 120 Službeni glasnik RS br. 59/13 121 Službeni glasnik RS br. 59/13 122 Službeni glasnik RS br. 59/13 123 Službeni glasnik RS br. 60/13 124 Službene novine FBiH br. 43/13

Razvoj privatnog sektora 43 U julu 2013. godine, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

osiguranju depozita u bankama u BiH125, dok je istovremeno Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH

usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu126 i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

izmirenju stare devizne štednje127.

Istovremeno, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima RS128, Zakon

o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljstvu u RS129, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini u

RS130, zajedno sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u RS131, Zakonom o izmjenama i dopunama

Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti u RS132 i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu133

i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima u RS134.

Pored ovoga, u julu 2013. godine, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

privatizaciji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaža u RS135, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

privatizaciji državnih stanova u RS136, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreskom postupku RS137,

zajedno sa Zakonom o posebnima načinima izmirenja poreskog duga u RS138, i Zakonom o klasifikaciji

djelatnosti RS139 i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim administrativnim taksama140.

U avgustu 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

lizingu141, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o o porezu na dohodak FBiH142, Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o bankama u FBiH143 i Zakon o stočarstvu u FBiH.144

Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima u

FBiH145 u septembru 2013. godine, dok je u oktobru 2013. Narodna skupština RS usvojila Zakon o uslugama146

U novembru 2013. godine, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH147 usvojen je od

Parlamentarne skupštine BiH, dok su u FBiH usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izmirenju

obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u FBiH148 i Autentično tumačenje odredbi člana 5. Zakona o

125 Službeni glasnik BiH br. 58/13 126 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 20/13 127 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 20/13 128 Službeni glasnik RS br. 68/13 129 Službeni glasnik RS br. 67/13 130 Službeni glasnik RS br. 67/13 131 Službeni glasnik RS br. 67/13 132 Službeni glasnik RS br. 67/13 133 Službeni glasnik RS br. 67/13 134 Službeni glasnik RS br.67/13 135 Službeni glasnik RS br. 67/13 136 Službeni glasnik RS br. 67/13 137 Službeni glasnik RS br. 67/13 138 Službeni glasnik RS br. 66/13 139 Službeni glasnik RS br. 66/13 140 Službeni glasnik RS br. 67/13 141 Službene novine FBiH br. 65/13 142 Službene novine FBiH br. 65/13 143 Službene novine FBiH br. 66/13 144 Službene novine FBiH br. 66/13 145 Službene novine FBiH br. 75/13 146 Službeni glasnik RS br. 89/13 147 Službeni glasnik BiH br. 87/13 148 Službene novine FBiH br. 91/13

Razvoj privatnog sektora 44 Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99 i 33/04).149 Istovremeno,

Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti u RS150.

U decembru 2013. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u BiH151, zajedno sa Zakonom o izmjenama Zakona

o postupku indirektnog oporezivanja BiH152.

Istovremeno, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o zaštiti žiranta u FBiH153, dok je Narodna

skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dohodak.154


Mehanizmi za koordinaciju donatora u Razvoju privatnog sektora tokom 2013. godine bili su implementirani

na različit način zavisno od pripadajućeg podsektora i nivoa uključenih vlasti.

Još uvijek ne postoji sveobuhvatan sektorski mehanizam za koordinaciju donatora u Razvoju privatnog

sektora. Međutim, postoji relativno efikasna podjela i usklađen pristup među akterima u Sektoru.

Kako bi odgovorili na rastuće zahtjeve za koordinaciju, domaći akteri su formirali različita i fragmentirana

koordinaciona tijela.

U tom smislu u podsektoru Institucionalni i pravni okvir, Evropska povelja o malim preduzećima, Akt o

malim preduzećima, Konkurentnost, Ministarstvo za spoljnju trgovinu i ekonomske odnose formiralo je

Radnu grupu za koordinaciju aktivnosti u podsektoru Turizma u BiH, dok u podesktoru poljoprivrede isto

ministarstvo vrši koordinaciju između institucija i donatora preko Radne grupe za planiranje i koordinaciju

međunarodne pomoći u Sektoru poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja.

U podsektoru Poslovno okruženje, Upravljanje zemljištem, održavaju se ad-hoc koordinacioni sastanci

vezani za projekte i većinom na bilateralnoj osnovi.

Donatori aktivni u Razvoju privatnog sektora redovno prisustvuju na sastancima Foruma za koordinaciju

donatora (DCF) koje organizuje Ministarstvo finansija i trezora BiH / Sektor za koordinaciju međunarodne

ekonomske pomoći (SCIA).

Buduće aktivnosti

Razvoj privatnog sektora je od presudne važnosti za ostvarenje napretka u ekonomskom, političkom i

društvenom razvoju u zemlji.

Svi akteri naglasili su potrebu jačanja institucionalnih kapaciteta, u unapređenju institucionalnog i

zakonodavnog okvira koji će omogućiti bolji pristup finansijama, povećati konkurentnost i poboljšati poslovno

149 Službene novine FBiH br. 92/13 150 Službeni glasnik RS br. 108/13 151 Službeni glasnik BiH br. 100/13 152 Službeni glasnik BiH br. 100/13 153 Službene novine FBiH br. 100/13 154 Službeni glasnik RS br. 107/13

Razvoj privatnog sektora 45 okruženje. Obzirom da u ovom Sektoru prevladavaju krediti nad grantovima i uz očekivanje da će se sličan

trend nastaviti u budućnosti, povećanje konkurentnosti i vrijednosti izvoza su od ključne važnosti za budući

ekonomski rast i razvoj Bosne i Hercegovine.

Prema Izvještaju EU Komisije o napretku BiH u 2013155,, usvajanje nove strategije MSP za BiH moglo bi biti

ključno za dalji razvoj podsektora Institucionalni i pravni okvir, Evropska povelja o malim preduzećima, Akt

o malim preduzećima, Konkurentnost. Iako je dobar znak da u Bosni i Hercegovini raste informisanost o EU

Aktu o malim preduzećima, dokumentu EU za razvoj MSP i EU Agende 2020, još puno dodatnih aktivnosti

treba preduzeti u ovom području kako bi se definisali jasni prioriteti zemlje, koordinacija na državnom nivou i

poboljšala poslovna i investiciona klima. Ipak, slabi kapaciteti apsorpcije domaćih aktera kao i nedostatak jače

podrške za reformske procese u ovom podsektoru predstavljaju izazov koji treba da se rješi zajedničkim

naporima svih uključenih aktera.

Isto je navedeno i u preporukama Savjeta stranih investitora koje su objavljene u Bijeloj knjizi 2012/13156

uzevši u obzir podsektor Poslovno okruženje, Upravljanje zemljištem. BiH treba poboljšati svoju

konkurentnost i poslovno okruženje, kako bi podržala privatni sektor različitim zakonima koji su na pogodan

način orijentisani prema poslovanju preduzeća a kako bi se smanjila nezaposlenost. Poboljšanje poslovnog

okruženja podrazumjeva preduzimanje daljih mjera kako bi se rješila slaba vladavina prava i korupcija.

Takođe, potrebno je da se što prije počnu rješavati pitanja koja se odnose na proces privatizacije.

Svi akteri aktivni u ovom Sektoru slažu se da provođenje postojećih razvojnih strategija treba biti

sinhronizovano, usklađeno i koordinisano na svim institucionalnim nivoima vlasti u BiH kao i sa donatorima,

kako bi se ubrzao napredak u ekonomskom, političkom i društvenom razvoju Bosne i Hercegovine.

155 Za više informacija posjetite: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2013/package/ba_rapport_2013_en.pdf 156

Za više informacija posjetite: http://www.fic.ba/pdf/White_Book_2012-13.pdf

http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2013/package/ba_rapport_2013_en.pdf

http://www.fic.ba/pdf/White_Book_2012-13.pdf

Sektor transportne i energetske infrastrukture 46 Sektor transportne i energetske infrastrukture


EBRD, EIB, IFC, EU, Republika Češka i Norveška


Energetska zajednica, Transportna opservatorija Jugoistočne Evrope (SEETO).


Strateški, institucionalni i regulatorni okvir: Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH; Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH; Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BIH; Javno preduzeće Željeznice BiH; Ministarstvo saobraćaja i komunikacija FBiH; Federalna direkcija za civilno vazduhoplovstvo; Direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta FBiH; Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH; Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH; Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Transportna infrastruktura: Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH; Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH; Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BIH; Ministarstvo saobraćaja i komunikacija FBiH; Federalna direkcija za civilno vazduhoplovstvo; Direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta FBiH; Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH; Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH; Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS; Javno preduzeće Željeznice FBiH; Javno preduzeće Direkcija cesta FBiH; Javno preduzeće Autoceste FBiH; Javno preduzeće Željeznice RS; Javno preduzeće putevi RS; Javno preduzeće autoceste RS.

Ukupno alocirana / isplaćena srtedstva DCF članova za potrebe sektora u 2013. godini

2013: Ukupno alocirano €201,27 miliona – €9,91 miliona u grantovima i €191,36 miliona u kreditima Ukupno isplaćeno €196,10 miliona – €4,50 miliona u grantovima i €191,60 miliona u kreditima


Zakonski okvir i sektorske strategije (usvojene u 2013) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH; Zakon o autoputu na Koridoru Vc FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestama FBiH; Zakon o električnoj energiji u FBiH; Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u FBiH; Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u FBiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o drumskom saobraćaju u RS; Zakon o obnovljivim izvorima energije u RS; Zakon o uređenju prostora i građenju RS; Zakon o energetskoj efikasnosti u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Radio-televiziji RS; Zakon o javnim putevima u RS; Zakon o žičarama za prevoz lica u RS; Zakon o upravljanju otpadom RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o putevima u Brčko Distriktu BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji u Brčko Distriktu BiH; Zakon o stavljanju van snage Zakona o opštim uslovima za isporuku u električne energije u Brčko Distriktu BiH; Zakon o izmjenama Zakona o prevozu u drumskom

Sektor transportne i energetske infrastrukture 47

saobraćaju u Brčko Distriktu BiH; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima u Brčko Distriktu BiH; Zakon o premjeru i katastru nekretnina u Brčko Distriktu BiH. Ranije usvojeni zakonski okvir i sektorske strategije dostupne su na http://www.donormapping.ba/index.php/donor-mapping-reports/dmr-2011-2012


Strateški, institucionalni i regulatorni okvir: Neformalni bilateralni sastanci vezani za projekte. Transportna infrastruktura: Neformalni bilateralni sastanci vezani za projekte. Donatori aktivni u sektoru redovno učestvuju na kvartalnim sastancima Foruma za koordinaciju donatora u organizaciji Ministarstva finansija u trezora /Sektora za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći




Pregled

Sektor transportne i energetske infrastrukture igra veoma značajnu ulogu u ekonomskom razvoju svake

zemlje. Ulaganja u transport, energiju, uključujući energetsku efikasnost, upravljanje vodama i otpadom, kao i

društvenu infrastrukturu predstavljaju ključ održivog društveno-ekonomskog razvoja. Takva ulaganja, bilo da

su javna, privatna ili donatorska, trebala bi da pomognu zemljama potencijalnim kandidatima da se

pridržavaju standarda EU, posebno ekoloških i klimatskih standarda, kao i da unaprijede kvalitet usluga.

Usljed posljedica koje su nastale nakon globalne ekonomske krize, oporavak Bosne i Hercegovine pa i čitave

regije biće ubrzan ukoliko se mobilizuju ulaganja u novu kao i održavanje i nadogradnju postojeće

infrastrukture. U tom smislu, unapređenje ekonomskog i društvenog razvoja BiH mora uključivati obnovu

postojeće i izgradnju nove transportne i energetske infrastrukture, istovremeno s usklađivanjem njenog

zakonodavnog okvira s EU acquis-om.

Sektor transportne i energetske infrastrukture opisan u ovom Izvještaju razlikuje se od klasifikacije korištene

u prethodnim izvještajima, koja se zasnivala na sektorima definisanim u prethodnoj Srednjoročnoj razvojnoj

strategiji BiH (MTDS) na način da uključuje elemente Sektora infrastrukture.

Sektor transportne i energetske infrastrukture sastoji se od dva podsektora:

• Strateški, institucionalni i regulatorni okvir, i

• Transportna infrastruktura157.

U 2013. godini, ograničen napredak ostvaren je u Sektoru transportne i energetske infrastrukture u BiH.

BiH posjeduje strategije koje se odnose na transport na entitetskom nivou. Međutim, još uvijek treba da

bude usaglašen i institucionalizovani pravni okvir i strategija transportne infrastrukture na nivou BiH.

Podsektor Strateški, institucionalni i regulatorni okvir je zabilježio neujednačen i veoma spor napredak.

Pripremljena je Okvirna transportna politika BiH 2013 – 2020, ali je još uvijek u fazi usvajanja, što posljedično

odgađa usvajanje drugih ključnih strateških dokumenata i dokumenata politike za sve podsektore transporta.

Takođe, zakonodavstvo koje reguliše željeznički, drumski, pomorski i transport unutrašnjih plovnih puteva još

uvijek nije usklađeno sa acquis-om.

U pogledu trans-evropskih transportnih mreža, BiH aktivno učestvuje u radu Transportnog opservatorija za

Jugoistočnu Evropu (SEETO) i doprinosi u provođenju Memoranduma o razumjevanju o razvoju Glavne

regionalne transportne mreže Jugoistočne Evrope. Uporedo sa napretkom ostvarenim u izgradnji Koridora Vc,

određeni napredak ostvaren je i u drumskom transportu. Međutim, još uvijek od najveće zabrinutosti ostaje

cestovna bezbjednost budući da je stopa drumskih nesreća u BiH među najvećim u Evropi. Buduće aktivnosti

trebaju da budu fokusirane na poboljšanje cestovne bezbjednosti.

Otvaranje željezničkog tržišta još uvijek je u ranoj fazi kao i oblast unutrašnjih plovnih puteva. Pitanja

deminiranja kao i obnove plovnog puta rijeke Save još nisu rješena dok je istovremeno planirano uvođenje

informacionog sistema za rijeke odloženo. Još uvijek predstoji usvajanje relevantne regulative za unutrašnju

plovidbu i njeno usklađivanje sa acquis-om.

157



Sektor transportne i energetske infrastrukture 49 U pogledu vazdušnog transporta, napredovala je provedba prve faze Zajedničkog evropskog vazdušnog

prostora. Pored toga, BiH je ratifikovala Sporazum o uspostavljanju funkcionalnih blokova vazdušnog prostora

centralne Evrope (FAB CE).

U oblasti energije, BiH još nije izradila sveobuhvatnu energetsku strategiju. Strateško planiranje u entitetima

još nije usklađeno, posebno kada je riječ o snabdijevanju naftom, gasom i električnom energijom kao i

usklađivanju zajedničkog pristupa prema investicionim prioritetima. Zemlja zaostaje u ispunjavanju svojih

obaveza prema Ugovoru o Energetskoj zajednici. Saradnja i koordinacija između entiteta u energetskom

sektoru je u početnoj fazi, što je rezultiralo ostvarenim neznatnim napretkom u tom području. Uzevši u obzir

da područje energije unutar Sektora posjeduje jak investicioni potencijal, od presudne važnosti je da se

poboljšaju svi njegovi funkcionalni i regulatorni aspekti, sa posebnim fokusom na područja snabdijevanja,

efikasnog funkcionisanja prenosa električne energije, integrisanih energetskih tržišta i pune nezavisnosti

regulatornih tijela.

U podesktoru Transportne infrastrukture, unapređenje transportne infrastrukture treba da se intenzivira u

skladu s dogovorenom sveobuhvatnom mrežom Transportnog opservatorija za Jugoistočnu Evropu (SEETO).

Određeni napredak ostvaren je u izgradnji i opremanju Koridora Vc i kontinuiranim radovima na obnovi

željezničkih tračnica. Ipak, ostaje problem uskog grla u tunelu Ivan i nagiba u Bradini, koji onemogućavaju

tranzit Ro-La vozova i 40-ostopnih kontejnera iz luke Ploče. U oblasti pomorskog trasporta, Bosna i

Hercegovina još uvijek nije strana u nijednoj od najvažnijih konvencija Međunarodne pomorske organizacije

(IMO).


Članovi DCF aktivni u Sektoru transportne i energetske infrastrukture u 2013. godini su EBRD, EIB, EU,

Republika Češka i Norveška.

U 2013. godini, ukupno alocirana sredstva članova DCF u Sektor transportne i energetske infrastrukture

iznose €201,27 miliona, od čega je €191,37 miliona obezbjeđeno u formi kredita a €9,90 miliona u formi

grantova. Ukupno isplaćena sredstva u ovaj Sektor u izvještajnom periodu iznose €196,10 milion, od čega

je iznos od €191,60 miliona bio isplaćen u formi kredita a €4,50 miliona je isplaćeno u formi grantova.

Grafikon 4.1 poredi alocirana isplaćena ODA grant sredstva prema učešću donatora koja su usmjerena u

Sektor transportne i energetske infrastrukture u 2013. godini. Vodeći donatori koji su obezbjedili pomoć u

grantovima u 2013. godini bili su EU, Republika Češka i Norveška.


Grafikon 4.2. poredi alocirana i isplaćena ODA kreditna sredstva prema finansijerima koja su obezbjeđena za Sektor

transportne i energetske infrastrukture u 2013. godini. Može se primjetiti da su Multilateralne međunarodne finansijske

institucije / IFIs (EBRD i EIB) većinu pomoći obezbjedilI u formi kredita, dok su grantove obezbjedili bilateralni donatori

(EU, Republika Češka i Norveška).

Grafikon 4.3 pokazuje povećanje donatorskih davanja u periodu od 2007 do 2008 i oštar pad u 2009. godini (kada je

ekonomska kriza u partnerskim zemljama bila na vrhuncu). Poslije 2009. godine, očigledno je povećanje sredstava

pomoći, te su se u ovom Sektoru od 2011. godine investicije udvostručile. Većina sredstava je realizovana u formi

kredita za izgradnju dionica autoputa Koridora Vc, te se taj trend nastavio i u 2013. godini.

0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

5.00

6.00

7.00

8.00

9.00

10.00

EU Republika Češka Norveška

Grafikon 4.1. Rangiranje DCF članova prema izdvajanju ODA grant sredstava u Sektor transportne i energetske infrastrukture u 2013. godini (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

0.00

20.00

40.00

60.00

80.00

100.00

120.00

140.00

160.00

EBRD EIB

Grafikon 4.2. Rangiranje DCF članova prema izdvajanju ODA kreditnih sredstava u Sektor tansportne i energetske infrastrukture u 2013. godini (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno


U 2013. godini, 29% od ukupnih ODA sredstava je alocirano a 41 % je isplaćeno u Sektor transportne i energetske infrastrukture.

Glavni projekti u Sektoru transportne i energetske infrastrukture navedeni su u narednoj tabeli158

:


institucija


(milioni evra)

Koridor Vc – povećanje kreditnog okvira (kredit) EBRD 205,00

KORIDOR VC – DRUGA FAZA (kredit) EIB 166,00

BANJA LUKA-DOBOJ AUTOPUT (kredit) EIB 160,00

Banja Luka - Doboj tranša II (kredit) EBRD 150,00

Unapređenje osnovne mreže regionalne transportne infrastrukture u Bosni i Hercegovini – Željeznice

EU 9,00

Obnova i izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ''Butila'' u Sarajevu

EU 8,00

Petlja Mahovljani EC 5,00




U januaru 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o autoputu na Koridoru Vc FBiH159,

dok je Narodna skupština RS usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o drumskom saobraćaju u RS160.

158 Usljed velikog broja projekata involviranih u Sektoru transportne i energetske infrastrukture, samo neki projekti su navedeni u ovom izvještaju. Svi projekti klasifikovani pod ovim Sektorom dostupni su u bazi podataka DCF-a - (www.donormapping.ba). 159 Službene novine FBiH br. 8/13 160 Službeni glasnik RS br.12/13

99.21

219.22

68.29

73.47

72.30

149.88

201.27

65.30

67.19

19.53

38.75 10.00

78.84

196.10

0.00

50.00

100.00

150.00

200.00

250.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Grafikon 4.3. Ukupna ODA u Sektoru transportne i energetske infrastrukture 2007 - 2013 (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno



Sektor transportne i energetske infrastrukture 52 U februaru 2013. godine, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH161, dok je Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH

usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji162 i Zakon o stavljanju van snage Zakona

o opštim uslovima za isporuku električne energije u Brčko Distriktu BiH163.

U aprilu 2013. godine Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim

izvorima energije164, zajedno sa Zakonom o uređenju prostora i građenja165, dok je u maju 2013. godine

Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o putevima u

Brčko Distriktu BiH166, zajedno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima167.

U junu 2013. godine Narodna skupština RS usvojila je Zakon o energetskoj efikasnosti168.

U avgustu 2013. godine Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

cestama FBiH169, zajedno sa Zakonom o električnoj energiji u FBiH170.

U septembru 2013. godine Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o korištenju obnovljivih izvora

energije i efikasne kogeneracije u FBiH171, dok je istovremeno Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH

usvojila Zakon o premjeru i katastru nekretnina u Brčko Distriktu BiH172 i Zakon o izmjenama Zakona o

prevozu u drumskom saobraćaju u Brčko Distriktu BiH173.

U oktobru 2013. godine Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i

plina u FBiH174, dok je Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Radio-

televiziji RS175 i Zakon o o javnim putevima u RS176.

U novembru 2013. godine Narodna skupština RS usvojila je Zakon o žičarama za prevoz lica177 zajedno sa

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije178 i

Zakonom o upravljanju otpadom RS179.


Kako bi koordinisali svoje aktivnosti i diskutovali o napretku ostvarenom u provođenju reformi u okviru

Sektora transportne i energetske infrastrukture, donatori i predstavnici vlasti BiH sastaju se manje više

redovno, zavisno od sektora koji je u pitanju. Međutim, sveobuhvatni mehanizmi koordinacije donatora u

161 Službeni glasnik BiH br.18/13 162 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 4/13 163 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 4/13 164 Službeni glasnik RS br. 39/13 165 Službeni glasnik RS br. 40/13 166 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 9/13 167 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 9/13 168 Službeni glasnik RS br. 59/13 169 Službene novine FBiH br. 66/13 170 Službene novine FBiH br. 66/13 171 Službene novine FBiH br. 70/13 172 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 31/13 173 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 31/13 174 Službene novine FBiH br. 77/13 175 Službeni glasnik RS br. 89/13 176 Službeni glasnik RS br. 89/13 177 Službeni glasnik RS br. 108/13 178 Službeni glasnik RS br. 108/13 179 Službeni glasnik RS br. 111/13

Sektor transportne i energetske infrastrukture 53 ovom Sektoru još uvijek ne postoje, budući da su sastanci većinom vezani za projekte, organizovani na

bilateralnoj i ad hoc osnovi.

