Prije nego se opet...

...dogodi nezamislivo

... me unarodni okrugli stol i rasprava o nu nosti istra ivanja na ina ubla avanja

posljedica od potresa s primjenom na kulturnu ba tinu...

22. srpanja 2009.

The National Museum of Western Art, Tokyo (Nacionalni muzej zapadnja ke umjetnosti

Tokio)

The International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works (Me unarodni

institut za konzerviranje povijesnih i umjetni kih djela)

Sudionici:

Roberto Garufi, Centro Regionale per la Progettazione e il Restauro, (Regionalni centar

za projektiranje i restauriranje), Sicilija, Italija

Kimio Kawaguchi, Restaurator, The National Museum of Western Art (Nacionalni muzej

zapadnja ke umjetnosti), Japan

Charles A. Kircher, Direktor tvrtke Kircher and Associates, SAD

Vlasis Koumousis, Profesor, School of Civil Engeneering, National Technical University

of Athens, (Gra evinski fakultet, Nacionalno tehni ko sveu ili te u Ateni), Gr ka

Ugo Nizza, Centro Regionale per la Progettazione e il Restauro, (Regionalni centar za

projektiranje i restauriranje), Sicilija, Italija

Paul Somerville, Glavni seizmolog tvrtke URS, SAD

Constantine Spyrakos, Profesor, National Technical University of Athens (Nacionalno

tehni ko sveu ili te u Ateni), Gr ka

Bilgen Sungay, Sveu ili te Bogazici, Kandilli Observatory/Earthquake Research Institute

(Opservatorij Kandilli/Institut za istra ivanje potresa), Turska

Moderator:

Jerry Podany, Predsjednik IIC (International Institute for Conservation of Historic and

Artistic Works – Me unarodni institut za konzerviranje povijesnih i umjetni kih djela)

Bilje ka: itateljima, kojima seizmi ka tehnika nije bliska, kao i izrazi koji se obi no koriste

prilikom razli itih vrsta “u vr enja”, mogu pomo i obja njenja slijede ih termina:

Seizmi ko u vr enje: Termin “u vr enje” se u konzervatorskom rje niku koristi za

mnoge stvari; on mo e zna iti podloge za crte e i grafike, okvire za knjige, sisteme kuka

za vje anje slika, stalke i nosa e za razli ite predmete. U kontekstu prevencije teta

nastalih potresima, “u vr enje” se odnosi na svako oja anje ili za titu od pomicanja

objekata tako da na njega prenesene trusne sile imaju ubla en u inak. Drugim rije ima,

“u vr enje” titi od klizanja, padanja, okretanja ili sudaranja s drugim predmetima.

Odgovaraju a koli ina voska na dnu malog predmeta kao to je vaza, vrpca kojom je ona

vezana, najjednostavniji su primjeri takve za tite. U vr enje esto podrazumijeva

posebno izra en dr a ija je zada a sprije iti pomicanje predmeta, a koji je oblikovan

tako da prati njegov obris. Predmet je vezan za takav dr a vrpcom, a sam dr a mo e biti

fiksiran za pod, stjenku izlo bene vitrine ili postament. Dr a i se izra uju od drva, metala ili

plastike. Kod njihovog oblikovanja mora se uzeti u obzir dodirna povr ina, lomljivost

objekta, te estetske potrebe izlaganja kako bi se uspostavila ravnote a izme u sigurnosti i

funkcionalnosti. Dobro u vr enje je u inkovito, ali nije nikada upadljivo. Seizmi ko

u vr enje je svako ono u vr enje koje uzima u obzir sile koje nastaju prilikom seizmi kih

doga aja.

Seizmi ka izolacija: Termin se koristi za velik broj sustava za apsorpciju energije i/ili za

odvajanje predmeta (ili gra evine) od tla. Stupovi od viskoelasti ne gume, armirani olovnim

limovima, esto se koriste kao izolatori ispod temelja zgrada. Neke gra evine, manji broj

izlo benih vitrina, te najrazli itija elektroni ka, znanstvena i medicinska oprema za ti eni

su vi eslojnim izolatorima (kod kojih se svaki pojedini sloj slobodno pomi e na ugra enim

nosa ima), vrlo je malo primjera umjetnina i umjetni kih predmeta za ti enih na takav

na in. Uloga seizmi ke izolacije je apsorbiranje dijela trusne sile tako da se omogu i

pomicanje tla pod objektom ili zgradom i time smanji u inak na njih.

Me unarodni okrugli stol i rasprava o za titi muzejskih zbirki i drugih spomenika

kulture od posljedica potresa organizira IIC.

Okrugli stol se odr ava u The National Museum of Western Art u Tokiu, a dio je projekta

“Rasprava za novo stolje e”, niza okruglih stolova namijenjenih suvremenoj za titi

spomenika diljem svijeta.

Panelisti (u smjeru kazaljke na satu odozgo lijevo): Kimio Kawaguchi (Japan), Bilgen

Sungay (Turska), Constantine Spyrakos (Gr ka), Paul Somerville (SAD), Ugo Nizza

(Sicilija), V assis Koumousis (Gr ka), Charlie Kircher (SAD), Robero Garufi (Sicilija)

Rije dobrodo lice i uvod

Jerry Podany, predsjednik IIC

U ime du nosnika, Vije a i cjelokupnog lanstva IIC-a izra avam dobrodo licu uzvanicima

ovog okruglog stola i rasprave usmjerene na probleme vezane za za titu kulturne ba tine

od posljedica potresa.

Prije nego to detaljnije izlo im glavnu temu okruglog stola, dozvolite mi da u ime IIC-a

izrazim zahvalnost tokijskom nacionalnom muzeju - The National Museum of Western Art, i

njegovom ravnatelju Dr. Masanori Aoyagi na velikodu noj potpori i iskazanom

gostoprimstvu. Tako er se zahvaljujem Kimiu Kawaguchi, glavnom restauratoru u NWMA,

na voditeljstvu, kao i g i. Kaori Uchida i g i Mie Ishii na njihovoj organizacijskoj umje nosti.

Hvala Vam, kao i govornicima koji su pristali u ovoj raspravi razmijeniti svoje znanje i veliko

iskustvo.

Ovaj okrugli stol je dio projekta IIC-a: “Rasprava za novo stolje e”: okrugli stolovi i

rasprave s temom za tite kulturne ba tine u svijetu koji se mijenja.

Namjera ovih rasprava je potaknuti istra ivanje suvremenih tema i njihovu povezanost sa

za titom kulturne ba tine. Cilj je pobuditi svijest o toj povezanosti kod stru njaka i javnosti.

Svaki skup ima koristi od stru njaka iz razli itih podru ja djelatnosti, koji doprinose

zajedni kom pogledu specifi nih tema. Skupovi su otvoreni za sve, ali su tako er

usmjereni na stvaranje plodonosne suradnje me u razli itim strukama. Transkripti svake

rasprava su dostupni na internetskim stranicama IIC-a (iiconservation.org).

Na a "nemirna" zemlja

Pogledamo li kartu seizmi kih doga aja (Podany, sl. 1) koji su ozna eni malim crvenim

to kama ija veli ina zavisi o ja ini potresa, vidljivo je da se povr ina zemlje zna ajno

pomi e. Ne mo e se zanemariti ozbiljnost prijetnje koju ta gibanja predstavljaju za kulturnu

ba tinu.

Podany, sl. 1: Karta svjetskih potresa

(izvor USGS, geomaps.wr.usgs.gov)

Vidljivo je, tako er, da su crvene to ke koncentrirane na odre enim podru jima, kao u

Japanu. Potresi oko Tokija su tako u estali, pa je gusto a zabilje enih to aka tolika da se

to na lokacija grada te ko nazire. ini se stoga, primjereno da se upravo u Tokiju odr ava

ovakva rasprava, koja je okupila in enjere, seizmologe, restauratore, proizvo a e

muzejske opreme, stru njake za za titu zbirki, arhitekte i brojne druge stru njake kako bi

zajedni ki djelovali na za titi kulturne ba tine od prijetnje potresima. Nije slu ajno da smo

se okupili u zemlji u kojoj se doga a oko 10% ukupnog broja svjetskih potresa, kao

posljedica nezaustavljivog klizanja Pacifi ke i Euroazijske plo e koje dovodi do

podrhtavanja tla.

Tema ovog skupa je ubla avanje ranjivosti, umanjivanje rizika kojem je izlo ena na a

zajedni ka ba tina, bilo da se radi o zbirkama, arhivima, spomenicima ili gra evinama koje

se nalaze na podru jima izra ene seizmi ke aktivnosti, a kakvih je mnogo diljem zemlje.

Su eljavanje s problemom ubla avanja posljedica potresa je u velikoj mjeri prisutno kada

se radi o ljudskim ivotima, kao i o osnovnim ljudskim potrebama (energija, voda, ceste,

mostovi i sl.) te gra evinama. U inkovita za tita kulturne ba tine, me utim, daleko

zaostaje. Spomenici, arhivi i zbirke umjetnina te povijesni i prirodno-znanstveni predmeti

jo su uvijek izlo eni riziku, bilo da se nalaze u depoima ili su otvoreni za javnost. Potrebno

je potaknuti istra ivanja i njihovu primjenu. Istra ivanja su utoliko slo enija budu i da se

pojedini predmeti ne uklapaju u zadane kategorije materijala, a kriteriji izlaganja ne

dopu taju primjenu odgovaraju eg u vr enja.