Može se primjetiti da još uvijek treba unaprijediti koordinaciju između relevantnih institucija na različitim

nivoima vlasti u BiH u podsektoru Strateškog, institucionalnog i regulatornog okvira, kako bi se ojačao njihov

kapacitet i koordinacija. Isto se može reći i za podsektor Transportne infrastrukture.

Međunarodna tijela kao što su Komisija za sliv rijeke Save180 i SEETO koordinišu aktivnosti u oblasti

transporta, dok je Koordinaciona grupa Energetske zajednice za obezbjeđenje snabdijevanja aktivna u

području koordinacije snabdijevanja električne energije.

Donatori aktivni u Sektoru transportne i energetske infrastrukture redovno prisustvuju na sastancima

Foruma za koordinaciju donatora (DCF) koje organizuje Ministarstvo finansija i trezora BiH / Sektor za

koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći (MFiT/ SCIA).

Buduće aktivnosti

Dalje jačanje i unapređenje Sektora transportne i energetske infrastrukture predstavlja jedan od glavnih

preduslova za rast, razvoj BiH i njeno približavanje prema EU.

Prema svim akterima uključenim u izradu DMR, buduće aktivnosti u ovom Sektoru trebale bi da budu

usmjerene na daljnji razvoj cijelog Sektora kao i na nastavak reformskih procesa u njemu. Stoga bi prioritet

oba podsektora, Strateškog, institucionalnog i regulatornog okvira i Transportne infrastrukture trebao biti

daljnji razvoj nove i nadogradnja postojeće transportne i energetske infrastrukture uz istovremeno

unapređenje zakonodavnog okvira, finansijskih i ljudskih kapaciteta. Uzevši u obzir da krediti prevladavaju u

ovom Sektoru, važno je da se ubrzaju reforme u cilju stvaranja tržišno orijentisane, finansijski održive

infrastrukture. Svi interesni akteri naglasili su potrebu da se uspostavi bolja koordinacija između svih nivoa

vlasti, kao i da se unaprijede i usklade propisi unutar Bosne i Hercegovine.

Takođe, mreže infrastrukture u BiH trebaju da budu modernizovane kako bi postale osnova za produktivnu i

izvozno orijentisanu ekonomiju. Pored toga, budući da se troškovi investiranja broje u milijardama evra i ne

mogu biti finansirani samo iz državnih izvora, moraće da budu zajednički finansirani kako od domaćih tako i

od spoljnjih sredstava.

180BiH, Hrvatska, Slovenija i Srbija su osnivači Međunarodne komisije za sliv rijeke Save (mart, 2003) koja ima za cilj da reguliše i poboljša plovidbu rječnih čamaca na rijeci Savi, kao i korištenje vode i turizam. http://www.savacommission.org/

http://www.savacommission.org/

Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena 54 Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena Članovi DCF aktivni u Sektoru u 2013

Njemačka, EBRD, EU, Svjetska banka, Švedska / Sida, UNDP, Holandija, Republika Češka, SAD / USAID, Japan /JICA, Slovenija, Norveška, Mađarska.


Globani fond za zaštitu okoline (GEF), Program zaštite okoline Ujedinjenih naroda (UNEP), Posebni fond za klimatske promjene (SCCF), OSCE.


Transpozicija i implementacija Acquis-a u oblasti zaštite okoline i drugih međunarodnih obaveza: Ministarstvo spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa BiH; Ministarstvo okoliša i turizma FBiH; Ministarstvo prostornog uređenja FBiH; Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH; Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

Unapređenje infrastrukture za zaštitu okoline: Ministarstvo spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa BiH; Ministarstvo okoliša i turizma FBiH; Ministarstvo prostornog uređenja FBiH; Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH; Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

Ukupno alocirana /isplaćena sredstva DCF članova za potrebe sektora u 2013. godini

2013: Ukupno alocirano €165,48 miliona – €37,03 miliona u grantovima i €128,45 miliona u kreditima

Ukupno isplaćeno €48,24 miliona – €24,22 miliona u grantovima i €24,02 miliona u kreditima


Zakonski okvir i sektorske strategije (usvojene u 2013. godini)

Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH; Zakon o zaštiti prirode FBiH; Zakon o geološkim istraživanjima RS; Zakon o upravljanju otpadom u RS; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama u RS.

Ranije usvojeni zakonski okvir i sektorske strategije dostupne su na http://www.donormapping.ba/index.php/donor-mapping-reports/dmr-2011-2012


Transpozicija i implementacija Acquis-a u oblasti zaštite okoline i drugih međunarodnih obaveza: bilateralni sastanci vezani za projekte.

Unapređenje infrastrukture za zaštitu okoline: bilateralni sastanci vezani za projekte.

Donatori aktivni u sektoru redovno učestvuju na kvartalnim sastancima

Foruma za koordinaciju donatora u organizaciji Ministarstva finansija u

trezora / Sektora za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoć.



Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena 55

Pregled

Prema projekcijama klimatskih promjena, očekuje se da će se učestalost ekstremnih vremenskih uslova i za to

vezanih rizika najvjerovatnije nastaviti da povećava u narednom periodu. Kako efekti klimatskih promjena

postaju sve očigledniji, promjene u načinu korištenja zemljišta i sve veći broj ljudskih naselja izgrađenih u

područjima podložnim katastrofama povećavaju izloženost stanovništva opasnostima izazvanim vremenskim

promjenama.181

Region Jugoistočne Evrope (SEE) podložan je prirodnim katastrofama kao što su zemljotresi, poplave i šumski

požari. Takođe, sve učestalije klimatske oscilacije zabilježene u cijelom regionu, rezultirale su intenzivnim i

češćim sušama, poplavama, epizodama ekstremnih vrućina i hladnoća, zemljotresima i klizištima,

prevazilazeći mogućnosti svake pojedinačne zemlje da se samostalno izbore sa posljedicama. Budući da se

nivo kapaciteta za pripravnost i prevenciju znatno razlikuje od zemlje do zemlje, prevazilaženje svih

prethodno navedenih rizika biće ostvarivo jedino putem regionalne saradnje.

Obzirom da regionalna saradnja trenutno nije razvijena u mjeri koja je potrebna za pripravnost i efektivno

rješavanje mogućih budućih katastrofa, od velike važnosti je da se u ovoj oblasti uspostavi okvirna

sistematična pripravnost za odgovor na katastrofe, kroz usaglašen standardizovani jezik, opremu, sisteme za

uzbunjivanje i prekogranične protokole.

U cilju poboljšanja uslova za zaštitu okoline na regionalnom kao i na nivou pojedinačnih zemalja i lokalnom

nivou, biće potrebno da se ulože značajne investicije u infrastrukturu za zaštitu okoline, koje bi trebale biti

popraćene institucionalnim reformama i propisima koji će suzbiti klimatske promjene i njihov uticaj i što bi

na kraju trebalo obezbjediti ekološki održivu budućnost.

Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena opisan u ovom Izvještaju zasnovan je na sektorskoj klasifikaciji

Višegodišnjeg indikativnog planskog dokumenta (MIPD) i razlikuje se od klasifikacije korištene u prethodnim

izvještajima, koja se zasnivala na sektorima definisanim u prethodnoj Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH

(MTDS), na način da uključuje elemente Sektora zaštite okoline.

Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena sastoji se od dva podsektora:

• Transpozicija i implementacija Acquis-a u oblasti zaštite okoline i drugih međunarodnih obaveza i

• Unapređenje infrastrukture za zaštitu okoline182.

U 2013. godini, ograničeni napredak ostvaren je u Sektoru zaštite okoline i klimatskih promjena u Bosni i

Hercegovini. Bez obzira na činjenicu da BiH ima jednu od najnižih emisija stakleničkih plinova po stanovniku u

Evropi (ekvivalent pet tona CO2 po stanovniku godišnje - oko polovine prosjeka EU)183 direktan uticaj

klimatskih promjena već je primjetan u ekonomski važnim sektorima Poljoprivrede, Šumarstva i Turizma, koji

imaju značajnu ulogu u ekonomiji zemlje. U skladu s tim, zakonodavstvo u oblasti zaštite okoline i

unapređenje kapaciteta BiH koji mogu brzo reagovati i nositi se sa bilo kojom klimatskom promjenom, trebali

su odavno biti uspostavljeni, ukoliko se namjerava ispuniti jedan od ciljeva Strategije Evropa 2020, koji se

181

Za više informacija posjetite: http://www.ipcc.ch/ 182 Za više informacija posjetite: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/mipd_bih_2011_2013_en.pdf 183

Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH, juli 2013. godine

http://www.ipcc.ch/


Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena 56 odnose na izazove vezane za klimatske promjene, a posebno na smanjenje emisije stakleničkih plinova184 u

svim relevantnim MPID sektorima. U drugu ruku, usklađenost sa principima održivog razvoja, kao i razvijeni

kapaciteti za udovoljavanje zahtjevima odgovarajuće pravne stečevine EU za zaštitu okoline, predstavljaju

važan "preduslov" za privlačenje buduće finansijske pomoći u Bosni i Hercegovini.

U 2013. godini, ostvaren je ograničeni napredak u podsektoru Transpozicija i implementacija Acquis-a u

oblasti zaštite okoline i drugih međunarodnih obaveza. Usvojena je Strategija prilagođavanja na klimatske

promjene i niskoemisionog razvoja za BiH. Pripremljen je i objavljen prvi Izvještaj o stanju zaštite okoline u

Bosni i Hercegovini. Napravljeni su prvi koraci u usklađivanju zakonodavstva na nivou entiteta, dok je

istovremeno budžet Brčko Distrikta programirao finansiranje za pripremu novog seta zakona u oblasti zaštite

okoline. U procesu pripreme je Politika zaštite okoline u BiH kao i Strategija BiH za približavanje EU Acquis-u

u oblasti zaštite okoline. Iako je ostvaren određen napredak u implementaciji acquis-a u oblasti zaštite

okoline na različitim nivoima vlasti u zemlji, još uvijek treba da se ostvari njegovo potpuno usklađivanje

putem rigoroznog provođenja zakona, praćenja primjene zakona i daljeg ulaganja.

Takođe, u podsektoru Unapređenje infrastrukture za zaštitu okoline u 2013. godini ostvaren je ograničeni

napredak. I dok je provođenje relevantnih propisa u ovom podsektoru u ranoj fazi, kao i njihovo usklađivanje

sa acquis-om, mreža za nadzor vazduha u cijeloj zemlji tek treba da bude uspostavljena, te trebaju da budu

unaprijeđeni sistemi za praćenje i planiranje kvalitete vazduha.

U oblasti upravljanja otpadom, planiranje infrastrukture za upravljanje čvrstim otpadom intenzivirano je

putem završetka izrade studija za odabir budućih lokacija regionalnih sanitarnih odlagališta, kao i kroz izradu

opštinskih planova upravljanja otpadom za određen broj odabranih regiona. Međutim, još uvijek ne postoji

strateško planiranje za investiranje u ovaj Sektor na nivou zemlje. Investicije i aktivnosti koje se provode u

oblasti odvajanja otpada i recikliranja su u početnoj fazi, dok je istovremeno potrebno hitno unaprijediti

kapacitete za upravljanje industrijskim i opasnim otpadom.

Pored toga, administrativni kapacitet Sektora zaštite okoline i klimatskih promjena ostaje slab. Mehanizam za

sveobuhvatno usklađivanje sa EU zakonodavstvom širom zemlje trebao bi da bude znatno ojačan kao i javne

konsultacije sa civilnim društvom i drugim interesnim akterima.

U pogledu klimatskih promjena, neophodno je preduzeti znatne aktivnosti za podizanje svijesti, uspostaviti

bolji strateški pristup za zemlju, uskladiti se sa i provesti acquis kao i nastaviti sa izgradnjom administrativnih

kapaciteta, uključujući međuinstitucionalnu saradnju i koordinaciju.


Članovi DCF aktivni u Sektoru zaštite okoline i klimatskih promjena u 2013. godini su Njemačka, EBRD, EU,

Svjetska banka, Švedska / Sida, UNDP, Holandija, Republika Češka, SAD/ USAID, Japan /JICA, Slovenija,

Norveška i Mađarska.

U 2013. godini, ukupno alocirana sredstva članova DCF u Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena u

2013. godini iznose €165,48 miliona, od čega je €128,45 miliona obezbjeđeno u formi kredita a €37,03

184

Za više informacija posjetite: http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/targets/index_en.htm

http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-nutshell/targets/index_en.htm

Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena 57 miliona u formi grantova. Ukupno isplaćena sredstva u ovaj Sektor u izvještajnom periodu iznose €48,24

miliona, od čega je €24,02 miliona bilo isplaćeno u kreditima a €24,22 milliona u grantovima.

Grafikon 5.1. poredi alocirana i isplaćena ODA grant sredstva usmjerena u Sektor zaštite okoline i klimatskih

promjena u 2013. godini. Vodeći donatori koji su u 2013. godini obezbjedili grant pomoć bili su EU i Njemačka

a slijede ih Švedska / Sida, UNDP, Holandija, Svjetska banka, Republika Češka, SAD/ USAID, Japan /JICA,

Slovenija, Norveška i Mađarska.

Grafikon 5.2. pokazuje poređenje alociranih i isplaćenih ODA kreditnih sredstava po finansijerima koja su

obezbjeđena za Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena u 2013. godini. Može se primjetiti da je EBRD, kao

multilateralna finansijska institucija, obezbjedila većinu pomoći u formi kredita, dok su grantove obezbjedili EU, UNDP i

bilateralni donatori (Švedska / Sida, UNDP, Holandija, Republika Češka, SAD/USAID, itd.), dok su Njemačka i Svjetska

banka kombinovali obe vrste pomoći.

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

16.00

18.00

Grafiikon 5.1. Rangiranje DCF članova prema izdvajanju ODA grant sredstava u Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena u 2013. godni (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

0.00

10.00

20.00

30.00

40.00

50.00

60.00

70.00

Njemačka EBRD Svjetska banka

Grafikon 5.2. Rangiranje DCF članova prema izdvajanju ODA kreditnih sredstava u Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena u 2013. godini (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena 58 Grafikon 5.3 pokazuje stalno povećanje priliva ODA sredstava u ovom Sektoru u periodu od 2007 do 2010, kada su isti

bili na vrhuncu. Mali pad u prilivu sredstava pomoći zabilježen je 2011. godine i oštar pad u 2012. godini, kada je priliv

sredstava bio na najnižem nivou od 2008. godine. Poslije 2012. godine, investicije u ovom Sektoru su iznova u uzlaznom

trendu. Na osnovu komparativnih prednosti koje postoje u Sektoru, više podrške treba da bude usmjereno na dalje

unapređenje održivosti zaštite okoline i zelenog razvoja u BiH.

U 2013. godini, 24% od ukupnih ODA sredstava je alocirano i 10% je isplaćeno u Sektor zaštite okoline i klimatskih

promjena.

Glavni projekti u Sektoru zaštite okoline i klimatskih promjena navedeni su u narednoj tabeli185

:


institucija

Ukupna vrijednost

projekta

(milioni evra)

EP BiH – Projekat hidroelektrana (kredit) EBRD 35,00

Drugi projekat upravljanja čvrstom otpadom EU 33,70

Projekat odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Bihać Njemačka 17,50

Hidroelektrana (HE) Rama Njemačka 17,00

Projekat sistema vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u

Banjoj Luci

Njemačka 14,00

Sufinansiranje projekata infrastrukture zaštite okoline sa EIB-om Švedska /Sida 13,00

Opštinski program upravljanja čvrstim otpadom Švedska /Sida 10,00

Podrška sektoru čvrstog otpada u BiH EU 5,50

Izgradnja male hidroelektrane Cijevna III EU 5,50

Projekat otpadnih voda Cazin (kredit) EBRD 5,00

Projekat centralnog grijanja Pale (kredit) EBRD 4,50

(3E) Ekonomija energetske efikasnosti USAID 3,32

Svi projekti dostupni su u bazi podataka Foruma za koordinaciju donatora:


185 Usljed velikog broja projekata u Sektoru zaštite okoline i klimatskih promjena, samo neki projekti su navedeni u ovom izvještaju. Svi projekti klasifikovani pod ovim Sektorom dostupni su u bazi podataka DCF-a - (www.donormapping.ba).

61.84

70.74

112.21

203.35

182.55

85.94

165.48

40.38

9.57 17.36

55.24 51.02 53.84 48.24

0.00

20.00

40.00

60.00

80.00

100.00

120.00

140.00

160.00

180.00

200.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Grafikon 5.3. Ukupna ODA u Sektoru zaštite okoline i klimatskih promjena 2007 - 2013 (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno



Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena 59


U junu 2013. godine, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama186,

dok je u avgustu 2013. godine Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o zaštiti prirode187.

Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i Hercegovinu usvojena je

od strane Savjeta ministara Bosne i Hercegovine u oktobru 2013. godine.

U novembru 2013. godine, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o geološkim istraživanjima188, kao i Zakon

o upravljanju otpadom u RS189.


Trenutno ne postoje formalizovani mehanizmi donatorske koordinacije ili razmjene informacija u Sektoru

zaštite okoline i klimatskih promjena.

U oblasti Zaštite okoline, Ministarstvo spoljnje trgovine ekonomskih odnosa (MSTEO) sarađuje sa entitetskim

ministarstvima za zaštitu okoline, poljoprivrede i upravljanja vodama kao i sa relevantim agencijama

nadležnim za vode i BD BiH, putem svoga međunetitetskog tijela za zaštitu okoline koje je oformljeno 2006.

godine kao međuinstitucionalno tijelo za koordinaciju190.

Sve institutucije sa različitih nivoa vlasti održavaju svoje koordinacione sastanke sa donatorima aktivnima u

ovom Sektoru, što znači da su koordinacioni sastanci ad hoc, vezani za projekte i većinom bilateralni.

Donatori aktivni u Sektoru zaštite okoline i klimatskih promjena redovno prisustvuju na sastancima Foruma

za koordinaciju donatora (DCF) koje organizuje Ministarstvo finansija i trezora BiH / Sektor za koordinaciju


Buduće aktivnosti

Bosna i Hercegovina, kao zemlja potencijalni kandidat za članstvo u EU i potpisnica različitih međunarodnih

multilateralnih sporazuma za zaštitu okoline, ima obavezu da se uhvati u koštac sa nerješenim pitanjima iz

oblasti zaštite okoline. Uprkos napretku ostvarenom tokom 2013. godine u oblasti zaštite okoline i klimatskih

promjena, buduće prioritetne aktivnosti trebale bi da obuhvate uspostavljanje usklađenog pravnog okvira za

zaštitu okoline, odgovarajući administrativni kapacitet i funkcionalan sistem za praćenje zaštite okoline u

zemlji.

Takođe, horizontalna i vertikalna komunikacija i razmjena informacija o pitanjima zaštite okoline i klimatskih

promjena između svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju nadalje da budu unaprijeđenI.

Uprkos postignutom određenom napretku u podsektoru Transpozicija i implementacija acquis-a u oblasti

zaštite okoline, neophodno je da se nastavi usklađivanje domaćih propisa u oblasti zaštite okoline sa acquis-

186 Službeni glasnik RS br. 60/13 187 Službene novine FBiH br. 66/13 188 Službeni glasnik RS br. 110/13 189 Službeni glasnik RS br. 111/13 190 Odgovor na sektorski upitnik popunjen od Ministarstva spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa.

Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena 60 om. Potpuno usklađivanje sa acquis-om tek treba da se ostvari putem rigoroznog provođenja i praćenja

propisa kao i ulaganja.

Takođe, kako pitanje održivog razvoja postaje najveći prioritet, u vrlo bliskoj budućnosti biće potrebno da se

posebna pažnja usmjeri na upravljanje rizicima od katastrofa i ublažavanje rizika. Pored toga, prilagođavanje

na klimatske promjene i potrebne interventne mjere koje se odnose na njih, trebaju biti zastupljeni na višem

mjestu u budućem programu rada, posebno u području civilne zaštite.

Skoro svaki segment podsektora Unapređenje infrastrukture za zaštitu okoline zahtjeva veći angažman,

počevši od finansijskih ograničenja, preko pripreme i implementacije projekata u oblasti upravljanja čvrstim

otpadom i vodama, do praćenja i očuvanja tla, vazduha i vode. Izgradnja kapaciteta u institucijama koje se

bave zaštitom okoline, zakonodavstvo i usklađivanje sa evropskim standardima, tehnička pomoć, prioritizacija

investicija u oblasti infrastrukture za zaštitu okoline, trebaju da budu praćeni mjerama kao što su podizanje

svijesti, praćenje i razmjena informacija kao i sistemima za rano uzbunjivanje, da navedemo samo neke od

njih.

Sve ove izazove treba rješavati, ne samo na državnom nego i na regionalnom nivou uz poboljšanu regionalnu

saradnju, usklađeno djelovanje i umrežavanje. U ovom području neophodno je da se što prije preduzmu

intenzivnije i bolje koordinisane aktivnosti podržane od strane donatora.

Iako je Bosna i Hercegovina postigla ograničen napredak u Sektoru zaštite okoline i klimatskih promjena,

postoji potreba za daljnjim usklađivanjem mjera za zaštitu okoline u cijeloj zemlji, zajedno sa održivim

finansiranjem iz lokalnih / regionalnih / međunarodnih izvora, kako bi se obezbjedila dugoročna zaštita

okoline i održivi razvoj zemlje.

Sektor društvenog razvoja 61 Sektor društvenog razvoja

Članovi DCF-a aktivni u

Sektoru u 2013. godini

EU, Svjetska banka, Švajcarska, Njemačka, UNICEF, Holandija, Norveška, Japan

/ JICA, SAD/USAID, Švedska/ Sida, Republika Češka, Italija, Francuska, UNDP,

Slovenija, Mađarska.

Ostale ključne

međunarodne organizacije

Međunarodna organizacija rada (ILO), Savjet Evrope (CoE), Svjetska

zdravstvena organizacija (WHO), Populacioni fond Ujedinjenjih nacija(UNFPA),

Evropska fondacija za obuku (ETF), Organizacija za evropsku bezbjednosti i

saradnju (OSCE), Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenjih

nacija (UNESCO), World Vision, Organizacija Ujedinjenjih nacija za rodnu

ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women).