Lako je smetnuti s uma da je u ovom trenutku, dok smo okru eni kolegama koji su posvetili

svoje ivote problemu ubla avanja posljedica potresa, ve ina stru njaka s podru ja za tite

spomenika slabo ili nikako informirana o na inu za tite zbirki od potresa. (Podany, sl. 2) To

je osobito obeshrabruju e, jer su neke metode jeftine i lako primjenjive, te bi se lako mogle

izbje i velike tete i gubitci materijala koji se doga aju svake godine. (Podany, sl. 3). U

svakoj zemlji, regiji, muzeju, izlo benom prostoru ili depou mogu se prona i primjeri

visokog rizika radi manjkavog znanja ili interesa. Nakon svakog potresa svjedoci smo

znatnih teta. (Podany sl. 4) Mnogo toga se u ovom trenutku mo e u initi

Podany, sl. 2: U muzejima diljem svijeta mogu se prona i zbirke koje su u

slu aju potresa ugro ene. Nestabilna u vr enja, kakva mo emo vidjeti na

lijevoj slici su uobi ajena. Rje enja mogu biti jednostavna i jeftina, no tako er

moraju biti diskretna, ako elimo da budu prihvatljiva u muzealnom smislu.

Primjer s desne slike prikazuje vizualno ometaju i element u vr enja koji slu i

samo tome da se zaustave budu i poku aji ubla avanja djelovanja potresa.

Podany, sl. 3: Na ovom crte u je prikazano nekoliko na ina osiguranja

predmeta. To je u injeno pomo u sigurnosnih plo ica koje u vr uju bazu

odgovaraju om koli inom voska ispod nje. Slijede i na in je sni avanje te i ta

predmeta stavljanjem tereta unutar samog predmeta (kao to su vre ice s

pijeskom ili olovnim zrnima); zatim mo e biti izra eno “obrisno” u vr enje od

vr eg spu vastog materijala, koje prati formu upljine u bazi predmeta ili se

predmet ve e trakama za postolje. Svi ovi pristupi su jednostavni i jeftini, ali

zahtijevaju osje aj za stanje predmeta, osnovno razumijevanje opasnosti od

seizmi kog djelovanja, te nu ne vje tine da se postigne u inkovita i diskretna

za tita.

Podany, sl. 4: Za tita pojedinih predmeta u zbirci uklju uje i dizajn stabilnog i

sigurnog namje taja za izlaganje i uvanje predmeta (vitrina, polica, itd.).

Ru enje ili naginjanje vitrina mo e uzrokovati zna ajno o te enje zbirki, kako se

mo e vidjeti na fotografiji (fotografiju dao C. Spyrakos).

Za to onda zbirkama, uz sve jednostavne i u inkovite metode koje su nam na

raspolaganju, i dalje prijeti ta opasnost? Kako se informacije o ubla avanju rizika mogu

u inkovitije razmjenjivati? Kako se me u pojedincima, vladinim agencijama i

me unarodnim tijelima mo e podi i svijest o prijetnjama i mogu im rje enjima? Danas

smo se okupili ovdje zbog tih i drugih pitanja kako bismo dali potrebne odgovore i mogu e

smjernice.

Osam kolega iz pet zemalja u kojima su ve i potresi redovita pojava pristalo je analizirati

niz pitanja i razgovarati me usobno i s vama o budu im koracima. Predstavili su do danas

ponajbolja me unarodna istra ivanja u podru ju seizmologije, in enjerstva, obrazovanja i

provedbe mjera za ubla avanje rizika i svojim su znanjima i predano u predvodnici u

ovom podru ju.

Ako su statisti ki podaci to ni, ovog e desetlje a ve i potresi pogoditi mnoge svjetske

kulturne centre, a mnogi su ve i pretrpjeli djelovanje nedavnih ve ih seizmi kih gibanja

(uklju uju i i potres u Abruzzu u Italiji). Stoga, vrijeme ne ide u prilog o uvanju, ve je

trenuta no poduzimanje mjera od presudnog zna aja. Jasno je da je potrebna suradnja u

istra ivanju i provedbi, te izradi politike djelovanja, a na kocki je ni ta manje nego opstanak

velikog dijela svjetskog kulturnog blaga.

S tim klju nim potrebama na umu, IIC je sazvao ovaj okrugli stol. Nadamo se da emo

podi i svijest, ostvariti potrebne veze i dogovore i unaprijediti djelovanje usmjereno na

opasnosti od potresa. Mnogo toga trebamo u initi, pa se zato moramo dogovoriti i

zapo eti. Pa, zapo nimo s prvim pitanjem:

Smanjivanje opasnosti kojima su izlo ene kulturne zbirke predstavlja zna ajan izazov

na globalnoj razini. Iako dana nje karte seizmi kih rizika pokrivaju velik dio svijeta i to

okrug po okrug, grad po grad, regiju po regiju, ve ina muzeja, a i mnoga povijesna

okru enja, imaju pote ko a u sagledavanju opsega prijetnji s kojima su suo eni. No,

stavimo li na stranu specifi nosti prave prirode tih prijetnji, to jo mo emo u initi kako

bismo te kulturne institucije upoznali s tim informacijama i omogu ili im na taj na in da

u inkovitije planiraju mjere za smanjenje rizika? Uzmemo li, primjerice, muzej koji nema

dovoljno sredstava za anga iranje in enjera, seizmologa ili geologa za provo enje

specifi nih ispitivanja lokacije i izradu mogu eg spektra prijetnji ili verziju najgoreg

statisti kog slu aja, kako se onda takav muzej mo e bolje upoznati s mogu om

prijetnjom od potresa?

Paul Somerville: U ovom trenutku imamo globalnu kartu seizmi kih opasnosti, odnosno

kartu GSHAP (http://www.seismo.ethz.ch/GSHAP/), koja je dobra u nekim zemljama, ali ne

tako dobra i u drugima (Somerville, sl. 1). Postoji i novi plan za izradu Globalnog modela

potresa www.globalquakemodel.org, koji sponzorira niz organizacija iz podru ja osiguranja

i neka sveu ili ta. Taj e projekt rezultirati puno boljom kartom seizmi kih opasnosti, ali i

kartom seizmi kih rizika. Za oko godinu dana bit e mo da ve poznati neki preliminarni

rezultati (od GEM1), a u sljede ih e nekoliko godina te karte biti zna ajno pobolj ane.

Stoga smatram da na projekt Global Earthquake Model, GEM (Globalni model potresa) svi

moramo gledati kao na izvor novih i pouzdanih informacija.

GLOBALNA KARTA SEIZMI KIH OPASNOSTI

Somerville, sl. 1: GSHAP, Globalna karta seizmi kih opasnosti, prikazuje vr no

ubrzanje, s vjerojatno u prekora enja granica od 10%, u periodu od 50 godina.

Izvor: http://www.seismo.ethz.ch/GSHAP

Charles A. Kircher: Prije svega, Jerry je rekao „karte rizika“, a ja bih elio analizirati tu

rije „rizik“. Svi smo uli mnogo toga o upravljanju rizikom, a posebno upravljanju

financijskim rizicima. Vjerujem da se taj pojam, u stvari, odnosi na „opasnost“ od potresa, a

Paul Somerville je samo spomenuo karte opasnosti. Postoji velika razlika izme u kartiranja

„rizika“ i kartiranja „opasnosti“. Kartiranje opasnosti odnosi se na intenzitet podrhtavanja tla

na nekoj lokaciji. Rizik pak, s druge strane, zahtijeva razumijevanje izlo enosti umjetni kih

dijela i povijesnih artefakata toj opasnosti. Na primjer, radi se o metalnoj vazi, za razliku od

porculanske, problem je manji jer je metalna vaza manje krhka i manja je vjerojatnost

njezina o te enja, dok je za porculansku vazu problem mnogo ve i, jer je porculan lomljiv.

Drugi imbenik kojega moramo razmotriti je relativna vrijednost predmeta, koja uklju uje

ne samo nov anu, ve i njihovu religijsku, kulturnu i povijesnu vrijednost. Stoga, kad

ka emo „rizik“ i pri tome mislimo na rizik s kojim su suo eni ti predmeti, moramo razmotriti

kako njihovu ranjivost tako i njihovu vrijednost, te opasnost od potresa. Seizmolozi i

in enjeri mogu muzeje informirati o opasnosti od potresa (odnosno o prirodi i ja ini

potresa), ali ne i o riziku (a da se pri tome ne uklju e i dodatne informacije o izlo enosti

muzeja, vrijednosti zbirke, itd.).

Vlasis Koumousis: Obi no, u seizmi ki aktivnim podru jima, prilikom razmatranja rizika

od potresa za razli ite konstrukcije, tim konstrukcijama se odre uje ivotni vijek. To

poma e u procjeni rizika koji odgovara odre enoj opasnosti na danoj lokaciji.