Ključni partneri među

institucijama vlasti

Zapošljavanje: Ministarstvo civilnih poslova BiH, Agencija za rad i

zapošljavanje BiH, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, Federalni zavod

za zapošljavanje, Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta FBiH,

Ministarstvo rada i boračkih pitanja RS, Ministarstvo za ekonomske odnose i

regionalnu saradnju RS, Zavod za zapošljavanje RS, Zavod za zapošljavanje

Brčko Distrikta.

Socijalna uključenost: Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo za

ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za lijekove i medicinska sredstva u BiH,

Agencija za jednakost polova BiH, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH,

Ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica FBiH, Ministarstvo za pitanja boraca i

invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH, Ministarstvo zdravstva FBiH,

Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Ministarstvo kulture i sporta FBiH,

Gender centar FBiH, Ministarstvo rada i boračkih pitanja RS, Ministarstvo

zdravlja i socijalne zaštite RS, Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS,

Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS, Gender centar RS, Centar za

istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba RS, Odjel Brčko

Distrikta za zdravstvo i ostale usluge, Fondovi zdravstvenog osiguranja, Zavodi

za javno zdravstvo.

Obrazovanje: Ministarstvo civilnih poslova BiH, Agencija za razvoj visokog

obrazovanja i obezbjeđenje kvalitete BiH, Agencija za predškolsko, osnovno i

srednjoškolsko obrazovanje BiH, Centar za informisanje i priznavanje

dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH, Ministarstvo obrazovanja i

nauke FBiH, Ministarstvo obrazovanja i kulture RS, Ministarstvo nauke i

tehnologije RS, Odjel za obrazovanje Brčko Distrikta, Pedagoški zavodi.

Stručno obrazovanje i obuka (VET): Ministarstvo civilnih poslova BiH,

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđenje kvalitete BiH, Agencija

za predškolsko, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje BiH, Centar za

informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH,

Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH, Ministarstvo obrazovanja i kulture RS,

Ministarstvo nauke i tehnologije RS, Odjel za obrazovanje Brčko Distrikta,

Sektor društvenog razvoja 62

Pedagoški zavodi, Zavod za obrazovanje odraslih RS.

Ukupno alocirana /

isplaćena sredstva DCF

članova za potrebe

Sektora u 2013. godini

2013: Ukupno alocirano €36,77 miliona – €31,05 miliona u grantovima i

€5,72 miliona u kreditima

Ukupno isplaćeno €30,76 miliona – €25,04 miliona u grantovima €5,72

miliona u kreditima

Zakonski okvir i sektorske

strategije

Zakonski okvir i sektorske strategije (usvojene u 2013. godini)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osoba sa duševnim

smetnjama FBiH; Zakon o sestrinstvu i primaljstvu u FBiH; Zakon o liječništvu

u FBiH; Zakon o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH; Zakon o

izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju u RS; Zakon o

Akademiji nauka i umjetnosti RS; Zakon o sticanju prava za starosnu penziju

za profesionalna vojna lica RS; Zakon o bezbjednosti i zaštiti zdravlja uposlenih

u Brčko Distriktu; Zakon o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u Brčko

Distriktu; Politika za unapređenje ishrane djece u FBiH; Program mjera za

prevenciju korupcije u visokom obrazovanju u FBiH; Strateški pravci razvoja

visokog obrazovanja u FBiH 2012 – 2022; Strateški plan za unapređenje ranog

rasta i razvoja djece u FBiH 2013-2017; Strategija za prevenciju i borbu protiv

nasilja u porodici 2013 – 2017 u FBiH; Program za kontrolu tuberkuloze u FBiH

2013 – 2017; Program za kontrolu tuberkuloze u RS za period od 2013 do

2017.

Ranije usvojeni zakonski okvir i sektorske strategije su dostupni na

http://www.donormapping.ba/index.php/donor-mapping-reports/dmr-2011-

2012

Koordinacija rada

donatora

Zapošljavanje: Neformalni bilateralni sastanci vezani za projekte.

Socijalna uključenost: Konferencija za sektor zdravstva u BiH nastupa kao

stalno savjetodavno i koordinaciono tijelo u oblasti zdravstva i Komisija za

provođenje međunarodnih zdravstvenih propisa Svjetske zdravstvene

organizacije (WHO).

Komisija za rodne institucionalne mehanizme i Koordinacioni odbor za

praćenje provođenja Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325

Obrazovanje: Konferencija ministara obrazovanja u BiH

Stručno obrazovanje i obuka (VET): Neformalni bilateralni sastanci vezani za

projekte

Donatori aktivni u ovom Sektoru redovno učestvuju na kvartalnim sastancima

Foruma za koordinaciju donatora u organizaciji Ministarstva finansija i trezora

/Sektora za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći.



Sektor društvenog razvoja 63

Pregled

Nivo društveno - ekonomskog razvoja koji je u stanju da pruži odgovarajuću i pravednu socijalnu pomoć,

adekvatan smještaj i efikasan sistem socijalne zaštite je od izuzetne važnosti za svako društvo. Ovaj cilj

određuje nacionalne politike širom regiona Jugoistočne Evrope, kao i EU politiku, koja je fokusirana na

ekonomski i društveni razvoj zemalja pristupnica u EU. Međutim, poslije perioda pozitivnih ekonomskih i

društvenih kretanja, od 2009. godine većina ekonomija Zapadnog Balkana suočavaju se sa negativnim

trendovima prouzrokovanih svjetskom finansijskom i ekonomskom krizom. Kao posljedica toga, socijalni

uslovi u regionu su se pogoršali, uz visoku stopu nezaposlenosti (koja i dalje raste) i fiskalnim ograničenjima i

fiskalnom održivosti koje su pod stalnim pritiskom. U tom smislu, pažnja je usmjerena na konsolidaciju i

reformu tržišta rada kao najhitnije ekonomske prioritete, dok će provođenje dobre uprave, vladavine prava i

dalji razvoj administrativnih kapaciteta i dalje biti glavni izazov za BiH kao i za sve zemlje JI Evrope.

Kako bi se poboljšali uslovi u ovoj oblasti, potrebno je realizovati znatne reforme koje su podržane značajnim

investicijama, kako bi se omogućila dalja poboljšanja u okviru pitanja zapošljavanja, socijalnog staranja i

obrazovanja, koji će na kraju obezbjediti bolji sistem socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini.

Sektor društvenog razvoja opisan u ovom Izvještaju zasnovan je na sektorskoj klasifikaciji Višegodišnjeg

indikativnog planskog dokumenta (MIPD) i razlikuje se od klasifikacije korištene u prethodnim izvještajima

koji su bili zasnovani na sektorima definisanim u prethodnoj Srednjoročnoj razvojnoj strategiji BiH (MTDS) na

način da uključuje elemente sektora Obrazovanja, Zdravstva i Međusobno povezanih sektora.

Sektor društvenog razvoja sastoji se od četiri podsektora:

• Zapošljavanje;

• Socijalna uključenost;

• Obrazovanje i

• Stručno obrazovanje i obuka (VET)191.

U 2013. godini, ostvaren je neujednačen napredak u podsektorima u okviru Sektora društvenog razvoja u

Bosni i Hercegovini. Izvjesna poboljšanja primjetna su u usklađivanju zakonodavnog okvira koji reguliše ovaj

Sektor. Međutim, sistematsko provođenje politika koje će dati opipljive rezultate u oblasti zapošljavanja,

socijalnoj uključenosti i obrazovanju još uvijek je u početnoj fazi i zahtjeva preduzimanje daljih aktivnosti.

Mali napredak ostvaren je u 2013. godini u podsektoru Zapošljavanje. Zavodi za zapošljavanje FBiH, RS i

Brčko Distrikta potpisali su međusobni Sporazum o novčanoj naknadi za nezaposlene osobe, koji definiše

uslove i usklađene procedure za ostvarivanje prava na novčanu naknadu. Međutim, istovremeno zavodi za

zapošljavanje na opštinskom nivou preopterećeni su upravljanjem zdravstvenim osiguranjem nezaposlenih,

što ih spriječava da obavljaju svoje osnovne poslove da pružaju podršku osobama koje traže posao (t.j.

savjetovanje u vezi zaposlenja). Takođe, i dalje u znatnoj mjeri nedostaje koordinacija između institucija koje

se bave zapošljavanjem u zemlji.

U 2013. godini, podsektor Socijalna uključenost zabilježio je napredak u oblastima zdravstva i jednakosti

polova. Kroz sistem plaćanja u reformi sekundarne zdravstvene zaštite, nadalje je unaprijeđeno Javno

zdravstvo. Naime, RS je implementirala novi sistem plaćanja koji se zasniva na modelu Dijagnostičko

191



Sektor društvenog razvoja 64 terapijskih grupa (DTG), tako poboljšavši efikasnosti i kvalitet sekundarne zdravstvene zaštite. Federacija BiH

je u fazi uvođenja novog sistema plaćanja. Takođe, poboljšanja su ostvarena i u području primarne

zdravstvene zaštite i mentalnog zdravlja, uključujući sistem izvještavanja o Nacionalnim zdravstvenim

računima u BiH, koji je pripremljen u skladu sa zahtjevima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i

EUROSTAT-a. Međutim, kako bi se unaprijedila efikasnost Sektora, poboljšala finansijska održivost i

unaprijedio kvalitet zdravstvene zaštite, postoji potreba da se ubrza implementacija entitetskih strategija

zdravstva u cjelini.

U oblasti jednakosti polova u BiH, usvojen je Gender akcioni plan BiH 2013 – 2017, te je ratifikovana

Konvencija Savjeta Evrope o spriječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici 2013 – 2017.

FBiH je usvojila Strategiju za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2013 – 2017. Međutim, sredstva

potrebna za uspostavljanje institucionalnih mehanizama koji će obezbjediti jednakost polova i dostupnost

statističkih podataka još uvijek su nedovoljna. Nastavljena je implementacija Akcionog plana na osnovi

Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1325 o ženama, miru i bezbjednosti, ali treba da bude unaprijeđena

informisanost i finansijska podrška za njegovu implementaciju u predstojećem periodu. Uprkos napretku

ostvarenom u prethodno navedenim oblastima, oblast socijalne uključenosti i zaštite nije zabilježila

poboljšanja tokom izvještajnog perioda. Ugrožene grupe (djeca, populacija Roma i povratnici) ostaju

neadekvatno zaštićeni, na svim nivoima vlasti u BiH. Pored toga, područje socijalne zaštite u velikoj mjeri

ostaje neefikasno, uprkos relativno visokom nivou javne potrošnje.

Podsektori Obrazovanje i Stručno obrazovanje i obuka (VET) u BiH zabilježili su spori napredak 2013. godini.

FBiH usvojila je Strateške pravce razvoja visokog obrazovanja zajedno sa Programom mjera za prevenciju

korupcije u visokom obrazovanju i Strateškim planom za unapređenje ranog rasta i razvoja djece u FBiH 2013-

2017. Pored toga, broj djece koja pohađaju obrazovanje u ranom djetinjstvu je i dalje u porastu dok je stopa

upisa u visokom obrazovanju neznatno porasla u akademskoj 2013. godini. Međutim, još uvijek se trebaju

rješiti najveći problemi u obrazovnom sistemu, odnosno neusklađenost između kvalifikacija koje zahtjeva

tržište rada i profila maturanata koji dolaze iz sistema obrazovanja i stručnog usavršavanja. Ostvaren je

određeni napredak u području kulture, dok je veoma mali napredak ostvaren u području istraživanja i

inovacija. Učestvovanje u Programu za istraživanje Evropske unije neznatno se poboljšalo, kao rezultat

podrške obezbjeđene od strane pomoći. Međutim, premalo aktivnosti je preduzeto za jačanje kapaciteta

istraživanja i inovacija na državnom nivou. Naime, nivo investicija u području istraživanja i dalje stagnira na

veoma niskom nivou BDP-a.


Članovi DCF aktivni u Sektoru društvenog razvoja u 2013. godini su EU, Svjetska banka, Švajcarska, Njemačka,

UNICEF, Holandija, Norveška, Japan / JICA, SAD /USAID, Sweden / Sida, Republika Češka, Italija, Francuska,

UNDP, Slovenija i Mađarska.

U 2013. godini, ukupno alocirana sredstva članova DCF u Sektor društvenog razvoja iznose €36,77 miliona,

od čega je €31,05 miliona bilo u formi grantova a €5,72 miliona u formi kredita (Svjetska banka). Ukupno

isplaćena sredstva u ovaj Sektor u izvještajnom periodu iznose €30,76 miliona, od čega je €25,04 miliona

isplaćeno u formi grantova a €5,72 miliona u formi kredita.

Sektor društvenog razvoja 65 Grafikon 6.1. pokazuje da su vodeći donatori u Sektoru društvenog razvoja u 2013. godini bili EU i Svjetska

banka a slijede ih Švajcarska, Njemačka, UNICEF, Holandija, Norveška, Japan / JICA, SAD /USAID, Švedska /

Sida, Republika Češka, Italija, Francuska, UNDP, Slovenija i Mađarska. Izdvojena ODA sredstva u ovom Sektoru

slijede isti obrazac.

*Napomena: ODA pomoć obezbjeđena u Sektoru društvenog razvoja bila je u formi grantova, sa izuzetkom Svjetske banke koja je obezbjedila pomoć u

formi kredita.

Grafikon 6.2. pokazuje veliko povećanje izdvajanja ODA sredstava od 2009 do 2012. godine, kada je ponovo

započeo pad priliva pomoći u ovom Sektoru. Iako je većina zemalja partnera u tom periodu bila pod uticajem

dužničke krize, povećanje priliva sredstava pomoći u periodu 2009-2012 bilo je ostvareno putem

implementacije EU projekata koji su bili dogovoreni i postali aktivni poslije potpisivanja Sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine. Takođe, u 2010. godini Evropska komisija finalizovala je Strategiju

Evropa 2020 - za pametan, održiv i inkluzivan rast, zasnovanu na znanju i inovacijama u ekonomskom

razvoju, što je omogućilo dodatni priliv sredstava pomoći u ovaj Sektor. Međutim, spora implementacija

reformskih aktivnosti rezultirala je naglim padom investicija u ovom Sektoru u 2013. godini.

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

Grafikon 6.1. Rangiranje DCF članova prema izdvajanju ukupnih ODA sredstava u Sektoru društvenog razvoja u 2013. godini (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

15.48

35.03

17.25

104.31

77.51

90.20

36.77

15.44

34.08

14.64

100.03

24.14

30.91

30.76

0.00

20.00

40.00

60.00

80.00

100.00

120.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Grafikon 6.2. Ukupnal ODA u Sektoru društvenog razvoja 2007 - 2013 (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

Sektor društvenog razvoja 66 U 2013. godini, 5% od ukupnih ODA sredstava je alocirano i 6% isplaćeno u Sektor društvenog razvoja

Glavni projekti u Sektoru društvenog razvoja navedeni su u narednoj tabeli192


institucija

Ukupna vrijednost

projekta

(milioni evra)

Projekat za unapređenje zdravstvenog sektora (kredit) Svjetska banka 19,46

Projekat podrške mrežama socijalne bezbjednosti i zapošljavanju

(kredit) Svjetska banka 10,75

Podrška trajnim rješenjima Revidirane Strategije za provođenje Aneksa

VII Dejtonskog mirovnog sporazuma

EU 7,00

Projekat jačanja sestrinstva u BiH, početna faza Švajcarska 4,56

Projekat Market Makers Švajcarska 4,29

Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, faza 1 Švajcarska 3,79

Projekat razvoja i saradnje regije Birač Holandija 2,15

Jačanje lokalne demokratije, faza III UNDP/EU 2,13

Projekti deminiranja u 2013. godini Njemačka 1,58

Doprinos EU za sufinansiranje članarine FP7, prva tranša EU 1,30

Svi projekti dostupni su u bazi podataka Foruma za koordinaciju donatora:



U januaru 2013. godine, Vlada FBiH usvojila je Strateške pravce razvoja visokog obrazovanja u FBiH 2012 –

2022, zajedno sa Programom mjera za prevenciju korupcije u visokom obrazovanju u FBiH i Politikom za

unapređenje ishrane djece u FBiH.

U februaru 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti

osoba sa duševnim smetnjama193.

U martu 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Strateški plan za unapređenje ranog rasta i

razvoja djece u FBiH 2013-2017, zajedno sa Strategijom za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici 2013 –

2017 u FBiH. Istovremeno, Narodna skupština RS usvojila je Zakon o sticanju prava za starosnu penziju za

profesionalna vojna lica194.

U maju 2013. godine, Parlamentarna skupština Brčko Distrikta BiH usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o

zdravstvenoj zaštiti u Brčko Distriktu BiH195.

U junu 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o sestrinstvu i primaljstvu196, dok je

Vlada RS usvojila Program za kontrolu tuberkuloze u RS od 2013 do 2017.

192 Usljed velikog broja projekata u Sektoru društvenog razvoja, samo neki projekti su navedeni u ovom izvještaju. Svi projekti klasifikovani pod ovim Sektorom dostupni su u bazi podataka DCF-a - (www.donormapping.ba). 193 Službene novine FBiH br. 14/13 194 Službeni glasnik RS br. 26/13 195 Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br.9/13 196 Službene novine FBiH br. 43/13



Sektor društvenog razvoja 67 U julu 2013. godine, usvojen je Zakon o liječništvu u FBiH197, dok je Parlamentarna skupština Brčko Distrikta

BiH usvojila je Zakon o bezbjednosti i zaštiti zdravlja uposlenih u Brčko Distriktu 198.

U septembru 2013. godine, Parlamentarna skupština FBiH usvojila je Zakon o izmjenama Zakona o

zdravstvenoj zaštiti199.

U novembru 2013. godine, Vlada FBiH usvojila je Program za kontrolu tuberkuloze u FBiH 2013 – 2017, dok je

istovremeno Narodna skupština RS usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju200

i Zakon o Akademiji nauka i umjetnosti RS201.


Donatori aktivni u Sektoru društvenog razvoja sastaju se sa predstavnicima vlasti BiH manje više redovno,

kako bi koordinisali donatorske aktivnosti i diskutovali o napretku u provođenju reformi, koji je ostvaren

različito u svakom od podsektora unutar Sektora. Međutim, sveobuhvatni mehanizmi koordinacije u ovom

Sektoru još uvijek ne postoje, osim u oblastima Zdravstva, Ravnopravnosti polova i Obrazovanja.

U podsektoru Zapošljavanje, uspostavljeni su i funkcionišu unutrašnji koordinacioni odbori između

relevantnih institucija (zavodi za zapošljavanje, državne i entitetske agencije za zapošljavanje i sl.), dok

sektorska koordinacija između domaćih institucija i donatora još treba da bude uspostavljena /formalizovana.

Trenutno ne postoje formalizovani mehanizmi koordinacije donatora i razmjene informacija u podsektoru

Socijalna uključenost. Međutim, Konferencija za oblast zdravstva u Bosni i Hercegovini nastupa kao stalno

savjetodavno i koordinaciono tijelo, uspostavljeno kako bi se ostvario bolji uvid u aktivnosti predvođene od

donatora u ovom podsektoru. Pored toga, u 2013. godini, Savjet ministara uspostavio je Komisiju za

implementaciju Međunarodnih zdravstvenih propisa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao državnu

kontakt tačku za implementaciju zdravstvenih mjera ustanovljenih Međunarodnim zdravstvenim propisima

(2005) Svjetske zdravstvene organizacije.

U području jednakosti polova, Koordinacioni odbor za monitoring implementacije Akcionog plana za

implementaciju UNSCR 1325 uspješno ispunjava svoju ulogu kao međuinstitucionalni mehanizam za

koordinaciju.

Intenzivna saradnja između donatora tokom izrade mehanizma za finansiranje provođenja Gender akcionog

plana 2009-2014 (FIGAP) ojačala je koordinaciju procesa uvođenja principa ravnopravnosti polova u sva

područja života i rada u BiH. Takođe, vrlo uspješno sarađuju Agencija za ravnopravnost polova BiH i Gender

centri FBiH i RS. Oni koordinišu svoj rad putem aktivnosti i redovnih sastanaka Koordinacionionog tijela

Gender institucionalnih mehanizama BiH i/ili Upravnog odbora, uspostavljenog da prati implementaciju

FIGAP Programa.

U okviru podsektora Obrazovanje i Stručno obrazovanje i obuka (VET), Ministarstvo civilnih poslova BiH

organizovalo je i predvodilo nekoliko sastanaka sektorskih radnih grupa, u kojima su učestvovali vodeći

197

Službene novine FBiH br. 56/13 198

Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH br. 20/13 199

Službene novine FBiH br. 75/13 200

Službeni glasnik RS br. 108/13 201

Službeni glasnik RS br. 108/13

Sektor društvenog razvoja 68 lokalni i međunarodni akteri u Sektoru obrazovanja. Konferencija ministara obrazovanja, kao glavno

koordinaciono tijelo između 14 ministarstava obrazovanja u BiH sastala se samo dvaput u 2013. godini. U cilju

poboljšanja koordinacije u Sektoru obrazovanja, svi interesni akteri izrazili su potrebu za jačanjem uloge ovog

tijela u predstojećem periodu.

Donatori aktivni u Sektoru društvenog razvoja redovno prisustvuju na sastancima Foruma za koordinaciju

donatora (DCF) koje organizuje Ministarstvo finansija i trezora / Sektor za koordinaciju međunarodne

ekonomske pomoći (MFiT/ SCIA).

Buduće aktivnosti

U 2013. godini, Sektor društvenog razvoja ostvario je fragmentisan i neujednačen napredak u svojim

podsektorima, što je u najvećoj mjeri prouzrokovano nedostatkom finansijskih sredstava, kapaciteta za

implementaciju i nedovoljnom horizontalnom i vertikalnom komunikacijom i razmjenom informacija između

relevantnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH. U predstojećem periodu biće potrebna jaka podrška donatora

kako bi se omogućila dalja unapređenja u oblastima Zapošljavanja, Socijalne skrbi i Obrazovanja i provele

reforme koje će obezbjediti bolji sistem Socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini.

U podsektoru Zapošljavanje, potrebna je podrška donatora kako bi se smanjila nezaposlenost i unaprijedio

sistem Socijalne zaštite i na taj način doprinijelo smanjenju siromaštva u Bosni i Hercegovini. Pored toga,

reformski proces zahtjeva dalje poboljšanje kapaciteta javnog sektora odgovorne za pripremu, usvajanje i

primjenu međunarodnih standarda rada, usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa acquis-om i stalne

kampanje podizanja svijesti o razvoju vještina, posebno fokusirane na omladinu.

Unapređenja u podsektoru Socijalna uključenost, posebno u oblasti podrške za ugrožene grupe, uključujući

Rome, predstavljaju između ostaloga obavezu za BiH u skladu sa politikom proširenja EU. S tim u vezi, različiti

domaći akteri predložili su sveobuhvatni formalni mehanizam koordinacije kako bi se ubrzala komunikacija i

razmjena informacija između svih nivoa vlasti u BiH.

U oblasti Zdravstva, buduće aktivnosti trebaju da budu usmjerene na dalje unapređenje efikasnosti i kvalitete

zdravstvenih usluga, finansijsku održivost Sistema javnog zdravstva i usklađivanje Pravnog okvira Bosne I

Hercegovine sa zakonodavstvom EU (acquis).

U oblasti Jednakosti polova, potrebno je da se nadalje unaprijedi koordinacija i saradnja među institucijama i

donatorima. Takođe, trebaju da budu usklađene politike Jednakosti polova u područja Rada, Zapošljavanja i

Preduzetništva (ekonomsko osnaživanje žena).

Reforma podsektora Obrazovanja i implementacija Sistema za učenje odraslih (Stručno obrazovanje i obuka

- VET) trebaće dalju podršku kako bi ispunili zahtjeve tržišta rada. U tom smislu, BiH treba da poboljša

implementaciju Bolonjskog procesa i Osnove kvalifikacionog okvira za BiH, kao i da stavi veći naglasak na

unapređenje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Prilagođavanje zahtjevima tržišta

rada je od presudne je važnosti. Treba napomenuti da su povećano učešće na tržištu rada, zajedno sa

promovisanjem socijalne uključenosti i borbom protiv siromaštva, vezani za program Strategije Evropa 2020,

što bi trebalo da obezbjedi veću podršku iz EU fondova.

Međusobno povezani sektori 69 Međusobno povezani sektori

Članovi DCF aktivni u Sektoru u 2013. godini

UNDP, Švajcarska, EU, Švedska / Sida, Republika Češka, Norveška, SAD / USAID i Francuska.

Ukupno alocirana/isplaćena sredstva DCF članova za potrebe Sektora u 2013. godini

2013: Ukupno alocirano €14,36 miliona, ukupno isplaćeno €10,92 miliona – sve u grantovima


Ranije usvojeni zakonski okvir i sektorske strategije su dostupni na http://www.donormapping.ba/index.php/donor-mapping-reports/dmr-2011-2012


Donatori aktivni u ovom Sektoru redovno učestvuju na kvartalnim sastancima Foruma za koordinaciju donatora u organizaciji Ministarstva finansija i trezora /Sektora za koordinaciju međunarodne ekonomske pomoći.

Kao što je prethodno navedeno u dijelovima ovog dokumenta, u Uvodu i Pregledu ODA izdvajanja,

Međusobno povezani sektori zamjenili su prethodni Nedefinisani sektor, za projekte koje donatori nisu mogli

svrstati u postojeće sektore u DMD bazi podataka.

U 2013. godini, ukupno alocirana ODA sredstva članova DCF u Međusobno povezanim sektorima iznose

€14,36 miliona u formi grantova, dok ukupno isplaćena sredstva tokom izvještajnog perioda iznose €10,92

miliona.

Grafikon 7.1. pokazuje da su vodeći donatori u Međusobno povezanim sektorima u 2013. godini bili UNDP,

Švajcarska, EU, Švedska /Sida, Republika Češka, Norveška, SAD / USAID i Francuska. Izdvojena sredstva u

ovom Sektoru rangirana su po istom obrascu.

0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

5.00

6.00

7.00

8.00

9.00

UNDP Švajcarska EU Švedska / Sida RepublikaČeška

Norveška SAD/ USAID Francuska

Grafikon 7.1. Rangiranje DCF članova prema izdvajanju ODA grant sredstava u Međusobno povezane sektore u 2013. godini (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno


Međusobno povezani sektori 70 Grafikon 7.2. pokazuje trendove alociranih i isplaćenih sredstava u ovom Sektoru tokom perioda 2007-2013.

Primjetno je da su donatori svjesniji konkretnih razvojnih sektora u BiH koji trebaju podršku, što je vidljivo u

trendu krivulje. Međutim, u 2013. godini veliki dio pomoći još uvijek je bio usmjeren u ovaj Sektor.

U 2013. godini, 2% od ukupnih ODA sredstava je alocirano i isplaćeno u Međusobno povezanim sektorima.

207.10

244.43

205.43

67.62

19.20 17.93 14.36

91.48 83.12

59.21 24.10

13.45 14.62 10.92

0.00

50.00

100.00

150.00

200.00

250.00

300.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Grafikon 7.2. Ukupna ODA u Međusobno povezanim sektorima 2007 - 2013 (milioni evra)

Alocirano

Isplaćeno

Profili donatora 71

Profili donatora

Hrvatska202

Republika Češka

Francuska

Njemačka

Mađarska

Italija/ Italijanska kooperacija za razvoj (IC)

Japan/ Japanska međunarodna agencija za saradnju (JICA)

Ambasada Kraljevine Holandije

Ministarstvo spoljnih poslova Kraljevine Norveške

Republika Slovenija

Švedska/ Švedska međunarodna agencija za razvojnu saradnju

Vlada Švajcarske

Ujedinjeno Kraljevstvo/Ministarstvo spoljnih poslova i poslova Komonvelta (FCO)

Sjedinjene Američke Države/Američka agencija za međunarodni razvoj (USA/USAID)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

Evropska unija (EU)

Evropska investiciona banka (EIB)

Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF)

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP)

Svjetska banka

Međunarodna finansijska korporacija (IFC)

202 Republika Hrvatska postala je članica DCF u julu 2031. godine i nije učestvovala u istraživanju.

72

Republika Češka

Czech Republic

Politički pristup

Bosna i Hercegovina je svrstana među dugoročne prioritete Republike Češke i u skladu sa tim je

uključena u Strategiju razvojne saradnje Republike Češke za period 2010-2017, kao jedna od prioritetnih

zemalja u okviru njene programske razvojne saradnje. Trenutno je u primjeni Program razvojne saradnje

Republike Češke sa Bosnom i Hercegovinom, lansiran 2011. godine, koji definiše sljedeće prioritetne

sektore: Vodosnabdijevanje i zbrinjavanje otpadnih voda; Zaštita okoline; Proizvodnja i distribucija

energije; Institucije vlasti i civilno društvo; Zdravstvo; Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Važno je istaći

da bi se prilikom saradnje u navedenim sektorima, trebala koristiti iskustva koja je Republika Češka

stekla u sopstvenom procesu postkomunističke socio-ekonomske tranzicije i evropskih integracija, što

daje dodatnu vrijednost pruženoj podršci.

Glavne aktivnosti u 2013. godini

Republika Češka je izdvojila € 2.40 miliona i isplatila € 2.40 miliona u 2013. godini u formi grantova u

sljedeće sektore: Vodosnabdijevanje i zbrinjavanje otpadnih voda; Zaštita okoline, Proizvodnja i

distribucija energije, Institucije vlasti i civilno društvo, Zdravstvo i Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo,

koji su navedeni u MIPD sektorima u sljedećoj tabeli.

0.20

0.49

0.23

0.96

0.34

0.17

0.20

0.49

0.23

0.96

0.34

0.17

0.00 0.20 0.40 0.60 0.80 1.00 1.20





Društveni razvoj

Međusobno povezani sektorI

Vlada Republike Češke - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)

Alocirana sredstva (EUR) Isplaćena sredstva (EUR)

73

Srednjoročni i dugoročni pristup

Cilj postojećeg Programa razvojne saradnje za period od 2011. do 2017. godine je da se unaprijedi

ekonomska i socijalna situacija u Bosni i Hercegovini, u kontekstu njene buduće integracije u EU. Češka

razvojna saradnja u Bosni i Hercegovini će se stoga sve više fokusirati na prenošenje znanja i pružanje

pomoći u izgradnji administrativnih kapaciteta koji su neophodni za članstvo u EU, kao i usaglašavanje

zakonodavstva i pružanje tehničke pomoći. Status Bosne i Hercegovine kao prioritetne zemlje Programa,

kao i obim i vrijednost projekata implementiranih u okviru Češke razvojne saradnje, zavisiće od brzine

integracije zemlje u Evropsku uniju.

Republika Češka će promovisati direktnu koordinaciju i saradnju (tj. zajedničko programiranje, projektnu

implementaciju i evaluaciju) sa odabranim donatorima kako bi se maksimalno iskoristio njen potencijal

koji je predviđen za razvojnu saradnju. Sa tim u vezi, Češka razvojna agencija je 2011. godine potpisala

Memorandum o razumijevanju sa USAID-om i Sida-om o saradnji u oblasti poljoprivrede, sa mogućnosti

njenog proširenja na druge sektore.

Razvojna saradnja Republike Češke sa Bosnom i Hercegovinom se ostvaruje na sljedeći način:

Veliki projekti razvojne saradnje kojima upravlja Češka razvojna agencija (CDA) - ovo su projekti koji

najčešče traju 2-3 godine, čije je jedinice za implementaciju je odabrala CDA. Ovaj vid saradnje bi

prvenstveno trebao koristiti iskustva koje je Republika Češka stekla u sopstvenom procesu

postkomunističke socio-ekonomske tranzicije i evropskih integracija, što ovoj saradnji daje dodatnu

vrijednost.

Mali lokalni projekti, koji omogućavaju male i usmjerene razvojne aktivnosti - za razliku od velikih

projekata, mali lokalni projekti su implementirani od strane lokalnih organizacija koje je odabrala

Ambasada Republike Češke u Sarajevu i njihova implementacija se mora provesti u okviru godine za koju

su oni odobreni.

0.95

1.33

2.35 2.34 2.20 2.14

2.40

0.00

0.50

1.00

1.50

2.00

2.50

3.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Vlada Republike Češke -Istorijski prikaz tokova pomoći- alociranih grant sredstva (milioni evra)

Grant

74 Program tranzicije, ima za cilj da podrži demokratiju i ljudska prava, koristeći nedavna iskustva

Republike Češke u procesu društvene tranzicije i demokratizacije zemlje. Aplikanti za ovaj program

moraju biti organizacije iz Češke, koje tokom implementacije projekta moraju sarađivati sa partnerima iz

Bosne i Hercegovine.

Program stipendiranja, nudi više programa stipendiranja za studente iz BiH koji namjeravaju da

studiraju na javnim univerzitetima u Češkoj (na češkom ili engleskom jeziku). Programi na češkom jeziku

pokrivaju većinu polja studiranja i sva tri stadija univerzitetskih studija.

Aktivnosti na koordinaciji rada donatora

Pored sastanaka DCF kojim predsjedava Ministarstvo finansija i trezora BiH, Republika Češka učestvuje u

sektorskim sastancima koordinacije donatora iz područja poljoprivrede, koje organizuje Ministarstvo

spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa BiH i na sastancima donatora koji se bave pitanjima mladih, koje

organizuje USAID, kao i na sastancima koje organizuje Delegacija EU u Sarajevu i koji se prvenstveno

odnose na IPA projekte.

Kontakt informacije

Ambasada Republike Češke u Sarajevu

Adresa: Franjevačka 19

71000 Sarajevo, BiH

Telefon: +387 33 447 525; 446 966

Faks: +387 33 447 526

E-mail: [email protected]

Web-adresa: http://www.mzv.cz/sarajevo

mailto:[email protected]

http://www.mzv.cz/sarajevo

75

Francuska Francuska

Politički pristup

Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini provodi različite programe saradnje, sljedeći prioritete

osmišljene od strane francuskog Ministarstva spoljnjih poslova a kako bi podržala zemlju u njezinim

naporima prema evropskim integracijama. Saradnja se uz integrirani pristup provodi u skladu sa četiri

glavne oblasti: unutrašnja bezbjednost, tehnička saradnja uključujući upravljanje i visoko obrazovanje i

naučna saradnja, kultura i civilno društvo, uključujući promovisanje Frankofonije i nastavak preuzimanja

acquis-a.

Neke od ovih aktivnosti finansiraju se uz veliku podršku Evropske unije (uključujući TAIEX), dok se druge

finansiraju direktno od francuske vlade i francuskih lokalnih zajednica.


Vlada Francuske je izdvojila € 0.45 miliona i isplatila € 0.45 miliona u 2013. godini kako bi podržala i

vodila projekte u okviru bilateralne i multilateralne saradnje vezane za sljedeće sektore: Pravosuđe i

unutrašnji poslovi, Reforma javne uprave, Društveni razvoj i Međusobno povezani sektori.

0.14

0.06

0.23

0.14

0.14

0.06

0.23

0.14

0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25



Društveni razvoj


Vlada Francuske - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godni (milioni evra)

Alocirana sredstva (EUR) Isplaćena sredstva

76


U principu, Francuska saradnja je organizovana s ciljem da narod u Bosni i Hercegovini bude više

uključen u različite aktivnosti u okviru socio-ekonomskih projekata u zemlji. Glavne tačke saradnje

uključuju promovisanje koncepta održivog razvoja i razvijanje večeg interesa za rad na lokalnom nivou,

uz korištenje svih pogodnosti koje se nude kroz decentralizovanu saradnju i twinning strategije kao i kroz

veze između univerziteta i preduzeća. Aktuelni trend saradnje podrazumjeva izgradnju mreža i

partnerstava kako bi se mobilizovalo sufinansiranje Privatnog Sektora i međunarodnih donatora,

obzirom da će se finansiranje iz stranih izvora bez učešća domaće strane ugasiti.


Predstavnici francuske vlade učestvuju u svim aktivnostima koordinacije donatora, uključujući sektorske

radne grupe. U okviru aktivnosti na koordinaciji rada donatora, najvažniju ulogu ima Delegacija Evropske

unije u BiH, pri čemu su takođe efikasni UN i Savjet za regionalnu saradnju (RCC) kao i pojedina BiH

ministarstva. Donatori poput USAID takođe vrše analizu i usklađuju prioritete s drugim lokalnim

finansijerima. Ambasada Francuske istovremeno sarađuje sa grupama kao što je Savjet stranih

investitora - FIC.

Kontakt informacije

Kancelarija za saradnju i kulturu Ambasade Francuske

Adresa: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka 16

71000 Sarajevo, BiH

Telefon: +387 33 282 700

Faks: +387 33 282 711


Web-adresa: www.ambafrance-ba.org

0.08

1.12 1.02 1.09

1.14

0.96

0.45

0.00

0.20

0.40

0.60

0.80

1.00

1.20

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Vlada Francuske - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grant


http://www.ambafrance-ba.org/

77

Njemačka Njemačka

Politički pritup

Njemačka je odlučna da pruži podršku i pomogne Bosni i Hercegovini u njenom nastojanju da razvije

funkcionalnu tržišnu ekonomiju, usklađivanju pravnog sistema sa zajedničkim pravnim nasljeđem

Evropske unije (acquis), kao i prevazilaženju posljedica rata i nedavnih poplava. U tom smislu, Vlada

Njemačke je zadužila više agencija nadležnih za implementaciju pomoći da pruže razvojnu podršku Bosni

i Hercegovini, među kojima su najpoznatije KfW- Entwicklungsbank (Razvojna banka) i Deutsche

Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ). Pored toga, neki projekti se implementiraju preko

integrisanih eksperata, twinning projekata, političkih fondacija i drugih njemačkih institucija aktivnih u

BiH. Sve ove aktivnosti koordiniše Ambasada Njemačke koja pored toga, i direktno implementira

sredstva iz Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu kao i small-scale projekte.

Glavne aktivnosti u 2013. godine

Vlada Njemačke izdvojila je € 86.69 miliona i isplatila € 27.92 miliona u 2013. godini u formi grantova i

kredita u sljedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Reforma javne uprave, Razvoj privatnog

sektora, Zaštita okoline i klimatske promjene, Društveni razvoj.

0.81

2.53

3.41

17.41

3.75

0.56

1.44

3.47

77.53

3.68

0.00 10.00 20.00 30.00 40.00 50.00 60.00 70.00 80.00 90.00





Društveni razvoj

Vlada Njemačke- Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013 . godini (milioni evra)


78

Zaštita okoline i klimatske promjene:

Vodosnabdijevanje i zbrinjavanje otpadnih voda

KfW implementira različite tekuće projekte u RS i Federaciji BiH. U 2013. godini nisu započeti novi

projekti.

Obnovljiva energija

KfW trenutno implementira različite velike projekte u RS i u Federaciji BiH, odnosno greenfield projekte i

obnovu postojećih hidroelektrana, te obezbjeđuje finansiranje za dva projekta vjetroelektrana, jedne u

RS i jedne u Federaciji BiH. Potpisana su i dva nova kreditna sporazuma za finansiranje (a)

vjetroelektrane u Podveležju - iznos kredita € 65 miliona i (b) faze III obnove HE Trebinje.

13.69

73.00

0.00

10.00

20.00

30.00

40.00

50.00

60.00

70.00

80.00

90.00

100.00

ALOCIRANA SREDSTVA (EUR)

Vlada Njemačke - Poređenje kredita i grantova u 2013. godini (milioni evra)

Krediti

Grantovi

7.07 18,10

42.42

12.92 16.79 13,20 13.69

0,00 0.80

22.70

73.00

62.00

0.50

73.00

7.07 18.90

65.12

85.92

78.79

13.70

86.69

0.00

10.00

20.00

30.00

40.00

50.00

60.00

70.00

80.00

90.00

100.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Njemačka- Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant i kreditnih sredstava (milioni evra)

Grantovi Krediti Ukupno ODA

79 Energetska efikasnost

Projekat koji GIZ trenutno podržava ima za cilj razvoj kapaciteta za energetsku efikasnost na opštinskom

i entitetskom nivou. GIZ takođe podržava i regionalni projekat energetske efikasnosti.

Razvoj Privatnog Sektora

KfW podržava Privatni Poslovni Sektor kroz obezbjeđenje sredstava za jednu od institucija

specijalizovanih za kreditiranje Malih i srednjih preduzeća (MSP), doprinoseći njegovoj većoj bazi za

mogućnost plasiranja kapitala.

Pogram koji trenutno provodi GIZ pruža podršku izgradnji kapaciteta u javnom i privatnom sektoru za

jačanje konkurentnosti odabranih poslovnih lokacija (grupe susjednih opština) kao i njihovih malih i

srednjih preduzeća. Sektori podržani u okviru tog Programa kao i drugi projekti uključuju i

poljoprivredne lance za proizvodnju (voća, bobičastog voća i soje). Savjetodavne usluge u oblasti

spoljnje trgovine pružaju se putem regionalnog projekta. Obrazovanje odraslih usmjereno je na

omogućavanje većeg zapošljavanja.


Program sarađuje sa PARCO kancelarijom i javnim institucijama na državnom nivou kako bi se poboljšalo

ispunjavanje standarda Strategije reforme javne uprave, dok se regionalni GIZ projekat za Jugoistočnu

Evropu bavi pitanjima iz domene Pravosuđa.

Regionalni projekat pruža podršku na poboljšanju opštinskih usluga.


U okviru finansijske saradnje, Vlada Njemačke preko Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj

namjerava usmjeriti svoje aktivnosti na projekte u sektoru Obnovljivih izvora energije, odnosno

finansiranje greenfield investicija u hidroelektranama i vjetroelektranama kao i obnovu postojećih

hidroelektrana. KfW će biti nadležan za finansiranje takvih projekata u ime Vlada Njemačke.

U područjima intervencije GIZ-a postojaće kontinuitet. U svim projektima, uzeti su u obzir zahtjevi

procesa EU integracija.


Ambasada Njemačke, GIZ i KfW učestvuju u radu Foruma za koordinaciju donatora (DCF). KfW ne

učestvuje u radu sektorskih radnih grupa, ali po potrebi održava bilateralne kontakte da drugim

donatorskim agencijama. Ambasada Njemačke, GIZ i KfW takođe koordinišu rad i u okviru Sastanka za

koordinaciju pomoći zemalja članica EU koje organizuje EU Delegacija.

GIZ učestvuje u radu nekoliko sektorskih koordinacionih grupa sa onim donatorima i agencijama za

implementaciju koje provode aktivnosti u relavantnim sektorima, t.j. u Reformi javne uprave, dobroj

upravi i energetskoj efikanosti.

80

Kontakt informacije:

Ambasada Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Adresa: Skenderija 3 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 565 300 Faks: +387 33 212 400 E-mail: wi-1@@sarj.diplo.de Web-adresa: www.sarajewo.diplo.de

Kancelarija GIZ-a u Bosni i Hercegovini Adresa: Zmaja od Bosne 7-7a, Importanne Centar O3/IV 71 000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 957 500 Faks: +387 33 957 501 E-mail: [email protected] Web-adresa: www.giz.de

Kancelarija KfW-a u Bosni i Hercegovini Adresa: Zmaja od Bosne 7-7a, Importanne Centar 03/V 71 000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 592 415/416 Faks: +387 33 592 517 E-mail: [email protected] Web-adresa: www.kfw.de

http://www.sarajewo.diplo.de/

http://www.giz.de/

http://www.kfw.de/

81

Mađarska Mađarska

Politički pristup

Ključni element Mađarskog pristupa u pružanju podrške ogleda se u korištenju konkretnog iskustva

stečenog tokom demokratske tranzicije Mađarske (t.j. prelazak na tržišnu ekonomiju, na funkcionalnu

demokratsku državu) kao i njeno iskustvo u procesima Evroatlantskih integracija (t.j. EU-integracije,

NATO-integracije, regionalna saradnja).

Uslijed opšte budžetske situacije u Mađarskoj, ograničen je iznos sredstava, koja su u periodu koji

pokriva ovaj izvještaj bila usmjerena u aktivnosti u okviru bilateralne razvojne pomoći. S druge strane,

Mađarska aktivno učestvuje u EU IPA projektima koji se odnose na pružanje podrške u provođenju

zakona, popis stanovništva, i sl.


Vlada Mađarske je izdvojila je € 0.11 miliona a isplatila € 0.11 miliona u 2013. godini u formi grantova

u sljedeće sektore: Reforma javne uprave, Zaštita okoline i klimatske promjene, Društveni razvoj.