Pretpostavljamo da je objektivni ivotni vijek zgrada 50 ili 80 godina. Me utim, ivotni vijek,

odnosno eljeni ivotni vijek umjetni kih djela ili artefakata je beskona an. Stoga je i

prijetnja stalno prisutna, a vjerojatnost o te enja osjetljivih predmeta iz na e kulturne

ba tine uzdi e se na razinu sigurnosti. To nam daje temelje da poti emo donositelje

odluka da osiguraju za titu tih objekata od potresa i primjenjuju one mjere za smanjivanje

rizika o kojima emo razgovarati.

Bilgen Sungay: Scenarij gubitaka, izra en na temelju in enjerskih ispitivanja, predstavljao

bi u inkovito sredstvo i dobar poticaj kojim se mo e djelovati na vlade te razne agencije za

financiranje projekata. Me utim, ako neka institucija namjerava smanjiti rizike s kojima je

suo ena, ne mora nu no poznavati i specifi ne informacije da bi razumjela prijetnje s

kojima je izlo ena. Vodili smo razgovore s nekim kolegama, uklju uju i i stru njake za

izradu dr a a predmeta, postavlja e izlo bi, a i me unarodna istra ivanja jasno pokazuju

koje kategorije objekata i predmeta reagiraju na potresne sile. Mogu e metode za

smanjivanje rizika navedene su u nekoliko tiskanih i virtualnih izvora kao to su

www.eqprotecion-museums.org i „Napredak u za titi muzejskih zbirki od o te enja

izazvanih potresom“ („Advances in the Protection of Museum Collections from Earthquake

Damage“) (www.getty.edu/bookstore/titles/earthquake.html). Ve sada mo emo zapo eti

djelovati. Imamo primjere nekoliko muzeja u Turskoj koji su poduzeli mjere za ubla avanje

rizika. Primjena jednostavnih mjera ne zahtijeva nu no i anga man in enjera. Naravno,

ispitivanja bi bila to nija uz anga man konzultanata koji bi dali preporuke specifi ne za

zbirku, zgradu i lokaciju, ali same institucije mogu, u najmanju ruku, odmah zapo eti

proces. A to bismo trebali i mi.

Jerry Podany: Bilgen, mislim da razumijemo to mislite kad ka ete „ne trebamo anga irati

in enjera“, budu i da stru njaci koji se brinu o zbirkama mogu instinktivno i na osnovi

zdravog razuma znati koji predmet tijekom potresa mo e pasti, a koji ne. Me utim, elite li

mo da re i da postoji i drugi na in irenja informacija kojima raspola u in enjeri, a

potrebne su kustosima, pa da one postanu dostupnije i razumljivije irem krugu ljudi?

Bilgen Sungay: Naravno, bilo bi idealno u timu imati i in enjera. Dobro je imati to

preciznije analize. Me utim, ne trebamo nu no i ekati da se to ostvari ako elimo ne to

u initi odmah. Na primjer, muzejski stru njaci mogu po eti sa skladi nim prostorima u

kojima se izme u predmeta postavljaju razli iti materijali za oblaganje, dodaju i

jednostavne ogradice otvorenim policama (Sungay, sl. 1) te pri vr uju i ormari e i police

na zidove i podove. Te mjere opreza bi mogle biti primjerene. Ne mislim da bismo trebali

zanemariti znanstvena ispitivanja, posebice za one predmete ili skupine predmeta koji

trebaju specifi na rje enja, te za slu ajeve u kojima su potrebne tehni ke mjere, primjerice,

seizmi ka izolacija. Me utim, mo emo po eti s objavljenim rezultatima i upotrebljavati ih

kao osnovu za daljnju nadogradnju. A onda, kad budemo imali mogu nosti za ostvarivanje

ve eg broja specifi nih istra ivanja za pojedine muzejske zgrade i zbirke, tada emo to

mo i i ostvariti.

Sungay, sl. 1: Lijevo vidimo mre u (ne preskupu) koja je u vr ena preko

prednje strane otvorenih polica. Mre a sprje ava pad posuda/vaza s polica

tijekom potresa. Desno vidimo upotrebu tankih folija od ekstrudiranog

polietilena (ethafoam) koje omataju svaki objekt na polici. Folija „ethafoam“

sprje ava predmete da se me usobno sudaraju tijekom potresa. Police su

tako er u vr ene za pod ili zid.

Constantin Spyrakos: Pristup, koji se savjetuje, je anga iranje stru njaka da istra e i

razviju „spektar“ specifi an za lokaciju, kao i gra evinskih in enjera koji bi procijenili

osjetljivost artefakata i u suradnji s muzejskim stru njacima poduzeli odgovaraju e mjere

za tite. injenica je, da u mnogim zemljama sa sna nim seizmi kim djelovanjima postoje

opse ni seizmolo ki podaci i procedure za za titu artefakata. Na alost, ak ni u tim

zemljama te stvari nisu op epoznate a, kao pravilo, nisu uklju ene u nastavu tehni kih

kola i fakulteta.

Kimio Kawaguchi: irom svijeta odr avaju se mnoge velike izlo be koje jako puno

ko taju, a naravno, za uzvrat, posti u veliku zaradu. Mnoge od tih izlo bi imaju ograni ena

sredstva a esto ti ograni eni prora uni ne obuhva aju dovoljnu za titu objekata od

prirodnih katastrofa. Smatram, da bi organizatori izlo bi trebali imati nekakav priru nik,

knjigu, koja e im dati jasne i jednostavne smjernice o tome kako za tititi umjetni ki

predmet. U Japanu bi na kustos morao bolje shvatiti kakve u inke mo e imati

ubla avanje seizmi kih gibanja, pa bi prihvatio te napore. Obja njenje tih koncepata mora

biti takvo da bude lako razumljivo irokom krugu muzejskih stru njaka, konzervatora i

restauratora a ne samo in enjerima i seizmolozima.

Roberto Garufi: Kad dovr imo karte procjene rizika na Siciliji, mo i emo odrediti i broj

artefakata na itavom podru ju. Tada emo biti u mogu nosti izraditi dokument sa

smjernicama potrebnih postupaka za za titu zbirki i smanjenje rizika od potresa. To bi

trebalo uklju iti, ne samo zgrade i konstrukcije nego i kolekcije u njima. Drugim rije ima

dobit emo neku vrstu sa etka kojeg e sastaviti Centro Regionale per la Progettazione e il

Restauro u Palermu. To e vjerojatno biti spremno u prolje e 2010. godine. Dokument e

se baviti ubla avanjem posljedica potresa, protokolima prevencije, reagiranjima na

katastrofe i intervencijama, te spa avanjem, kao i sigurnosnim smjernicama za rad u

okoli u nakon katastrofe. Dokument e potvrditi na i regionalni organi. Direktorima muzeja,

galerija i arhiva bavljenje smjernicama, kad jednom postanu svjesni problema, e postati

va an dio posla, jer e potvrdom dr avnih organa dobiti snagu propisa. Politi ari moraju

postati svjesniji tih problema nego to su sada, i moraju se znati kako se njima treba

pristupiti. Naro ito je va no da shvate, ma koliko je osobna sigurnost prioritet, da je va no

tako er za titi zbirke. Du nosnici moraju shvatiti da bogatstvo koje posjedujemo u

artefaktima i kulturi mora biti zbrinuto i za ti eno. Ne mo emo ekati skr tenih ruku da sve

bude uni teno. Jednom kad smo prou ili kako mo emo smanjiti rizik moramo i djelovati.

Da bi se to postiglo potrebna su sredstva i du nosnici koji e to podr avati. Tako er,

moraju se odrediti prioriteti. Ne mo e se sve u initi odjednom, no, lopta se mora zakotrljati,

a za to smo, mislim spremni.

Jerry Podany: Profesor Garufi opisuje slu aj u kojem bi Vlada provodila mjere za tite,

pristup od vrha na dolje. Mislite li da e to biti izvedivo?

Ugo Niza: Apsolutno, jednom kad se donesu pravila i kad ih lokalni du nosnici potvrde.

Po tim pravilima morat e postupati oni koji su odgovorni za muzeje, galerije i arhive.

Naravno, za postizavanje tih ciljeva morat e im biti dostupna prora unska sredstva.

Kimio Kawaguchi: The National Museum of Western Art iz Tokija zahtjeva od svake

institucije koja tra i posudbu umjetnina da objasni koje mjere poduzima za ubla avanje

tete od potresa. Na taj na in ne samo da titimo na e zbirke ve poti emo dodatne

napore za ubla avanje teta. irom svijeta muzeji upotrebljavaju obrasce, koje je izradila

ameri ka udruga muzeja, kako bi prikupila vi e informacija ili postavila odre ene uvjete.

Mislim da bi pomoglo kad bi taj obrazac sadr avao i procijenjeni stupanj smanjenja

opasnosti od potresa u ustanovama koje posu uju umjetnine, ako se one nalaze u

seizmi ki aktivnim podru jima. Nacionalni muzej iz Tokija dostavlja ustanovama u Japanu,

koje tra e posudbe iz zbirke, kartu seizmi kih podru ja koje je izradio Earthquake Institute

of the University (Sveu ili ni seizmolo ki institut) iz Tokija, kako bi im se pomoglo

procijeniti kojim opasnostima su izlo eni. Mo emo im tako er savjetovati mjere potrebne

za za titu umjetnina.