0.008

0.104

0.003

0.008

0.104

0.003

0.00 0.02 0.04 0.06 0.08 0.10 0.12


Zaštita okoline i klimatskepromjene

Društveni razvoj

Vlada Mađarske - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


0.01

0.28

0.07 0.03

0.01 0.02

0.11

0.00

0.05

0.10

0.15

0.20

0.25

0.30

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Vlada Mađarske- Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grant

82 Srednjoročni i dugoročni pristup

Vlada Mađarske očekuje da će se njena uloga usmjerena na pružanje pomoći Bosni i Hercegovini u

narednom srednjoročnom i dugoročnom periodu proširiti.

Pozitivan pristup Vlade Mađarske uzeo je u obzir i zasniva se na sljedećem:

• Stabilna ekonomija Mađarske otvara šire mogućnosti takođe i u međunarodnoj razvojnoj

saradnji.

• Zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu predstavljaju regiju od izuzetne

važnosti i strateškog partnerstva.

• Relevantna Strategija politike usvojena od Vlade Mađarske, omogućava okvir za veći obim

razvojnih aktivnosti.

Ciljni sektori u kojima Vlada Mađarske namjerava provoditi aktivnosti su:

• Institucionalni razvoj (jačanje demokratije i vladavine prava, dobra uprava, razmjena iskustva i

najboljih praksi vezanih za procese tranzicije i EU integracija, izgradnju kapaciteta, institucionalnu

izgradnju/razvoj, jačanje civilnog društva)

• Zelena ekonomija, zelena energija, zaštita okoline i zaštita od klimatskih promjena (ruralni i urbani

razvoj, bezbjednost hrane, razvoj održivih kapaciteta u poljoprivrednoj proizvodnji, održivo

upravljanje vodama, sanitacija, zaštita i pripreme protiv negativnih učinaka klimatskih promjena)

• Razvoj ljudskih resursa i kapaciteta (obrazovanje, kultura, jednake mogućnosti, zaštita manjina - i

ugroženih grupa, unapređenje socijalnih institucija, naučnih mreža i informacija)

Vlada Mađarske ima za cilj da poveća učešće u Twinning i TAIEX programima, ponajprije u oblastima

poljoprivrede i ruralnog razvoja, institucionalne izgradnje i dobre uprave.


Vlada Mađarske učestvuje na sastancima Foruma za koordinaciju donatora (DCF). Kontakt informacije:

Ambasada Republike Mađarske u Bosni i Hercegovini Adresa: Splitska 2 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 205 302 Faks: + 387 33 268 930 E-mail: [email protected]; [email protected] Web-adrese: www.mfa.gov.hu/emb/sarajevo



http://www.mfa.gov.hu/emb/sarajevo

83

Italija / Italijanska kooperacija za razvoj (IC)

Italija / Italijanska kooperacija za razvoj (IC)

Politički pristup

Bosna i Hercegovina spada u red prioritetnih zemalja u okviru programa rada Italijanske kooperacije za

razvoj (IC). U skladu sa strateškim programom za period 2011-2013, Italijanska kooperacija za razvoj

namjerava nastaviti pružati podršku koherentnim inicijativama za socijalni i ekonomski razvoj zemlje.

Područja aktivnosti Italijanske kooperacije za razvoj su raznovrsna sa fokusom usmjerenim na smanjenje

siromaštva i unapređenje društveno-ekonomskih uslova. Italijanska kooperacija se fokusira na pružanje

podrške održivom razvoju naročito u ruralnom sektoru, institucionalnoj izgradnji i zaštiti najugroženijih

društvenih kategorija, kroz brojne inicijative na ekonomskom i socijalnom polju. Aktivnosti koje su

realizovane do danas predstavljaju potvrdu njene predanosti ostvarenju konsolidacije demokratskih

procesa i indirektno zaštiti ljudskih prava, demokratiji, vladavini prava, dobroj upravi i promovisanju

kulture mira, bazirane na tradiciji multinacionalnog suživota. Takvi projekti se finansiraju kroz bilateralne

i multilateralne kanale, sa značajnim učešćem italijanskih nevladinih organizacija i decentralizovane

saradnje (regije, pokrajine i ostale lokalne institucije).


Vlada Italije izdvojila je € 0.45 miliona i isplatila € 0.31 miliona u 2013. godini u formi grantova u

sljedeće sektore: Reforma javne uprave i Društveni razvoj.

0.08

0.23

0.13

0.32

0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35


Društveni razvoj

Vlada Italije - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


84


U pogledu budućih perspektiva, Italijanska kooperacija za razvoj namjerava da nastaviti da djeluje i jača

podršku u još dvije oblasti: podrška malim i srednjim preduzećima i pomoć kod pristupanja IPA

sredstvima.

Kada je u pitanju podrška malim i srednjim preduzećima, nedavno priznavanje dijela duga bivše

Jugoslavije koji pripada BiH stvorilo je uslove za odobrenje povoljnih kredita za BiH (soft loans) od strane

Italije/IC. Takve inicijative su u skladu sa prioritetom Italije - unapređenjem ekonomskog rasta i

preduzetničkog kapaciteta u ovom području.

U pogledu EU integracija, kancelarija Italijanske kooperacije za razvoj u Sarajevu namjerava i dalje

aktivno učestvovati na sastancima koordinacije država članica EU, kao i povećati pomoć koju pruža

italijanskim i BH akterima koji žele aplicirati na IPA tenderima, posebno kada je u pitanju twinning, kroz

pružanje informacija i podršku u uspostavljanju saradnje sa partnerima iz BH institucija.


Pored učešća u radu DCF, Italijanska kooperacija je učestvovala u sljedećim koordinacionim

aktivnostima:

sastanci koordinacije država članica EU (Delegacija Evropske komisije);

koordinacija donatora za pružanje podrške radu Suda BiH i Kancelariji tužilaštva Bosne i Hercegovine međunarodni sastanci o sektorskom pristupu EU u Jugoistočnoj Evropi.


Italijanska kooperacija za razvoj

Adresa: Čekaluša 51

71000 Sarajevo, BiH

Telefon: +387 33 560 170

Faks: +387 33 667 227


Web-adresa: www.utlsarajevo.org

6.80 8.35

19.17

5.50

1.29 0.21 0.45

0.00

5.00

10.00

15.00

20.00

25.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Vlada Italije - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grant

http://www.utlsarajevo.org/

85

Japan/Japanska međunarodna agencija za saradnju (JICA) Japan/Japanska međunarodna agencija za saradnju (JICA)

Politički pristup

Prioritetni sektori vezani za ekonomsku saradnju Japana i Bosne i Hercegovine su sljedeći: (1)

konsolidacija mira/pomirenje među narodima, (2) razvoj privatnog sektora i (3) zaštita okoline.

Obrazovanje

Japan je u prethodnom periodu, putem programa pomoći finansiranih iz grant sredstva i projekata

tehničke saradnje, podržao aktivnosti na modernizovanju informatičkih planova i programa rada u Bosni

i Hercegovini. U skladu sa navedenim, od 01. avgusta 2010. godine počela je implementacija projekta

pod nazivom Projekat za modernizaciju informatičkih planova i programa, Faza 2.

Zaštita okoline

U cilju smanjenja zagađenosti vazduha, izgradnjom postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova (FGD)

u Termoelektrani Ugljevik, smanjeni su zagađivači vazduha (SO2 i prašina). To bi trebalo da doprinese

unapređenju zaštite okoline u Bosni i Hercegovini i u isto vrijeme pomoći ispunjavanje zahtjeva EU

regulative iz oblasti zaštite okoline, koje sve zemlje na putu ka Evropskoj uniji trebaju ispuniti.

Turizam

JICA je svoju podršku usmjerila u Sektor turizma, kao podršku daljem unapređenju socijalnih potreba

Bosne i Hercegovine na putu ekonomske obnove i unapređena životnog standarda. Novi projekat pod

nazivom Projekat za razvoj međunarodnog koridora turizma i zaštite okoline za Hercegovinu, će da pruži

pomoć interesnim grupama u BiH da implementiraju aktivnosti vezane za formiranje međunarodnog

turističkog koridora i uspostavljanje kružnih ruta, kojima će se povezati turistički interesantne lokacije.


Japanska međunarodna agencija za saradnju (JICA) izdvojila je € 3.15 miliona i isplatila € 3.15 miliona u

2013. godini u formi grantova u sljedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Razvoj privatnog

sektora, Zaštita okoline u klimatske promjene, Društveni razvoj.

86


Prioritetni sektori vezani za ekonomsku saradnju Japana i BiH uključivaće (1) konsolidaciju

mira/pomirenje među narodima, (2) razvoj privatnog sektora i (3) zaštitu okoline.


Kancelarija Japanske međunarodne agencije za saradnju Sarajevo Adresa: Bistrik 9 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 220 190 Faks: +387 33 220 192 E-mail: [email protected] Web-adresa: www.jica.go.jp/balkan/english/office/about/index.html

0.97

0.96

0.56

0.65

0.97

0.96

0.56

0.65

0.00 0.20 0.40 0.60 0.80 1.00 1.20




Društveni razvoj

Japan / Japanska međunarodna agencija za saradnju (JICA) - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)

Alocirana sredstva Isplaćena sredstva

4.05

2.92

1.61 1.14

0.75 0.88

3.15

0.00

0.50

1.00

1.50

2.00

2.50

3.00

3.50

4.00

4.50

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Japan / Japanska međunarodna agencija za saradnju (JICA) -Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grantovi

http://www.jica.go.jp/balkan/english/office/about/index.html

87



Politički pristup

Bosna i Hercegovina je jedna od 36 partnerskih država u svijetu u kojoj Holandija provodi značajan

program bilateralne razvojne saradnje. Holandija se u prošlosti uglavnom fokusirala na pružanje podrške

povratku pripadnika manjina i uspostavi stabilnosti nakon okončanja rata. U poslednje tri godine

programske aktivnosti su se preusmjerile na kreiranje održivih, transparentnih i odgovornih struktura

vlasti, u skladu sa kriterijima koji su postavljeni u procesu pridruživanja EU, a sa fokusom na razvoj

poslovne klime pogodne za razvoj privatnog sektora i stranih direktnih ulaganja.

Zaključno sa 31.12.2011. godine, bilateralna razvojna pomoć za Bosnu i Hercegovinu se postepeno

okončala i transformisala iz tradicionalnog odnosa pružanja razvojne podrške u odnos koji je usmjeren

ka pridruživanju EU. Ovaj novi odnos sa sobom donosi i sopstvene instrumente djelovanja, kao što je

program društvene transformacije (MATRA), za koji se Bosna i Hercegovina kvalifikovala u januaru 2008.

godine.

Glavne aktivnosti 2013. godini

Vlada Holandije izdvojila je € 11.45 miliona i isplatila € 8.24 miliona u 2013. godini formi grantova u

sljedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Reforma javne uprave, Razvoj privatnog sektora, Zaštita

okoline i klimatske promjene, Društveni razvoj.

0.24

0.10

3.59

2.13

2.18

1.85

1.54

3.59

2.13

2.33

0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50 3.00 3.50 4.00





Društveni razvoj

Vlada Holandije - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


88


Od 2012. godine, Ambasada će svoju razvojnu pomoć u iznosu od €5.000.000 godišnje fokusirati na

regiju Srebrenice. Područja od posebnog interesa u okviru ove pomoći su: identifikacija žrtava genocida

iz 1995. godine u Srebrenici, podrška osobama koje su preživjele genocid, sudski progon krivaca, sjećanje

i podrška stvaranju klime koja omogućava poslovanje (putem izgradnje kapaciteta lokalne uprave).

Osim toga, Ambasada će nastaviti da pruža podršku društvenom preobražaju BH društva preko svog

MATRA programa.


Pored učestvovanja u sastancima DCF, Ambasada ostvaruje dobru saradnju sa drugim donatorima koji

aktivno djeluju u sektorima od zajedničkog interesa. Posebno dobra saradnja je uspostavljena sa

agencijama koje sufinansiraju projekte sa Holandijom, kao što su GAP, PARF, Pravosuđe.


Ambasada Kraljevine Holandije Adresa: Grbavička 4 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 562 600 Faks: +387 33 223 413 E-mail: [email protected] Web-adresa: www.minbuza.nl; www.mfa.nl/sar

17.18 18.13 18.51

13.63

8.01 7.98

11.45

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

16.00

18.00

20.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Vlada Holandije - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grantovi

http://www.mfa.nl/sar

89

Ministarstvo spoljnih poslova Kraljevine Norveške Ministarstvo spoljnih poslova Kraljevine Norveške

Politički pristup

Veliki dio aktivnosti međunarodne razvojne saradnje Norveške obuhvata dugoročna razvojna pomoć u

formi grantova. Norveška dugoročna razvojna saradnja generalno potencira, kako pružanje bilateralne

pomoći, koja se upućuje direktno vladama zemalja partnera, tako i multilateralnu pomoć koja se upućuje

putem sistema UN-a kao i putem razvojnih banaka. Norveška takođe pruža i značajnu pomoć preko

međunarodnih, lokalnih i norveških nevladinih organizacija.

Norveška razvojna saradnja sa Bosnom i Hercegovinom je tokom godina evoluirala od pružanja

humanitarne pomoći, obnove i rekonstrukcije do podrške usmjerene ka političkim i administrativnim

reformama i procesima evroatlantskih integracija. Ovo konkretno podrazumijeva pružanje podrške

izgradnji institucija i reformi pravosuđa u BiH. Vlada Norveške namjerava da nastavi pružati pomoć Bosni

i Hercegovini u trenutnom obimu i u narednom periodu.

Sljedeći sektori definisani su kao prioritetni: Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Razvoj privatnog sektora,

Sektor transportne i energetske infrastrukture, Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena, Sektor

društvenog razvoja i Međusobno povezani sektori.


Norveška je u 2013. godini izdvojila € 11.77 miliona a isplatila € 11.33 miliona u formi grantova u

sljedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Razvoj privatnog sektora, Sektor transportne i

energetske infrastrukture, Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena, Sektor društvenog razvoja i

Međusobno povezani sektori.

6.23

2.79

0.95

0.03

0.26

1.03

0.04

6.23

3.20

0.95

0.03

0.26

1.03

0.08

0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00






Društveni razvoj


Vlada Norveške - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


90


Tranziciona pomoć koju Vlada Norveške pruža Bosni i Hercegovini mijenjala se u saglasnosti sa

promijenjenim potrebama u zemlji. Norveška razvojna pomoć trenutno podržava aktivnosti na

unapređenju vladavine prava i stabilnosti kao i integracije u evroatlantske strukture koje doprinose

istom cilju.


Norveška će nastaviti da učestvuje u aktivnostima na koordinaciji rada donatora i u dijalogu na nivou

generalnih politika kao i unutar specifičnih sektora kao što je Sektor pravosuđa i unutrašnjih poslova.


Ambasada Kraljevine Norveške u BiH Adresa: Ferhadija 20 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 25 40 00 Faks: +387 33 66 65 05 E-mail: [email protected] Web-adresa: www.norveska.ba

10.12

18.27

11.60 10.65

9.58

15.50

11.77

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

16.00

18.00

20.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Vlada Norveške- Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grantovi


http://www.norveska.ba/

91

Slovenija Slovenija

Politički pristup

Tematski prioriteti Slovenske međunarodne razvojne saradnje definisani su u Rezoluciji o međunarodnoj

razvojnoj saradnji Republike Slovenije za period do 2015. godine, a konkretnije u bilateralnom

"Sporazumu o razvojnoj saradnji između Vlade Republike Slovenije i Savjeta ministara Bosne i

Hercegovine". Okvirni program za međunarodnu razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć Republike

Slovenije za period 2013 -2015 funkcioniše putem realizovanja planiranih aktivnosti, što u slučaju BiH

uključuje sljedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Reforma javne uprave, Zaštita okoline i

klimatske promjene, Razvoj društvenog sektora. Trenutni nivo razvojne saradnje, koja je vezana za

projekte, ne iziskuje izradu dokumenta politike vezanog za slovensku razvojnu saradnju sa BiH.


Vlada Slovenije izdvojila je € 0.62 miliona i isplatila € 0.59 miliona u 2013. godini u formi grantova u

sjedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi; Reforma javne uprave; Zaštita okoline i klimatske

promjene, Društveni razvoj.

0.07

0.07

0.44

0.01

0.07

0.07

0.44

0.02

0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40 0.45 0.50




Društveni razvoj

Vlada Slovenije - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)

Alocirano (EUR) Isplaćeno (EUR)

92


Aktuelna Rezolucija o međunarodnoj razvojnoj saradnji Republike Slovenije ističe krajem 2015. godine.

Trenutno se vodi diskusija o mogućoj geografskoj i tematskoj orijentaciji Slovenske razvojne saradnje za

period poslije 2015. godine. Može se očekivati kako će Bosna i Hercegovina biti visoko rangirana među

geografskim prioritetima, eventualno na nivou koji bi opravdao pripremu dokumenta politike o

bilateralnoj razvojnoj saradnji sa BiH. Slovenija je - usljed određenih zakonskih ograničenja aktuelnih

bilateralnih sporazuma – započela proceduru za zamjenu postojećeg bilateralnog sporazuma o razvojnoj

saradnji s BiH sa novim sporazumom koji bi, među ostalim, pojednostavio saradnju sa drugim

donatorima u partnerskim zemljama.


Ambasada Republike Slovenije u Sarajevu učestvuje na generalnim sastancima donatora kao i na

sastancima podsektora poljoprivrede.

Kontakt informacije: Ambasada Republike Slovenije Adresa: Bentbaša 7

71000 Sarajevo, BiH

Telefon: (+) 387 33 271 260, (+) 387 33 572 450

Faks: (+) 387 33 271 270

E-mail: vsa(at)gov.si

Web-adresa: www.sarajevo.veleposlanistvo.si/

0.03

0.57 0.62

0.00

0.10

0.20

0.30

0.40

0.50

0.60

0.70

2011 2012 2013

Vlada Slovenije - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grantovi

http://www.sarajevo.veleposlanistvo.si/

93

Švedska / Švedska agencija za međunarodnu

saradnju (Sida) Švedska / Švedska agencija za međunarodnu saradnju (Sida)

Politički pristup

Saradnja Švedske i Bosne i Hercegovine u oblasti reformi u periodu 2011-2014, ima za cilj postizanje

demokratskog, pravednog i održivog razvoja, zajedno sa ispunjenjem uslova za pridruživanje Evropskoj

uniji.

Sida se fokusira na tri glavna područja: demokratija, ljudska prava i ravnopravnost polova, razvoj tržišta i

održiva infrastruktura. Pored toga, podrška je takođe pružena aktivnostima u okviru Međusobno

povezanih sektora (civilno društvo, ravnopravnost polova i manjine). U cilju povećanja efikasnosti

pomoći i podrške pridruživanju EU integracijama, strategijom saradnje se promoviše sljedeće:

bolja koordinacija u okviru zajedničkih aktivnosti sa Evropskom komisijom i u okviru programa IPA;

veći stepen korištenja sopstvenih sistema zemlje za planiranje, provođenje i praćenje aktivnosti;

povećana upotreba pristupa zasnovanog na programima.


Vlada Švedske izdvojila je €21.10 miliona i isplatila €20.64 miliona u 2013. godini u formi grantova u

sljedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Reforma javne uprave, Razvoj privatnog sektora, Zaštita

okoline i klimatske promjene, Međusobno povezani sektori.

5.04

7.02

3.74

3.67

0.35

0.81

5.54

6.99

3.74

3.67

0.35

0.81

0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 8.00





Društveni razvoj


Vlada Švedske- Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


94


Švedska će i u narednom periodu nastaviti da bude najveći donator u BiH, sa godišnjim budžetom od oko

€19 miliona. Nova strategija saradnje stupila je na snagu 2011. godine. Naglasak će i dalje biti na

pružanju podrške Bosni i Hercegovini na njenom putu ka statusu zemlje kandidata EU i njenog članstva u

EU. Dobra uprava i Ekonomski razvoj će i dalje biti prioritetni Sektori. Treći prioritetni Sektor je

Infrastruktura za zaštitu okoline sa naglaskom na podršci opštinskoj infrastrukturi u oblasti upravljanja

vodama, otpadnim vodama i čvrstim otpadom. Takođe, biće istražene i druge mogućnosti koje mogu

uticati na strukturne faktore važne za stvaranje poslovne klime, za pristup evropskim tržištima, te

zapošljavanje i učestvovanje žena u razvoju ekonomije.


Švedska učestvuje u aktivnostima na koordinaciji rada donatora na nivou svih gore spomenutih sektora,

sa posebnim naglaskom na Sektor pravde, Reformu javne uprave i pitanja u oblasti ravnopravnosti

polova. Sida je inicirala podršku za uspostavu fonda Strategije Sektora pravde, zajedno sa Španijom i

Velikom Britanijom. Cilj je postići viši stepen efikasnosti finansijske pomoći u oblasti reforme Sektora

pravde.


Ambasada Švedske Adresa: Ambasada Švedske, Ferhadija 20 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 276 030 Faks: +387 33 267 060 E-mail: [email protected] Web-adrese: www.sida.se; www.swedenabroad.se

17.10 16.70

19.60

17.52 18.33

19.70 21.10

0.00

5.00

10.00

15.00

20.00

25.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Vlada Švedske- Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grantovi


http://www.swedenabroad.se/

95

Švajcarska Švajcarska

Politički pristup

Švajcarska ima za cilj da podrži tranziciju BiH na putu prema socijalno inkluzivnoj tržišnoj ekonomiji i

decentralizovanom demokratskom političkom sistemu, sa dugoročnijom perspektivom evropskih

integracija. Strategija saradnje Švajcarske za BiH za period 2013-2016 ima za cilj da podrži BiH u

rješavanju preostalih izazova koji su definisani državnim strateškim dokumentima za konkretne sektore.

Strategija se fokusira na tri tematska područja: Ekonomija i zapošljavanje, Lokalna uprava i opštinske

usluge i Zdravstvo. Predviđena garantovana finansijska sredstva za period 2013 – 2016 iznose 79 miliona

CHF.


Vlada Švajcarske izdvojila je € 10.83 miliona i isplatila € 9.78 miliona u 2013. godini u formi grantova

u sljedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi; Reforma javne uprave; Razvoj privatnog sektora,

Društveni razvoj, Međusobno povezanI sektori.