Jerry Podany: Neka se sad uklju i publika. Oni me u vama, koji rade na za titi kulturnih

dobara a nisu in enjeri, neka ka u to bi im bilo potrebno i to bi eljeli imati za po etak

ovog procesa ubla avanja teta. Mislite li da mo ete odmah po eti to provoditi, a ako ne,

za to?

Komentar publike: Zovem se Tetsuhiko Aoki s Aichi Technical University (Tehni ko

sveu ili te Aichi). Gra evinski sam in enjer, i bavim se istra ivanjima seizmi kog

in enjerstva. U vrijeme potresa Hanshi Awaji bila je jaka seizmi ka aktivnost. Kao to je

spomenuto, koncept upravljanja rizikom mo e se primijeniti i na umjetnine. Zajedni ko

umjetninama i gra evinarstvu je to to oba ova podru ja spadaju u javne djelatnosti. Rizik

se izra unava mno e i cijenu gubitka s vjerojatno u doga aja. Najprije se mora znati

nov ana vrijednost svakog umjetni kog djela. Ukoliko se potres negdje doga a jednom u

tisu u godina onda je ukupna vrijednost gubitka mala, ali ako se on doga a esto onda je

vrijednost vrlo visoka. Vrlo je va no dobro shvatiti ovaj pojam upravljanja rizicima. Vjerujem

da bi vrijednosti gubitka mogla dati osiguravaju a dru tva. No, pribli na vrijednost

umjetni kog djela se ne mo e izra unati, jer se ona smatraju neprocjenjivima. Idu i

problem je ja ina potresa i njihova u estalost. To je vrlo te ak problem i te ko predvidiv.

Ipak, postavljanje seizmi ke izolacije mo e uvelike smanjiti gubitak. Problem je cijena

seizmi ke izolacije. Nama, in enjerima i seizmolozima je va no razviti te ure aje i u initi ih

dostupnima uz to ni u cijenu. Na taj na in se snizuje vrijednost gubitka i mo e se nositi s

estim potresima pa i onim velikim i jakim. To ovisi o in enjerima i drugima koji izra uju

ure aje za seizmi ku izolaciju. to se ti e ure aja koji se koriste u nekim tvrtkama o kojima

je govorio gospodin Sato, bilo bi dobro kad bi se mogla to nije odrediti ja ina potresa,

onda bi neo ekivana teta bila vrlo mala, jer bismo mogli ne to u initi i s rizikom.

Komentar publike: Ja sam Satoko Oaki iz National Earthquake Research Institute

(Nacionalni seizmolo ki istra iva ki institut). Danas postoji nova verzija karte seizmi kih

opasnosti koja obuhva a itavu zemlju (Japan). Dok je u starijoj verziji faktor korekcije bio

izra unavan za kvadratnu mre u stranica 1 km, nova verzija ima kvadratnu mre u sa

stranicama 250 m. esnaest puta je detaljnija pa se mo e to nije odrediti mjesto i ja ina

potresa. Ipak, mislim, da ak i u slu aju da se napravi i svjetska karta seizmi kih opasnosti

jo je premalo znanja u muzejima o tome kako iskoristiti te informacije i onda kada sami

mo emo pogledati tu kartu. Osim toga, makar su informacije objavljene, sama karta nije

jo dovoljno poznata. Nakon izdavanja karte razgovarala sam s ljudima u muzejima i

re eno mi je da ne znaju za to, nisu znali koliko bi jak potres mogao pogoditi njihov muzej,

te da bi voljeli imati takvu informaciju. Mislim da je ta vrsta obavijesti prva koju treba dati, a

zatim ona o tome kako se pripremiti i to raditi kad dobijete takvu informaciju. Govorilo se o

mogu nosti predvi anja velikih pomicanja tla. Kad bi se moglo otkriti ne samo veli ina ve i

oblik valova, moglo bi se izra unati raspon gibanja pojedinih zgrada, a moglo bi se i vidjeti

koje su zgrade sigurne, a koje nisu. Ipak, mi ne znamo iskoristiti te informacije pa bih

zamolila stru njaka da nam ih na jednostavan na in objasne.

Komentar publike: Zovem se Kaori Uchida, Department of Conservation and

restauration, The National Museum of Western Art. Restaurator sam tekstila, kolovao

sam se u Engleskoj, a sada radim u Japanu gdje ima mnogo potresa. Tijekom mog

kolovanja nije se u ilo o opasnostima od potresa. Tako je vjerojatno i u ve ini europskih

zemalja i u Americi. Nemamo ni u Japanu predavanja o smanjenju teta od potresa. Mislim

da bi bilo va no uklju iti takve sadr aje u predavanja i nastavu. ini mi se da je veliki dio

tog posla tehni ke i matemati ke naravi, ali mislim da restauratori ne bi trebali toliko

duboko poznavati tehni ke pojmove. Glavno je da shvate osnovne pojmove i teorije, te

mogu e metode smanjenja teta kao i njihovu primjenu. Zanima me kakvi oblici kolovanja

za restauratore vezano uz tu temu postoje u drugim zemljama.

Jerry Podany: Po nimo s Bilgen Sungay iz Turske. Da li u va oj zemlji postoji kolovanje

za restauratore, konzervatore, kustose i studente o smanjenju tete uzrokovane potresom?

Bilgen Sungay: Na kolega Dr. Ertark sa Yildiz Technical University's Museum Studies

Graduate (Tehni ko sveu ili te Yildiz, Dodiplomski studij muzeologije) u Turskoj, rekao je

da studenti dobivaju neke informacije na tu temu u okviru predavanja o O uvanju,

konzerviranju i vo enju zbirki. Predavanje o Upravljanju rizikom (Risk Management) u

muzejima planira se u idu im semestrima. Osim toga, Bogazici University Kandilli

Observatory & Earthquake Research Institute, Department of Earthquake research

Institute, Department of Earthquake Engineering zajedno sa Yildiz Technical University,

Faculty of Art&Design, Museum Studies Graduate Program, i u suradnji s J. Paul Getty

Museum, rade na razvoju obrazovnog programa namijenjenog muzejskim stru njacima i

studentima iz svih srodnih podru ja. Pripremili smo po etnu obuku koja sadr e slikovne

materijale iz J. Paul Getty Museuma, nekoliko muzeja u Turskoj i Japanu. Nastaviti emo s

pobolj anjima ovih slikovnih i pisanih materijala. Namjera je da ovi materijali budu iroko

dostupni u pristupa nom obliku. Trebali bismo senzibilizirati na e vladine du nosnike.

Znamo da u Turskoj, ako se dobije vladina podr ka za ovo podru je, razvit e se i potreba

za uvo enjem smanjenja rizika i za razvojem ove specijalnosti.

Jerry Podany: Profesore Nizza i profesore Garufi, imaju li obrazovne institucije u Italiji

ovu temu u svojim kurikulima? Mislim prije svega na Istituto Centrale u Rimu i Opificio delle

Pietre Dure u Firenci, ali i na mnoge druge izvrsne programe uklju uju i na primjer i Va

Centro Regionale per la Progettazione e il Restauro u Palermu. Jesu li restauratori i

konzervatori koji se zapo ljavaju u muzejima svjesni potrebe ubla avanja djelovanja

potresa? Jesu li svjesni mogu nosti? Ili je to prepu teno in enjerima? I, ukoliko je to

prepu teno drugim strukama, obra aju li one pa nju na zbirke iz ba tine?

Ugo Nizza i Roberto Garufi: Zapravo ne, ne jo . U na em je Institutu takav program

osmi ljen kroz sporazum s Biskupskom konferencijom Sicilije koja posjeduje veliki broj

religioznih artefakata svih vrsta u muzejima i crkvama. Program uklju uje obuku iz

podru ja ubla avanja posljedica od potresa kao i preventivnog odr avanja i upravljanja

kulturnim dobrima. Obuka zapo inje uskoro. Ostali muzeji jo nemaju sredstava za

financiranje takvog programa, no smatramo kako e u bli oj budu nosti i oni biti u stanju

da ga ostvare.

lan publike: Moje je ime Okada i specijalist sam za o uvanje i restauriranje budisti ke

skulpture. Mnoga se japanska kulturna dobra ne nalaze u muzejima, ve u sveti tima i

hramovima, to vrijedi i za budisti ke kipove. Vjerujem da sli na situacija postoji i u

dr avama poput Italije i Turske gdje je sa uvano mno tvo starih crkava. Sli nost ovih

zemalja s Japanom o ituje se u tome to se mnoga njihova kulturna dobra nalaze u

sakralnim gra evinama. Nedavno sam bio u Italiji na jednogodi njem stru nom

usavr avanju, no nisam primijetio da je poduzeto mnogo mjera za tite od potresa.

Constantine Spyrakos: Ve ranije izre ena va na je injenica: radi se o kombinaciji

pitanja rizika i ranjivosti. Rizik je u ovom slu aju najve i, jer artefakt e ondje ostati

zauvijek, odnosno na je cilj sa uvati ga i za tititi ga to je dulje mogu e. Dakle, jedini

na in da smanjimo rizik jest da smanjimo ranjivost, a to je klju no. Ranjivost mora biti

reducirana na najmanju mogu u mjeru. O igledno je da rje avanje ovog problema

zahtijeva suradnju odre enih struka, od kojih su dvije kustosi i konzervatori ili restauratori.