1.32

1.41

0.48

4.75

1.82

1.44

1.70

0.48

4.60

2.61

0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50 3.00 3.50 4.00 4.50 5.00




Društveni razvoj


Vlada Švajcarske - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


96


U srednjoročnom periodu, Vlada Švajcarske nastaviće da pruža podršku Bosni i Hercegovini u istim

sektorima kao što je to bio slučaj u prethodnom periodu, sa posebnim fokusom na Vladavinu prava i

demokratiju, Lokalnu upravu i opštinske usluge, Ekonomiju i zapošljavanje, Primarne zdravstvene usluge

i Upravljanje migracijama.

U Sektoru reforme javne uprave, Švajcarska će da pruži podršku u osnivanju i provođenju inkluzivnih

strategija lokalnog razvoja, koje stvaraju pozitivne uticaje na lokalnu demokratiju, održivom društveno-

ekonomskom razvoju i pružanju efikasnih usluga orijentisanih prema građanima. Podrška će biti

obezbjeđena u strateškom opštinskom planiranju sa ciljem da se uspostavi osnova za demokratsko

donošenje odluka, na primjer u opštinskim skupštinama i proaktivnoj saradnji sa građanima u okviru

lokalnog razvoja. U saradnji sa SIDA-om, biće omogućen angažman građana u opštinskom odlučivanju, u

pružanju kvalitetnih komunalnih usluga i u provođenju lokalnih razvojnih inicijativa, putem revitalizacije

podopštinskih jedinica (mjesna zajednica) u kojima postoji mogućnost za učestvovanje građana i njihovo

socijalno uključivanje. Nadalje, Švajcarska će da pruži pomoć za najmanje 20 opština u domeni

unapređenja opštinskog demokratskog upravljanja i pružanja javnih usluga, nudeći razvoj kapaciteta,

podršku opštinskim budžetima za kapitalna ulaganja, poboljšanje okvirnih ekonomskih uslova kao i

promovisanje učešća građana.

U Sektoru društvenog razvoja, podrška će da bude pružena u rješavanju nezaposlenosti omladine,

ponajprije putem podržavanja tržišta rada orijentisanog prema obrazovanju i stručnom osposobljavanju,

tako stvarajući odgovarajuće mogućnosti zapošljavanja i unapređujući usluge za zapošljavanje mladih

osoba. Isplativost i kvalitet zdravstvene zaštite poboljšaće se kroz izgradnju kapaciteta dobavljača usluga

u području mentalnog zdravlja i njege kao i unapređenja modela njege u zajednici, gdje će se rješavati

konkretne potrebe ugroženih društvenih grupa. Nastaviće se i ojačati intervencije usmjerene na

pružanje pomoći povratnicima i interno raseljenim osobama kako bi im se omogućila dobra prilika da se

reintegrišu u zemlji, s posebnim naglaskom na romsku populaciju. Migracije i razvoj biće novo područje

intervencije s ciljem da se otvore potencijali migracije u okviru društveno-ekonomskog razvoja.

4.65

8.27 8.36

10.96 11.20

8.48

10.83

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Vlada Švajcarske - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grantovi

97 U oblasti Razvoja privatnog sektora, Švajcarska će da se angažuje u stvaranju povoljnih okvirnih uslova

za poslovanje i promovisanje konkurentnih MSP-a, uglavnom putem regionalnih inicijativa. Aktivnosti će

da budu usmjerene na prevazilaženje administrativnih i regulatornih prepreka, kao što su

pojednostavljenje složenih poreznih procedura i poboljšanje pravnog okvira za mikrofinansijske

institucije. Pored toga, biće ojačani lokalni dobavljači poslovnih usluga, te će u odabranim sektorima

(drvo, namještaj, metal, tekstil, poljoprivreda) biti omogućen pristup BiH kompanija prema stranim

tržištima.

U Sektoru pravosuđa i unutrašnjih poslova, Švajcarska saradnja će nastaviti da jača kapacitete Visokog

sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Uspostavljanje funkcionalnih institucionalnih osnova u Sistemu

maloljetničkog pravosuđa u BiH biće nadalje pojačano švajcarskom saradnjom u zajedničkom poduhvatu

sa UNICEF-om i SIDA-om. Podrška će takođe biti nastavljena u domeni bezbjednosti ljudi i izgradnje mira,

s posebnim naglaskom na procesuiranje ratnih zločina, podršku svjedocima i deminiranje.

U Sektoru zaštite okoline i klimatskih promjena, Švajcarska će zajedno s Njemačkom razvojnom

bankom (KfW) podržati obnovu sistema vodoosnabdijevanja i odvodnje u gradovima Travnik, Tuzla i

Zenica. Ovaj poduhvat obuhvatiće ulaganja u infrastrukturu, unapređenje okvirnih uslova i mjera

upravljanja vezanih uz usluge vodoosnabdijevanja, s posebnim naglaskom na finansijsku i operativnu

održivost.

Pored podrške pružene u okviru MIPD sektora, Švajcarska će u uskoj saradnji sa WHO i Svjetskom

bankom da podrži aktivnosti BiH vlasti da ojačaju usluge javnog zdravstva s naglaskom na prevenciji

nezaraznih bolesti te posebno kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, u okviru procesa ustavne reforme

biće ponuđena i platforma za konstruktivan dijalog između političara na svim nivoima, ključnih aktera u

organizacijama civilnog društva, građana i stručnjaka.


Vlada Švajcarske učestvovala je u radu sljedećih radnih grupa:

Lokalna uprava

Pravosuđe

Zdravstvo

Jednakost polova i osnaživanje žena

Održiva infrastruktura za zaštitu okoline


Ambasada Švajcarske u Sarajevu

Adresa: Zmaja od Bosne 11 (RBBH, zgrada B), 71000 Sarajevo, BiH

Telefon: +387 33 275 850 Faks: +387 33 570 120


Web-adresa: www.eda.admin.ch/sarajevo


http://www.eda.admin.ch/sarajevo

98

Ujedinjeno Kraljevstvo/Ministarstvo za spoljne poslove

i poslove Komonvelta Ujedinjeno Kraljevstvo/Ministarstvo za spoljne poslove i poslove Komonvelta

Politički pristup

Vlada UK pruža političku i finansijsku podršku Bosni i Hercegovini od njene nezavisnosti. Pomoć koju

obezbjeđuje Vlada UK određena je prioritetima i ciljevima koje je Vlada Njenog Visočanstva utvrdila za

Bosnu i Hercegovinu u sveobuhvatnom Poslovnom planu za BiH.

Kancelarija DFID-a u BiH pri Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva zatvorena je 11. februara 2011. godine, ali

Vlada UK i dalje pruža programsku pomoć preko Ministarstva za vanjske poslove i poslove Komonvelta i

Ministarstva odbrane.

U julu 2011. godine, Vlada UK objavila je novu strategiju koja definiše način na koji će Ujedinjeno

Kraljevstvo promovisati stabilnost i prosperitet u zemljama i regijama u okviru njene interesne sfere.

Strategiju za izgradnju stabilnosti u inostranstvu (The Building Stability Overseas Strategy / BSOS)

zajednički su izradili Ministarstvo za spoljne poslove i poslove Komonvelta (FCO), Odsjek za

međunarodni razvoj (DFID) i Ministarstvo odbrane (MOD). Strategija utvrđuje kako UK može poboljšati

svoju sopstvenu bezbjednost i prosperitet, putem identifikovanja, sprečavanja i okončanja konflikta u

inostranstvu, koristeći svoja diplomatska, razvojna, vojna i bezbjednosna sredstva, kao i jedinstveno

britansko iskustvo, odnose, ugled i vrijednosti. Strategija u cjelini može biti preuzeta sa:

http://www.fco.gov.uk/resources/en/pdf/publications/annual-reports/bsos-july-11

U interesu Vlade UK je da očuva zamah procesa proširenja i napretka koji donosi mir i stabilnost

Zapadnom Balkanu. Program Ponovno ujedinjenje Evrope pomaže u održavanju vizije izgradnje efikasne i

globalno konkurentne EU u bezbjednom susjedstvu. Program to postiže pružajući podršku proširenju EU

i pomažući evropskim partnerskim zemljama da provedu reforme nužne za pristupanje EU. Program se

posebno fokusira na stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu zakona, ljudska prava i

poštovanje i zaštitu manjina. Strategija u cjelini može biti preuzeta sa:

http://www.fco.gov.uk/resources/en/pdf/about-us/what-we-do/diplomatic-influence-values-fund-

2011-12


Vlada Ujedinjenog Kraljevstva alocirala je € 0.12 miliona i isplatila € 0.12 miliona u 2013. godini u formi

grantova u Razvoj privatnog sektora.

http://www.fco.gov.uk/resources/en/pdf/publications/annual-reports/bsos-july-11

http://www.fco.gov.uk/resources/en/pdf/about-us/what-we-do/diplomatic-influence-values-fund-2011-12

http://www.fco.gov.uk/resources/en/pdf/about-us/what-we-do/diplomatic-influence-values-fund-2011-12

99


Radeći u partnerstvu sa drugim donatorima, institucijama vlasti u BiH, parlamentima, civilnim društvom,

pripadnicima akademskog svijeta i medijima, cilj Ujedinjenog Kraljevstva je da pruži podršku i promoviše

reforme koje će pomoći Bosni i Hercegovini u procesu evroatlantskih integracija.

Pored učestvovanja u radu DCF, predstavnici Vlade/Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva aktivno učestvuju

u sektorskim aktivnostima na koordinaciji donatora koje vode lokalne institucije i donatori, u svim

ključnim sektorima, ali sa posebnim naglaskom na sektore pravosuđa i bezbjednosti.

Po zatvaranju Kancelarije DFID-a u BiH, predstavnici Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu će i

dalje ostati članovi upravnog odbora Fonda za reformu javne uprave i vršiti nadzor provođenja projekta

koji finansira DFID (preostala sredstva iznose približno: £1 milion).

0.12

0.12

0.00 0.02 0.04 0.06 0.08 0.10 0.12 0.14


Ujedinjeno Kraljevstvo/ Ministarstvo za spoljnje poslove i poslove Komonvelta (FCO) - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)

Alocirana sredstva(EUR) Isplaćena sredstva (EUR)

3.67

2.92 3.06

4.19

0.67

0.03 0.12

0.00

0.50

1.00

1.50

2.00

2.50

3.00

3.50

4.00

4.50

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Ujedinjeno Kraljevstvo / Ministarstvo za spoljnje poslove i poslove Komonvelta - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grantovi

100


Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu Adresa: Tina Ujevića 8 71000 Sarajevo Telefon: +387 33 282 200 Faks: +387 33 282 203 Web-adrese: http://ukinbih.fco.gov.uk/

http://ukinbih.fco.gov.uk/

101

Sjedinjene Američke Države/ Američka agencija za međunarodni

razvoj (USA/USAID) Sjedinjene Američke Države/ Američka agencija za međunarodni razvoj (USA/USAID)

Politički pristup

Vlada Sjedinjenih Američkih Država nastavlja svoj snažni angažman usmjeren na unapređenje razvoja i

stabilnosti Bosne i Hercegovine. Nova USAID Strategija razvoja i saradnje sa Bosnom i Hercegovinom

2012-2016 doprinosi ostvarenju pomenutih ciljeva Vlade SAD-a u BiH, kroz implementiranje programa

pomoći koji podržavaju napredak Bosne i Hercegovine prema usklađenom ekonomskom prostoru,

efikasnim i transparentnim institucijama vlasti sa snažnim civilnim društvom i multietničkim tolerantnim

društvom. Strateški cilj je da Bosna i Hercegovina bude stabilnija zemlja bliža evroatlantskim

integracijama, što uključuje funkcionalne institucije na nivou BiH, uključivanje manjina u politički proces,

poštivanje Evropske konvencije o ljudskim pravima, rast BDP-a, povećanu ekonomsku konkurentnost i

jasnu strategiju za pristupanje u EU.


Sjedinjene Američke Države / Američka agencija za međunarodni razvoj (USA/USAID) izdvojila je

€23.98 miliona i isplatila € 20.78 miliona u 2013. godini u formi grantova u sljedeće sektore: Pravosuđe

i unutrašnji poslovi Reforma javne uprave, Razvoj privatnog sektora, Zaštita okoline i klimatske

promjene, Društveni razvoj i Međusobno povezani sektori.

6.04

5.17

8.04

0.85

0.63

0.04

7.98

5.06

9.51

0.85

0.63

0.04

0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 8.00 9.00 10.00





Društveni razvoj


Sjedinjene Američke Države / Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini

(milioni evra)


102


Projekti će se i dalje razvijati u skladu sa promjenjivim potrebama Bosne i Hercegovine, a promovisaće se

inicijative koje će obuhvatati i sredstva drugih donatora. Očekuje se da će projekti podrške pomoći dalje

približavanje BiH ka evroatlantskim integracijama. Osoblje Misije Sjedinjenih Američkih Država i dalje će

učestvovati na sastancima koordinacije donatora i konkretnim sektorskim sastancima u oblastima

civilnog društva, vladavini prava i energije.


Osoblje Vlade SAD učestvuje na sastancima opšte koordinacije, bilateralnim sastancima i drugim

forumima. SAD/USAID takođe blisko koordiniše sa drugim donatorima preko konkretnih sektorskih

sastanaka uključujući civilno društvo, vladavinu prava i donatorske grupe iz oblasti energije, da se

izbjegne preklapanje ili udvostručenje napora. USAID sufinansira i zajednički razvija programe sa

nekoliko bilateralnih i multilateralnih donatora.


Ambasada Sjedinjenih Američkih Država Adresa: Robert C. Frasure 1 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 704-000 Faks: +387 33 659-722 E-mail: [email protected] Web-adresa: http://sarajevo.usembassy.gov

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) Adresa: Robert C. Frasure 1 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 704 000 Faks: +387 33 219 298 E-mail: [email protected] Web-adresa: www.usaid.gov; www.usaid.ba

35,17 29.60 28.79

33.56

26.34

30.68

23.98

0.00

5.00

10.00

15.00

20.00

25.00

30.00

35.00

40.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Sjedinjene Američke Države / Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava

(milioni evra)

Grantovi

103

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

Politički pristup

Evropska banka za obnovu i razvoj je međunarodna finansijska institucija, koja promoviše prelaz na tržišnu

ekonomiju u 34 zemalje u području koje se proteže od Centralne Evrope do centralne Azije, uključujući zemlje

južnog i istočnog Sredozemlja. Banka je u vlasništvu 64 zemlje i dvije međuvladine institucije (Evropske

zajednice i Evropske investicione banke).

Ciljevi Evropske banke za obnovu i razvoj usmjereni su na promociju tranzicije prema tržišnoj ekonomiji

putem ulaganja, najvećim dijelom u privatni sektor, na mobilizaciju značajnih direktnih stranih investicija i

podršku privatizaciji i na restrukturisanje i unapređenje rada opštinskih službi, sa ciljem poboljšanja kvaliteta

života građana. Važno je istaknuti da u okviru svih svojih aktivnosti, EBRD promoviše ekološki snažan i održiv

razvoj.

Pristup EBRD-a u rješavanju složenih izazova tranzicije zasnovan je na strategijama, politikama i procedurama.

Regionalna raznolikost među državama u kojima ova banka posluje je velika, i Banka svoje proizvode i fokus

po sektorima prilagođava, kako bi zadovoljila specifične tržišne potrebe svake pojedinačne države. Za svaku

od 27 država u kojima banka posluje, izrađene su i primjenjuju se pojedinačne strategije.

Nadalje, Banka kroz svoje sektorske politike, formalno utvrđuje strategiju u sljedećim sektorima: agrobiznis,

energija, opštinska i infrastruktura zaštite okoline, prirodni resursi, nekretnine, prevoz, telekom, informatika i

mediji.

Do sada, EBRD je najveći institucionalni investitor u Bosni i Hercegovini (BiH) sa 116 projekata i kumulativnim

obimom poslovanja u iznosu većem od €1,6 milijardi.

U 2013. godini, EBRD je potpisala sporazume za 18 novih projekata u iznosu od €207.7 miliona, što je

uključivalo 5 projekata koji se provode u javnom sektoru, u iznosu od € 144.5 miliona, i 13 projekata u

privatnom sektoru, u ukupnom iznosu od € 63,2 miliona. EBRD je usmjerila svoje aktivnosti na pružanje

podrške finansijskim i poslovnim sektorima, te je takođe nastavila da ulaže u ključne infrastrukturne projekte,

koji su od značaja za regionalnu integraciju i razvoj zemlje. Banka je takođe ostvarila odličan napredak u

provođenju velikih infrastrukturnih projekata, sa isplatama koje dostižu €201.4 miliona.


Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izdvojila je € 245.90 miliona i isplatila €196.30 miliona u 2013.

godini u formi zajmova u sljedeće sektore: Razvoj privatnog sektora, Transport i Zaštita okoline i klimatske

promjene.

104


U januaru 2014. godine, Odbor direktora EBRD odobrio je novu trogodišnju strategiju za Bosnu i Hercegovinu.

U novoj strategiji EBRD formuliše podršku namijenjenu za razvoj privatnog sektora kao prioritet od važnosti

za poboljšanje poslovnog okruženja. EBRD će se takođe fokusirati na unutrašnje ekonomske integracije u

zemlji, integracije u regiji, te će i dalje usko koordinisati svoje aktivnosti s partnerima iz EU i Međunarodnih

finansijskih institucija.

U okviru nove strategije za period 2014 – 2016, EBRD će se fokusirati na rješavanje sljedećih izazova:

40.40

146.60

9.30

72.40

119.70

53.80

0.00 20.00 40.00 60.00 80.00 100.00 120.00 140.00 160.00


Sektor transportne i energetske infrastruktture


Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


126.20

250.40

99.60

166.80

71.05

119.00

245.90

0.00

50.00

100.00

150.00

200.00

250.00

300.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

EBRD -Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih kreditnih sredstava (milioni evra)

Krediti

105

Restrukturisanje i širenje lokalnog privatnog sektora: EBRD će svoje aktivnosti usmjeriti na domaće i strane kompanije za investiranje u zemlji i obezbjediti finansijska sredstva za restrukturisanje i širenje manjih lokalnih kompanija. Banka će obezbjediti kreditne linije MSP putem domaćih banaka kao i mikro kredite i ne-finansijsku podršku.

Stvaranje bližih veza sa širim regionalnim tržištima: EBRD će podržavati privatne investicije, poboljšane trgovinske tokove i infrastrukturna unapređenja, i na taj način produbiti regionalnu integraciju. Banka će poticati veći angažman privatnog sektora u unapređenju javne infrastrukture, te će staviti jači naglasak na poboljšanju standarda u skladu sa EU normama.

Promovisanje efikasnijeg i održivijeg korištenja sredstava: EBRD će obezbjediti finansiranje za unapređenje energetske efikasnosti i efikasnosti sredstva za korporativne klijente u privatnom i javnom sektoru kao i za restrukturisanje i komercijalizovanje opštinskih komunalnih kompanija, te će nastaviti aktivan dijalog u vezi politike rada.


U okviru svojih aktivnosti u BiH, EBRD će nastojati da uskladi svoje poslovanje sa prioritetima lokalnih vlasti i

blisko sarađivati sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama i donatorima, uključujući Evropsku uniju.

Banka će ovu saradnju ostvariti kroz sufinansiranje odabranih projekata i koordinaciju inicijativa vezanih za

dijalog o politici.

Konkretno, Banka će koordinisati, i ukoliko je to moguće, provoditi zajedničke operacije sa Evropskoom

investicionom bankom i Svjetskom bankom u okviru Zajedničkog akcionog plana Međunarodnih finansijskih

institucija za rast.


Evropska banka za obnovu i razvoj

Adresa: Fra Anđela Zvizdovića 1, B/15

71000 Sarajevo, BiH

Telefon: +387 33 667 945

Faks: +387 33 667 950


Web-adresa: http://www.ebrd.com

http://www.ebrd.com/

106

Evropska unija (EU) Evropska unija (EU)

Politički pristup

Glavni strateški cilj trenutne pomoći Bosni i Hercegovini je podrška državi u njenoj tranziciji iz statusa

potencijalnog kandidata, preko kandidatskog statusa, do punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Kao

potencijalni kandidat za prijem u EU, Bosna i Hercegovina koristi prve dvije komponente Instrumenta za

pretpristupnu pomoć (IPA), koje su joj na raspolaganju od 2007. godine: Komponenta I za podršku u tranziciji

i institucionalnoj izgradnji i Komponenta II za prekograničnu saradnju. Tokom perioda 2007-2013, EU je

izdvojila je za BiH ukupno €593 miliona, dok je iznos od €47,3 miliona predviđen za 2013. godinu.


Evropska unija (EU) je izdvojila €80.52 miliona i isplatila € 43.22 miliona u 2013. godini u formi grantova u

sljedeće sektore: Unutrašnji poslovi i pravosuđe, Reforma javne uprave, Razvoj privatnog sektora, Transport,

Zaštita okoline i klimatske promjene, Društveni razvoj, Međusobno povezani sektori.

Pored nacionalnih programa, BiH ima mogućnost korištenja i IPA višekorisničkih programa kojima se pruža

podrška mjerama od zajedničkog interesa za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku, poput razvoja infrastrukture,

institucionalne izgradnje, provođenja Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA), borbe

protiv organizovanog kriminala, zaštite okoline, energije, regionalne trgovinske integracije, te prekogranične

saradnje.

Višekorisnički programi pružaju podršku područjima od ključnoga interesa za evropske integracije kao što su

oporezivanje i carine, statistike, javna uprava putem inicijative Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj

11.44

10.98

2.93

4.24

5.41

8.21

0.00

15.00

15.93

6.05

9.65

17.89

14.19

1.82

0.00 2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 12.00 14.00 16.00 18.00 20.00






Društveni razvoj


Evropska unija (EU) - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


107 (OECD) -Podrška promovisanju uprave i rukovođenja u državama (SIGMA), te horizontalne podrške putem

Kancelarije za razmjenu informacija o tehničkoj pomoći (TAIEX). Značajni rezultati višekorisničkih programa

uključuju, između ostaloga, saradnju tužioca u regiji, te uzajamnu pravnu pomoć između sudova, poboljšanu

policijsku saradnju, integrisano upravljanje granicama, i saradnju po pitanjima migracija.

Još od 2007. godine, IPA instrument se kroz svoje nacionalne i multikorisničke programe, bavi ispunjavanjem

političkih i ekonomskih uslova u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP) i usaglašavanjem s evropskim

standardima, kroz podršku Bosni i Hercegovini u uspostavi regulatornih sistema i njenu pripremu za

predstrukturne IPA fondove kao i pružanjem podrške njenom učešću u programima prekogranične saradnje

sa susjednim državama i državama članicama EU.