No, ovi muzejski stru njaci moraju tako er sura ivati s gra evinskim ili strojarskim

in enjerima, kao i s arheolozima i ostalima kako bi se postigao to bolji rezultat. U Gr koj

postoje materijali za obuku koje je pripremilo gr ko Ministarstvo kulture i koji sadr e

jednostavne tehnike za za titu muzejskih artefakata od potresa. No, ove tehnike nisu

uklju ene ni u jedan nastavni program (kurikulum).

Jerry Podany: Dopustite mi da usmjerim pozornost na posljednji komentar gospodina Uga

Nizze i uputim publici pitanje koje se ti e prora una i djelovanja. Koliki prora un trebate da

biste u inili ne to za nestabilan objekt? Recimo da je to te ak artefakt, nestabilno

postavljen na visoko i tanko postolje koje se zanji e kada pored njega pro ete. Dakako,

ukoliko do e do potresa, pa makar i srednje ja ine, taj e se predmet sru iti. Koliko vam

novca treba da biste problem uo ili i ne to poduzeli za njegovo rje avanje? Trebate li

provesti istra ivanje da biste utvrdili to no koliko je ta cjelina nestabilna? Treba li vam

doista prora un kako biste ustanovili potrebu za oblikom i dimenzijama stabilnijeg postolja?

Isti em ova pitanja, jer je ve ina na ih napora usmjerena na osnovne stvari. Ne radi se

slo enim istra ivanjima ve o jednostavnim, zdravorazumskim rje enjima. Dopustite mi da

se na trenutak obratim grupi od petnaestak studenata u publici. Vi ete dati odgovore na

pitanja koja sam malo as postavio. Vi se nalazite u samom vrhu znanstvenih dostignu a u

razvoju ovih nastojanja. Sada kada znate da se radi o stvarnoj prijetnji i da se ne to mo e

u initi, va a je odgovornost pozabaviti se ovim problemom, postupno, sve do njegova

rje enja. Vi to mo ete u initi, tovi e morate, imate na raspolaganju mnoge resurse,

uklju uju i pomo najboljih stru njaka iz seizmologije. Obratite im se, ali tako er

upotrijebite vlastite sposobnosti kako biste prona li primjeren odgovor na ovu prijetnju.

Kimio Kawaguchi: Kao zaposlenik u muzeju, smatram da je na primarni posao,

najva niji zadatak kojeg trebamo poduzeti, kontaktirati sa svim stru njacima odgovornim

za sigurnost i za titu kulturne ba tine i uvjeriti ih da, na odre enoj razini, svatko ne samo

mo e ve i treba raditi na ubla avanju mogu ih teta od potresa.

Jerry Podany: Govorili smo o tome kako stru njake uklju ene u za titu ba tine, ali i

ostale, u initi svjesnima dostupnosti informacija koje se mogu upotrijebiti i primijeniti.

Krenimo sada na slijede e pitanje, najprije za na e kolege in enjere i seizmologe. Gdje su,

u podru ju bazi nih istra ivanja i prikupljanja novih informacija, najve e potrebe i to od

toga treba najprije u initi i produbiti?

Paul Somerville: Jedna od najve ih potreba je pa ljivo bilje enje seizmi kih gibanja

uporabom instrumenata za mjerenje jakih pomicanja tla. Ova je aktivnost dramati no

uznapredovala posljednjih godina, ali samo u nekoliko zemalja. Na primjer, nakon potresa

u Hanshinu (Kobe) 1995. godine, u Japanu je znatno porastao broj korisnih informacija

dostupnih na NIED Kik-net, http://www.kik.bosai.go.jp/kik/index_en.shtml i K-net,

http://www.k-net.bosai.go.jp/k-net/index_en.shtml portalima. U Tajvanu, Kini i Turskoj

tako er bilje imo znatna pobolj anja. Za dr ave je vrlo va no raspolagati podatcima o

jakim gibanjima tla kako bi mogle procijeniti opasnost. Istaknuo bih da je sakupljanje ovih

informacija za lokacije muzeja tako er od neprocjenjive va nosti. Znanja o tome kako su

se lokacija muzeja i gra evina gibale za vrijeme potresa, mogu nam pomo i u

razumijevanju razloga zbog kojih su nastala ili nisu nastala o te enja u zbirkama.

Jerry Podany: Prikupljanje informacija, kako je rekao Paul Somerville, klju no je za

pravilno istra ivanje i pouzdano zaklju ivanje. Prikupljeni su neposredno zabilje eni

podatci o na inima pona anja razli itih konstrukcija, cesta, mostova, bitnih infrastruktura

itd. pri seizmi kim gibanjima, ali su gotovo u potpunosti izostali podatci o zbirkama kulturne

ba tine. asopis Earthquake Spectra (Suplement vol. 6, svibanj 1990.) izvje uje o

o te enjima u muzejskim zbirkama nakon potresa Loma Prieta u Kaliforniji, i znam da

postoji izvje e iz muzeja u Kobe-u nakon Hanshin potresa 1995. godine koji je o tetio i

Kobe, ali prema mojim saznanjima to je sve: dva izvje a. Ipak, podru ja in enjerstva i

arhitekture, prepoznaju ovu vrstu spoznaja kao neprocjenjivu u razumijevanju potresa i

ubla avanju o te enja izazvanih seizmi kim djelovanjima. Izostanak ovakvih prikaza u

restauratorskoj zajednici veliki je propust, jer iz njih mo emo mnogo nau iti, uklju uju i i

to, kako u budu nosti sprije iti o te enja u na im zbirkama. Muzeji i ustanove koje

posjeduju zbirke moraju slijediti ovu dobro uspostavljenu praksu, biti velikodu niji i

otvoreniji u dostupnosti informacijama nakon to im se potres dogodio. Podru je za tite

treba prona i na ine da ove informacije u ini pristupa nim iroj zajednici.

Vlasis Koumousis: Iz perspektive gra evinskog in enjera, smatram da mnoge stvari

trebaju biti u injene. Naravno da najjednostavnije metode mogu biti primijenjene

neposredno i da ne zahtijevaju posebnu eksperimentalnu ili teoretsku podlogu. Kao to si

ve rekao, Jerry, zdrav razum je koristan alat. Razmi ljanje da se bilo koje postolje mo e

po eti tresti u bilo koje vrijeme mo e pomo i muzejskim tehni arima da rije e problem u

slu ajevima gdje su masa, oblik i vrsto a predmeta precizno izmjereni i prou eni. U tom

pogledu, sve jednostavne metode koje kombiniraju seizmi ki sigurno postavljanje s

estetskim zahtjevima izlo be mogu se direktno primijeniti u najkra em roku. to se ti e

sofisticiranijih tehnika, poput kori tenja laganih seizmi kih izolatora ispod pojedina nih

artefakata ili vitrina, kao slijede i korak, trebalo bi imati namjenski projektirane i

eksperimentalno potvr ene konstrukcije kako bi se mogle primijeniti. Uz prosje nu cijenu,

izolatori manjih dimenzija mogu osigurati adekvatnu za titu vrijednih predmeta ili vitrina

(Koumosis, sl. 1). No, postavlja se i pitanje unikatnih umjetni kih djela ve ih dimenzija koja

zahtijevaju posebnu pa nju i trud, poput Rodinovih Vrata pakla ovdje u National Museum

of Western Art (Koumosis, sl. 2), ili Praksitelova Hermesa u novom muzeju Olimpije u

Gr koj (Koumosis, sl. 3). Opise ovih projekata mo ete na i u „Advances in the Protection

of Museum Collections from Earthquake Damage“ ("Napredak u za titi muzejskih zbirki od

o te enja uzrokovanih potresom") na www.getty.edu/bookstore/titles/earthquake.html.

Najbolja za tita ovih predmeta trebala bi se temeljiti na seizmi koj izolaciji, kori tenjem sve

razvijenije tehnike namijenjene gra evinama i mostovima, jer e izolacija cijelih zgrada

pru iti kona an i najsigurniji pristup. Takav su pristup dobro razumjeli u gra evinama poput

ove, Nacionalnom muzeju zapadnja ke umjetnosti u Tokiju (koja ima ugra enu seizmi ku

izolaciju) i u novijim muzejskim gra evinama kao to je nedavno otvoreni Muzej Akropole u

Ateni. Seizmi ka izolacija pru a rje enje.

Koumousis, sl 1: Gettyjev izolator manjih dimenzija postavljen je ispod vitrine u

Getty Museumu. Na desnoj je strani vidljiva konstrukcija izolatora, bez za titnih

stranica koje ju zaklanjaju.