BiH je ostvarila ograničen napredak u provođenju preostalih reformi koje zahtijeva SAP, počev od pripreme

prethodnih strateških dokumenata Evropske komisije (Višegodišnji indikativni dokumenti za period 2011.-

2013.). Ispunjavanje političkih preduslova koji su definisani SAP-om, kroz veću efikasnost izvršnih i

zakonodavnih tijela, unapređenje koordinacije između države i entiteta, te dogovor u vezi s reformom

policijskih struktura predstavlja kontinuisan i značajan izazov za BiH. IPA takođe pomaže jačanje

administrativnih, odnosno kapaciteta uprave, te obezbjeđuje podršku Bosni i Hercegovini u aktivnostima na

ustavnoj reformi, kao i reformi policije i pravosuđa.

Kako bi nastavila podršku po pitanju ispunjenja političkih kriterija, EU dodatni naglasak stavlja na dijalog s

civilnim društvom, razvoj nezavisnih i profesionalnih medija i očuvanje kulturne baštine. IPA pomaže i u borbi

protiv korupcije, te podržava Bosnu i Hercegovinu u ispunjenju njenih obaveza prema povratnicima,

manjinama i ugroženim kategorijama u implementaciji Strategije deminiranja.

Nekoliko ekonomskih pokazatelja daju razloga za zabrinutost, uključujući visoku stopu nezaposlenosti i

spoljnje debalanse. Pored toga, negativni trendovi u javnoj potrošnji stvaraju prepreke društvenom i

ekonomskom oporavku. Kako bi se državi pomoglo u ispunjavanju ekonomskih kriterija SAP-a, IPA

obezbjeđuje podršku za stabilizovanje makroekonomskoga okruženja, te smanjenje javne potrošnje i

unapređenje njenog kvaliteta, kako bi se stvorilo povoljno poslovno okruženje. Povećanju zaposlenosti

trebala bi doprinijeti i reforma sistema obrazovanja i tržišta rada, te razvoj istraživačke politike. Podrška

vezana za ispunjenje ekonomskih uslova, se takođe pruža i sektorima trgovine, zdravstva, malim i srednjim

preduzećima, te lokalnom ekonomskom razvoju. Ukupno 103,9 miliona evra u okviru IPA-e alocirano je za

ublažavanje efekata finansijske i ekonomske krize u BiH, kroz saradnju sa međunarodnim finansijskim

institucijama, te realizacijom aktivnosti vezanih za razvoj MSP-a, kao i podršku institucionalnoj izgradnji

regulatornih tijela i tijela zaduženih za nadzor u finansijskom sektoru.

BiH je do sada postigla samo ograničen napredak u približavanju i usaglašavanju svoga zakonodavstva i

politika rada s acquis-om. Kako bi se državi pomoglo u ispunjavanju uslova iz SAP-a, koji se odnose na acquis,

IPA pomaže u izradi i implementaciji strategija i politika približavanja i usaglašavanja s evropskim acquis-om u

oblasti unutrašnjeg tržišta, sektorskih politika djelovanja i pravde, slobode i bezbjednosti. IPA naglasak stavlja

na poljoprivredu i ruralni razvoj, transport i energiju. Podrška se pruža i u oblasti zaštite okoline,

infrastrukturnog kvaliteta, carina i oporezivanja.

Pomoć u okviru komponente koja se odnosi na prekograničnu saradnju, pruža se u svrhu podrške

učestvovanju BiH u saradnji sa svojim susjedima (Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom), te u prekograničnom

108 IPA programu saradnje u jadranskoj regiji s članicama EU i drugim zemljama Zapadnog Balkana (Albanija, Crna

Gora i Srbija), te transdržavnim programima ‘Jugoistočna Evropa’ i ‘Mediteran’, Evropskoga fonda za

regionalni razvoj (ERDF).


Evropska unija će nastaviti da pruža podršku Bosni i Hercegovini u njenim nastojanjima na polju reforme i

usklađivanja sa zakonima EU kako bi postala potpuno spremna za preuzimanje obaveza u okviru članstva u

Evropskoj uniji.

Pored toga, Agenda Evropa 2020. nudi državama u okviru proširenja značajnu inspiraciju za provođenje

reformi. Bosna i Hercegovina je pozvana da razmotri prioritete unutar strategije i izvrši prilagođavanje

glavnim izazovima u nacionalnom kontekstu. Politikom proširenja takođe se pruža podrška Strategiji Evropa

2020 u dijelu koji se odnosi na proširenje unutrašnjeg tržišta i bolju saradnju u područjima u kojima je

prekogranična saradnja od ključne važnosti.

Kako bi se povećao uticaj IPA pomoći i snažnije usmjerio naglasak na rezultate koje je moguće postići, EU se

odlučila usmjeriti na ciljne sektore. Sektorski pristup će omogućiti saradnju između donatora i korisnika, po

mogućnosti pod vodstvom vlasti BiH, uklonivši time dupliciranje aktivnosti i obezbjedivši bolju efikasnost i

efektivnost. Ovo bi zauzvrat trebalo pružiti mogućnost svim stranama da usmjere veću pažnju na rezultate

postignute zajedničkim trudom.

Utvrđeni su sljedeći prioriteti IPA podrške za period 2011 -2013:

Podrška jačanju vladavine prava putem pružanja pomoći državi u njenim aktivnostima na reformi

sektora pravde i na polju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Poboljšanje kapaciteta i efikasnosti javne uprave i uspostava profesionalne državne službe kako bi se

poduprli napori koje država ulaže u unapređenje rada institucija na svim nivoima vlasti.

Podrška društvenom i ekonomskom razvoju, posebno pružanje pomoći državi u njenim aktivnostima

na razvoju sektora malih i srednjih preduzeća kako bi se smanjila stopa nezaposlenosti i izvršila

reforma obrazovnoga sistema, kako bi se okvir stručne spreme uskladio sa zahtjevima tržišta, i

ostvarila ulaganja u oblasti transporta i infrastrukture zaštite okoline.

Dužina trajanja procesa, kojim se neka država približava EU, zavisi o tempu političkih, ekonomskih, te reformi

zakonodavstva i uprave, koje ta država provodi. EU ove napore podržava, ne samo kroz finansijsku pomoć,

nego i kroz intenzivne savjete i dijalog u oblasti politika. Međutim, odgovornost za ove promjene je na samoj

državi i ne zavisi isključivo od dostupnosti pomoći donatora.


U cilju unapređenja efikasnosti i efektivnosti u pružanju pomoći, kroz koordinaciju rada donatora, Evropska

komisija i zemlje članice EU obezbjeđuju koordinaciju programa pomoći za koje su nadležni. Ta se

koordinacija proširila i na međunarodne finansijske institucije i na ostale donatore izvan EU. Na nivou BiH se

redovno organizuju sastanci koordinacije s međunarodnim finansijskim institucijama, kao i s donatorima iz i

109 izvan EU. Fokus je, uglavnom, usmjeren na stratešku orijentaciju i nacionalnu i regionalnu dimenziju IPA

planiranja i programiranja. Pored toga se, u kontekstu IPA odbora, redovno se održava koordinacija između

Evropske komisije i država članica EU.

Bliska koordinacija se održava i sa Svjetskom bankom, EBRD, Evropskom investicionom bankom (EIB), te

Njemačkom razvojnom bankom (KfW), posebno u oblastima transporta, energije i okolinske infrastrukture u

okviru kojih Evropska komisija finansira projektiranje, studije, radove i tehničku pomoć koja je potrebna, kako

bi se ispunili uslovi za dobivanje finansijskih sredstava od međunarodnih finansijskih institucija. Pored toga,

Evropska komisija i međunarodne finansijske institucije sarađuju i u okviru Investicionog okvira za Zapadni

Balkan (WBIF).

Aktivnosti na saradnji s EIB, EBRD i KfW znatno su unapređene u okviru aktivnosti koje se preduzimaju na

ublažavanju finansijske i ekonomsku krize. To je dovelo do izrade paketa mjera protiv krize u okviru IPA-e za

2009. i 2010. godinu, s ciljem ublažavanja efekata međunarodne ekonomske i finansijske krize na BiH, u

skladu sa zahtjevom Bosne i Hercegovine.

Pored toga, EU Delegacija održava redovnu koordinaciju s drugim donatorima, kroz bilateralne sastanke,

sektorske radne grupe i druge sektorske forume u oblastima kao što su reforma pravosuđa i maloljetničko

pravosuđe, borba protiv korupcije, reforma javne uprave, poljoprivredni i ruralni razvoj, energetska

efikasnost, zaštita okoline, povratak, polna ravnopravnost, ljudska prava, socijalna zaštita i obrazovanje,

civilno društvo, te u brojnim drugim oblastima. Prethodno opisani mehanizmi koordinacije obezbjeđuju da

pomoć koju pruža EU i drugi donatori, djeluje u sinergiji, te da se u najvećoj mogućoj mjeri, međusobno

nadopunjuju.

EU Delegacija, pored toga, pruža podršku lokalnim institucijama, kao što su Direkcija za evropske integracije

BiH i Ministarstvo finansija i trezora BiH u njihovim nastojanjima i aktivnostima na koordinaciji rada donatora.

EU je zajedno sa drugim donatorima u Bosni i Hercegovini i korisničkom institucijom, nedavno odlučila

postepeno uvesti sektorski pristup u planiranju i programiranju IPA pomoći kako bi se unaprijedio uticaj

pretpristupne pomoći i povećala efikasnost koordinacije rada donatora.


Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini Adresa: Skenderija 3a 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 254 700 Faks: +387 33 666 037 E-mail: [email protected] Web-adresa: http://www.europa.ba/

http://www.europa.ba/

110



Politički pristup

Evropska investiciona banka je finansijska institucija Evropske unije za dugoročno finansiranje investicionih

projekata. Zadatak Banke je da daje doprinos integraciji, uravnoteženom razvoju i ekonomskom i društvenom

jedinstvu zemalja članica EU. Evropska investiciona banka prikuplja značajan obim finansijskih sredstava na

tržištima kapitala, koje zatim posuđuje pod povoljnim uslovima za implementiranje projekata koji unapređuju

ciljeve definisane politikom EU. EIB kontinuisano usklađuje svoje aktivnosti sa dešavanjima i promjenama u

politikama EU. Operativni plan za period 2012-2014 je odgovor na okolnosti u okruženju u kome Evropa ima

težak zadatak da procijeni negativni uticaj ekonomske krize dok u isto vrijeme pokušava da ubrza svoju

tranziciju ka mudrijoj, ekološki odgovornijoj i održivoj ekonomiji.

EIB je na zapadnom Balkanu aktivan od 1977. godine i danas je jedan od najvećih međunarodnih finansijera u

toj regiji. EIB je u decembru 2009. godine zajedno sa Evropskom komisijom, Razvojnom bankom Savjeta

Evrope i Evropskom bankom za obnovu i razvoj uspostavio Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), kao

zajednički fond za dodjelu grantova i zajedničko kreditiranje prioritetnih investicija u regiji. Cilj je da se

pojednostavi pristup kreditnim sredstvima putem udruživanja i koordinisanja različitih izvora finansijskih

sredstava i tehničke pomoći.


Evropska investiciona banka (EIB) izdvojila je € 108.14 miliona i isplatila € 70.00 miliona u 2013. godini u

formi kredita u sljedeće sektore: Razvoj privatnog sektora, Sektor transportne i energetske infrastrukture.

25.00

45.00

36.48

71.67

0.00 10.00 20.00 30.00 40.00 50.00 60.00 70.00 80.00



Evropska investiciona banka (EIB) - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


111


Evropska investiciona banka, zajedno sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama, posebno sa EBRD,

Svjetskom bankom i Razvojnom bankom Savjeta Evrope kao i drugim bilateralnim donatorima, sufinansira

značajne projekte u regiji. Banka takođe nastavlja blisku saradnju sa Evropskom komisijom i Evropskom

agencijom za obnovu, u cilju pripreme i sufinansiranja projekata sa budžetskim sredstvima EU koja su

obezbjeđena kroz novi EU Instrument za predpristupnu pomoć ( IPA).


Evropska investiciona banka Adresa: 98-100, boulevard Konrad Adenauer, L-2950 Luxembourg Telefon: (+352) 43 79 1 Faks: (+352) 43 77 04 Web-adresa: www.eib.org

137.62

250.12

283.26

194.76 215.51

153.81

108.14

0.00

50.00

100.00

150.00

200.00

250.00

300.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

EIB - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih kreditnih sredstava (milioni evra)

Krediti

http://www.eib.org/

112

Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF)

Politički pristup

U okviru MIPD Sektora pravosuđa i unutrašnjih poslova, u podsektoru pravosuđa, UNICEF je usmjeren na

pružanje podrške za unapređenje strategije i usluga za najugroženije grupe. UNICEF pruža tehničku pomoć na

nivou politike relevantnim ministarstvima u provođenju zakona i koja reaguju u slučajevima kada djeca dolaze

u kontakt sa zakonom, u skladu sa međunarodnim standardima. UNICEF se fokusira na jačanje sistema zaštite

putem decentralizovanih inkluzivnih usluga i mehanizama upućivanja. Ovim intervencijama UNICEF nastoji da

zaštiti djecu i žene od nasilja, obezbjedi ostanak djece u njihovim porodicama i promoviše alternative za

njihovu institucionalizaciju i pritvor.

U okviru MIPD Sektora društvenog razvoja (podsektori socijalna uključenost, obrazovanje i zdravstvo

uključeni su ovaj Sektor jer ne postoji MIPD podsektor se odnose na zdravstvo), UNICEF je usmjerio svoje

aktivnosti na sljedeće programske kompomonente 1) Socijalnu uključenost, sa ciljem da se rješe nedostaci

institucionalnih kapaciteta za formulisanje politika zasnovanih na činjenicama, na različitim nivoima vlasti u

BiH. Ovaj program podržava reformu socijalnog sektora, formulisanje politika i budžeta, i usmjeren je na

ugroženu i socijalno isključenu djecu, na osnovu kvantitativne i kvalitativne analize pojedinačnih podataka i

pregleda politika kroz sve socijalne sektore. Glavna programska područja uključuju socijalnu zaštitu i

uključenost, izradu i analizu socio-ekonomske politike, komunikacije za razvoj (C4D) i uspostavljanje

partnerstava za dječja prava. 2) U oblasti zdravstva, UNICEF sarađuje sa vlastima BiH na izradi politika rada,

uspostavi integrisanih službi među sektorima i rješavanja nedostataka koji pogađaju marginalizovanu djecu i

porodice. Projekti pružaju podršku ministarstvima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, te civilnom

društvu kako bi se osposobili za primjenu inkluzivnih politika rada i strategija i poboljšao rad dječjih

zdravstvenih službi i službi za razvoj u ranom djetinjstvu; kako bi se proveli akcioni planovi za imunizaciju; i

unaprijedili kapaciteti za poboljšanje nutritivnog statusa. Integrisani pristup razvoju djece u ranom

djetinjstvu (IECD) postao je dio razvojnih aktivnosti na nivou zemlje, distribuirane su analize stanja na

entitetskom nivou, usvojene su entitetske politike rada u oblasti razvoja djece u ranom djetinjstvu (ECD) i

IECD Centri za integrisani pristup se fokusiraju na marginalizovane grupe djece i porodice. 3) U oblasti

obrazovanja, UNICEF sarađuje sa svim partnerima na pružanju podrške ministarstvima obrazovanja,

opštinama i organizacijama civilnog društva u provođenju politike rada i strategija na unapređenju kvaliteta

osnovnog obrazovanja, kroz izgradnju institucionalnog kapaciteta i unapređenje standarda pripreme za

školovanje. U oblasti predškolskog obrazovanja, UNICEF radi na mobilizovanju partnera i razvoju svijesti o

važnosti ranog učenja, sa naglaskom na razvoj školskih standarda i kapaciteta i pružanju podrške

predškolskim programima na lokalnom nivou. Više projekata ima za cilj promociju inkluzivnog i

međukulturalnog obrazovanja. Program takođe radi na jačanju sposobnosti mladih preko aktivnosti na

lokalnom nivou, a ulažu se napori i na jačanju veza između sektora obrazovanja i tržišta rada.

113


Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) izdvojio je € 3.14 miliona i isplatio € 3.04 miliona u 2013. godini u

formi grantova u sljedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Reforma javne uprave, Društveni razvoj.203

203 UNICEF ulaže značajna sredstva u Sektor zdravstva, koji nije klasifikovan u okviru MIPD sektora/podsektora. Iz ovog razloga, ulaganja u okviru ovog

Sektora uključena su u Sektor društvenog razvoja.

Takođe treba napomenuti da je UNICEF prima značajne iznose sredstava od EU, SDC, SIDA i USAID (prikazano u njihovim ulaganjima) za provođenje

projekata vezanih za socijalnu zaštitu i inkluziju i pravdu za djecu.

0.44

0.16

2.54

0.44

0.16

2.54

0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50 3.00



Društveni razvoj

Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


1.12

1.52

1.10

1.70

2.47

2.73

3.14

0.00

0.50

1.00

1.50

2.00

2.50

3.00

3.50

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant sredstava (milioni evra)

Grantovi

114


Sveobuhvatni cilj UNICEF-a u BiH u narednim godinama je da podrži napore BiH da ubrza ostvarivanje

univerzalnih dječjih prava, kroz promovisanje veće socijalne uključenosti, posebno onih najugroženijih,

isključene djece i porodica (djece sa teškoćama u razvoju, djece pripadnika manjinskih naroda, uključujući

Rome i djece u siromašnim zajednicama), putem smanjenja razlika, nejednakosti i diskriminacije i jačanja

socijalne kohezije među različitim grupama. Program će doprinijeti u provođenju Konvencije o pravima

djeteta, Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije nad ženama, Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom i ostvarivanja Agende globalnog razvoja nakon 2015. godine. Glavni prioriteti uključivaće

sljedeće: praćenje prava djece, socijalnu zaštitu, pravdu za djecu, obrazovanje u ranom djetinjstvu i dobrobit

za svu djecu, uključujući i djecu s teškoćama u razvoju i romsku djecu. U ovu svrhu, UNICEF BiH rješavaće

sljedeće ključne probleme: i) kako bi se unaprijedilo poticajno okruženje putem omogućavanja

međusektorske koordinacije i jačanja kapaciteta za formulisanje, provođenje i budžetiranje politika i zakona

vezanih za djecu, ii) jačali sistemi i kapaciteti za pravedno pružanje kvalitetnih i inovativnih usluga, posebno

za najugroženiju i isključenu djecu, te iii) kako bi se povećala potražnja kroz uspješno zagovaranje smanjenja

naknada za socijalne usluge i demonstriralo pružanje kvalitetnih usluga, promovisao dohvat usluga i osnažila

prava nosioca usluga, posebno prava najugroženijih porodica.

UNICEF BiH će da:

a) omogući dijalog na nivou BiH u pogledu društvenih normi koje pogoduju djeci, uključujući putem

komunikacije za društvene promjene, kako bi se pokrenule pozitivne promjene u ponašanju i stavovima;

b) nastupa kao zagovornik snažnog nezavisnog glasa za djecu i adolescente;

c) pomaže jačanje sistema za praćenje prava djeteta;

d) imati uticaja pri raspodjeli sredstava namijenjenih djeci;

e) doprinese formulisanju i jačanju kapaciteta za pružanje efikasnih i inovativnih usluga i olakša određivanje

troškova i procjenu modela i programa politika rada;

f) davati savjete u vezi politika zasnovanih na činjenicama i tehničku stručnost; i

g) omogućiti razmjenu znanja.

Ove osnovne uloge odražavaju temeljne normativne principe pristupa zasnovanog na ljudskim pravima i

razvoju, ravnopravnost polova i održivosti okoline. Osim toga, one se podudaraju sa strategijama provođenja

UNICEF–ovog Strateškog plana i regionalnih zajedničkih strategija za period 2014-2017. UNICEF BiH će takođe

pomno pratiti i utvrditi pretpostavke i rizike za ostvarenje očekivanih rezultata. Ovo podrazumjeva politička

kretanja koja bi mogla ugroziti reformske procese i dovesti do socijalnih nemira kao i prirodne katastrofe kao

što su poplave, zemljotresi i ekstremne temperature. U tom kontekstu, UNICEF će da nastavi podupirati

napore BiH da ojača smanjenje rizika od katastrofa i otpornost djece, porodica, zajednica i sistema u BiH.


UNICEF učestvuje u aktivnostima na sastancima koordinacije donatora radi jačanja partnerskih odnosa,

stvaranja sinergija, optimizacije programskih rezultata kako bi pitanja iz oblasti ljudskih prava i polne

ravnopravnosti bila efektivno zastupljena u okviru razvojnih aktivnosti.

115 Saradnja i strateški partnerski odnosi sa Delegacijom EU i predstavnicima svih nivoa vlasti u BiH, bila je od

ključne važnosti za jačanje Sistema socijalne zaštite i uključenosti (SPIS) u BiH. UNICEF je učestvovao u

zajedničkoj Inicijativi za uspostavu sistema pravednog obrazovanja u BiH i predsjedava sastancima

Međunarodnog foruma za koordinaciju obrazovanja.

UNICEF takođe u bliskoj saradnji koordiniše rad sa vlastima BiH, Švedskom/SIDA-om, Švajcarskim / SDC-om,

Visokim sudskim i tužilačkim savjetom, kao i drugim partnerima, u jačanju sistema pravosuđa u BiH (tj. putem

Međuresorne grupe za maloljetničko pravosuđe i Upravnog odbora za projekat maloljetničkog pravosuđa ). U

okviru zdravstvenog podsektora, UNICEF podržava i učestvuje u radu radne grupe ili sastancima koordinacije u

koji se odnose na imunizaciju, razvoj u ranom djetinjstvu, intervencije u ranom djetinjstvu (da se otkriju zastoji

u razvoju) i ishranu.

Nadovezujući se na pozitivna iskustva iz prošlosti, nastaviće se provoditi aktivnosti na mobilizaciji sredstva za

zajedničke UN programe, jačanjem postojećih partnerstva sa zakladnim fondovima u kojima učestvuje veći

broj donatora (UNHSTF, PBF) kao i sa bilateralnim i drugim potencijalnim donatorima. U kontekstu pojačane

koordinacije UN, očekuje se da će se intenzivirati finansiranje zajedničkih programa. UNICEF predsjedava

Radnom grupom UN-a koja se bavi pitanjima populacije Roma i povezuje se sa ključnim involviranim

akterima.