Komousis, sl. 2: Monumentalna bron ana Rodenova "Vrata Pakla" postavljena

na svoj seizmi ki izolator u The National Museum of Western Art u Tokiju

Komousis, sl. 3: Monumentalna mramorna skulptura Hermesa izlo ena u novom

Arheolo kom muzeju u Olimpiji. Skulptura je izolirana sa seizmi kim izolatorom

postavljenim u udubljenje u podu. Na desnoj slici pokazana je nosiva platforma

na koju je postavljena skulptura sa svojim postoljem. Obratite pa nju na

dostatan prostor izme u ruba platforme i za titne tra nice koja okru uje

izlo beni sklop kako bi se dopustili bo ni pomaci seizmi kog izolatora (i

skulpture)

Ugo Nizza: U povijesnom centru u Palermu je provedena studija u kojoj su geolozi i

gra evinari zainteresirani za seizmologiju s cijelog podru ja pobli e razmotrili seizmolo ku

kronologiju strogog povijesnog centra Palerma. Studija se je u osnovi odnosila na

pona anje tijekom potresa iste grupe zgrada u du em vremenskom periodu. Kako su bile

o te ene, kako su sanirane i kona no, kako je ta sanacija utjecala na kasnije pona anje

zgrada prilikom potresa?

Osmi ljen je vrlo koristan model koji definira na in postavljanja pravila za dono enje

regulative namijenjene ubla avanju posljedica od potresa. Takav model primjenjiv je i na

drugim lokacijama na Siciliji i u obli njim regijama.

Roberto Garufi: Mislim da je bitno upotrijebiti podatke koji su ve sakupljeni. Vrijeme je da

se ovaj skup podataka shvati ozbiljno i da se vrlo brzo ne to po ne poduzimati. Za to

ekamo? Ve smo vidjeli u Aquili, gdje se ve du e vremena kontinuirano doga aju

potresi, vrstu tete koja mo e nastati, ako se ne poduzmu mjere opreza. Sigurni smo da e

Sicilija poduzeti ne to u bliskoj budu nosti. O seizmi koj izolaciji zgrada rekao bih da su

na i muzeji ve inom povijesne gra evine i stoga nije jednostavno postaviti seizmi ku

izolaciju bez ugro avanja integriteta same povijesne gra evine. Ali u smislu za tite zbirke,

to se mo e napraviti puno lak e i to je ono to e Sicilija slijediti.

Jerry Podany: Na e je iskustvo, iz razgovora s me unarodnim institucijama i in enjerskim

odjelima pri sveu ili tima, da jednostavno postolje, da komad flaksa kori ten kao

priveznica za objekt, malo voska za lijepljenje malog predmeta, su u inkoviti, ako je sve

dobro izvedeno i primijenjeno. Ali takav jednostavan pristup ne e pobuditi veliki interes kod

ve ine publike, posebno in enjera. Ono to interesira in enjersku zajednicu je rasprava i

razvoj seizmi kih izolatora. Njih puno vi e privla e slo eni tehni ki izazovi. Dok god je to

slu aj, osnovna problematika za tite zbirki e zaostajati. to se ti e za tite pojedina nih

objekata ili izlo benih vitrina, moram re i da iz ove, i sli nih rasprava, imam osje aj da

stvarno ne postoji dogovor o onome to je djelotvorno a to nije na podru ju seizmi kih

izolatora. Mo da bismo trebali razmisliti o razja njavanju onoga to seizmi ke izolatore ini

u inkovitima (ispod predmeta ili vitrine) u odnosu na ono to mo e unijeti nove ili ve e

probleme. Dopustite da pitam na e sudionike rasprave kojim putem trebamo krenuti da

bismo bolje razumjeli seizmi ke izolatore.

Charles A. Kircher: Potpuno ste u pravu. Provodimo mnogo vremena govore i o

seizmi kim izolatorima, jer je to vrlo atraktivno tehni ki nastrojenim stru njacima. A to je i

dramati an pristup za one manje tehni ki informirane. Ali, u ve ini slu ajeva, problem

mo e biti rije en mnogo jednostavnijim metodama i te metode moraju u i u muzeje diljem

svijeta. to se ti e izolacije zgrada i objekata, dakle, to nije raketna znanost. Prije 40

godina poslali smo ovjeka na mjesec, a prije 50 godina nismo mogli ni ispaliti raketu u

svemir. Evo nas ovdje 50 godina poslije i jo debatiramo o izolacijskim mehanizmima...to

je stvarno pomalo aljivo. Iako mi doista raspola emo tehnologijom za izoliranje zgrada i

njihovog sadr aja, mislim da odmah mo emo iznijeti jednostavna rje enja. Izolacija e

funkcionirati na nekim objektima, kada postoje resursi, ali mnogi predmeti mogu se za tititi

jednostavnim pristupima. Trebamo upute pristupa ne kustosima/konzervatorima i

restauratorima da bi muzeji znali to je djelotvorno, a to nije. Tako er trebamo i muzejske

standarde koji to opisuju. U ve ini slu ajeva tako se mo e rije iti za tita zbirki.

Komentar publike: Moje ime je Kanda, iz Tokyo National Museuma (Nacionalni muzej iz

Tokija). Jerry Podany i Charles Kircher su upravo rekli da mnogo mo emo napraviti s

jednostavnim postoljima i materijalima. Jednako to osje am u svom svakodnevnom radu.

Ipak, da spomenem situaciju u Japanu, izra iva i postolja nisu zaposlenici u muzeja. Sve

mora do i izvana. Mi ne mo emo ljudima izvana nasumi no dopustiti pristup vrijedim

kulturnim dobrima. Ako nemamo ispravnu izobrazbu, ne mo emo dati ispravne i sigurne

smjernice. To je ne to na emu moramo raditi. Drugo podru je u kojem je potrebno novo

istra ivanje je 3D konfiguracija kulturnih dobara (modeliranje i kartiranje predmeta), to jo

nemamo na zadovoljavaju e rije eno. To je slijede i osnovni podatak koji trebamo da

bismo uspostavili sigurnost. Na primjer, da posjedujemo 3D konfiguraciju, bilo bi lako

izra unati brzinu objekta u padu. Kada bismo imali te podatke, izrada postolja bila bi

u inkovitija. S 3D konfiguracijama, postojale bi razli ite mogu nosti pakiranja za transport

ili skladi tenje.

Constantine Spyrakos: Ako bih mogao re i ne to o istra ivanju, svaka zemlja je razvila

pristupe i metodologije. Sve se to mo e pobolj ati dijeljenjem informacija, a to je

jednostavno. Ali, procjena koja mo e voditi do istra ivanja je tako er va na. Mnogi

laboratoriji i sveu ili ta, kao to je Technical University of Athens (Tehni ko sveu ili te u

Ateni) i Getty Museum, obavili su va na istra ivanja i razvili inovativne tehnike. Mislim da

bi bilo vrlo korisno i da bi imalo zna ajan utjecaj na problem ubla avanja posljedica od

potresa, kad bi centralni laboratoriji koji posjeduju stolove za simulaciju potresa mogli

direktno isprobati takve tehnike. Rje avanju nedostataka umnogome bi pridonijelo kad bi

se postolja mogla prilagoditi rezultatima ispitivanja provedenih na potresnom stolu. Ono to

mo emo na i u literaturi je to, da je za tita zbirki i pojedina nih artefakata prili no

zanemarena. Na primjer, na Svjetskoj konferenciji seizmi kog in enjerstva u Beijingu,

me u prezentiranima radovima, bio je samo jedan ili dva rada koja su se bavila problemom

za tite artefakata i muzejskih predmeta. U tom podru ju trebalo bi se jo mnogo u initi.

Jerry Podany: Ne bih se mogao bolje slo iti sa Profesorom Spyrakosom. Na nedavnom

kongresu u Rimu predstavio sam jedan od samo tri rada koji su bili vezani za za titu

muzejskih zbirki od teta prouzro enih potresom, a to su bila tri od 277 publiciranih radova

na vrhunskom me unarodnom kongresu seizmolo kih istra ivanja i za tite. Dopustite da

postavim pitanje na im japanskim kolegama: koja je uloga sveu ili nih istra iva kih

centara u svezi problema ubla avanja o te enja od potresa na kulturnim dobrima?

Dr.Spyrakos je spomenuo potrebu za vi e ispitivanja na potresnim stolovima. Sla em se.

Me utim, moja ustanova ne posjeduje takav stol, a malo je vjerojatno da e ga ikada i

imati. Nabava potresnog stola je, kao to svi znamo, vrlo skupa u odnosu na tipi ne

muzejske prora une i van dometa za ve inu institucija u kulturi. Kako mo emo rije iti tu

potrebu?

Kimo Kawaguchi: U Japanu veliki dio posla koji se odnosi na ubla avanja posljedica od

potresa obavljaju privatna dru tva. Mislim da bi bilo vrlo korisno kad bi mogli stvoriti vi e

interesa me u sveu ili nim i dr avnim istra iva ima.

Komentar publike: Moje ime je Teshioki, s University of Arts (Umjetni ko sveu ili te). Mi

sura ujemo s ostalim obrazovnim ustanovama i centrima specijaliziranim za za titu i

restauraciju kulturnog blaga, da bismo obu avali druge i titili kulturna dobra zajednice.

Nalazimo se na sjeveru Japana i provodimo istra ivanja i edukaciju u zajednici. Mnogi

pojedinci koji privatno posjeduju umjetnine mogu imati koristi od ovih istra ivanja.

Seizmi ka izolacija je iznimno va no podru je istra ivanja. Jedno mora biti vrlo jasno, a to

je spomenuo i sudionik rasprave, da je potrebno jednostavnije, u inkovitije i mnogo dublje

istra ivanje kako bi se ubla ile tete. Mislim da kulturna dobra ne bi trebala biti ne to ime

se bave samo stru njaci. Muzeji i sveu ili ta trebaju igrati glavnu ulogu i unaprijediti

istra ivanje na na in koji je vi e usmjeren ka zajednici i koji e pro iriti osnovu istra ivanja.

Komentar publike: Moje ime je Kanaba i smatram da trebamo razmisliti o minimalnom

fondu svakog od kulturnih dobara kojeg bismo eljeli sa uvati. Stoga bi jedan od na ina

bio taj da se fondovi kulturnih dobara prebace na podru ja gdje se potresi ne doga aju.

Ako razmi ljate u kategorijama od recimo 500 godina, tada Vam je potreban i izolator koji

e ih za tititi od potresa koji se doga aju jednom u 500 godina. Ili se mo ete usmjeriti na

za titu okru enja. Va no je razmi ljati o uravnote enosti cjeline i razmisliti koliko bi trebali

napraviti vezano za mjere u slu aju katastrofa te se, ukoliko je nu no, vi e potruditi oko

toga ili koristiti alternativne metode istra ivanja.

Jerry Podany: ini se da postoji suglasje u auditoriju da mi u kulturnim krugovima ne

znamo dovoljno o stupnju opasnosti koju predstavljaju potresi, kao to ni ne znamo

dovoljno o tome to u initi da se smanji teta koju potresi uzrokuju. Tako er izgleda da

postoji suglasje da vi, in enjeri i seizmolozi, imate rje enja. Imate li rje enja? Kako

mo emo poja ati komunikaciju i suradnju izme u svijeta seizmologije, in enjerstva,

sveu ili ta posve enih istra ivanju i muzeja (koji mogu i ne moraju imati djelatnike za

primjenu tih rje enja)?

Vlasis Koumousis: Vra aju i se na ulogu sveu ili ta, osim sistematskog kreiranja novih

spoznaja, pitanje je kako to znanje distribuirati. Jerry, Vi ste to spomenuli i ranije. Izgleda

da trebamo potaknuti razvitak relevantne baze podataka. U me uvremenu, u manjem

razmjeru, s nekim stvarima mo emo zapo eti odmah. Svatko od nas koji ima odre eno

iskustvo u za titi objekata od seizmi kog djelovanja, te je primijenio specifi no rje enje,

trebao bi objaviti taj podatak na web stranici po tuju i odre eni oblik i skup smjernica.

Earthquake engineering Research Institute (EERI) (Istra iva ki institut seizmi kog

in enjerstva) je ve razvio program te na web-u postoji takozvana ''svjetska enciklopedija

stanogradnje'' (www.world-housing.net ). Na ovoj adresi, podlo noj recenziji i specifi nom

obliku, publicirani su mnogi primjeri vezani za razli ite tipove zgrada izra enih od betona,

drva, sirove i pe ene opeke itd., gdje se opisuju njihove reakcije na sna ne potrese te

mjere koje su poduzete radi njihova oja avanja. Mogli bismo mo da stupiti u kontakt s

njima i vidjeti da li bi nam oni mogli pomo i. Naravno, za uspostavu baze podataka kao i za

njezino odr avanje potrebno je prona i izvor financiranja. No ukoliko se dogovorimo oko

oblika i zapo nemo s predstavljanjem barem nekoliko desetaka primjera svake godine,

mo emo pokrenuti ne to korisno to e mo da privu i vi e ljudi i pru iti vi e informacija.

Bilgen Sungay: Sla em se da bi internet bio dobar put irenja ove vrste informacija. Kao

to sam ranije spomenuo mi smo se ve potrudili da podijelimo ove spoznaje koriste i web

stranicu www.eqprotection-museum.org. Na sljede i plan jest definirati lokalnu grani nu

seizmi nost za pojedine vrste objekata. Ostavljaju i po strani umjetni ka djela koja

zahtijevaju posebnu pa nju, objekte mo emo svrstati u kategorije i izraditi studije za te

kategorija. Zatim, na osnovu toga, mo emo kreirati svojevrstan vodi , tako da objekt koji

spada u pojedinu grupu mo e biti stabiliziran u skladu s obilje jima grupe te s

istra ivanjem provedenim za tu grupu. U Turskoj (vjerojatno je podjednako u svim

zemljama) potrebno je izvr iti i ispitivanje konstrukcije samih muzejskih zgrada.

Constantine Spyrakos: Izrada video filmova koji bi prikazali osnovne ranjivosti te tehnike

za tite objekata mogla bi biti vrlo korisna muzejskim djelatnicima. Ovakav uvodni

edukativni materijal mogao bi radi lak eg pristupa biti tako er dostupan i putem interneta.

Paul Somerville: Za Japan je relativno jednostavno prona i na internetu kartu seizmi ke

opasnosti (Somerville, sl. 2) http://wwwold.j-shis.bosai.go.jp/j-shis/index_en.html. To

tako er vrijedi i za SAD (Somerville, sl. 3) http://earthquake.usgs.gov/research/hazmaps/.

Puno informacija o opasnostima od seizmi kog djelovanja danas je dostupno na mre i. I,

kao to sam kazao, karta GSHAP je bila prvi, grubi po etak, dok e GEM karta biti puno

bolja. Mislim da je put kojim treba i i osigurati dostupnost ovih informacija na mre i i

njihovo predstavljanje na na in koji e pomo i ljudima da upoznaju njihovo zna enje i

na in kori tenja.

Somerville, sl. 2: Karta vjerojatnosti pomicanja tla u Japanu intenziteta ve eg

od 6 JMA u razdoblju od idu ih 30 godina po ev i od 1. sije nja 2008.

Izvor: http://wwwold.j-shis.bosai.go.jp/j-shis/index en.html

Somerville, sl. 3: Karta vr nih ubrzanja mekanih stijena u Sjedinjenim

Ameri kim Dr avama s 2% vjerojatno u doga anja tijekom 50 godi njeg

razdoblja. Projektne vrijednosti pomicanja tla su u Sjedinjenim Ameri kim

Dr avama obi no 2/3 ovih vrijednosti.

Izvor: http://earthquake.usgs.gov/research/hazmaps/

Jerry Podany: Dakle, in enjer i in enjerski seizmolog kao tuma i davatelj smjernica?

Paul Somerville: Da.

Charles A. Kircher: Rado bih se nadovezao na Bilgenov komentar. Bilo da se radi o

smjernicama, ili jo bolje, standardu, dokument o kojem razmi ljamo trebao bi identificirati

izvore seizmi kih opasnosti i neke temeljne kriterije za vrednovanje i ubla avanje njezinih

prijetnji. Trebao bi sadr avati primjere koji ilustriraju koncepciju, te bi trebao dobiti nekakvu

potvrdu kako bi postao slu beni dokument. Na taj na in bi drugi muzeji prepoznali njegovu

snagu, te bi i druge zemlje mogle razmi ljati o njegovom kori tenju. Informacije trebaju biti

uobli ene u vodi ili niz standarda na neki slu beni na in kako bi postale korisne.

Roberto Garfi: Pristup koji je opisao Charles Kircher primijenjen je na sicilijanskoj

kulturnoj ba tini. U pro lom razdoblju, u suradnji s drugim mediteranskim zemljama razvili

smo smjernice za obnovu i za titu anti kih kazali ta. Politi ke institucije su ove norme

potvrdile i one se odnose na sva podru ja u ovoj regiji i na njihove uprave za za titu

spomenika. Isto bi se moglo u initi i s metodama ubla avanja posljedica seizmi kog

djelovanja. Mogu li tako er dodati da na sveu ili tu u Palermu imamo potresni stol i mislim

da bi se mi mogli prihvatiti ranije spomenutog vrednovanja sistema za u vr ivanje.

Jerry Podany: Hvala, mislim da Va u ponudu svi moramo imati na umu. Na alost, sa

svim okruglim stolovima je tako da taman kada se diskusija razvije.......vrijeme je za

njezino privo enje kraju. Zamolit u svakog od sudionika okruglog stola, koji su tako

velikodu no posvetili svoje vrijeme, iskustvo i um, da iznesu kratke zaklju ne misli.

Charles A. Kircher (SAD): Ovo je bilo sjajno iskustvo; ja u samo ponoviti da nam je

potrebna neka vrsta standarda ili smjernica koje bi sadr avale ve dostupne informacije i

to u obliku prikladnom za muzeje. Na taj na in bi informacije mogle biti odmah

primjenjivane. Ne smijemo zaglibiti u razli itost mi ljenja pojedinih istra iva a. Imamo

dovoljno znanja da ovo pokrenemo u djelotvornom i korisnom pravcu. Informacije koje su

ve dostupne moramo u initi ''primjenjivima''.

Paul Somerville (USA): Danas su irom svijeta informacije o seizmi koj opasnosti puno

pouzdanije i puno dostupnije putem interneta, nego u nedavnoj pro losti, i to e u

budu nosti biti od pomo i. Trebamo ih sada koristiti.

Kimio Kawaguchi (Japan): Meni se ini da je u ovom asu najbitnija komunikacija.