UNICEF takođe pruža podršku u uspostavi mehanizama koordinacije i planova za nepredviđene situacije, za

pripremljenost i odgovor u slučaju kada nastupi izvanredna situacija u zemlji.


Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) Adresa: Zmaja od Bosne b.b 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 293 600 Faks: + 387 33 642 970 E-mail: [email protected] Web-adrese: www.unicef.org/bih ; www.unicef.ba


http://www.unicef.org/bih

http://www.unicef.ba/

116

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP)

Politički pristup

Politički pristup UNDP-a je u potpunosti usaglašen sa Akcionim planom Programa UNDP-a za BiH (CPAP),

dogovorenim Okvirom Ujedinjenih naroda za razvojnu pomoć (UNDAF), te sa prioritetnim područjima koje su

domaće vlasti definisale Strategijom razvoja BiH i Strategijom socijalne uključenosti. UNDP će nastaviti da

pruža podršku vlastima BiH u procesu njenog pristupanja Evropskoj uniji i u tom procesu će se usmjeriti na

područja u kojima UNDP ima komparativne prednosti, sa naglaskom na razvoj kapaciteta, razvoj privatnoga

sektora kroz inkluzivni tržišni pristup, polnu ravnopravnost, održivi razvoj i pristup razvoju zasnovanom na

poštivanju ljudskih prava. Akcioni plan Programa UNDP-a za BiH (CPAP) za period 2010-2014, usvojen od

strane svih nivoa vlasti BiH, rezultat je širokog konsultativnog procesa sa relevantnim partnerima na svim

nivoima vlasti, civilnog društva i drugim partnerima. Akcioni plan predstavlja načelni okvir provođenja

aktivnosti UNDP-a u Bosni i Hercegovini i podijeljen je u četiri osnovne programske oblasti: Regionalni i

ruralni razvoj, Uprava i socijalna uključenost, Zaštita okoline i energija, te Bezbjednost ljudi i pravosuđe.

Sektori prikazani u grafikonu ispod ugrađeni su u spomenute četiri oblasti CPAP-a.


Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) izdvojio je € 12.51 miliona i isplatio € 11.57 miliona u 2013.

godini u formi grantova u sljedeće sektore: Pravosuđe i unutrašnji poslovi, Reforma javne uprave, Razvoj

privatnog sektora, Zaštita okoline i klimatske promjene, Društveni Razvoj, Međusobno povezani sektori.204

204 UNDP je u in 2013. godini ukupno isplatio € 18 miliona, što uključuje finansijsku podršku Evropske unije, Vladu Holandije, Vladu Sjedinjenih Američkih Država / USAID, Vladu Švedske /SIDA, Vladu Švajcarske/SDC, Vladu Ujedinjenog Kraljevstva i Vladu Republike Češke.

0.97

0.22

0.05

2.27

0.23

8.02

0.97

0.22

0.05

2.27

0.23

8.81

0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 8.00 9.00 10.00





Društveni razvoj


Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) - Aocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


117


Kao što je prethodno navedeno, programski fokus UNDP-a detaljno je opisan u Akcionim planu Programa

UNDP-a za BiH koji je odobren od vlasti BiH. Sve inicijative navedne u AP biće ključne za ostvarenje

srednjoročniih i dugoročnih razvojnih ciljeva vezanih za mandat UNDP.


Saradnja Kancelarije UNDP-a u BiH sa međunarodnim organizacijama, uključujući Evropsku komisiju, Sida-u,

SDC i Vlade Holandije, Španije i Norveške, nastavlja se u okviru niza projekata, koji će se provoditi tokom i

nakon 2013. godine. Četiri projekta MDG-Fonda ulaze u finalnu fazu i očekuje se da će biti okončani u 2013.

godini. Dalja konsolidacija saradnje i koordinacije u okviru Tima UN-a u BiH rezultovala je osmišljavanjem

izvjesnog broja novih zajedničkih aktivnosti i programa.


Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) Adresa: Zmaja od Bosne b.b. 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 293 400 Faks: +387 33 552 330 E-mail: [email protected] Web-adresa: www.un.ba

10.81 10.92 9.94

12.25 13.28

16.48

12.51

0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

16.00

18.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) - Istorijski prikaz tokova pomoći akiciranih grant sredstava (milioni evra)

Grantovi


http://www.un.ba/

118

Svjetska banka Svjetska banka

Politički pristup

Nakon realizacije uspješne saradnje sa BiH tokom perioda postkonfliktne rekonstrukcije, Grupa Svjetske

banke ostaje posvećena nastavku kontinuiranog partnerstva sa BiH vlastima, u nastojanju iznalaženja

rješenja ekonomskih i društvenih izazova, sa kojim se zemlja trenutno suočava. Konkretno, novom

Strategijom partnerstva sa BiH za period 2012.-2015., Grupa Svjetske banke podršku planira usmjeriti u tri

oblasti koje se međusobno podržavaju:

Konkurentnost: podrška ekonomskom rastu kroz rješavanje zastoja u ostvarivanju konkurentnosti i bržem proizvodnom rastu (kao što su podrška makroekonomskoj stabilnosti, investicije u navodnjavanju, zemljišna registracija, regionalni transport, i kroz olakšavanje pristupa MSP-a izvorima finansiranja);

Socijalna uključenost: nastavak podrške poboljšanju životnog standarda, što uključuje lakši pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti i osnovnim uslugama za šire slojeve društva, podršku reformi programa socijalne pomoći što bi trebalo omogućiti usmjeravanje pomoći prema istinski ugroženim dijelovima populacije i jačanje penzionog sistema;

Održivost okoline: podrška projektima koji bi trebali osigurati održivo korištenje prirodnih resursa, kao što su voda i šume, sa kojima je BiH neuobičajeno obdarena, kao i priprema za sve veći rizik od poplava i suša.


Svjetska banka (SB) planirala da izdvoji € 30.61 miliona i zapravo isplatila € 24,67 miliona u 2013. godini

formi grantova i kredita u sljedeće sektore: Reforma javne uprave, Razvoj privatnog sektora, Zaštita okoline i

klimatske promjene, Društveni razvoj.

2.43

11.51

2.01

5.73

2.43

17.45

5.01

5.73

0.00 2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 12.00 14.00 16.00 18.00 20.00




Društveni razvoj

Svjetska banka (SB) - Alocirana i isplaćena sredstva po sektorima u 2013. godini (milioni evra)


119


Projekti koji su trenutno u fazi pripreme i koji su planirani da budu odobreni u fiskalnoj 2013. godini (FG)

obuhvataju: nastavak Projekta registracije zemljišta (USD 30 miliona), i projekat regionalnog transporta

Sanacija vodotoka rijeke Save (USD 31 milion, sufinansiran od EU u iznosu od EUR 5.6 miliona) i regionalni

Program ekologije Jadranskog mora finansiran iz GEF granta (USD 20 miliona). U skladu s regionalnom

Inicijativom Zapadnog Balkana za upravljanje poplavama i sušom koja je u fazi pripreme, očekuje se da će u

FG 13 započeti pripreme BiH Projekta za kratkoročnu zaštitu od poplava i ublažavanje posljedica od poplava.

Pored ovoga, Svjetska banka je spremna da pomogne vlastima BiH u provođenju strukturnih reformi za

2.58

28.04

0.00

5.00

10.00

15.00

20.00

25.00

30.00

35.00

Alocirana sredstva (EUR)

Svjetska banka (SB) - Poređenje kredita i grantova u 2013. godini (milioni evra)

Krediti

Grantovi

0.04 0.01 2.12 2.62 2.70 2.58 2.58 11.21 12.12

24.64

126.91

58.03

37.96 28.04 11.25 12.13

26.76

129.53

60.73

40.54 30.62

0.00

20.00

40.00

60.00

80.00

100.00

120.00

140.00

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

SB - Istorijski prikaz tokova pomoći alociranih grant i kreditnih sredstava (milioni evra)

Grantovi Krediti Ukupno ODA

120 ublažavanje uticaja ekonomske krize putem Kredita za razvojnu politiku (u iznosu do 200 miliona USD).

Projekti u koje će biti usmjerena podrška u 2014. i 2015. godini biće identifikovani nakon konsultacija sa BiH

vlastima.


Pored učešča u kvartalnim sastancima Foruma za koordinaciju donatora, Svjetska banka takođe učestvuje i u

nekoliko aktivnosti na koordinaciji donatora na nivou sektora. Posebno treba spomenuti sektorsku

koordinaciju u okviru energetskog sektora, za koji su koordinirano obezbjeđena značajna finansijska sredstva

donatora. Sektor poljoprivrede takođe predstavlja dobar primjer koordinacije donatora. U oba sektora

domaće institucije su igrale vodeću ulogu u koordinaciji rada donatora.

Pored ovoga, Svjetska banka održava periodične sastanke koordinacije sa međunarodnim finansijskim

organizacijama aktivnim u Bosni i Hercegovini (EU, EBRD, EIB, KfW, CEB, MMF) kao i sa drugim razvojnim

partnerima, ponajprije sa Sida-om i USAID-om, kako bi kroz bolju koordinaciju i partnerski odnos postigla

optimalne rezultate u okviru različitih programa.


Svjetska banka Adresa: Fra Anđela Zvizdovića 1, B17 71000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 251 500 Fax: +387 33 226 945 E-mail: [email protected] Web-adresa: www.worldbank.ba


121

Međunarodna finansijska korporacija u

Bosni i Hercegovini Međunarodna finansijska korporacija u Bosni i Hercegovini (IFC)

Politički pristup

Međunarodna finansijska korporacija (IFC) pruža sveobuhvatna rješenja za rješavanje izazova sa kojima se

suočavaju zemlje u razvoju, kroz podršku koja zadovoljava konkretne potrebe korisnika, posebno u oblastima

infrastrukture, proizvodnje, agrobiznisa, usluga i financijskih tržišta.

IFC najčešće sarađuje sa privatnim sektorom na poticanju preduzetništva i izgradnji održivog poslovanja, kroz

pružanje savjetodavnih usluga širokog spektra, uključujući socijalne standarde i standarde upravljanja,

energetsku efikasnost i lance snabdijevanja.

Kroz finansijsku podršku kompanijama u privatnom sektoru, IFC im omogućava lakši pristup inostranim i

domaćim tržištima kapitala, a kroz savjetodavne usluge pomaže iniciranje investicija u privatnom sektoru,

neophodnih za širenje poslovanja, stvaranje novih radnih mjesta i rast ekonomije.

Bosna i Hercegovina postala je član i dioničar IFC korporacije 1996. godine. Od tog vremena, IFC je u BiH

uložio iznos od €285.05 miliona, uključujući i € 17,38 miliona mobiliziranih od strane IFC partnera, u 45

projekata u različitim sektorima, uključujući finansijski i zdravstveni sektor, komunalnu infrastrukturu,

agrobiznis, građevinarstvo i proizvodne djelatnosti.

Strategija IFC u Bosni i Hercegovini usmjerena je na sljedeće prioritete: (i) kreiranje više održivih radnih

mjesta; (ii) fokusiranje na transformativne angažmane u agrobiznisu i infrastrukturi; (iii) privlačenje učešća

privatnog sektora, uključujući putem modela JPP-a; (iv) uvođenje integrisanih savjetodavnih i investicionih

rješenja kako bi se podržala proizvodnja, agrobiznis, unaprijedila infrastruktura tržišta kao i stabilnost

finansijskog sektora.


U 2013. godini, IFC je alocirala ukupno €45.90 miliona i isplatila €30.90 miliona u formi kredita u Razvoj

privatnog sektora u Bosni i Hercegovini, od planiranog portfolio-a koji je iznosio €98.58 miliona (od čega 27%

otpada na finansijska tržišta a 73% na proizvodnju, agrobiznis i usluge). Pored toga, IFC je izdvojio €3,24

miliona za pružanje savjetodavne podrške Razvoju privatnog sektora, što je za posljedicu imalo sljedeće

rezultate:

Smanjenje troškova i vremena potrebnog za odobravanje i usklađenost sa administrativnim

procedurama vezanim za izdavanje dozvola; poboljšane regulatorne reforme i uspostava

transparentnog Registra za poslovne subjekte i javnost; provođenje / praćenje postupaka registracije

SDI;

Poboljšanje standarda korporativnog upravljanja; unapređenje lokalnih kapaciteta za pružanje

savjetodavnih usluga korporativnog upravljanja;

Razvoj tržišta obnovljivih izvora energije, s posebnim naglaskom na male hidroelektrane (MHE);

122

Pojednostavljena procedura porezne uprave kako bi se smanjili porezni troškovi; poboljšan pravni

okvir i efikasnost primjene međunarodnih poreznih procedura, sa naglaskom na cijenu koštanja

transfera i ugovore o dvostrukom oporezivanju;

Smanjen broj dokumenata i vrijeme potrebno za izvoz i uvoz roba; pojednostavljena procedura za

protok tereta cestovnim, vazdušnim i riječnim putem;

Pružanje savjetodavnih usluga državnim i opštinskim vlastima za projektovanje i provođenje

transakcija JPP, kako bi poboljšale infrastrukturu i pristup osnovnim uslugama kao što su

vodosnabdijevanje, snabdijevanje električnom energijom, zdravstvo i obrazovanje;

Rješavanje pitanja prezaduženosti mikro preduzetnika putem podrške aktivnostima Savjetovališta za

dug.


IFC korporacija u provođenju svojih aktivnosti u Bosni i Hercegovini djeluje u sklopu Grupe Svjetske banke i

kao takva usklađuje svoje poslovanje i mandat sa zajedničkom strategijom koja je podržana i od BiH vlasti.

Pored toga, IFC održava periodične koordinacione sastanke sa međunarodnim finansijskim organizacijama i

bilateralnim donatorima koji su aktivni u Bosni i Hercegovini kao i sa drugim razvojnim partnerima, putem

zajedničkih aranžmana finansiranja, inicijativa vezanih za dijalog o politici rada ili putem neposredne

implementacije projekata, kako bi se kroz bolju koordinaciju i partnerske odnose optimizovali razvojni

rezultati različitih programa.


Međunarodna finansijska korporacija

Adresa Zmaja od Bosne bb, Raiffeisen building (B building):

71000 Sarajevo, BiH

Telefon: +387 33 251555

Faks: +387 33 217 762


Web-adresa: http://www.ifc.org

30.9

45.9

- 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 35.0 40.0 45.0 50.0


Međunarodna finansijska korporacija (IFC) - Alocirana i isplaćena sredstva u 2013. godini (milioni evra)

Alocirana sredstva Isplaćena sredstva

Zaključci 123

Zaključci

Pregled aktivnosti donatora 2013 (DMR 2013) pruža sveobuhvatan pregled projekata i programa koje su

sredstvima Službene razvojne pomoći (ODA) podržali članovi Foruma za koordinaciju donatora (DCF), kao i

informacije o najnovijim razvojnim aktivnostima i provedenim reformama u okviru MIPD sektora u Bosni i

Hercegovini, u periodu 01. januar 2013. – 31. decembar 2013. godine.

Obim ODA pomoći koju su članovi DCF-a usmjerili u 2013. godini je uvećan u odnosu na prethodni period,

kada je globalna finansijska i ekonomska kriza uticala na značajno smanjenje donatorskih aktivnosti u Bosni i

Hercegovini.

Ukupna alocirana ODA sredstva u 2013. godini iznosila su €699,83 miliona, od čega je €198,85 miliona bilo u

formi grantova i €500,98 miliona u formi kredita, što pokazuje veliko povećanje od oko €147 miliona u

odnosu na 2012 godinu. Istovremeno, ukupno isplaćena ODA sredstva obezbjeđena u BiH u 2013. godini

iznosila su €485,46 miliona, od čega je €333,54 miliona bilo kreditnih a €151,92 miliona grant sredstava. što

pokazuje povećanje od oko €154,71 miliona u poređenju sa 2012. godinom.

Omjer između kreditnih i grant u ukupnim ODA sredstvima bio u korist kredita, pri čemu su u 2013. godini

kreditna sredstva bila skoro dvostruko viša od grantova. Tri najveće međunarodne finansijske institucije, EIB,

EBRD, Međunarodna finansijska korporacija (IFC) i Svjetska banka kao i bilatelarni donator Njemačka, su

obezbjedile kredite, dok su EU, SAD, Švedska, Njemačka, UNDP i Norveška, obezbjedili najveće iznose grant

pomoći.

Najveći postotak od ukupnih ODA sredstava u 2013. godini je usmjeren u Razvoj Privatnog Sektora, Sektor

transportne i energetske infrastrukture i Sektor zaštite okoline i klimatskih promjena, dok su manja sredstva

usmjerena u Sektor pravosuđa i unutrašnjih poslova, Reformu javne uprave i Sektor društvenog razvoja i

Međusobno povezane sektore (2%).

U Bosni i Hercegovini je ostvaren određen nivo napretka u reformskim procesima koji su se odvijali u svim

MIPD razvojnim sektorima. Pri tome je u većini sektora zabilježen pozitivan pomak u području zakonodavstva

i njegovog usklađivanja sa acquis-om, dok su istovremeno BiH vlasti nastavile da ostvaruju dalji napredak u

provođenju strukturnih reformi u skladu sa SBA aranžmanom.

U predstojećem periodu biće neophodno, da u skladu sa svojim nadležnostima, Institucije na svim nivoima u

BiH u saradnji sa donatorskom zajednicom u BiH udruže napore na daljem unapređenju socijalnih i

ekonomskih uslova i povećanju zaposlenosti u Bosni i Hercegovini, u cilju ostvarenja održivog socio-

ekonomskog razvoja zemlje kao i ispunjenja uslova iz procesa EU integracija.

Ograničenja u izvještaju 124

Ograničenja u izvještaju

Pregled aktivnosti donatora 2013 pripremilo je Ministarstvo finansija i trezora/Sektor za koordinaciju

međunarodne ekonomske pomoći, u saradnji sa predstavnicima institucija Bosne i Hercegovine i donatorima

u BiH, članovima Foruma za koordinaciju donatora (DCF).

Izvještaj je usmjeren na aktivnosti i finansijske portfolije DCF članova i zbog toga ne obuhvata aktivnosti svih

donatora u Bosni i Hercegovini.

Informacije i statistički podaci predstavljeni u Izvještaju zasnivaju se na finansijskim podacima o

projektima/programima, koje su DCF članovi unijeli u DCF bazu podataka, kao i odgovorima na upitnike,

dostavljene od strane institucija Bosne i Hercegovine i donatora u BiH. Iako su finansijske podatke, kao i

narativni dio, potvrdili učesnici u pripremi Izvještaja, ipak postoji mogućnost greške.

Bibliografija 125

Bibliografija

Analiza tržišta rada i zapošljavanja u FBiH u 2012. godini sa procjenama za 2013. godinu,

Federalni zavod za zapošljavanje

BiH partnerski program za zemlju, Snimak stanja u 2013, Svjetska banka

Bijela knjiga 2012/13, Savjet stranih investitora BiH

Brošura Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, mart 2013

Efikasnost politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, Prepreke i šanse, Centri civilnih inicijativa

(CCI)

Ekonomski i fiskalni program 2012-2014, Direkcija za ekonomsko planiranje Savjet ministara BiH

Godišnji izvještaj 2013, Centralna banka BiH

Info brošura Savjeta ministara BiH, april - juni 2013, Savjet ministara BiH

Info brošura Savjeta ministara BiH, juli - septembar 2013, Savjet ministara BiH

Izvještaj o finansijskoj stabilnosti 2013, Centralna banka BiH

Izvještaj o humanom razvoju za Bosnu i Hercegovinu za 2013., Ruralni razvoj u BiH: Mit i

stvarnost, UNDP

Izvještaj o napretku BiH u 2013, EU Komisija

Izvještaj o procjeni potreba u BiH 2013 - 2015, Tehnička podrška organizacijama civilnog društva

(TACSO)

Izvještaj o protivminskom djelovanju u Bosni i Hercegovini za 2013. godinu, Centar za uklanjanje

mina u BiH (BH MAC)

Izvještaj o razvoju BiH, Godišnji izvještaj 2013, Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP)

LOD Bilten - Jačanje lokalne demokratije, Ministarstvo pravde BiH, EU i UNDP

Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini 2013 - 2014, Asocijacija za demokratske

inicijative (ADI), Univerzitet u Sarajevu Centar za ljudska prava u ime Mreže Pravde u BiH

Migracijski profil Bosne i Hercegovine, Ministarstvo bezbjednosti BiH

Nacrt okvirnog strateškog dokumenta za Bosnu i Hercegovinu 2014 - 2020, EU Komisija

Ocjena stanja ljudskih prava u kazneno-popravnim ustanovama u Bosni i Hercegovini,

Organizacija za bezbjednosti i saradnju u Evropi (OSCE), Misija u BiH

Odluka o formiranju Savjeta za djecu, Službeni glasnik BiH br. 4/13

Odluka o imenovanju povjerenstva za izradu kvalifikacionog okvira u Bosni i Hercegovini,

Službeni glasnik BiH br. 9/13

Peti pregled MMF-a prema Stendbaj aranžmanu, MMF izvještaj o zemlji br. 14/39

Politička, ekonomska i socijalna kriza u BiH 2012 / 2013, Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju

(IBHI)

Poticanje zapošljavanja u zemljama Zapadnog Balkana, Radni dokument IMF-a

Srednjoročni strateški plan Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine za period od 2012. do 2014.

godine (drugo revidiranje), Ministarstvo pravde BiH

Strategija proširenja i glavni izazovi za 2013. - 2014., EU Komisija

Strategija suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini i Akcioni plan 2013 - 2015

Strategija za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo

bezbjednosti BiH

Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period od 2014. do 2018. godine,

Ministarstvo pravde

Bibliografija 126

Saradnja institucija za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini - Analiza stanja, Transparency

International

Višegodišnji indikativni planski dokument (MIPD) 2011 - 2013 za BiH, EU Komisija

Vodič kroz pravosuđe Bosne i Hercegovine, Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine

(VSTS BiH)

Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine

za 2013. godinu, Službeni glasnik BiH br. 100/12

Documents

PREGLED AKTIVNOSTI DONATORA 2013mft.gov.ba/bos/images/stories/medjunarodna saradnja/koordinacija... · IFC Međunarodna finansijska korporacija IFIs Međunarodne finansijske institucije