Trebamo biti sigurni da su svi stru njaci koji se brinu o ba tini (restauratori, konzervatori,

kustosi, ravnatelji muzeja itd.) svjesni kako i u ovom asu mo emo ne to napraviti da

za titimo na e zbirke. Osim to je potrebno daljnje istra ivanje i osim to na u

metodologiju uvijek mo emo unaprijediti nema razloga da ne primjenjujemo ono to ve

znamo i to je u inkovito. Mislim da je vodi koji bi istaknuo sve te koncepte sljede i korak.

Za njim se osje a velika potreba.

Vlasis Koumousis (Gr ka): S isto konstrukcijskog stanovi ta, to god su metoda ili

pristup jednostavniji to su bolji. Taj koncept jednostavnosti mora biti kombiniran sa

spoznajom da je svaki objekt jedinstven i da treba posebnu pa nju.

Roberto Garufi (Italija): Poduzimamo ispravne korake prema zacrtavanju ovih normi,

standarda i smjernica. To e nam omogu iti da sada djelujemo na za titi na e kulturne

ba tine i zbirki. To je obveza sviju nas.

Ugo Nizza (Italija): Sicilija u ovom trenu to poku ava. To je mogu e u initi. To nisu

teoretiziranja; u ovom trenutku mi to provodimo u praksi. Na kraju ovog pothvata trebat e

donijeti odluke o nizu normi te ih primijeniti to je mogu e prije.

Constantine Spyrakos (Gr ka): Pored toga to se sla em da postoje jednostavne mjere

koje su ve danas dostupne muzejima, smatram da je za uspjeh nu no, na odre enoj

razini, uklju iti i in enjersku struku. Potrebno je da razmjenjujemo informacije i pobolj amo

na u komunikaciju. Internet e biti od velike pomo i kao i edukativni video materijali.

Putem djelotvornog kori tenja interneta trebamo dostupne informacije pro iriti u javnosti;

pripremiti smjernice koje se mogu lako prilagoditi lokalnim uvjetima opasnosti od

seizmi kog djelovanja i ranjivosti objekata; informirati javnost i slu bene osobe o velikim

gubitcima vrijednih i nezamjenjivih predmeta kulturne ba tine u potresima; trebamo

tako er poticati organizaciju skupova kao to je sada nji niz kojeg je inicirao muzej J. Paul

Getty.

Bilgen Sungay (Turska): Trebali bismo nastaviti ovakav tip rasprava o seizmi kom

pomicanju tla usmjerenih na zbirke umjetnina. One su u inkovit na in podizanja svijesti i

irenja informacija, kao i unapre ivanja ideja o edukaciji. Moramo se potruditi da tu temu

stavimo na dnevni red dr avnih institucija, vlada i fondova. One imaju mo da provedu

zakone i propise, kao i da pru e financijsku podr ku.

Jerry Podany (IIC): Hvala. Moj posljednji komentar se odnosi tako er na irenje

informacija i razumijevanje njihove va nosti i snage, te kako nam one mogu pomo i u

ostvarenju na e misije za tite i odgovornog o uvanja ba tine. Svjestan sam da su dosad

samo u dva navrata nakon ve ih potresa (Kobe 1995. i Loma Prieta 1989.) bili publicirani

izvje taji. Posljedice potonjeg potresa su objavljene kao kratak izvje taj u Earthquake

Spectra (dodatak broju 6. svibanj 1990.), asopisu Earth Engeneering Research Instituta.

Nije mi poznato da je nakon toga objavljen ijedan izvje taj, iako su se u me uvremenu

dogodili mnogi potresi u raznim zemljama u kojima su stradali mnogi spomenici kulture.

Muzeji, imali ili ne podr ku in enjera, moraju odmah po eti dijeliti informacije o tome to se

dogodilo njihovim zbirkama i zgradama. Oni trebaju otvoreno dijeliti podatke o tome to je

o te eno, a to ne, kako bi se mogle za tititi zbirke od budu ih potresa. Muzeji moraju

nadi i nelagodu i obrana tvo, te po eti dijeliti informacije radi postizavanja vi eg cilja, a to

je za tite spomenika. Mo emo mnogo nau iti iz vlastitih pogrje aka i iznena enja koja se

doga aju. To e nam omogu iti da bolje odradimo posao uvanja ba tine.

Uloga okruglog stola IIC-a je u tome da potakne svijest stru njaka s razli itih podru ja, iji

e zadatak u budu nosti biti omogu avanje irenja dubljeg shva anja potresa, te

smanjenja, u na oj stvarnosti, njegovih posljedica na kulturnoj ba tini. Ovaj je doga aj,

tako er, trebao pobuditi svijest kod osoblja muzeja, javnih djelatnika i u javnom sektoru o

mogu nostima za tite od potresa i njihovoj hitnoj primjeni. Na a rasprava se je pro irila.

uli smo da seizmologija neprekidno napreduje, no postoji jo mnogo toga to joj je

nepoznato, ali moramo znati i mnogo toga to je poznato i dostupno. Mi koji se bavimo

za titom spomenika moramo naprosto nau iti gdje tra iti i moramo biti podu eni kako

tuma iti informacije. Ambiciozni projekti su izra eni da se opi e svjetska seizmi ka

aktivnost i njene posljedice, no malo je toga u ovoj diskusiji re eno to bi se odnosilo na

podru je za tite spomenika. U odnosu na tetu koju potresi ine spomenicima, ovakav

nedostatak procjene rizika iznena uje. Ne mo emo za to tra iti odgovore samo od

in enjera. Najva nija je suradnja i partnerstvo me u stru njacima koji se bave za titom

spomenika, in enjera i seizmologa.

Mo da se mo e re i da se ne mo e ni ta u initi jer potrese, ini se, nije mogu e

predvidjeti. No to uop e nije tako. Potresi se mogu predvidjeti. U podru jima blage

seizmi ke aktivnosti, oni e se sigurno dogoditi. Kona no, zar nismo svi mi koji se bavimo

za titom spomenika tu zato da ne to poduzmemo? Zar nije ve sama svijest o injenici da

bi se ne to moglo dogoditi dovoljna da se ne to i u ini? Danas su dostupna jednostavna i

jeftina rje enja koja e znatno ubla iti posljedice potresa. Samo moramo pove ati nivo

osvije tenosti, izgraditi predanost i elju za primjenom tih rje enja. Razgovarali smo o

slo enijim pristupima, ali i njih treba usavr avati, a to je zanemareno. Nekoliko prijedloga

se odnosilo na irenje informacija dostupnih svima koji se bave istra ivanjem i primjenom

za tite od potresa. Budu i da je potres pojava ra irena u cijelom svijetu, razumno je

o ekivati da se rje enja tra e na globalnoj razini. Iznesene su i zamisli o politici i o

zakonskoj regulativi koja bi poduprla za titu, kao i prioritete u financiranju, zatim o

restauratorskoj edukaciji i programima, te okruglim stolovima poput ovog. Svima je

zajedni ki stav da nema vremena za ekanje na po etak izrade zakonske i pravne

regulative, baze podataka, edukacijskih programa te da se sa primjenom metoda za tite

od potresa mora po eti odmah.

Oni me u nama koji su do ivjeli destruktivnu snagu potresa i koji su zadu eni za skrb o

ba tini na seizmi ki aktivnim podru jima, znaju da je potres kompleksna pojava te da

njegovi razaraju i efekti donose slo ene izazove. Imamo kolege in enjere, seizmologe,

arhitekte i geologe koji nam mogu pomo i da se suo imo s tim izazovima, da ih bolje

razumijemo i da razvijemo tehnike za ubla avanje njihovih posljedica. Rade i zajedno

mo emo ostvariti cilj. Ulog je ni ta manje nego o uvanje velikog postotka spomenika

kulture.

Odlu imo se na to danas.

elio bih se zahvaliti sudionicima na izlaganjima i na njihovoj elji da podjele svoje znanje.

Zahvaljujem The National Museum of Western Art i osoblju muzeja na organizacijskim

naporima. Od srca hvala slu ateljima koji su pribivali ovom IIC-ovom okruglom stolu.

Dodatak: Osobito mi je zadovoljstvo po eljeti dobrodo licu desetorici novih lanova IIC-a.

To su studenti ili diplomanti Tokyo University of Art koje je sponzorirao Mr. Noriyoshi

Horiuchi i tako im omogu io sudjelovanje na ovom okruglom stolu i pridru ivanje

restauratorskoj zajednici putem IIC-a. Tako er zahvaljujemo Akiyo Maedi za upravljanje

velikodu nim poklonom Mr. Horiuchia. Kada govorimo o na oj odgovornosti za

ubla avanje posljedica prirodnih katastrofa kao to su potresi, moramo se obratiti mladim

restauratorima i stru njacima iz podru ja za tite spomenika, kao to je bila ova grupa, da

primjene svoju predanost i entuzijazam. Oni su, na kraju, ti koji e tra iti rje enja u

budu nosti.

Novi lanovi IIC-a (slijeva): Satoko Taguchi, Aiko Seta, Keiko Kida, Akira

Fujisava, Kang Lee, Natsuko Kugiya, Kanako Sanei, Yukari Kai, Manako

Tanaka, Jincheng, Xie i njihov voditelj, profesor Masamitsu Inaba.